SVEUČILIŠTE U ZAGREBU · Web viewObjasnit će se uzroci školskog neuspjeha u nastavi, kao i posljedice školskog neuspjeha. Napravit će se poveznica školskog neuspjeha i ocjenjivanja

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTETUl. Ivana Lučića 3, Zagreb

KLASA: 643-02/08-10/1URBROJ: 3804-850-08-4Zagreb, 7. siječnja 2008.

P O Z I V

za ____________________________________________

Sazivam sjednicu Vijeća poslijediplomskih studija, koja će se održati u ponedjeljak, 14. siječnja 2008. u 10.00 sati, u Vijećnici Fakulteta.

Dnevni red:

1. Ovjera zapisnika sa sjednice Vijeća poslijediplomskih studija održane 10. prosinca 2007.

Izvještaji stručnih povjerenstava za odobrenje stjecanja doktorata znanosti izvandoktorskog studija

2. Izvještaj stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta mr. sc. Hrvoja Klasića za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaćanje teme pod naslovom 1968. u Jugoslaviji. Društveno-političke promjene u Jugoslaviji u kontekstu svjetskih zbivanja, mentor: dr. sc. Tvrtko Jakovina, izv. prof.

str. 6

3. Izvještaj stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta mr. sc. Margarete Matijević za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaćanje teme pod naslovom Političko, crkveno i kulturno djelovanje Svetozara Rittiga 1873.-1961., mentor: dr. sc. Miroslav Akmadža, izv. prof. (Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Osijeku.)

str. 10

4. Izvještaj stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta mr. sc. Tomislava Anića za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaćanje teme pod naslovom Radništvo i propaganda: „socijalističko takmičenje“ u Hrvatskoj 1945-1952., mentor: dr. sc. Tvrtko Jakovina, izv. prof.

str. 13

5. Izvještaj stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta mr. sc. Lea Mršića za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaćanje teme pod naslovom Prijedlog izgradnje modela za podršku odlučivanju u trgovini korištenjem metode transformacije vremenske serije (REFII) i Bayesove logike, mentor: dr. sc. Vladimir Mateljan, red. prof. i komentor: dr. sc. Dožidar Tepeš, red. prof.

str. 17

Izvještaji stručnih povjerenstava za stjecanja doktorata znanosti udoktorskom studiju i odobrenje predložene teme

6. Izvještaj stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Katarine Rukavina predviđenih programom Poslijediplomskog doktorskog studija filozofije i prihvaćanje teme pod naslovom Filozofijsko utemeljenje umjetničke prakse XX. stoljeća (Viđenje i spoznaja u vizualnim umjetnostima XX. stoljeća), mentorica: dr. sc. Gordana Škorić, doc.

str. 22

7. Izvještaj stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Irene Lasić predviđenih programom Poslijediplomskog doktorskog studija književnosti i prihvaćanje teme pod naslovom Ekranizacija odabranih djela Arthura Schnitzlera, mentor: dr. sc. Dragutin Horvat, izv. prof.

str. 28

8. Izvještaj stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Sunčice Pauković predviđenih programom Poslijediplomskog doktorskog studija književnosti i prihvaćanje teme pod naslovom Karl Schönherr. Austrijska drama između naturalizma i Heimatkunsta, mentor: dr. sc. Marijan Bobinac, red. prof.

str. 34

9. Izvještaj stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Tamare Gazdić Alerić predviđenih programom Poslijediplomskog doktorskog studija lingvistike i prihvaćanje teme pod naslovom Stilska obilježja političkoga govora, mentor: dr. sc. Josip Silić, professor emeritus, komentorica: dr. sc. Dunja Pavličević-Franić, izv. prof. Učiteljskog fakulteta u Zagrebu.

str. 38

10. Izvještaj stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Zvonimira Galića predviđenih programom Poslijediplomskog doktorskog studija psihologije i prihvaćanje teme pod naslovom Nezaposlenost, traženje posla i zapošljavanje: longitudinalna analiza psiholoških aspekata, mentor: dr. sc. Željko Jerneić, izv. prof.

str. 47

11. Izvještaj stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Barbare Rončević predviđenih programom Poslijediplomskog doktorskog studija psihologije i prihvaćanje teme pod naslovom Uloga radnog pamćenja i strategijskog procesiranja u razumijevanju pri čitanju kod djece, mentorica: dr. sc. Svjetlana Kolić-Vehovec, izv. prof. Filozofskog fakulteta u Rijeci.

str. 54

Imenovanje stručnih povjerenstava za utvrđivanje uvjeta za stjecanje doktorata znanosti u doktorskom studiju

2

12. Imenovanje stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Ivane Mandić Hekman predviđenih programom Poslijediplomskog doktorskog studija književnosti i prihvaćanje teme pod naslovom Zabavna biblioteka Nikole Andrića. Uloga i značenje, mentor: dr. sc. Mirko Tomasović, red. prof. u miru.

Stručno povjerenstvo:1. dr. sc. Pavao Pavličić, red. prof. 2. dr. sc. Mirko Tomasović, red. prof. u miru3. dr. sc. David Šporer, viši asistent

13. Imenovanje stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Dunje Dražilov predviđenih programom Poslijediplomskog doktorskog studija književnosti i prihvaćanje teme pod naslovom Pripovjedni modeli Eugena Kumičića, mentorica: dr. sc. Cvijeta Pavlović, doc.

Stručno povjerenstvo:1. dr. sc. Krešimir Nemec, red. prof. 2. dr. sc. Cvijeta Pavlović, doc.3. dr. sc. Milivoj Solar, prof. emeritus

14. Imenovanje stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Renate Ferdebar predviđenih programom Poslijediplomskog doktorskog studija hrvatske kulture i prihvaćanje teme pod naslovom Interkulturalni kurikulum i određena obilježja hrvatske kulture, mentor: dr. sc. Neven Hrvatić, izv. prof.

Stručno povjerenstvo:1. dr. sc. Neven Hrvatić, izv. prof. 2. dr. sc. Vlatko Previšić, red. prof.3. dr. sc. Dean Slavić, doc.

15. Imenovanje stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Ariane Novina predviđenih programom Poslijediplomskog doktorskog studija informacijskih znanosti i prihvaćanje teme pod naslovom Dječji Muzej kao fenomen – nova generacija muzeja, mentor: dr. sc. Tomislav Šola, red. prof.

Stručno povjerenstvo:1. dr. sc. Tomislav Šola, red. prof.2. dr. sc. Žarka Vujić, izv. prof. 3. dr. sc. Goran Zlodi

16. Imenovanje stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Maje Ružić Baf predviđenih programom Poslijediplomskog doktorskog studija informacijskih znanosti i prihvaćanje teme pod naslovom Učinkovitost prezentiranja multimedijskih sadržaja u nastavi informatike u visokom obrazovanju, mentor: dr. sc. Damir Boras, red. prof.

Stručno povjerenstvo:1. dr. sc. Damir Boras, red. prof.

3

2. dr. sc. Vladimir Mateljan, red. prof.3. dr. sc. Jadranka Lasić Lazić, red. prof.

17. Imenovanje stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta mr. sc. Josipa Berdice predviđenih programom Jednogodišnjeg doktorskog studija filozofije i prihvaćanje teme pod naslovom Položaj čovjeka u ideji religioznog anarhizma: Doprinos anarhizma socijalnoj filozofiji, mentor: dr. sc. Rade Kalanj, red. prof.

Stručno povjerenstvo:1. dr. sc. Rade Kalanj, red. prof.2. dr. sc. Žarko Puhovski, red. prof.3. dr. sc. Gvozden Flego, red. prof.

18. Imenovanje stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta mr. sc. Katice Krešić predviđenih programom Jednogodišnjeg doktorskog studija kroatistike i prihvaćanje teme pod naslovom Filološki priručnici i udžbenici za hrvatski jezik u Hercegovini krajem 19. stoljeća, mentor: dr. sc. Marko Samardžija, red. prof.

Stručno povjerenstvo: 1. dr. sc. Ivo Pranjković, red. prof.2. dr. sc. Marko Samardžija, red. prof.3. dr. sc. Marija Znika, viša znan. sur. u Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje

19. Imenovanje stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Ljubice Tikvice predviđenih programom Poslijediplomskog doktorskog studija hrvatske kulture i prihvaćanje teme pod naslovom Uloga lingvostilističkog pristupa u proučavanju jezika književnog teksta (Lingvostilistička istraživanja hrvatskome jeziku u drugoj polovini XX. st.), mentor: dr. sc. Marko Samardžija, red. prof.

Stručno povjerenstvo: 1. dr. sc. Krešimir Bagić, izv. prof.2. dr. sc. Marko Samardžija, red. prof.3. dr. sc. Marija Znika, viša znan. sur. u Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Prijedlozi za odobrenje sinopsisa za izradu magistarskih/specijalističkih radova

20. Nataše Možgon Kauzlarić pod naslovom Posljedice školskog postignuća učenika na njihovo ponašanje, mentor: dr. sc. Vladimir Jurić, red. prof.

str. 61

21. Davorke Vidović pod naslovom Socijalna država i jednakost u doba globalizacije, mentor: dr. sc. Rade Kalanj, red. prof.

str. 64

22. Snježane Spitzmüller pod naslovom Oblikovanje i prezentiranje zbirke bolesničkih radova u funkciji destigmatizacije, mentorica: dr. sc. Žarka Vujić, izv. prof.

str. 66

4

23. Suzane Pešorda pod naslovom Strukturiranje kurikuluma nastave povijesti četverogodišnjih strukovnih škola, mentor: dr. sc. Vlatko Previšić, red. prof.

str. 69

24. Molba Irene Habeš Koprić za promjenu naslova teme magistarskog rada na Poslijediplomskom znanstvenom studiju američki studiji. Umjesto naslova Changing persuasions: USA OF JOHN DOS PASSOS BEFORE AND AFTER WW II (Promjena uvjerenja: SAD Johna Steinbecka i Johna Dos Passosa prije i poslije drugog svjetskog rata) za novi naslov predlaže se Changing ideological positions in the work of John Dos Passos te promjenu mentora. Umjesto dr. sc. Winfrieda Hergeta za novog mentora predlaže se dr. sc. Stipe Grgas, red. prof.

Tema, mentor i molba za pisanje rada na engleskom jeziku odobreni su na sjednici Fakultetskog vijeća održanoj 14. prosinca 1999.

Nastavni predmeti

25. Prijedlog Vijeća poslijediplomskog doktorskog studija književnosti, kulture, izvedbenih umjetnosti i filma da se Ivi Žurić odobri naknadni upis u I. godinu studija u ak. god. 2007/2008.

26. Prijedlog Vijeća poslijediplomskog doktorskog studija etnologije i kulturne antropologije da se Tani Morić odobri naknadni upis u I. godinu studija u ak. god. 2007./2008.

27. Prijedlog Vijeća poslijediplomskog doktorskog studija hrvatske kulture da se Ivani Filipović i Petru Opačiću odobri naknadni upis u I. godinu studija u ak. god. 2007/2008.

28. Prijedlog Vijeća poslijediplomskog doktorskog studija moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu da se Vladimiru Filipoviću odobri naknadni upis u I. godinu studija u ak. god. 2007/2008.

29. Prijedlog Vijeća poslijediplomskog doktorskog studija medievistike da se odobri naknadni upis na studij u ak. god. 2007/2008. sljedećim kandidatima:

- Stijepu Stjepoviću, - Sanji Žižić,- mr. sc. Dolores Butić (Vijeće studija naknadno će vrednovati prethodno završeni

magistarski studij).

30. Prijedlog Vijeća poslijediplomskog doktorskog studija informacijskih znanosti da se odobri upis kandidata na studij u ak. god. 2007/2008.

31. Razno

Prodekan za znanost i međunarodnu suradnju:

dr. sc. Damir Boras, red. prof.

5

Prof. dr.sc. Tvrtko JakovinaOdsjek za povijest FF-a u Zagrebu

predsjednik povjerenstva

Prof.dr.sc. Ivo BanacYale University, SAD

Dr.sc. Berislav Jandrić, viši znanstveni suradnikHrvatski institut za povijest

članovi povjerenstva

VIJEĆU POSLIJEDIPLOMSKOG STUDIJAFILOZOFSKOG FAKULTETA U ZAGREBU

22. studeni 2007., Zagreb

PREDMETMr. sc. Hrvoje Klasić; uvjeti za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija

Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu na sjednici 28. rujna 2007. godine imenovalo nas je u stručno povjerenstvo koje će podnijeti izvještaj ispunjava li mr.sc. Hrvoje Klasić uvjete propisane člankom 51. stavkom 1. Zakona o visokim učilištima kako bi mogao pristupiti izradi i obrani disertacije izvan doktorskog studija, ispitati može li se prihvatiti tema disertacije pod naslovom 1968. u Jugoslaviji. Društveno-političke promjene u Jugoslaviji u kontekstu svjetskih zbivanja i može li se mentorom odrediti predloženi prof.dr.sc. Tvrtko Jakovina, izvanredni profesor. O tome podnosimo sljedeće

4. IZVJEŠĆE

Pristupnik mr.sc. Hrvoje Klasić ispunjava uvjete članka 51. stavak 1. Zakona o visokim učilištima. Ima akademski stupanj magistra znanosti, polje povijest. Do sada je objavio knjigu “Sisak u Hrvatskom proljeću” i niz radova o različitim fenomenima hrvatske povijesti 20. stoljeća, s naglaskom na razdoblje Hladnog rata. Kolega Klasić je asistent na Odsjeku za povijest FF-a. Sudjeluje u projektu “Hrvatska u socijalističkoj Jugoslaviji”, koji je dio programa “Umjetnost, povijest, politika: Hrvatska i Europa 20. stoljeća”.

Tema istraživanja koje je predložio kolega Hrvoje Klasić iznimno je važna. Postavljena je u skladu sa svjetskim trendovima, na način na koji najrazvijenije historiografije nastoje objasniti fenomene svjetske povijesti. Kako je riječ o nastojanju da se jedna važna godina-fenomen osvjetli iz perspektive “svjetske povijesti” i tako osvjetli nekoliko njezinih razina i nekoliko sredina koje je

6

dotaknula, za očekivati je da će budući rad predstavljati znanstveno relevantni doprinos baziran na novim izvorima. Filozofski fakultet u Zagrebu ovlašten je za polje povijesti kojemu tema pripada.

Predloženi mentor dobro je upoznat s radom pristupnika. Isto tako, stručnjak je za povijest Hladnog rata i vrijeme Titove Jugoslavije.

U skladu s navedenim, Povjerenstvo zaključuje da kandidat Hrvoje Klasić ispunjava uvjete propisane člankom 51. stavkom 1. Zakona o visokim učilištima, da može pristupiti izradi i obrani disertacije 1968. u Jugoslaviji. Društveno-političke promjene u Jugoslaviji u kontekstu svjetskih zbivanja izvan doktorskoga studija. Predlaže da se naslov ne mijenja i ostane kako je i dogovoreno s mentorom.

Povjerenstvo predlaže da se mentorom imenuje prof.dr.sc. Tvrtko Jakovina.

Prof.dr.sc. Tvrtko Jakovina

Prof.dr.sc. Ivo Banac

Dr.sc. Berislav Jandrić

7

Mr. sc. Hrvoje KlasićOktavijana Augusta 2Sisak

Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Ivana Lučića 3 10000 Zagreb

SINOPSIS DOKTORSKOG RADA

1968. U JUGOSLAVIJIDruštveno-političke promjene u Jugoslaviji u kontekstu svjetskih zbivanja

Znanstveno područje: humanističke znanostiPolje: povijestGrana: opća i nacionalna povijest

Teorijska podloga i relevantne spoznaje. Fenomenom „1968.“ najviše su se bavile „zapadne“ historiografije (američka, francuska i britanska). Predmet njihovog interesa prije svega su društveno – političke promjene u spomenutim zemljama, s posebnim naglaskom na razvoj studentskog pokreta, ideje „Nove ljevice“ i odnos prema Vijetnamskom ratu. Od tema vezanih uz europski Istok najveću pažnju izaziva svakako Praško proljeće i vojna intervencija zemalja Varšavskog ugovora na Čehoslovačku u ljeto 1968. U Hrvatskoj (kao i u ostalim zemljama bivše Jugoslavije) je ova tema historiografski kvantitativno i kvalitativno nedovoljno obrađena. Konkretno, u Hrvatskoj nije napisan nijedan doktorski rad ili monografija u kojima bi se događaji iz 1968. u Jugoslaviji problematizirali u širem (međunarodnom) društveno-političkom kontekstu. Nasuprot tome o spomenutoj problematici postoji opsežna arhivska građa, novinski članci, video i audio zapisi, a važan izvor predstavljaju i sjećanja sudionika spomenutih događanja.

Uže područje rada bile bi promjene koje se pod utjecajem unutrašnjih i vanjskopolitičkih čimbenika događaju u jugoslavenskom društvu tijekom 1968. godine. Širi istraživački interes odnosi se na jugoslavensko društvo krajem '60-tih godina 20. stoljeća, tj. na promjene koje su ga u tom periodu zahvatile. Osnovni cilj rada je kontekstualizirati, tj. dovesti u međuodnos događaje i procese koji se u spomenutom periodu odvijaju u Jugoslaviji i svijetu. Godina 1968. u mnogočemu predstavlja vrhunac jednog razdoblja ali i polaznu točku za događaje koji su uslijedili. Brojni procesi i promjene koji se tada događaju u svijetu ostavili su traga i na jugoslavensko društvo. Najbolji primjer za to su demonstracije protiv rata u Vijetnamu širom Jugoslavije, studentski pokret iz 1968. u većim jugoslavenskim gradovima, utjecaj «Nove ljevice» na jugoslavenske marksističke filozofe, kao i sve prisutniji oblici raznolike zapadne kulture i supkulture u jugoslavenskom društvu. Uz aktualna zbivanja u svijetu, događanja u Jugoslaviji uvjetovana su između ostalog i specifičnim geostrateškim, ali i ekonomsko-političkim položajem Jugoslavije između komunističkog Istoka i kapitalističkog Zapada. Osim spomenutih zapadnih utjecaja, na situaciju u Jugoslaviji uvelike su utjecala i zbivanja na europskom Istoku, tj. u zemljama članicama Varšavskog ugovora. Tu prije svega treba istaknuti Praško proljeće i vojnu intervenciju na Čehoslovačku, događaje koji su u direktnoj uzročno – posljedičnoj vezi sa situacijom u Jugoslaviji. Uz sve navedeno, Jugoslavija je u spomenutom razdoblju i jedna od vodećih članica pokreta nesvrstanih, što je također utjecalo na specifičnosti u razvoju jugoslavenskog društva, ali i njezin međunarodni položaj.

8

Ciljevi istraživanja. Komparativnom analizom navedenih procesa u svijetu i Jugoslaviji nastojat ću ukazati na sličnosti ali i razlike u karakteru, intenzitetu te njihovom (dugoročnom) utjecaju na društva. Jedno od osnovnih pitanja jest odnos spomenutih procesa u Jugoslaviji s onima u svijetu: je li bila riječ samo o odrazu zbivanja u svijetu ili su jugoslavenski procesi imali i specifičan, autonoman karakter? Isto tako, cilj rada je utvrditi koliko je specifični društveno-politički razvoj Jugoslavije, tj. izgradnja «socijalizma s ljudskim likom», imao utjecaja na stavove studenata, (ljevičarskih) intelektualaca, ali i političkih stranaka na Zapadu i Istoku. Na primjeru društveno-političkih promjena koje se u Jugoslaviji događaju tijekom 1968. nastojat ću ukazati na specifičan društveno-politički i geostrateški položaj Jugoslavije u razdoblju Hladnog rata.

Metodološki postupci. Usporednom analizom sadržaja službenih dokumenata, medijskih tekstova i literature bit će proučeni ključni događaji u Jugoslaviji i svijetu uoči, tijekom i neposredno nakon 1968. godine. Dokumenti će biti podijeljeni u nekoliko skupina. Prvu će tvoriti formalni dokumenti raznih organizacija i institucija. U drugoj skupini bit će dokumenti iz javnih medija, u trećoj izjave svjedoka (tzv. oral history), a u četvrtoj relevantna literatura. Najveći dio rada mislim temeljiti na građi arhiva i knjižnica u Zagrebu i Beogradu (fondovi Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije s različitim podfondovima izvršnih organa, političkih komisija, komesarijata; Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske; Socijalističkog saveza radnog naroda Jugoslavije; Socijalističke omladine Jugoslavije; Univerzitetskog komiteta SK Srbije; Sveučilišnog komiteta SKH i dr.), te što više bude moguće na inozemnim izvorima (NARA, Washington DC – fondovi Foreign Relations of the United States, Public Papers of the Presidents of the United States, Lyndon Johnson, Richard Nixon i dr.; The National Archives, London – fondovi Foreign and Commonwealth Office i dr.)

Ključna premisa rada je interdisciplinarnost. Pošto se radi o razdoblju i temi, kojom su se do sada više bavili politolozi, sociolozi, filozofi, ekonomisti, vojni analitičari i drugi stručnjaci, neizostavan čimbenik u mom radu predstavljat će upravo njihovi radovi, spoznaje, kao i istraživačke metode .

Očekivani znanstveni doprinos. Na temelju dostupnih objavljenih i neobjavljenih izvora, literature i oralne historije rad bi trebao objasniti fenomen „1968.“, s posebnim naglaskom na specifičnost društveno-političkog razvoja i vanjskopolitičkog položaja Jugoslavije. Osim doprinosa i poticaja proučavanju i prezentiranju tema iz suvremene hrvatske povijesti, cilj rada je i pokušati „nametnuti“ proučavanje i kontekstualiziranje spomenutih tema u okviru svjetskih istraživačkih i historiografskih projekata.

5. ožujka 2007.

Mentor Kandidat

Dr.sc. Tvrtko Jakovina Mr.sc. Hrvoje Klasić

9

SVEUČILIŠTE U ZAGREBUFILOZOFSKI FAKULTET

Fakultetskom vijećuVijeću poslijediplomskih studija

Predmet: mr. sc. Margareta Matijević - Izviješće Stručnoga povjerenstva o uvjetima za pristupanje izradi i obrani disertacije izvan doktorskoga studija

Stručno povjerenstvo utvrdilo je, uvidom u dokumentaciju, da pristupnica mr. sc. Margareta Matijević ima akademski stupanj magistra znanosti iz znanstvenoga polja povijest. Pristupnica ima objavljena dva znanstvena rada u časopisima s priznatom međunarodnom recenzijom i to:

Stepinčev "dosier" Svetoj Stolici (31. 05. 1943.), Croatica christiana periodica, 40/1997.

Odnosbiskupa Antuna Akšamovića prema komunističkoj vlasti, Časopis za suvremenu povijest, 2/2006., 1. (u koautorstvu s Miroslavom Akmadžom).

Pristupnica je za disertaciju prijavila temu "Političko, crkveno i kulturno djelovanje Svetozara Rittiga 1873.-1961.". Tema je znanstveno opravdana činjenicom što znanstveno obrađuje osobu koja je imala istaknutu ulogu u političkom, crkvenom i kulturnom životu Hrvatske, a s obzirom da su dosadašnja istraživanja o njemu vrlo skromna, navedena disertacija mogla bi donijeti značajan doprinos u istraživanju hrvatske povijesti novoga vijeka.

Filozofski fakultet u Zagrebu ovlašten je za provođenje postupka obrane disertacije iz znanstvenog polja povijest.

Stručno povjerenstvo ocjenjuje da je predloženi mentor dr. sc. Miroslav Akmadža, izv. prof. Filozofskog fakulteta u Osijeku odgovarajući stručnjak za problematiku predložene teme, jer se bavi istraživanjem novije hrvatske povijesti, posebice problematikom crkveno-državnih odnosa.

Stručno povjerenstvo utvrđuje da pristupnica mr. sc. Margareta Matijević zadovoljava sve uvjete iz članka 51. stavak 1. Zakona o visokim učilištima te može pristupiti izradi i obrani disertacije izvan doktorskoga studija na temu "Političko, crkveno i kulturno djelovanje Svetozara Rittiga 1873.-1961." i uz mentorstvo dr. sc. Miroslava Akmadže, izv. prof. Filozofskog fakulteta u Osijeku.

U Zagrebu, 5. 12. 2007. Stručno povjernstvo:

1. dr. sc. Miroslava Akmadže, izv. prof.predsjednik povjerenstva

2. dr. sc. Ivica Šute, viši asistentčlan povjerenstva

3. dr. sc. Marijan Maticka, red. prof. u miručlan povjerenstva

10

Mr. sc. Margareta Matijević Fakultetsko vijeće

Franza Wagnera 41 Filozofski fakultet

44 250 Petrinja Sveučilišta u Zagrebu

Ivana Lučića 3

10 000 Zagreb

SINOPSIS DOKTORSKOGA RADA

Političko, crkveno i kulturno djelovanje Svetozara Rittiga 1873.-1961.

Znanstveno područje: humanističke znanosti

Polje: povijest

Grana: nacionalna povijest

Teorijska podloga.

Život Svetozara Rittiga, svećenika, političara i aktivnog sudionika hrvatske i jugoslavenske društvene scene u prvoj polovici dvadesetog stoljeća u historiografiji, osim političkog djelovanja, nije detaljnije istražen. Od historiografskih radova treba izdvojiti rad Miroslava Akmadže: “Prilog poznavanju političkog djelovanja mons. Svetozara Ritiga”, Historijski zbornik, 54 (2001); 137-158., te knjigu istog autora Katolička crkva u Hrvatskoj i komunistički režim 1945.-1966., Rijeka 2004. Izuzev toga historiografska djela, radovi i literatura, kao i memoarski spisi onodobnih suvremenika Rittiga često spominju sporadično i usput, bez studiozne analize razloga njegovih postupaka.

Uže područje rada.

S obzirom da se radi o političaru koji je aktivno djelovao u nekoliko stranaka (Starčevićeva stranka prava, Hrvatska zajednica, Hrvatska federalistička seljačka stranka) te bio aktivan i kao zastupnik Sabora Trojedne Kraljevine, kao i Poglavarstva grada Zagreba, Narodnog vijeća, Privremenog narodnog predstavništva, do Sabora Narodne Republike Hrvatske i rada u vladi Narodne Republike Hrvatske u kojoj je bio ministar, držim vrijednim istražiti sve aspekte njegova političkog angažmana. U nastojanju da cjelovitije sagledamo život i djelovanje dr. Rittiga javlja se potreba da ga upoznamo i kao svećenika, povjesničara i teologa. On je svojim radom kao svećenik i znanstvenik znatno doprinio razvoju crkvenih institucija, od rada na Katoličkom bogoslovnom fakultetu, Hrvatskoj bogoslovnoj akadamiji, Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti te posebno u radu i osnivanju Staroslavenskog instituta u Zagrebu. Posebno važno poglavlje njegova života je ono koje je proveo kao župnik sv. Marka, najuglednije zagrebačke župe, u kojoj je organizirao vrijednu umjetničku restauraciju.

Ciljevi / problemi istraživanja. Dokazati važnost djelovanja dr. Svetozara Rittiga na političkom, crkvenom,

znanstvenom i kulturnom području na hrvatskom prostoru u prvoj polovici 20. stoljeća. Ukazati na značaj i utjecaj Rittigovih teoloških i povijesnih radova za razvoj crkvene povijesti

11

i staroslavenske baštine u Hrvatskoj. Na osnovu arhivske građe, novinskih materijala i rezultata dosadašnjih historiografskih istraživanja cilj mi je pokazati važnost Rittigovog političkog djelovanja. Analizom arhivske građe i novinskih članaka želim razmotriti i ukazati na doprinos dr. Rittiga u organizaciji i razvoju i crkvenih institucija. Očekujem da će se moći pokazati kako je politička i društvena situacija utjecala na Rittigov odlazak iz Zagreba i kasnije priključenje partizanima, te bavljenje politikom nakon završetka Drugog svjetskog rata.

Metodološki postupci.

Po obavljanju ekstenzivnih arhivskih istraživanja, osnovne metode istraživanja koje će se koristiti pri izradi ovog rada jesu najvećim dijelom kvalitativna, manjim dijelom kvantitativna analiza izvora, te komparativna i povijesna metoda. Istraživanje će se temeljiti na analizi i usporedbi arhivske građe, novina, časopisa i dostupne literature. Posebnu pozornost ću posvetiti arhivskoj građi koja se čuva u pojedinim arhivima u Hrvatskoj, u Hrvatskom državnom arhivu: Osobni fond Svetozar Ritig, fond Komisije za vjerske poslove, dio fonda ZAVNOH-a, fond Zagrebačke oblasti i Spisi Narodnog vijeća, te u Arhivu grada Zagreba fond Gradskog poglavarstva Zagreb 1918.-1941. i Kotarske oblasti Zagreb. Uz to za njegovo crkveno djelovanje posebno će mi koristiti Arhiv župe sv. Blaža, Arhiv Katoličkog bogoslovnog fakulteta, Arhiv Đakovačko- srijemske biskupije, te osobito Arhiv Zagrebačke nadbiskupije. Konzultirat ću i građu iz Arhiva JAZU-a. Također, razmotriti ću građu nastalu Rittigovim djelovanjem, koja se sastoji od novinskih članaka, priloga u časopisima, objavljenih teoloških, filozofskih i povijesnih radova. Naglasak će biti stavljen i na istraživanje njegovog znanstvenog rada, odnose i strujanja unutar Katoličke crkve, uključenosti u relevantne društvene tokove, a naposljetku i na kulturno te književno djelovanje. U vrijeme šestosiječanjske diktature u župnom dvoru sv. Marka održavali su se sastanci političkih istomišljenika, pa je Rittig u određenom smislu nastavio ulogu svojevrsnog političkog glasnika u razdoblju kad je niz modernizacijskih procesa zahvatio i hrvatsko društvo i katoličko svećenstvo.

Očekivani znanstveni i/li praktični doprinos

Općenito, cilj ovog povijesnog istraživanja je dati doprinos poznavanju života i rada dr. Svetozara Rittiga u novijoj hrvatskoj povijesti. Ovim istraživanjem se nastoji analizirati Rittigov doprinos na kulturnom i znanstvenom polju, te u razvoju i crkvenih institucija u Hrvatskoj. Kroz prikaz njegovog političkog djelovanja namjera mi je doprinijeti boljem poznavanju hrvatske povijesti prve polovice 20. stoljeća. Analizom Rittigovog materijalnog položaja, njegovih društvenih i prijateljskih veza i aktivnosti, kulturnog i političkog života, mogla bi se dobiti zaokružena slika jednog političkog svjetonazora, te pružiti model istraživanja za druge pojedince. Podaci iz ovih istraživanja mogu pomoći istraživačima crkvene, ali i opće jugoslavenske povijesti.

U Zagrebu, dne 11. 09. 2007.

Potpis mentora: Potpis kandidata:

Izv. prof. dr. sc. Miroslav Akmadža Mr. sc. Margareta Matijević

12

Prof. dr.sc. Tvrtko JakovinaOdsjek za povijest FF-a u Zagrebu


Dr.sc. Zdenko Radelić, znanstveni savjetnikHrvatski institut za povijest

Prof.dr.sc. u miru Mira Kolarčlanovi povjerenstva

VIJEĆU POSLIJEDIPLOMSKOG STUDIJAFILOZOFSKOG FAKULTETA U ZAGREBU

22. studeni 2007., Zagreb

PREDMETMr. sc. Tomislav Anić; uvjeti za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija

Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu na sjednici 28. rujna 2007. godine imenovalo nas je u stručno povjerenstvo koje će podnijeti izvještaj ispunjava li mr.sc. Tomislav Anić uvjete propisane člankom 51. stavkom 1. Zakona o visokim učilištima kako bi mogao pristupiti izradi i obrani disertacije izvan doktorskog studija, ispitati može li se prihvatiti tema disertacije pod naslovom Radništvo i propaganda “socijalističko takmičenje” u Hrvatskoj 1945.-1952. i može li se mentorom odrediti predloženi prof.dr.sc. Tvrtko Jakovina, izvanredni profesor. O tome podnosimo sljedeće

5. IZVJEŠĆE

Pristupnik mr.sc. Tomislav Anić ispunjava uvjete članka 51. stavak 1. Zakona o visokim učilištima. Ima akademski stupanj magistra znanosti, polje povijest. Do sada je objavio niz radova koji su uglavnom orijentirani na gospodarsku povijest i pitanje imovine. Znansteni je novak zaposlen na projektu “Vlast i društvo: komunistički sustav u Hrvatskoj 1945.-1990.” Hrvatskog instituta za povijest.

Tema istraživanja koje je predložio kolega Tomislav Anić pokriva problem koji je dosada bio rijetko obrađivan u hrvatskoj historiografiji. Posve sigurno pitanjem “socijalističkog takmičenja” nitko se nije bavio već dugi niz godina, pa je za očekivati da će budući rad predstavljati znanstveno relevantni doprinos baziran na novim izvorima. Filozofski fakultet u Zagrebu ovlašten je za polje povijesti kojemu tema pripada.

Predloženi mentor upoznat je s radom pristupnika. Isto tako, stručnjak je za povijest Hladnog rata i vrijeme Titove Jugoslavije.

13

U skladu s navedenim, Povjerenstvo zaključuje da kandidat Tomislav Anić ispunjava uvjete propisane člankom 51. stavkom 1. Zakona o visokim učilištima, da može pristupiti izradi i obrani disertacije izvan doktorskoga studija. Predlaže da se naslov ne mijenja i ostane Radništvo i propaganda “socijalističko takmičenje” u Hrvatskoj 1945.-1952., kako je i dogovoreno s mentorom.

Povjerenstvo predlaže da se mentorom imenuje prof.dr.sc. Tvrtko Jakovina.

Prof.dr.sc. Tvrtko Jakovina

Dr.sc. Zdenko Radelić

Prof.dr.sc. u miru Mira Kolar

14

Tomislav Anić Fakultetsko vijećeIII. Trokut 1 Filozofski fakultet10 020 Novi Zagreb Sveučilišta u Zagrebu

Ivana Lučića 310 000 Zagreb


Radništvo i propaganda «socijalističko takmičenje» u Hrvatskoj 1945. - 1952.

Znanstveno područje: humanističke znanosti

Polje: povijest

Grana: hrvatska povijest

Teorijska podloga i aktualne relevantne spoznaje.

U hrvatskoj historiografiji istraživanje vezano uz položaj radnika i promidžbu socijalističkog takmičenja nakon 1945. godine posredno je dotaknuo Zdenko Radelić u radu Jedinstveni sindikati Hrvatske 1944. – 1948. Najveći broj radova vezanih uz položaj radnika odnosi se na razdoblje od 1918. do 1941. godine. U tom smislu valja istaknuti radove Mire Kolar, Bosiljke Janjatović, Zdenke Šimončić Bobetko i Josipa Cazija.

Problem radništva u Hrvatskoj u vrijeme promidžbe socijalističkog takmičenja od 1945. do 1952. u hrvatskoj je historiografiji djelomično obrađen. S obzirom na novonastalu poratnu situaciju bilo bi vrijedno istražiti kako su se društvenopolitičke promjene s aspekta poraća i prvoga petogodišnjeg plana manifestirale u životu naraštaja koji je bio najviše zahvaćen novim vrijednosnim sustavom. Nastojat će se pokazati partijsko-političko stajalište i oblici djelovanja na mobilizaciji radnih masa u svrhu izgradnje novog poretka. S obzirom na raspoloživo arhivsko i novinsko gradivo pokušat će se odgovoriti u kojoj su mjeri temeljne promidžbene postavke utjecale na podizanje produktivnosti i konačno u kojoj su mjeri djelovale na razinu kvalitete života.

Uže područje rada.

Uže područje rada bit će, prije svega, temeljeno na teorijskim postavkama socijalističkog modela izgradnje države s osobitim naglaskom na razvoj «socijalističkog takmičenja» kao, prema komunističkoj vlasti, izuzetno važnog elementa u procesu nastajanja novog državnog sustava u razdoblju od 1945. do 1952. godine. Intenzivno će biti istražen utjecaj propagande na radništvo. Analizom nekih elemenata iz svakodnevnog života (prehrana, stanovanje, nepismenost, slobodno vrijeme) pokazat će se razlike između proklamiranih želja nove vlasti s jedne strane i uspjeha u njihovoj realizaciji s druge strane.

Ciljevi istraživanja

Cilj rada je na temelju dostupnih objavljenih i neobjavljenih izvora, te domaće i strane literature, istražiti položaj radnika s obzirom na uvjete, trajanje i kvalitetu rada u okviru

15

izgradnje novog društvenopolitičkog i gospodarskog sustava. Posebna pažnja bit će posvećena istraživanju promidžbe rada kao neophodnom elementu za izgradnju socijalističkog društva.

Metodološki postupci.

Nakon obavljanja ekstenzivnih arhivskih istraživanja, osnovne metode istraživanja koje će se koristiti pri izradi ovog rada najvećim su djelom usmjerene prema kvalitativnoj analizi izvora. U mjeri u kojoj to bude moguće primijenit će se i kvantitativna metoda.

Od objavljenih izvora relevantnih za ovu temu koristit će se: Zapisnici Politbiroa Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije, Zapisnici Politbiroa Centralnog komiteta Komunističke partije Hrvatske 1945. – 1952., novine: Glas rada, Naprijed, Rad, i Vjesnik. Najvećim djelom neobjavljeni izvori važni za ovu temu nalaze se u Hrvatskom državnom arhivu u sljedećim fondovima: fondu Centralnog komiteta Komunističke partije Hrvatske, fondu Predsjedništva vlade Narodne Republike Hrvatske, fondu Socijalističkog saveza radnog naroda Hrvatske, fondu Pokrajinskog komiteta Saveza komunističke omladine Jugoslavije za Hrvatsku, fondu Ministarstva industrije Narodne republike Hrvatske, fondu Savez sindikata Jugoslavije Vijeće Saveza sindikata Socijalističke Republike Hrvatske, fondu Državnog zavoda za planiranje. Navedeni izvori pružaju mogućnost obrade gore spomenutih problema dajući uvid u cjelovitu sliku zadane teme.

U nedostatku modela istraživanja u hrvatskoj historiografiji, osim za pitanje organizacije i uloge Jedinstvenih sindikata radnika i namještenika Jugoslavije Zdenka Radelića u kojem se najbliže prišlo problemu radnika u novonastalim društveno političkim odnosima, te u radu Katarine Spehnjak Javnost i propaganda Narodna fronta u politici i kulturi Hrvatske 1945. – 1952. gdje je obrađen problem oblikovanja javnog mnijenja, kao oslonac će poslužiti i radovi strane historiografije. Metodološki značajni predlošci svakako su sljedeći radovi: Lewis H. Siegelbaum: Stakhanovism and the Politics of Productivity in the USSR, 1935. – 1941., Stephen Kotkin: Magnetic Mountain Stalinism as a Civilization i Lilly S. Carol: Power and Persuasion: Ideology and Rhetoric in Communist Yugoslavia 1944. – 1953. Isto tako koristit će se radovi s područja sociologije i psihologije koji su tematski bliski zadanim ciljevima ove disertacije, a pružaju mogućnost primjene komparativne metode.

Očekivani znanstveni i praktični doprinos

Očekujem da će se moći pokazati utjecaj političke promidžbe na čitav niz društvenih aspekata svakodnevnog života radnika, od radnih uvjeta, kvalitete stanovanja i prehrane do slobodnog vremena. Nastojat ću objasniti teoretske postavke socijalističkog vrijednosnog sustava i njihovu praktičnu primjenu.

Analizom ideologijskih stajališta KPJ o radništvu, socijalnog položaja zaposlenog stanovništva, radnih uvjeta, svakodnevnog života radnika, te utjecaja promidžbe na izgradnju novog vrijednosnog sustava mogla bi se dobiti zaokružena slika jedne društvene grupe u Hrvatskoj od 1945. do 1952. godine. Podaci i rezultati ovih istraživanja mogu poslužiti istraživačima socijalne i gospodarske povijesti kao i autorima enciklopedija, leksikona i udžbenika.

U Zagrebu, 3. srpnja 2007.

Mentor: Kandidat:

dr. sc. Tvrtko Jakovina mr. sc. Tomislav Anić

16

Dr. sc. Vladimir Mateljan, red. prof., predsjednik PovjerenstvaDr. sc. Božidar Tepeš, red. prof., član PovjerenstvaDr. sc. Zdravko Dovedan, izv. prof.,član Povjerenstva

FAKULTETSKOME VIJEĆUFILOZOFSKOGA FAKULTETA U ZAGREBU

Odlukom Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (klasa: 643-02/07-03/121, ur.broj: 3804-460-07-2), donesenom na sjednici održanoj 21. studenog 2007. godine, imenovani smo u povjerenstvo koje treba utvrditi ispunjava li mr. sc. Leo Mršić uvjete propisane člankom 51. stavkom 1. Zakona o visokim učilištima za pristupanje izradbi i obrani disertacije izvan doktorskog studija i može li se prihvatiti tema disertacije pod naslovom Prijedlog izgradnje modela za podršku odlučivanju u trgovini korištenjem metode transformacije vremenske serije (REFII) i Bayesove logike, te potvrditi da se za mentora imenuje prof. dr. sc. Vladimir Mateljan i za komentora Prof.dr.sc. Božidar Tepeš.

Nakon uvida u priloženu dokumentaciju povjerenstvo podnosi sljedeći

IZVJEŠTAJ

Mr. sc. Leo Mršić podnio je Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu zahtjev za odobrenje izrade i obrane disertacije izvan doktorskog studija i prihvaćanje teme pod naslovom Prijedlog izgradnje modela za podršku odlučivanju u trgovini korištenjem metode transformacije vremenske serije (REFII) i Bayesove logike. Uz zahtjev kandidat je priložio životopis s popisom objavljenih radova, preslike fakultetske i magistarske diplome, sinopsis disertacije, dokaz o sudjelovanju u istraživačkom radu, presliku priznanice o uplaćenim troškovima postupka i presliku domovnice.Pristupnik mr. sc. Leo Mršić rođen je 27. lipnja 1973. godine u Zagrebu. Diplomirao je 1997. godine na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, vanjsku trgovinu. Godine 2005. Leo Mršić je magistrirao na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je obranio magistarski rad na temu "Primjena metoda rudarenja podataka u trgovini tekstilom i srodnim proizvodima".

Od siječnja 1998. do rujna 1999. godine radio je u Domu zdravlja u Ivanić Gradu kao pomoćnik ravnatelja za informatiku i financije. Godine 1999. zapošljava se u dioničkom društvu Tekstil promet kao projektant /organizator/ voditelj projekata u službi informatike. Od travnja 2006. do 2007. direktor je u službi informatike u d.d. Tekstilpromet.Mr. sc. Leo Mršić objavio je slijedeće radove:Objavljene knjige

1. Klepac Goran, Mršić Leo: Poslovna inteligencija kroz poslovne slučajeve, 2006, Zagreb, Lider press/TIM press, ISBN 953-95472-1-0.

Objavljena poglavlja u knjigama

2. Panian Željko i suradnici: Poslovna inteligencija: studije slučajeva iz hrvatske prakse, 2007, Zagreb, Narodne novine, ISBN 978-953-234-085-3.

Znanstveni rad

17

3. Klepac Goran, Kliček Božidar, Mršić Leo: Temporal pattern discovery in consumer behavior with REFII model, Consumer Personality & Research Conference, Dubrovnik, 2005. (pisani rad i izlaganje)

4. Stručne konferencije/izlaganja

5. Klepac Goran, Mršić Leo: Kako otkriti skrivene tajne iz poslovnih podataka, seminar u organizaciji Raiffeisen Consulting, Zagreb, 2005. (pisani rad i izlaganje)

6. Klepac Goran, Mršić Leo: Prevencija i sprečavanje prekida ugovorenih odnosa /kupovine primjenom analitičkih CRM metoda, Infoarena CRM konferencija, Zagreb, 2007. (pisani rad i izlaganje)

7. Mršić Leo: Postoji li pravilnost u trgovini tekstilnim proizvodima, HrOUG 10. konferencija, Umag, 2005 (pisani rad i izlaganje)

8. Mršić Leo: Poslovna inteligencija u funkciji povećanja efikasnosti poslovanja, HrOUG 11. konferencija, Umag, 2006 (pisani rad i izlaganje)

9. Mršić Leo, Klepac Goran: Upravljanje prekidom ugovorenih odnosa/kupnje u trgovini, HrOUG 12. konferencija, Rovinj, 2007. (pisani rad i izlaganje)

10. Klepac Goran,Mršić Leo: Upravljanje rizičnošću portfelja primjenom metoda poslovne inteligencije, HrOUG 12. konferencija, Rovinj, 2007 (pisani rad i izlaganje)

Pristupnik mr. sc. Leo Mršić predložio je temu disertacije pod naslovom Prijedlog izgradnje modela za podršku odlučivanju u trgovini korištenjem metode transformacije vremenske serije (REFII) i Bayesove logike. Predložena tema je aktualna i vrlo dobro koncipirana kao doktorska disertacija. Iz sinopsisa je vidljivo da kandidat ima dobru teorijsku i praktičnu podlogu za obradu predložene teme. U sinopsisu je kandidat iscrpno obrazlažio cilj, hipoteze, metodologiju, te mogući doprinos. Uže područje predloženog istraživanja je podrška odlučivanju u trgovini korištenjem metode transformacije vremenske serije (REFII) i Bayesove logike te razvoj i primjena informacijske i komunikacijske tehnologije. Rad se u prijedlogu temelji na relevantnim teorijskim izvorima i na ključnim dokumentima međunarodnih asocijacija, te se na taj način uspostavlja veza između društvenih zahtjeva i teorijskih promišljanja, čime kandidat uspostavlja visoki stupanj pouzdanosti.

Očekivani znanstveni doprinos je u usporednoj analizi različitih mogućih strategija te izgradnje modela za podršku odlučivanju u trgovini korištenjem metode transformacije vremenske serije (REFII) i Bayesove logike. Kandidat metodološki utemeljeno predlaže na osnovu teorijskih spoznaja, te vlastitog bogatog stručno znanstvenog i praktičnog iskustva rješenja i pristupe izgradnji modela za podršku odlučivanja u trgovini.Na temelju iznesenoga, povjerenstvo zaključuje da je Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu nadležan za problematiku predložene teme disertacije i to u okviru znanstvenoga područja društvenih znanosti, znanstvenoga polja informacijskih znanosti.

1. Povjerenstvo uvidom u dokumentaciju i proučivši sinopsis disertacije utvrđuje da pristupnik mr. sc. Leo Mršić udovoljava svim uvjetima članka 51. stavak 1. Zakona o visokim učilištima, te da mu se može odobriti izrada disertacije pod naslovom Prijedlog izgradnje modela za podršku odlučivanju u trgovini korištenjem metode transformacije vremenske serije (REFII) i Bayesove logike.

2. Povjerenstvo smatra da se može udovoljiti prijedlogu pristupnika da mentor izrade disertacije bude dr. sc. Vladimir Mateljan i komentor Dr. sc. Božidar Tepeš, redoviti profesori na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

U Zagrebu, 4. prosinca 2007. godine

18

Dr. sc. Vladimir Mateljan, red. prof.

Dr. sc. Božidar Tepeš, red. prof.

Dr. sc. Zdravko Dovedan, izv. prof.

19

mr.sc. Leo Mršić Fakultetsko vijećeVukovarska 20 Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu10310 Ivanić Grad Ivana Lučića 3

10000 Zagreb


PRIJEDLOG IZGRADNJE MODELA ZA PODRŠKU ODLUČIVANJU U TRGOVINI KORIŠTENJEM METODE

TRANSFORMACIJE VREMENSKE SERIJE (REFII) I BAYESOVE LOGIKE

Znanstveno područje: društvene znanostiPolje: informacijske znanostiGrana: informacijski sustavi i informatologija

Teorijska podloga

Osobine složenih tržišnih uvjeta poticajom su mnogih istraživanja. Informacijski sustavi suočavaju se s izazovom eksplozije informacija te potrebom da se iste pravovremeno uobliče, evidentiraju te procesiraju. Područje trgovine, uz bankarski i telekomunikacijski sektor, jedno je od najperspektivnijih za primjenu raznih metoda poslovne inteligencije. Priroda informacijskih sustava za praćenje poslovanja umnogome je specifična kada se radi o tekstilnim proizvodima. Razni modni trendovi, društvene skupine, klimatski uvjeti, društveni status, medijske akcije pa sve do osnovne životne potrebe motivacije su koje mogu u kratkom vremenu promijeniti tržišna uporišta. Interni podaci o poslovanju, kretanja tržišta, konkurencija, razni vanjski utjecaji samo su neki od čimbenika koji mogu značajno utjecati na poslovanje. Kako bi se što bolje razumjelo tržišne zakonitosti sa aspekta poduzeća sudionika nužna je stalna aktivnost i budno praćenje raznih čimbenika. Moguće je pronaći radove koji za cilj imaju predvidjeti razinu prodaje primjenom ili kombinacijom različitih metoda. Obzirom na karakteristike predloženog modela identičan nije pronađen u literaturi. Pronađene su razne primjene Bayesove logike (sustavi za prepoznavanje slika, nadzor) od čega u trgovini uglavnom za modele asistiranja pri kupnji te razne analize utjecaja odnosno kao dopuna kombinaciji metoda. Motivacija za provođenje istraživanja je primjena rezultata u poslovanju te dalji razvoj i prilagodba modela.

Uže područje rada

Rad se bazira na analizi prodaje tekstilnih proizvoda na prodajnim mjestima u gradu Zagrebu. Podaci o prodaji agregiraju se na dnevnoj razini i promatranoj grupi proizvoda nakon čega se transformiraju modelom transformacije vremenske serije (REFII model) čime se dobijaju podaci o pomacima u vremenskim razmacima. Vrijednosti pomaka udružuju se sa ekspertnim znanjem te kao rezultat daju kategorizirane vrijednosti (rast, pad, značajan rast,

20

stagnacija i sl.) koje se koriste za prikaz sezonskih oscilacija. Na isti se način transformiraju i podaci o klimatskim promjenama te se, zajedno s podacima o prodaji, koriste kao ulazni podaci za formiranje Bayesove mreže.

Ciljevi/problemi istraživanja

Cilj istraživanja je potvrditi primjenjivost REFII modela te Bayesove mreže u analizi podataka o prodaji. Motivacija je izgraditi poslovno jednostavan i primjenjiv model analize (u ovom slučaju podataka o prodaji i vanjskih utjecaja) kojim je moguće simulirati okolnosti te temeljem toga donositi zaključke o povijesti odnosno o budućim reakcijama i strateškim planovima. Obzirom na snažne sezonske oscilacije fokus je na analizi trenda prodaje što omogućuje jedinstveni model transformacije. Problemi proučavanog područja sastoje se u načinu na koji efikasno organizirati i transformirati podatke te kako ih sučeliti sa eksternim podacima i sve to prikazati u korisnički prihvatljivom obliku za korištenje. Za razliku od strogo prediktivnog modela ovaj rad usmjeren je prema izgradnji deskriptivnog modela koji sadrži prediktivne elemente ali u prvi plan postavlja ekspertno znanje i donosioca odluke.

Metodološki postupci

Analiza se sastoji od selekcije varijabli te analize dostupnih/željenih varijabli. Slijedi prikupljanje podataka i pretprocesiranje pa vrednovanje varijabli modela. Slijedeći korak je transformacija vremenske serije za svaku od varijabli REFII modelom. Transformacija se izvodi primjenom REFII modela pri čemu se prati odstupanje u odnosu na prethodnu točku u vremenu i bilježi pomak kojem se pridružuje značenje korištenjem ekspertnog znanja (rast, pad, značajan rast i sl.) Transformirane podatke moguće je obuhvatiti analizom sezonskih oscilacija. Konačni model formira se Bayesovom mrežom koja ujedinjuje podatke o trendovima kretanja prodaje i eksternih podataka u ovom slučaju vremenskih prilika.

Očekivan znanstveni doprinos

Model pretendira dati prijedlog kako efikasno analizirati međuzavisnosti čimbenika koji utječu na prodaju (u ovom slučaju tekstilnih proizvoda). Obzirom je moguće pronaći radove koji upućuju na zanimljivost analize prodaje i podataka o vremenskim prilikama (utjecaja vremenskih prilika) ali ne nude rješenja, model je usmjeren na to područje. Širi kontekst je primjenjivost REFII modela i Bayesove logike u trgovini. Područja u kojima bi ovakav mode bio primjenjiv su: predikcija prodaje, predikcija trenda, analiza utjecaja, scoring prodajnog mjesta, procjena rizika (npr. pada prodaje u slučaju promjene vremenskih prilika), analiza utjecaja marketing kampanje na prodaju.

Zagreb, 15.10.2007.

Kandidat Mentor

mr.sc. Leo Mršić prof.dr.sc. Vladimir Mateljan

21

Sveučilište u Zagrebu

Filozofski fakultet

Odsjek za filozofiju

FAKULTETSKOM VIJEĆU FILOZOFSKOG FAKULTETA U ZAGREBU

Izabrani na Fakultetskom vijeću od 29. listopada 2007. u Stručno povjerenstvo koje

će utvrditi ispunjava li Katarina Rukavina sve uvjete predviđene programom

Poslijediplomskog doktorskog studija filozofije i može li se odobriti tema za izradu disertacije

pod naslovom Filozofijsko utemeljenje umjetničke prakse XX. stoljeća /Viđenje i

spoznaja u vizualnim umjetnostima XX. stoljeća/ pod vodstvom mentorice dr. sc. Gordane

Škorić dajemo slijedeći

IZVJEŠTAJ

Katarina Rukavina završila je Prirodoslovno-matematičku gimnaziju u Zagrebu i

diplomirala filozofiju i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radi kao

srednjoškolski profesor etike i likovne umjetnosti u Rijeci.

U siječnju 2002. upisala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu poslijediplomski studij

filozofije, na kojemu je izvršila sve propisane obaveze, uključujući i tzv. strogi ispit i

seminarski rad, s odličnim uspjehom. Prema preporuci mentorice iskoristila je mogućnost

prijelaza na doktorski studij, obavila kvalifikacijski rad («Viđenje i spoznaja u vizualnim

umjetnostima XX. stoljeća: Beuysov prošireni pojam umjetnosti») te u akademskoj godini

2005./2006. upisala peti i šesti semestar i obavila sve obaveze, također s odličnim uspjehom.

Kvalifikacijski rad objavljen je u časopisu najviše kategorije («Filozofska istraživanja», br.

99, god. 25/ Sv. 4, Zagreb 2005).

22

Prvi sinopsis, koji je kandidatkinja predložila, Vijeće poslijediplomskih studija vratilo

je na doradu uz sljedeće primjedbe: «da ne zadovoljava estetsko i epistemološko područje»,

da je «teorijska podloga preuska» i da «metodološki postupci nisu dovoljno razrađeni».

Kandidatkinja, mentorica i članovi povjerenstva pažljivo su razmotrili primjedbe kako

bi novi sinopsis bio u skladu s njima, iako su tim primjedbama bili ponešto zatečeni,

pogotovo prvom, dok su druga i treća vrlo općenite. Povjerenstvo smatra da je rad upravo

zamišljen kao istraživanje teme gdje se estetički i epistemologijski problemi pojavljuju na

novi način. Teorijska podloga je s jedne strane povijest filozofije, a s druge strane suvremena

rasprava u zajednici istraživača. Metodološki postupci se, kao i u svim radovima teorijske

vrste, sastoje iz izlaganja teorija i interpretacija te njihovog uspoređivanja, a u ovom slučaju i

ukazivanja na učinak u umjetničkoj praksi.

U sinopsisu izložena tema disertacije vrlo je zanimljivo suočavanje zapadne filozofske

tradicije izjednačavanja viđenja i spoznaje s jedne strane i zbivanja u likovnoj umjetnosti XX.

stoljeća, koje se udaljavaju od namjere prikazivanja viđenoga, s druge strane. Unutar ove opće

teme pristupnica se odlučuje za proučavanje posebnosti tzv. skopičkog režima moderne

(sintagmu je u raspravu uveo Martin Jay, a ona je nakon toga široko prihvaćena), polazeći od

niza autora s interdisciplinarnog područja teorije vizualne kulture. Paradoksalni anti-vizualni

obrat, to jest ne-prikazivački pa i konceptualni zaokret vizualnih umjetnost XX. stoljeća, u

ovom će se radu proučiti u širem kontekstu: pristupnica polazi od unutar filozofijskog

preispitivanja viđenja i vidljivosti i načina kako se odražava (izravno i neizravno) u

utemeljivanju umjetničkih postupaka. Riječ je o dobro zasnovanom i inovativnom pristupu

shvaćanju zbivanja u umjetnosti XX. stoljeća. Metodički riječ je o uspoređivanju refleksije o

umjetnosti i o lijepome prije i poslije promjene paradigme prikazivanja viđenoga: klasičnih

tekstova refleksije o umjetnosti i o lijepome, filozofijskog određivanja moderne i onoga što u

pomanjkanju drugog izraza označavamo kao postmoderni pluralizam.

Na osnovu izloženog držimo da je pristupnica ispunila zakonski propisane

uvjete, kao i uvjete predviđene programom Poslijediplomskog doktorskog studija filozofije

studija te predlažemo da joj se odobri tema za izradu doktorskoga rada FILOZOFIJSKO

UTEMELJENJE UMJETNIČKE PRAKSE XX. STOLJEĆA (Viđenje i spoznaja u

vizualnim umjetnostima XX. stoljeća) pod vodstvom mentorice dr. sc. Gordane Škorić.

23

dr. sc .Gordana Škorić, doc.

predsjednica povjerenstva

dr.sc. Nadežda Čačinovič, red. prof.

članica povjerenstva

dr. sc. Lino Veljak, red. prof.

član povjerenstva

u Zagrebu, 7. siječnja 2008.

24

Katarina Rukavina Fakultetsko vijećeDane Godine 10 Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu51 000 Ivana Lučića 3Rijeka 10 000 Zagreb


FILOZOFIJSKO UTEMELJENJE UMJETNIČKE PRAKSE XX. STOLJEĆAViđenje i spoznaja u vizualnim umjetnostima XX. stoljeća

Znanstveno područje: humanističke znanostiPolje: filozofijaGrana: estetika

Teorijska podloga

Vizualna umjetnost XX. stoljeća napušta oslanjanje na vidljivu predmetnost svijeta i zahtijeva novi način prikazivanja te time upućuje i na novi stav spram zbiljskog. Otuda pitanje: s kakvog je filozofijskog aspekta uopće moguć takav stav? Ovaj rad tematizira vizualnost kao područje konvergencije filozofije i umjetnosti, uzimajući kao primjer umjetničku praksu XX. stoljeća.

Moderna se u filozofskim terminima razumijeva kao epoha koja se temelji na određenoj koncepciji uma što se u novovjekovnoj misli javlja ponajprije kod Descartesa i Francisa Bacona te se dalje razvija u francuskom prosvjetiteljstvu i njemačkom klasičnom idealizmu. Kraj te epohe, kao predmet filozofskih istraživanja, u radu se određuje oslanjanjem na njemačke (Nietzsche, Heidegger, kritička teorija na čelu s Adornom, Horkheimerom, Marcuseom) i francuske (Foucault, Debord, Baudrillard, Lyotard) filozofske teorije. Svima je zajednička kritika uma u smislu njegove degeneracije u instrumentalnost, scijentizam i tehnoznanost, što su dovele do konstrukcije logocentrističke, pozitivističke slike svijeta. Drugo polazište rada su suvremene teorije vizualne kulture u kojima se modernizam shvaća kao rezultat privilegiranja i trijumfa «vida» u zapadnoj filozofskoj tradiciji, odnosno kao skopički režim kojeg određuje tzv. «kartezijanski perspektivizam». Ovaj kartezijanski model se temelji na razdvajanju subjekta i objekta, te postuliranju transcendentalnog subjekta koji određuje objekt. Subjekt dobiva informacije iz okolnog svijeta, odražava stvari te postaje centrom svijeta, dakle jedino moguće gledište ili stajalište koje tako konstituira svijet. Takvu problematiku je na vrlo utjecajan način razvio suvremeni američki filozof Martin Jay, koji ujedno naglašava tezu da načini gledanja nisu prirodni, već konstruirani, da imaju povijest odnosno da se mijenjaju: gledanje je fizička operacija, a vizualni svijet socijalna činjenica. Antivizualni stav umjetničke prakse XX. stoljeća u radu se tretira kao «epistemološka metafora» koju valja prepoznati da bi se mogle ocijeniti intencije i dometi suvremene umjetnosti. Osim spomenutih, autori na koje se rad oslanja su R. Rorty, H. Foster, J. Crary,

25

Ch. Jenks, R. Arnheim, E. Panofski, H. Wölfflin, G. Argan, U. Eco, G. Vattimo, A. Badiou, M. Šuvaković, posebno A. Danto, i dr.

Uže područje rada

Pojam vizualnosti razmatramo polazeći od činjenice da je spoznaja u zapadnoj civilizaciji određena vizualnom paradigmom. Klasična Grčka privilegira vid kao najplemenitiji osjet. Platon i Aristotel ustoličuju osnovne načine pristupa zbilji koja, bilo da je shvaćena kao iluzija (idealizam) ili osjetilna datost (materijalizam), uvijek ostaje ono pred-očeno. Kontradikcija Platonovog idealizma i Aristotelovog realizma u teoriji spoznaje provlači se kroz teoriju umjetnosti sve do uspostavljanja estetike kao filozofske discipline. Spoznajno-teorijska i estetska problematika dobivaju svoj specifičan izraz u filozofiji njemačkog klasičnog idealizma. Povijesni razvoj umjetnosti s obzirom na njen spoznajni karakter prvi se put eksplicitno pojavljuje kod Hegela. Nužna posljedica takvog razvoja kod Hegela jest tzv. kraj umjetnosti odnosno to da umjetnost koja nastaje ne odgovara više njezinom najvišem određenju i značenju. Umjetnost XX. stoljeća najprije prati Hegelovo predviđanje time što napušta mimetičko prikazivanje, sve više težeći k apstrahiranju i destrukciji vizualnog u užem smislu, čime unutar sebe same provocira pitanja o umjetnosti. Pred kraj stoljeća u tzv postmoderni obnavljaju se različite varijante figuralnosti, odnosno revaloriziraju do tada marginalizirani postupci te nastaju novi poticaju za refleksiju.

Ciljevi/problemi istraživanja

Cilj rada je istražiti filozofske aspekte «vizualnog obrata» u umjetničkoj praksi XX. stoljeća analizom i interpretacijom problematike vizualnosti. Kako je pojam realnog od početaka zapadne filozofije povezan s viđenjem, promjene u predstavljanju utječu na cjelinu kulture. Nastojimo pokazati kako tzv. destrukcija vidljivog u razvoju vizualne umjetnosti XX. stoljeća, te pojava postmodernog pluralizma i fragmentacije vizualnog izraza, predočavaju zbiljsko te kako te nove pojave djeluju na naše pojmove o zbilji.


Rad se temelji na traženju tzv. »promjene paradigme», dakle na uspoređivanju teorija viđenja i teorija o umjetnosti i o lijepom iz povijesti filozofije i estetike s novim pristupom toj problematici: kako u predmetima analize tako i u tipovima analize.

6. Očekivani znanstveni doprinos

Produbljivanje poznavanja vizualne umjetnosti XX. stoljeća, odnosno moderne i suvremene umjetničke prakse te ukazivanje na to kako ona može biti od pomoći u artikuliranju i osvjetljavanju problema suvremene zbiljnosti; također i afirmiranje filozofijskog pristupa umjetnosti i općenito interdisciplinarnog znanstvenog istraživanja.

26

Zagreb, 16. prosinca 2007.

Mentor: Voditelj studija Kandidat:

------------------------------- ---------------------------- -----------------------

doc. dr. sc. Gordana Škorić prof. dr. sc. Lino Veljak Katarina Rukavina

27

Stručno povjerenstvo za utvrđivanje uvjeta

Irene LASIĆ za pristup izradi

doktorskoga rada i odobrenje teme

7. FAKULTETSKOM VIJEĆU FILOZOFSKOGA FAKULTETA8. SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Fakultetsko vijeće Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na svojoj sjednici

održanoj 28. rujna 2007. godine imenovalo nas je u Stručno povjerenstvo koje će utvrditi

ispunjava li Irena LASIĆ sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskoga doktorskog

studija književnosti i može li joj se odobriti tema za izradu doktorskog rada pod naslovom

Ekranizacija odabranih djela Arthura Schnitzlera pod mentorskim vodstvom dr. sc.

Dragutina Horvata.

Nakon uvida u pridloženu dokumentaciju podnosimo Vijeću ovo

IZVJEŠĆE.

Irena Lasić (rođena Krčelić) rođena je 12. 12. 1974. u Zagrebu. Na Filozofskom

fakultetu u Zagrebu diplomirala je studije germanistike i anglistike 1999. godine.

Poslijediplomski magistarski studij književnosti upisala je 1999. godine pod mentorskim

vodstvom dr. sc. Dragutina Horvata. U lipnju 2005. godine predala je pozitivno ocijenjen

kvalifikacijski rad za prijelaz na doktorski studij pod naslovom Ekranizacije djela

'Kolo'('Der Reigen') Arthura Schnitzlera u usporedbi s istoimenim književnim predloškom. te

u listopadu 2005. upisala treću, posljednju godinu Poslijediplomskoga doktorskog studija

književnosti, odslušala još četiri kolegija i položila četiri ispita. Položila je, dakle, sve

propisane ispite s visokim prosjekom ocjena od 4,83 i predala sve programom propisane

seminarske radove. Obavila je i sve konzultacije sa svojim mentorom dr. sc. Dragutinom

Horvatom, s kojim je i dogovorila temu i točan naslov disertacije te izradila njezin sinopsis.

U svom stručnom radu (od 2000. godine) kao nastavnik njemačkog jezika na Prvoj

privatnoj gimnaziji s pravom javnosti u Zagrebu, kolegica Lasić aktivna je kao voditeljica

projekata vezanih uz nastavne i izvannastavne djelatnosti učenika, kao autorica udžbenika za

početno učenje njemačkog jezika u gimnazijama i strukovnim školama, kao autorica testova

28

za županijska natjecanja učenika njemačkog jezika, te od 2004. godine kao recenzentica

udžbenika njemačkog jezika i kao voditeljica radionica za nastavnike njemačkog jezika.

Uz tu aktivnost valja spomenuti i aktivnost kolegice Lasić kao književne

prevoditeljice. U njezinu prijevodu s engleskoga objavljena su djela Marka Twaina

Pustolovine Toma Sawyera i Alana Lightmana Einsteinovi snovi (oba ABC naklada, Zagreb

2000).

Kolegica Lasić do sada još nema objavljenih znanstvenih radova, jer je glavnina

njezina stručnog djelovanja bila usmjerena na pedagoški rad, u kojem se i kao nastavnik i kao

autorica udžbenika za razmjerno kratko vrijeme uspjela iznimno pozitivno profilirati, kako to

pokazuju podaci iz njezina stručnog životopisa.

Za temu svoje doktorske disertacije kolegica Lasić prijavila je u dogovoru s

mentorom dr. sc. Dragutinom Horvatom u priloženom sinopsisu obrazloženu temu,

naslovljenu Ekranizacija odabranih djela Arthura Schnitzlera koja se u izvjesnom smislu

nadovezuje na njezina istraživanja obavljena i predstavljena u njezinu kvalifikacijskom radu

te u diplomskom radu na kraju dodiplomskog studija, naslovljenom Schein und Sein in

Werken von Arthur Schnitzler (Privid i zbilja u djelima A.Schnitzlera) koji je s uspjehom

izradila i obranila pod mentorskim vodstvom prof. dr. Viktora Žmegača.

Sama tema disertacije iznimno je zanimljiva, jer je riječ o u znanstvenoj literaturi

poprilično zanemarenom vidu umjetničkog djelovanja bečkog pripovjedača i dramatičara s

prošle razmeđe stoljeća. Malo je naime i nedovoljno poznato da je Arthur Schnitzler, veliki

ljubitelj i pristalica filma koji se u njegovo doba tek borio za društveni ugled i status

umjetnosti, vrlo živo sudjelovao u promociji filmskog stvaralaštva, planirajući i nadgledajući

ekranizacije vlastitih djela, ali se isto tako okušavajući i u pisanju filmskih scenarija, dakle u

stvaranju tekstne vrste koja na najneposredniji način spaja filmsku i književnu umjetnost. U

tom pravcu valja prema tome i tražiti znanstveni doprinos disertacije, koja će – uključujući

čitav niz elemenata suodnosa književnosti i filma na primjeru konkretnog literarnog opusa –

doprinijeti i podrobnijem prikazu još jednog od nedovoljno istraženih svojstava Schnitzlerove

narativne proze, a to je njezina filmičnost. Nije naime slučajno da je iznimno velik broj

Schnitzlerovih pripovjednih tekstova, upravo temeljem te njihove značajke, neposredno

generirane Schnitzlerovim zanimanjem za film, prenesen u medije u kojima uz verbalnu

egzistira i vizualna komunikacijska komponenta, bilo da se pritom radi o obradi za televiziju,

za kazalište ili - kao u slučajevima kojima će se baviti disertacija kolegice Lasić - o filmskim

djelima nastalima na poticaj odnosno po motivima Schnitzlerovih književnih tekstova.

29

Uza sve navedene problemske aspekte disertacija uključuje i osebujnu, za naše

današnje doba karakterističnu inačicu književne recepcije kad je riječ o odnosu književnog

teksta i njegove ekranizacije, a to je pojava da ekranizacija književnog djela temeljem

komfornijih uvjeta recipiranja više ne usmjerava recipijenta na književni predložak, ne potiče

njegovo zanimanje za čitanje književnog teksta, nego u sve značajnijoj mjeri funkcionira kao

supstitut, kao zamjena za sâm literarni tekst u mnogo drastičnijem obliku i s mnogo

ozbiljnijim posljedicama no što je to slučaj pri tzv. audio-knjigama. Drugim riječima,

disertacija će se u krajnjoj konzekvenci baviti i razmatranjima o vidovima recepcije

književnosti u uvjetima kakve sa sobom donosi dvadeset i prvo stoljeće i razvoj vizualnih,

posebice elektroničkih medija.

Temeljem svega iznesenog, povjerenstvo smatra da se Ireni Lasić može odobriti izrada

disertacije pod naslovom Ekranizacija odabranih djela Arthura Schnitzlera, te da mentor

izrade disertacije bude dr. sc. Dragutin Horvat, izvanredni profesor na Katedri za njemačku

književnost Odsjeka za germanistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

U Zagrebu, 25. listopada 2007. Dr. sc. Marijan Bobinac, red. prof.


Dr. sc. Dragutin Horvat, izv. prof.član povjerenstva

Dr. sc. Vlado Obad, red. prof. Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku,

član povjerenstva

30

Irena Lasić Fakultetsko vijeće Štamparova 32 Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu10 000 Zagreb Ivana Lučića 3

10 000 Zagreb


Ekranizacije odabranih djela Arthura Schnitzlera

Znanstveno područje: humanističke znanostiPolje: filologijaGrana: germanistika

1. Teorijska podloga rada

Film se smatra medijem novije generacije, a austrijskog književnika s kraja 19. i početka 20. stoljeća Arthura Schnitzlera vidim kao vrlo filmičnog autora, te mi se stoga spoj novoga i staroga učinio vrlo izazovnim za obradu u doktorskome radu. Mnoga su književna djela ekranizirana, neka bolje, a neka lošije. Često se govori da je knjiga bolja od filma, no ponekad film bude bolji od književnog predloška.

U potrazi za filmskom dokumentacijom naišla sam (u Austrijskoj medijateci u Beču) i na mnogo ekranizacija kazališnih predstava Arthura Schnitzlera, što nimalo ne čudi, s obzirom na velik broj dramskih djela koja je objavio kao i na Schnitzlerov vlastiti interes za kazalište. Velik broj ekranizacija kazališnih predstava i filmova snimljenih prema djelima Arthura Schnitzlera upravo dokazuje moju tezu o filmičnosti njegovih djela, do koje su spoznaje došli i mnogi redatelji filmova i kazališnih predstava. Međutim, ekranizacije kazališnih predstava nisu moj primarni interes, pa će ovaj doktorski rad biti ograničen isključivo na usporedbu književnosti s filmom, tj. na teoretsko promišljanje i praktičko istraživanje odnosa filma i njegova književnog predloška.

Ono što u svome radu želim detaljno istražiti jest odnos književnog predloška i ekranizacije djela snimljene po tom predlošku općenito, te posebno na primjeru djela Arthura Schnitzlera i filmova snimljenih prema njegovim književnim predlošcima. Ta mi tema ujedno omogućava i razmatranje općenitog pitanja mogućnosti vjerne ekranizacije bilo kojeg književnog djela. Drugim riječima, u svom ću doktorskom radu pokušati odgovoriti na pitanje, je li vjerna ekranizacija uopće moguća i do koje mjere, te je li uputno ustrajavati na njoj.

S obzirom na veliku popularnost djela Arthura Schnitzlera u Austriji i Hrvatskoj teorijski će pristup istraživanju zahtijevati konzultiranje radova stranih i domaćih autora koji su se bavili književnošću fin de sièclea kao i autora koji su se bavili filmom i filmskom kritikom.

Kontekst u kojem su nastala Schnitzlerova djela objasnit ću uz pomoć radova posvećenih austrougarskoj kulturnoj, političkoj i gospodarskoj povijesti toga vremena s posebnim osvrtom na analize djela Arthura Schnitzlera (autori Viktor Žmegač, Thomas Koebner, Gotthart Wunberg, Horst Thomé, Heinz Ludwig Arnold, Alfred A. Knopf, Hartmut Scheible, Sigrid Schmid-Bortenschlager, Carl E. Schorske, Helfried Seemann i Christian

31

Lunzer). Odnos filmova nastalih prema Schnitzlerovim djelima objasnit ću uz pomoć radova filmologa na temu teorije i estetike filma (autori George Bluestone, Juri Lotman, Jacques Aumont, Alain Bergala, Michel Marie, Marc Vernet, te domaći filmolozi Ante Peterlić, Hrvoje Turković, Dubravka Težak i Maja Rodica Virag).

2. Uže područje rada

Uže područje moga rada vezano je uz odabrane književne predloške (dramska i prozna djela) Arthura Schnitzlera, na osnovu kojih su snimljeni filmovi. Radi se o desetak dramskih i proznih djela koja ću analizirati s obzirom na njihove naratološke posebnosti, te o desetak filmova snimljenih prema književnim predlošcima iz pera Arthura Schnitzlera koji će u ovom radu biti detaljno analizirani prema načelima teorije i estetike filma.

3. Ciljevi i problemi istraživanja

Cilj ovoga doktorskoga rada je prikupljanje i analiza filmske dokumentacije vezane uz djela Arthura Schnitzlera, kao i istraživanje suodnosa književnih djela i filmova snimljenih prema književnom predlošku.

Problemi koji su se već dosad nametnuli vezani su za nabavljanje filmova snimljenih po djelima Arthura Schnitzlera. Izuzetno je teško doći do ekranizacija Schnitzlerovih djela budući da se film (a pogotovo onaj stari) može puno teže očuvati nego npr. knjiga.

Problemi koji će se u pisanju ovoga rada prvenstveno javljati, vezani su uz različitost dva spomenuta medija. Filmu je kao novijem i sasvim drugačijem mediju moguće ono što književnosti nikada u potpunosti neće biti moguće. Apsolutna simultanost, izgovorena riječ koju se čuje uhom, boja koje se vidi okom, i slično književnosti će zauvijek ostati nedostupne. Upravo su ovo neke od različitosti koje bi nužno mogle izazvati probleme, ali i predstavljati izazove pri usporedbi ovih dvaju medija, te tako, uz ostalo, ukazati na specifičnosti strukturiranja književne odnosno filmske umjetnine.

4. Metodološki postupci

U prvom, uvodnom dijelu rada bit će iznesene neke teorijske postavke o filmu (film kao vizualna i zvučna predstava, film i naracija, film i jezik, film i njegov gledalac) te o mogućnostima filmske adaptacije književnih djela općenito (specifičnosti dvaju medija, različito korištenje pojma vremena i prostora, odnos književnog djela i scenarija).

U drugom, osnovnom dijelu rada uspoređivat ću pojedine književne predloške Arthura Schnitzlera (drame Anatol, Liebelei, Reigen, Das weite Land, pripovijetke Frau Berta Garlan, Das Schicksal des Freiherrn von Leisenbohg, Der Mörder, Doktor Gräsler, Badearzt, Casanovas Heimfahrt, Traumnovelle, i roman Der Weg ins Freie) s filmovima snimljenima prema tim književnim predlošcima (The Affairs of Anatol, Liebelei, La Ronde, Quiet Days in Hollywood, Das Weite Land, Frau Berta Garlan, L´amour maudit de Leisenbohg, Der Mörder, Mio caro dottor Gräsler, Le retour de Casanova, Eyes Wide Shut i Der Weg ins Freie).

32

Osnovni metodološki postupak u ovom dijelu doktorskog rada bit će usporedba odabranih književnih djela Arthura Schnitzlera i njihovih ekranizacija. Prvo ću analizirati svako od odabranih književnih djela Arthura Schnitzlera, i to s obzirom na njegov nastanak, likove u djelu, temu, korišten jezik, recepciju djela u Austriji, tj. s obzirom na posebnosti svakog pojedinog književnog predloška. Potom ću analizirati svaku pojedinu filmsku ekranizaciju snimljenu prema odabranom književnom predlošku, i to s obzirom na konkretne podatke o redatelju, glavnim glumcima, ekipi iza kamere, scenarističko-redateljski pristup, literarnom predlošku te glasove kritike, da bih naposljetku ponudila vlastitu procjenu estetskog dosega pojedinog filma. Treća točka analize bit će usporedba književnog predloška s dotičnom ekranizacijom, tj. ocjena uspješnosti odnosno neuspješnost pojedine filmske obrade.

U trećem, završnom dijelu rada razmatrat će se uspjeh ekranizacije književnih predložaka općenito, te posebno u slučaju Arthura Schnitzlera (književna i filmska publika te književna i filmska kritika).

5. Očekivani znanstveni i praktični doprinos doktorskoga rada

Schnitzler je jedan od onih književnika, koji su s velikim interesom pratili razvoj filma od njegovih početaka, ali i sami istraživali umjetničke mogućnosti tog tada sasvim novog medija. Tako je Schnitzler još prije početka prvog svjetskog rata počeo smišljati planove za ekranizacije nekih svojih drama. Njegovo bavljenje filmom išlo je i obrnutim smjerom – naime, film mu je ukazao na neke nove aspekte, zbog kojih je počeo prepravljati svoje književne tekstove. Stoga bi se u Schnitzlerovu slučaju moglo govoriti i o uzajamnom djelovanju tih dvaju različitih medija. Taj je suodnos filma i književnog predloška u literaturi još nedovoljno istražen, te sam ga u svom radu na primjeru odabranih Schnitzlerovih djelà odlučila detaljno prikazati.

16. svibnja 2007.

Potpis mentora Potpis voditelja studija Potpis kandidata ili zamjenika

Prof. dr. sc. Dragutin Horvat Prof. dr. sc. Boris Senker Irena Lasić, prof.

33

Odsjek za germanistikuFilozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Izabrani u Stručno povjerenstvo koje će ocijeniti ispunjava li Sunčica PAUKOVIĆ sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskog doktorskog studija književnosti i može li se odobriti tema za izradu disertacije pod naslovom Karl Schönherr. Austrijska drama između naturalizma i Heimatkunsta, pod vodstvom mentora dr. sc. Marijana Bobinaca, red. prof., podnosimo Fakultetskom vijeću putem Vijeća poslijediplomskih studija sljedeći

I Z V J E Š T A J

SUNČICA PAUKOVIĆ, profesorica njemačkoga i španjolskog jezika i književnosti iz Generalskog Stola, upisala se 2004. godine na Poslijediplomski doktorski studij književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer Teorija i povijest književnosti, u trajanju od 6 semestara.

Uvidom u dokumentaciju utvrdili smo da je Sunčica Pauković izvršila sve obveze u skladu s programom poslijediplomskog studija:

a) položila je sve propisane ispite (8)b) izradila je dva seminarska rada u 5. semestruc) ostvarila je pritom prosjek ocjena 5,0d) objavila je nekoliko stručnih radovae) dogovorila se s mentorom o temi disertacijef) izradila je kvalifikacijski rad pod naslovom «Motiv nevjere u dramama Arthura

Schnitzlera i Karla Schönherra»

Na taj je način kandidatkinja ispunila sve tražene uvjete u trogodišnjem studiju književnosti (upisala 6 semestara studija, odslušala i položila ukupno 8 kolegija, izradila pozitivno ocijenjen kvalifikacijski rad te dva seminarska rada, obavila konzultacije s mentorom tijekom studija), te stoga može pristupiti pisanju disertacije.

Sunčica Pauković se nakon konzultacija s mentorom u rujnu 2007. godine obratila Fakultetskom vijeću da prihvati njezinu temu i sinopsis za izradu doktorskog rada pod naslovom Karl Schönherr. Austrijska drama između naturalizma i Heimatkunsta. Nakon što se već i ranije bavila austrijskom književnošću fin de sièclea, a napose djelom njezina vodećeg predstavnika Arthura Schnitzlera (a i iz tog korpusa napisala svoj diplomski rad, te nekoliko seminarskih radova), pristupnica se u planiranoj disertaciji namjerava pozabaviti ambivalentnim suodnosom modernističkih i antimodernističkih tendencija u austrijskoj dramskoj književnosti na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.

Valja naglasiti da je riječ je o temi koja je u novijoj istraživačkoj literaturi posve zanemarena – i to podjednako u vezi s dramatičarom Karlom Schönherrom i s odnosom naznačenom u podnaslovu rada, o dramskom korpusu koji obilježuju stilske tendencije naturalizma i 'zavičajne umjetnosti' (Heimatkunst), a kojega je Schönherr glavni predstavnik.

34

Danas posve zaboravljenog dramatičara Schönherra suvremenici su, uz Schnitzlera, smatrali vodećim austrijskim dramatičarima prve trećine 20. stoljeća; uostalom, i na našim su pozornicama tog doba upravo Schnitzler i Schönherr od suvremenih dramatičara njemačkog jezika ostavili najdublji trag. U tom se smislu može naslutiti da je Schönherr posredno ili neposredno utjecao i na razvoj novije hrvatske drame, te i bi u radu vrijedilo ispitati i utemeljenost te pretpostavke.

Iz sinopsisa se jasno mogu iščitati glavni naglasci planirane radnje: dramsko stvaralaštvo Karla Schönherra nastoji se prikazati u svjetlu onih pojava u društvu i kulturi koje se u novijim istraživanjima često označuju kao antimodernističke i koje su stajale u opreci prema Bečkoj moderni (što, dakako, ne isključuje mogućnost da se u Schönherrovim tekstovima neće ustanoviti i značajke karakteristične za modernu).

Posve utemeljeno Sunčica Pauković svoje metodološko uporište nalazi, s jedne strane, u metodama socijalne povijesti i teorije recepcije psihoanalitičkim pristupima književnosti, a s druge u stavovima utemeljitelja psihoanalize i Schönherrova suvremenika Sigmunda Freuda, a dijelom i u radovima njegova učenika i nastavljača Carla Gustava Junga.

Iz svega navedenog zaključujemo da i tema i sinopsis Sunčice Pauković u potpunosti odgovaraju kriterijima koje bi trebali udovoljiti kandidati što se spremaju pristupiti pisanju doktorskog rada. S pravom se može očekivati da će planirana disertacija u mnogim svojim aspektima osvijetliti ulogu koju je Karl Schönherr imao u austrijskoj dramskoj književnosti na prijelomu stoljeća. Uvjereni da je tema opravdana i dobro obrazložena, te da se njezinom primjerenom obradom može ostvariti značajan doprinos znanosti o književnosti, preporučujemo Fakultetskom vijeću putem Vijeća poslijediplomskih studija da Sunčici Pauković odobri izradu disertacije pod naslovom Karl Schönherr. Austrijska drama između naturalizma i Heimatkunsta pod mentorskim vodstvom dr. sc. Marijana Bobinca.

U Zagrebu, 26. studenog 2007.

Dr. sc. Marijan Bobinac, red. prof., predsjednik Povjerenstva

Dr. sc. Dragutin Horvat, izv. prof., član povjerenstva

Dr. sc. Svjetlan Lacko Vidulić, doc., član povjerenstva

35

Sunčica PaukovićGeneralski Stol 347262 Generalski Stol

Fakultetsko vijećeFilozofskoga fakulteta Sveučilišta u ZagrebuIvana Lučića 310000 Zagreb


Karl SchönherrAustrijska drama između naturalizma i Heimatkunsta

Znanstveno područje: humanističke znanostiPolje: filologijaGrana: teorija i povijest književnosti

Teorijska podloga rada

U literaturi, podjednako u teorijskim raspravama kao i u povijestima književnosti, malobrojni su i oskudni podaci o pojavi i značaju antimodernističke struje u austrijskoj drami na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Također se vrlo malo prostora posvećuje liku i djelu jednoga od najproduktivnijih bečkih autora toga vremena, dramatičara Karla Schönherra, u čijim djelima kritičari i istraživači često uočavaju karakteristike naturalizma i pokreta poznatih pod nazivima Heimatkunst i Provinzkunst. Njegova su dramska djela odigrala važnu ulogu u dramskoj i kazališnoj produkciji toga vremena i izvođena su u gotovo jednakome opsegu kao i drame Bečke moderne. Karl Schönherr je svojom popularnošću u to vrijeme stajao uz rame Arthuru Schnitzleru, najizvođenijem suvremenom autoru.

Teorije i povijesti, kako njemačke tako i svjetske književnosti, nakon Drugog svjetskog rata posvećuju vrlo malu ili često nikakvu pažnju antimodernističkim pojavama u austrijskoj drami na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Karla Schönherra, kao jednoga od njihovih predstavnika, spominje se tek usputno i pribraja ga se, u većini slučajeva, ili naturalizmu ili Heimatkunstu (kao što je to primjerice slučaj kod Petera Sprengela, Waltera Hincka, Franza Norberta Mennemaiera, Sigfrieda Hoeferta, Günthera Mahala, Ursule Münchow ili Gerharda Schulza). Neki su (poput Margret Dietrich i Alberta Fuchsa) nešto detaljnije proučili njegovo stvaralaštvo, ali prije gotovo pola stoljeća. Hrvatski proučavatelji njemačke književnosti (kao primjerice Marijan Bobinac ili Viktor Žmegač) također u svojim radovima spominju Karla Schönherra u ovome ili onome kontekstu, no nitko mu u aktualnim proučavanjima ne posvećuje veću pozornost. Nepostojanje detaljnijeg suvremenog uvida u lik i djelo ovoga značajnoga austrijskoga autora u hrvatskom proučavanju književnosti njemačkoga govornoga područja osnovni je razlog za izradu predloženoga rada.

Uže područje rada

Predloženi će doktorski rad dati uvid u dramsko stvaralaštvo Karla Schönherra i preko njega u austrijsku dramu što nastaje na razmeđu naturalizma i Heimatkunsta, dvaju značajnih književnih strujanja koja se formiraju u suprotnosti prema Bečkoj moderni. Schönherrovo djelo bit će uspoređeno i s vodećim autorima austrijskoga naturalizma i Heimatkunsta, kao i s predstavnicima Bečke moderne (zbog utjecaja psihoanalize na Bečku modernu kao i na stvaralaštvo Karla Schönherra). Predloženi rad će ukazati na značaj Karla Schönherra u austrijskoj kazališnoj produkciji toga vremena i rasvijetliti njegov doprinos austrijskoj književnosti.

36


Cilj predloženoga doktorskoga rada jest dati pregled dramskoga stvaralaštva Karla Schönherra kao predstavnika onih pojava u austrijskoj književnosti na prijelazu prošloga stoljeća koje su bile oprečne Bečkoj moderni. Pritom će se analizirati i utjecaj nekih novih pojava u društvu i kulturi toga vremena koje su utjecale i na književnost, pa tako i na spomenutoga autora. Bit će razmotreno koliko je i na koji način autor, kao bečki liječnik i poznavatelj Freudovih teorija, spoznaje psihoanalize integrirao u svoje stvaralaštvo.


Analizirajući i problematizirajući ulogu i značaj Karla Schönherra u austrijskoj dramskoj književnosti i ukazujući na autorove veze s naturalizmom i Heimatkunstom predloženi će se rad pretežno temeljiti na deskriptivnim metodama, ponajprije metodama socijalne povijesti i teorije recepcije. Budući da će u radu biti uzeta u obzir i psihoanaliza kao revolucionarna pojava toga vremena, koja je neminovno utjecala na sve sfere života, pa tako i na onu književnu, pri usporedbi djela Karla Schönherra s Bečkom modernom uzet će se u obzir i psihoanalitičke metode analize književnih djela. Pri prikazivanju Schönherrove dramske poetike bit će povučena i paralela prema njegovim stranim uzorima, kao i prema uzorima austrijskog naturalizma i Heimatkunsta općenito. Književna i književnopovijesna građa, dostupni podaci o autorima, djelima i kazališnim izvedbama, te o recepciji autora bit će polazište istraživanja, a proširivat će se uvidom u književnu i kazališnu kritiku dotičnoga razdoblja. Pozornost će biti obraćena i na društvenopolitičku situaciju u Austriji toga vremena, kao jednome od elemenata koji su važni za razumijevanje stvaralaštva i recepcije analiziranih djela.

Očekivani znanstveni doprinos

Predloženi doktorski rad pokušat će osvijetliti ulogu Karla Schönherra u austrijskoj dramskoj književnosti na prijelomu stoljeća i na taj način produbiti znanja o korpusu austrijske drame između naturalizma i Heimatkunsta koja se formirala kao opozicija Bečkoj moderni. Rad će dati doprinos hrvatskome proučavanju književnosti njemačkog govornog područja te će biti primjenljiv kao literatura u budućim istraživanjima spomenute i njoj srodne problematike.

Generalski Stol, 15. rujna 2007.

Potpis mentora Potpis voditelja studija ili zamjenika Potpis kandidata

dr.sc. Marijan Bobinac, red. prof.

dr.sc. Boris Senker,red. prof Sunčica Pauković

37

Filozofski fakultetSveučilišta u Zagrebu Vijeće poslijediplomskih studijaIvana Lučića 3

U Zagrebu 17. prosinca 2007.

VIJEĆU POSLIJEDIPLOMSKIH STUDIJA FILOZOFSKOGA FAKULTETA U ZAGREBU

Odlukom Fakultetskoga vijeća Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (klasa: 643-02/06-07/100, ur. broj: 3804-560-07-1), donesenom na sjednici održanoj 30. svibnja 2007., imenovani smo u stručno povjerenstvo koje treba utvrditi ispunjava li Tamara Gazdić-Alerić sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija lingvistike i može li se odobriti tema disertacije pod naslovom Stilistička obilježenost političkoga govora, uz mentorstvo dr. sc. Josipa Silića, professora emeritusa, i sumentorstvo Dunje Pavličević-Franić, red. prof. Učiteljskoga fakulteta u Zagrebu.

Nakon uvida u priloženu dokumentaciju stručno povjerenstvo podnosi sljedeći

IZVJEŠTAJ

Tamara Gazdić-Alerić podnijela je 8. prosinca 2006. Vijeću Poslijediplomskih studija Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu molbu za odobrenje izrade i obrane disertacije u sklopu Poslijediplomskoga doktorskoga studija lingvistike i prihvaćanje teme pod naslovom Stilistička obilježenost političkoga govora te potvrđivanje prijedloga dr. sc. Josipa Silića, professora emeritusa, kao mentora i Dunje Pavličević-Franić, red. prof. Učiteljskoga fakulteta u Zagrebu, kao sumentorice. Uz zahtjev je priložila životopis s popisom objavljenih radova, indeks studija i sinopsis disertacije. Tamara Gazdić-Alerić rođena je u Zagrebu 22. listopada 1972. Studij hrvatskoga jezika i književnosti diplomirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1997. Te je godine diplomirala i na paralelnom studiju novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Godine 1999. upisala je Poslijediplomski znanstveni studij lingvistike na Filozofskom fakultetu na kojem je prikupila dovoljan broj bodova da nakon četvrtoga semestra prijeđe na doktorski studij. Na Poslijediplomskome je znanstvenome studiju lingvistike položila sve propisane ispite s prosjekom ocjena 4,8. Kvalifikacijski rad iz hrvatskoga standardnog jezika pod naslovom Frazeologija političkoga govora, izrađen pod mentorstvom dr. sc. Josipa Silića, professora emeritusa, i sumentorstvom dr. sc. Damira Kalogjere, red. prof., obranila je odličnom ocjenom 1. veljače 2005.

U mladosti je svojim literarnim radovima sudjelovala na republičkim natjecanjima te Goranovu proljeću. Na dodiplomskom se studiju počela baviti novinarstvom, surađujući u studentskom listu "Puls", u gradskoj rubrici Večernjega lista te na II. programu Hrvatskoga radija.

38

Godine 1995. primljena je na I. program Hrvatskoga radija na kojem je prošla tromjesečnu internu novinarsku školu. Radila je na I. programu Hrvatskoga radija u Informativno-političkoj redakciji, u Redakciji obrazovnog i dječjeg programa, u Redakciji za kulturu, znanost i religiju, u desku na oblikovanju vijesti za I. program Hrvatskoga radija, oblikovanju vijesti u Web-redakciji Hrvatske televizije, a nakon završene četveromjesečne interne lektorske izobrazbe HRT-a radila je i u lektorskoj i spikerskoj službi Hrvatskoga radija te Službi za jezik i govor Hrvatske televizije.

Svojim je prilozima surađivala u emisijama Obrazovni ponedjeljak, Govorimo hrvatski, Slušaj kako zemlja diše, Pun pogodak, Povijest četvrtkom, Vijesti I. programa Hrvatskoga radija, a samostalno je uređivala emisije Književni utorak, Našoj djeci u inozemstvu i Susreti.

Kao profesorica je radila u osnovnim školama Nikole Hribara u Velikoj Gorici i Tituša Brezovačkog u Zagrebu. Godine 1998. surađivala je u izvođenju tečaja hrvatskoga jezika za povratnike iz Južne Amerike i drugih zemalja koji je organiziralo Ministarstvo povratka i useljeništva. Godine 1999. držala je tečaj hrvatskoga jezika za diplomate Veleposlanstva Republike Austrije u Zagrebu. Kao jezična savjetnica radila je za međunarodni jezični centar INlingua u Zagrebu i za zagrebački Klinički bolnički centar. Kao lektorica radila je za mnoge ugledne izdavačke kuće poput Matice hrvatske, Ljevka, Alfe i drugih.

Od akademske godine 2003./2004. radi na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao asistentica na Katedri za hrvatski jezik, književnost, scensku i medijsku kulturu. Održava nastavu iz kolegija Hrvatski jezik, Hrvatski standardni jezik i Jezično izražavanje.Od 2006. radi kao istraživač na projektu Razvoj komunikacijske kompetencije u ranome diskursu hrvatskoga jezika, voditeljice projekta dr. sc. Dunje Pavličević-Franić, koji se nalazi u sklopu znanstvenoga programa Rano učenje hrvatskoga standardnoga jezika u osnovnoj školi.

Znanstveni su joj interesi: hrvatski standardni jezik, funkcionalna stilistika, usvajanje jezika i rano učenje jezika, poučavanje jezika.

Članica je Matice hrvatske, Hrvatskoga filološkog društva i Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku.

Udana je i majka je troje djece.

Pristupnica je ispunila sve obveze u skladu s programom studija, položila sve propisane ispite (11 predmeta), izradila seminarske radove (4 seminarska rada), stekla ukupno 35 bodova, obranila kvalifikacijski rad s ocjenom odličan, objavila dva znanstvena rada i obavila konsultacije s mentorom, tj. zadovoljila uvjete za pristupanje izradi doktorske disertacije.

Pristupnica je objavila:

I. Radovi u zbornicima skupova s međunarodnom recenzijom

1. Gazdić-Alerić, Tamara.Tečnost govora zastupnika Hrvatskoga sabora // Jezik i identiteti : 20. znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem : knjižica sažetaka = Language and identities : 20th international conference : book of abstracts / Jagoda Granić (ur.).Zagreb ; Split : Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, 2007. 175-184 (međunarodna recenzija, znanstveni rad).

39

http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=298834

2. Ivas, Ivan; Gazdić-Alerić, Tamara.Rascijepljene rečenice u hrvatskim medijima // 19. znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem Jezik i mediji : jedan jezik : više svjetova : zbornik / Granić, Jagoda (ur.).Zagreb ; Split : Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, 2006. 315-324 (međunarodna recenzija, znanstveni rad).

II. Sažeci u zbornicima skupova i neobjavljeni radovi

1. Alerić, Marko; Bekavac, Božo; Gazdić-Alerić, Tamara.Utjecaj čestotnosti fonema/grafema na ovladavanje hrvatskom pravopisnom normom // Istraživanja govora ; Šesti znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem / Varošanec-Škarić, Gordana ; Horga, Damir (ur.).Zagreb : Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 2007. 32-33 (sažetak, znanstveni rad).

2. Alerić, Marko; Gazdić-Alerić, Tamara.Pozitivna percepcija standardnoga jezika kao uvjet njegova uspješnijeg ovladavanja // 2. znanstveni skup Hrvatski kao drugi i strani jezik / Novak-Milić, Jasna ; Bergovec, Marina ; Jelaska, Zrinka (ur.).Zagreb : Hrvatsko filološko društvo, 2007. 58 (sažetak, znanstveni rad).

3. Gazdić-Alerić, Tamara.Kultura verbalnoga komuniciranja hrvatskih političara // Jezična politika i jezična stvarnost / Jagoda Granić (ur.).Zagreb - Split : Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, 2007. 22 i 68 (sažetak, znanstveni rad).

4. Gazdić-Alerić, Tamara.Tečnost govora zastupnika Hrvatskoga sabora // Jezik i identiteti : 20. znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem : knjižica sažetaka = Language and identities : 20th international conference : book of abstracts / Granić, Jagoda (ur.).Zagreb - Split : Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, 2006. 18 ; 60 (sažetak, znanstveni rad).

5. Gazdić-Alerić, Tamara.Frazeologija u hrvatskome političkom govoru // Međunarodni znanstveni skup Slavenska frazeologija i pragmatika : sažeci referata = Meždunarodnaja naučnaja konferencija Slavjanskaja frazeologija i pragmatika : annotacii dokladov / Fink, Željka ; Hrnjak, Anita (ur.).Zagreb : Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, FF-press, 2006. 11 (sažetak, znanstveni rad).

6. Pavličević-Franić, Dunja; Gazdić-Alerić, Tamara.Leksički korpus ranojezičnoga diskursa // Četvrti hrvatski slavistički kongres : Zbornik sažetaka / Samardžija, Marko (ur.).Zagreb ; Varaždin ; Čakovec : Hrvatski slavistički odbor Hrvatskoga filološkog društva, 2006. 288-289 (sažetak, znanstveni rad).

7. Ivas, Ivan; Gazdić-Alerić, Tamara.Rascijepljene rečenice u hrvatskim medijima // Jezik i mediji - jedan jezik: više svjetova / Granić,

40









Jagoda (ur.).Zagreb - Split : Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, 2005. 22., 67. (sažetak, znanstveni rad).

III. Ostale vrste radova

1. Gazdić-Alerić, Tamara; Pavličević-Franić, Dunja; Rijavec, Majda.Psiholingvistički aspekti usvajanja i ranoga učenja hrvatskoga jezika kao materinskoga, 2007. (znanstveni rad - predzbornik).

2. Gazdić-Alerić, Tamara.Komunikacijska kompetencija u ranome razdoblju usvajanja jezika, 2006. (prikaz i osvrt).

3. Gazdić-Alerić, Tamara.Sustavan pregled metodologije istraživanja dječjega jezika, 2006. (nova izdanja - metodička kritika, prikaz i osvrt).

4. Gazdić-Alerić, Tamara.Novi znanstveno-stručni časopis za hrvatski kao materinski, drugi i strani jezik, 2006. (nova izdanja - metodička kritika, prikaz i osvrt).

Pristupnica je predložila temu Stilistička obilježenost političkoga govora. Stručno povjerenstvo u skladu s prijedlogom Vijeća Poslijediplomskoga studija lingvistike od 22. siječnja 2007. predlaže promjenu naslova disertacije Stilistička obilježenost političkoga govora u Stilska obilježja političkoga govora, a što je i u skladu s priloženim sinopsisom, jer je težište istraživanja vezano uz istraživanje obilježja stila, a ne samo uz stilističke postupke kojima se služe hrvatski političari kako bi slušatelje uvjerili u ispravnost svojih stavova i ideja, kako bi dokazali istinitost nekoga suda, kako bi naglasili važnost onoga o čemu govore, kako bi istaknuli bitne dijelove iskaza i usmjerili pažnju slušatelja na njih i sl.

Pristupnica je pokazala nužnost ovoga istraživanja (prvoga takve vrste u hrvatskoj lingvistici), aktualnost teme, teorijsku podlogu, interdisciplinarnost u pristupu (lingvistika, sociologija, fonetika, psihologija, povijest) te obrazložila praktičnu primjenjivost mogućih rezultata istraživanja vezanih uz predloženu temu. Očekivani znanstveni doprinos je u tome što je politički podstil administrativnoga stila u hrvatskome jeziku slabo opisan, a sustavnih proučavanja njegova govorenoga diskursa u hrvatskome jeziku nema, pa bi istraživanje diskursa govora hrvatskih političara, kao važnih čimbenika u javnoj komunikaciji, bilo iznimno važno za hrvatsku lingvistiku, a rezultati bi takva istraživanja ujedno mogli poslužiti i kao podloga za kultiviranje jezika javne komunikacije. Istraživanja funkcionalnih stilova koja su provedena u hrvatskome standardnom jeziku uglavnom su vezana uz pisani diskurs. Govoreni je diskurs u hrvatskome jeziku još uvijek vrlo neistraženo područje. Tako se i najveći korpus hrvatskoga jezika Hrvatski nacionalni korpus (HNK) Zavoda za lingvistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji predstavlja usustavljenu zbirku odabranih tekstova pretežito suvremenoga hrvatskoga jezika koji pokrivaju razne medije, žanrove, stilove, područja i tematiku, temelji isključivo na pisanome diskursu. Isključivo na pisanome diskursu temelji se i korpus hrvatskoga jezika Hrvatska jezična riznica Instituta za hrvatski

41





jezik i jezikoslovlje koji se prikuplja od odabranih književnih i drugih pisanih vrela hrvatskoga jezika. Nakon provedenoga istraživanja transkribirani bi spontani govor saborskih zastupnika mogao ući u jedan od postojećih korpusa hrvatskoga jezika, dostupnih javnosti u računalnom obliku, te bi kao takav bio dostupan znanstvenicima različitih područja za daljnja istraživanja.

1. Na osnovi iznesenoga povjerenstvo zaključuje da je Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu nadležan za problematiku predložene teme disertacije, i to u okviru kompetentnoga znanstvenoga područja lingvistike.

2. Povjerenstvo uvidom u dokumentaciju i proučivši sinopsis utvrđuje da Tamara Gazdić-Alerić udovoljava svim uvjetima predviđenima programom Poslijediplomskoga doktorskog studija lingvistike te da joj se može odobriti izrada disertacije pod nazivom Stilska obilježja političkoga govora.

3. Povjerenstvo smatra da se može udovoljiti prijedlogu pristupnice da mentor izrade disertacije bude dr. sc. Josip Silić, professor emeritus, a sumentorica dr. sc. Dunja Pavličević-Franić, red. prof. Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Stručno povjerenstvo:

Dr. sc. Josip Silić, professor emeritus, predsjednik povjerenstva

Dr. sc. Dunja Pavličević-Franić, red. prof. (Učiteljski fakultet, Zagreb), član povjerenstva

Dr. sc. Ivo Pranjković, red. prof., član povjerenstva

42

Vijeće Poslijediplomskoga studija lingvistike Tamara Gazdić-AlerićFilozofski fakultet Bulvanova 18Sveučilište u Zagrebu 10 000 ZagrebIvana Lučića 3 Tel.: (01)2322-77010 000 Zagreb Mob.: 091/ 544 5491

Sinopsis doktorskoga rada

STILISTIČKA OBILJEŽENOST POLITIČKOGA GOVORA

Znanstveno područje: humanističke znanostiPolje: jezikoslovljeGrana: kroatistika

UVODSuvremena lingvistika uzor komunikacije traži u funkcionalnim stilovima. Tako se

tradicionalno monofunkcionalno gledanje na standardni jezik zamjenjuje polifunkcionalnim,

jer je upravo polifunkcionalnost (višefunkcionalnost) njegova bitna osobina.

Standardni je jezik kao cjelina apstraktan. Nitko, naime, ne upotrebljava standardni

jezik kao cjelinu, nego jedan od njegovih funkcionalnih stilova. Njegova je funkcija

višestruka jer mora zadovoljiti sva područja ljudskoga djelovanja. On mora biti i jezikom

književnosti, i jezikom svakodnevne komunikacije, i jezikom medija, i jezikom znanosti, i

jezikom ureda, jezikom diplomacije i jezikom politike itd. Ovisno o različitim situacijama, u

komunikaciji ćemo se služiti njegovim pisanim ili njegovim govorenim oblikom.

Višefunkcionalnost se u hrvatskome jeziku sustavno počinje istraživati 90-ih godina

prošloga stoljeća kada Josip Silić u časopisu Kolo od 1996. do 1998. objavljuje niz članaka

posvećenih funkcionalnoj stilistici hrvatskoga standardnog jezika.

Istraživanja funkcionalnih stilova koja su provedena u hrvatskome standardnom jeziku

uglavnom su vezana uz pisani diskurs. Govoreni je diskurs u hrvatskome jeziku još uvijek

vrlo neistraženo područje. Tako se i najveći korpus hrvatskoga jezika Hrvatski nacionalni

43

korpus (HNK) Zavoda za lingvistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji

predstavlja usustavljenu zbirku odabranih tekstova pretežito suvremenoga hrvatskoga jezika

koji pokrivaju razne medije, žanrove, stilove, područja i tematiku, temelji isključivo na

pisanome diskursu. Isključivo na pisanome diskursu temelji se i korpus hrvatskoga jezika

Hrvatska jezična riznica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje koji se prikuplja od

odabranih književnih i drugih pisanih vrela hrvatskoga jezika.

SVRHA ISTRAŽIVANJAPolitički je podstil administrativnoga stila i inače u hrvatskome jeziku slabo opisan, a

sustavnih proučavanja njegova govorenoga diskursa u hrvatskome jeziku nema. Zato, u

dogovoru s mentorom, smatram da bi istraživanje diskursa govora hrvatskih političara, kao

važnih čimbenika u javnoj komunikaciji, bilo iznimno važno za hrvatsku lingvistiku, a

rezultati bi takva istraživanja ujedno mogli poslužiti i kao podloga za kultiviranje jezika javne

komunikacije. Dobar opis svih jezičnih razina funkcionalnih stilova, i govorenoga i pisanoga

diskursa, preduvjet je za izgrađivanje funkcionalnostilističke norme, koju hrvatski jezik još

nema, ali koja će se morati definirati kako bi se razriješile dosadašnje i izbjegle buduće

nesuglasice do kojih dolazi prilikom opisa funkcionalnih stilova i njihove upotrebe.

METODOLOGIJA RADARad bi se temeljio na korpusu koji bi bio sastavljen isključivo od spontanoga govora

političara u Hrvatskome saboru promatranom od sastavljanja prvoga višestranačkoga Sabora

1990. do 2007. godine. S obzirom na to da spontani govor podrazumijeva nepostojanje

pisanoga teksta pri govorenoj izvedbi, tako da dvije faze u proizvodnji govora: faza planiranja

govora i faza proizvodnje govora1 teku istodobno, takav je oblik govora pogodan za

proučavanje jezičnih činjenica koje se pojavljuju na svim jezičnim razinama, a za koje smo

onda sigurni da nastaju u trenutku izvođenja govora.

Spontani govor saborskih zastupnika transkribirala bih u pisani oblik. Na taj bi se

način dobio korpus koji bi mogao biti uključen u jedan od postojećih korpusa hrvatskoga

jezika, dostupnih javnosti u računalnom obliku, te bi kao takav bio dostupan znanstvenicima

različitih područja za daljnja istraživanja.

1 Usp. Horga, D. (1994). Tečnost govora u elektroničkim medijima. Govor. XI. 2. Zagreb: Odjel za fonetiku Hrvatskoga filološkog društva, 15-20.

44

U radu bih istražila stilističku obilježenost političkoga govora, zato što je ona njegova

bitna osobina. Od samih početaka političkoga diskursa,2 političari se služe različitim

stilističkim postupcima kako bi postigli politički cilj. U radu bih istražila kojim se stilističkim

postupcima služe hrvatski političari kako bi slušatelje uvjerili u ispravnost svojih stavova i

ideja, kako bi dokazali istinitost nekoga suda, kako bi naglasili važnost onoga o čemu govore,

kako bi istaknuli bitne dijelove iskaza i usmjerili pažnju slušatelja na njih i sl. Na taj bih

način, ujedno, opisala politički diskurs hrvatskoga jezika, jer se stilistička obilježenost

ostvaruje na svim jezičnim razinama – fonološkoj, morfološkoj, sintaktičkoj i tekstnoj.

STRUKTURA RADARad bi bio podijeljen na ova poglavlja: sadržaj, predgovor, apstrakt istraživanja na

jeziku rada, tekst rada (uvod, razradu – središnji dio rada, zaključak), sažetak na stranom

jeziku, pojmovnik, dodatke ili priloge (po potrebi), popis tablica i grafikona, popis dodataka

ili priloga (po potrebi) i popis literature.

Središnji bi dio rada bio logički koncipiran; u opisu bi se krenulo od općega prema

posebnome, odnosno od funkcioniranja jezika u cjelini, preko standardnoga jezika do opisa

administrativnoga stila kojem pripada proučavani politički podstil pa bi se došlo do opisa toga

podstila na svim jezičnim razinama na temelju istraživanja provedenoga na korpusu

sastavljenom od spontanoga govora saborskih zastupnika. U dijelu poglavlja u kojem bi se

govorilo o osobitostima funkcionalnih stilova posebna bi se pažnja posvetila osobinama

političkoga podstila te bi bio objašnjen problem preklapanja funkcionalnih stilova u govoru

saborskih zastupnika, što je čest slučaj i u drugim funkcionalnim stilovima, s obzirom na

činjenicu da stilovi ne tvore čiste kategorije pa u njima često dolazi do miješanja stilskih

značajki.

Opis političkoga govora, s obzirom na stilističku obilježenost pojedinih njegovih

jezičnih elemenata, obuhvaćao bi bitne govorne elemente dobroga govora: kompoziciju

govora, logičnost govora (uzročno-posljedičnu povezanost misli, jasnoću, argumentaciju,

dokaze), poetičnost govora (upotrebu retoričkih figura), vrednote govorenoga jezika

(intenzitet, intonaciju, tempo, boju tona i stanku) i dr.

Taj bi dio rada bio podijeljen na poglavlja po jezičnim razinama u kojima bi se onda u

potpoglavljima opisivala stilska izražajna sredstva pojedine jezične razine. Na razini

fonologije bile bi opisane vrednote govorenoga jezika te stilske figure koje su vezane uz

2 Začeci političkoga diskursa pojavljuju se u retoričkoj domeni otprilike u drugoj polovini 7. st. pr. Kr., kada nastaje nova društvena i politička zajednica – klasični grčki polis.

45

glasove, na razini morfologije bile bi opisane morfološke i tvorbene figure, modalni

izrazi i poštapalice i sl., na razini sintakse bilo bi opisano obavijesno ustrojstvo rečenice,

red riječi u rečenici, bili bi opisani različiti tipovi rečenica koji se služe svojom

strukturom kako bi istaknuli pojedine dijelove, opisale bi se sintaktičke figure i sl. Na

razini teksta bio bi istražen poredak dijelova govora, proučena vezna sredstva na razini

teksta, na leksičkoj razini bila bi istražena pojedina leksička sredstva s pomoću kojih se u

govoru ističu pojedini dijelovi, istražena uloga frazema u političkome govoru koji njima

obiluje i čija je bitna osobina ekspresivnost, iako se često u lingvističkoj literaturi navodi

da ekspresivnost nije svojstvena administrativnome stilu.

Na taj bi način bio dobiven opis govora hrvatskih političara na svim jezičnim

razinama u razdoblju od 17 godina, a u kojem je došlo do triju smjena vlasti pa bi u radu

bili istraženi i bitni aspekti sociolingvističkih činjenica zanimljivi za tumačenje rezultata

lingvističke analize.

U Zagrebu, 8. prosinca 2006.

Mentor:

Dr. sc. Josip Silić ____________________________________________

Sumentorica:

Dr. sc. Dunja Pavličević-Franić __________________________________

Voditeljica Poslijediplomskoga znanstvenog studija lingvistike:

Dr. sc. Vesna Muhvić-Dimanovski ________________________________

Kandidatkinja:

Tamara Gazdić-Alerić __________________________________________

Odsjek za psihologijuPoslijediplomski doktorski studij psihologije

Predmet: Izvještaj za Zvonimira Galića o ispunjavanju uvjeta predviđenih programom Poslijediplomskog doktorskog studija psihologije i prijedlog da se odobri tema za izradu doktorskog rada

VIJEĆU POSLIJEDIPLOMSKIH STUDIJA FILOZOFSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu na sjednici održanoj 20. studenog 2007. donijelo je odluku kojom smo imenovani u Stručno povjerenstvo koje će utvrditi ispunjava li Zvonimir Galić sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskog doktorskog studija psihologije i može li se odobriti tema za izradu doktorskog rada pod naslovom Nezaposlenost, traženje posla i zapošljavanje: longitudinalna analiza psiholoških aspekata. Stručno povjerenstvo slijedom odluke Fakultetskog vijeća podnosi ovaj

I Z V J E Š T A J

Zvonimir Galić diplomirao je psihologiju 2003. na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Od 2003. na istom odsjeku je zaposlen kao znanstveni novak-asistent na projektima «Ljudski potencijali u promjenjivom svijetu rada» (2003.-2006.) te «Psihološki aspekti nezaposlenosti: longitudinalna studija» (2006.- danas). Od zaposlenja do danas njegovo područje rada vezano je uz istraživanja i nastavu iz psihologije rada, a kao suradnik sudjelovao je u izvođenju nastave iz kolegija «Psihologija rada», «Psihologija potrošnje» te «Odabrana poglavlja iz primijenjene psihologije». Između 2005. i 2007. pohađao je 9., 10. i 11. ljetnu školu u Luganu, Švicarska na kojima je stjecao znanja i vještine vezane uz upotrebu složenih kvantitativnih metoda u društvenim znanostima. Povremeni je recenzent za časopise Reviju za socijalnu politiku i Suvremena psihologija.

Zvonimir Galić upisao je trogodišnji doktorski studij psihologije šk. godine 2004/05. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U prve dvije godine studija položio je sve propisane ispite s prosječnom ocjenom 4,87. Prema individualnom programu treće godine studija izradio je tri seminarska rada: (1) Psihosocijalne posljedice nezaposlenosti, (2) Determinante i ishodi traženja posla i (3) Metode analize longitudinalnih podataka, koji su ocjenjeni s ocjenom odličan. Također, s ocjenom odličan položio je pred povjerenstvom u sastavu dr. sc. Željko Jerneić, izv. prof. (predsjednik), dr. sc. Branimir Šverko, red. prof. i dr. sc. Darja Maslić Seršić, docent završni godišnji ispit koji je obuhvaćao slijedeće teme:

1. Psihosocijalni aspekti nezaposlenosti, traženja posla i zapošljavanja.2. Metodološki pristupi istraživanju psiholoških aspekata nezaposlenosti.3. Metode analize longitudinalnih podataka u okviru linearnog strukturalnog

modeliranja.

47

Pored toga, Z. Galić je vrlo uspješan i u znanstveno-istraživačkom radu. Kao znanstveni novak započeo je svoj istraživački rad na projektu «Ljudski potencijali u promjenjivom svijetu rada», a od 2006. godine nastavio na projektu «Psihološki aspekti nezaposlenosti: longitudinalna studija». U radu na projektima i izvan njih Z. Galić se iskazao kao pouzdan i izuzetno sposoban suradnik. Aktivno je sudjelovao na 15ak znanstvenih, mahom međunarodnih skupova i objavio šest znanstvenih radova, dok su mu još tri rada prihvaćena za objavljivanje.Galić, Z. (2002). Integrativni procesni model suočavanja s nezaposlenošću. U Galešić, M.; Maslić-

Seršić, D.; Šverko, B. (ur.). Psihološki aspekti nezaposlenosti. Zagreb: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Maslić Seršić, D., Šverko B.; Galić, Z. (2005). Radne vrijednosti i stavovi prema poslu u Hrvatskoj: Što se promijenilo u odnosu na 1990-te? Društvena istraživanja, 1039-1054.

Šverko, B., Galić, Z. i Maslić Seršić D. (2006). Nezaposlenost i socijalna isključenost: longitudinalna studija, Revija za socijalnu politiku, 13 (1): 1-14.

Galić, Z., Šverko, B. i Maslić Seršić, D. (2006). Financijske prilike i zdravlje nezaposlenih u Hrvatskoj: Vodi li financijska deprivacija do lošijeg zdravlja, Revija za socijalnu politiku, 13(3-4): 257-270.

Galić, Z., Jerneić, Ž. (2006). Socijalno poželjno odgovaranje u različitim motivacijskim kontekstima: provjera Paulhusovog modela socijalne poželjnosti. Suvremena psihologija, 9 (2), 155-170.

Parmač, M., Galić, Z., Jerneić, Ž. (2007). On-line personality assessment: Are electronic versions equivalent to the traditional one? In Čubela Adorić, V. (Ed). 15th Psychology Days in Zadar: Book of Selected Proceedings. 259-272.

Galić, Z. (2007). Psychological consequences of unemployment: Moderating role of education. Review of Psychology, 14

Šverko, B.; Galić, Z.; Maslić Seršić, D.; Galešić, M. Working in the hidden economy: associations with latent benefits and psychological health. European Journal of Work and Organizational Psychology.

Šverko, B.; Galić, Z.; Maslić Seršić, D.; Galešić, M. Unemployed people in search for a job: Reconsidering the role of search behavior. Journal of Vocational Behavior.

Objavljivanjem samostalnog znanstvenog rada iz šireg područja kojim se bavi doktorska disertacija te redovitim konzultacijama s mentorom i članovim povjerenstva oko istraživanja i izrade doktorskog rada, Z. Galić je ispunio sve obveze iz individualnog programa treće godine Poslijediplomskog doktorskog studija psihologije.

Za izradu svog doktorskog rada Z. Galić je predložio temu pod naslovom Nezaposlenost, traženje posla i zapošljavanje: longitudinalna analiza psiholoških aspekata. Nacrt disertacije kandidat je javno izložio i obranio 21. lipnja 2006. godine pred povjerenstvom u sastavu dr. sc. Branimir Šverko, red. prof. (predsjednik), dr. sc. Željko Jerneić, izv. prof. (mentor) i dr. sc. Dejan Ajduković, red. prof. Ispitivanje psiholoških aspekata nezaposlenosti predstavlja vrlo aktualnu, društveno relevantnu i još uvijek nedovoljno istraženu temu. Nedostaju istraživanja koja traženje posla, zapošljavanje i psihološke posljedice nezaposlenosti prate kroz duži vremenski period. Zbog toga je cilj rada na longitudinalno prikupljenim podacima ispitati dinamiku traženja posla i prediktore

48


zapošljavanja te opisati psihološko iskustvo dugotrajno nezaposlenih osoba. U skladu s ciljem istraživanja postavljena su s četiri ključna problema:

(1) Što određuje koliko intenzivno netko traži posao i koliko ustraje u tome?(2) O čemu ovisi hoće li i koliko brzo netko dobiti posao te posreduje li intenzitet

traženja posla odnos između prediktorskih varijabli i dobivanja posla?(3) Dolazi li do promjena u mjerama subjektivne dobrobiti s promjenom u radnom

statusu?(4) Koje su psihološke posljedice produžene nezaposlenosti?

U istraživanju će sudjelovati oko tisuću nezaposlenih osoba, a sastojat će se od početne studije i tri ponovljena mjerenja s razmacima od godinu dana. U početnoj studiji podaci će biti prikupljani osobnim intervjuom, a u ponovljenim mjerenjima poštanskom anketom uz prethodnu telefonsku najavu. Sociodemografske varijable, trajanje nezaposlenosti i radni status bit će ispitani direktnim pitanjima, očekivanje sudionika preko uvjerenosti da traženje posla vodi do zapošljavanja, a zaokupljenost radom skalom Warra i sur. (1979). Psihološka deprivacija bit će mjerena ljestvicom namijenjenom mjerenju deprivacije latentnih funkcija rada (Jahoda, 1982), a financijska deprivacija subjektivnim indikatorima financijskog stanja. Psihičko i fizičko zdravlje bit će ispitani hrvatskom inačicom SF-36 upitnika (Ware i sur., 2003). U svrhu odgovora na postavljene probleme koristit će se različiti multivarijatni statistički postupci: u predviđanju traženja posla višerazinski modeli, u predviđanju zapošljavanja analize preživljavanja, a u ispitivanju psiholoških posljedica dugotrajne nezaposlenosti linearno strukturalno modeliranje.

Ovako zamišljeno istraživanje ima značajne teorijske i praktične implikacije. Provjerom teorijski utemeljenog modela prediktora istraživanje će pridonijeti razumijevanju traženja posla kao motiviranog ponašanja, njegovih promjena u vremenu te posljedica koje ima po zapošljavanje. Osim toga, istraživanje će na adekvatan analitički način ispitati psihološke posljedice dugotrajne nezaposlenosti i čimbenike kojima su one uvjetovane. S praktične strane, dobiveni rezultati mogu poslužiti za planiranje intervencija u svrhu unapređenja subjektivne dobrobiti nezaposlenih osoba i njihovog zapošljavanja.

Budući da je predloženo istraživanje vrlo obimno, zahvaća raznovrsne probleme nezaposlenosti i nadilazi opseg dostatan za disertaciju, povjerenstvo smatra da bi se Z. Galić u izradi doktorske disertacije trebao zadržati samo na prva dva problema iz predloženog sinopsisa što je posve u skladu i s naslovom njegove disertacije. Time se ništa ne bi izgubilo na relevantnosti istraživanja i njegovom znanstvenom doprinosu, a radnja bi se bavila s dva koherentna i međusobno povezana istraživačka problema.

Ukratko, povjerenstvo utvrđuje da je Zvonimir Galić položio sve propisane ispite u Poslijediplomskom doktorskom studiju psihologije; da je izradio seminarske radove; da ima opći prosjek ocjena 4,9; da sudjeluje u znanstveno-istraživačkom radu; da ima objavljene znanstvene radove u koautorstvu i samostalno; da je položio doktorski ispit; da je izradio sinopsis doktorskog rada koji je prihvaćen; da je predložena tema doktorskog rada obrazložena i opravdana i da postoji njezin potencijalni znanstveni doprinos. Na temelju iznesenog povjerenstvo utvrđuje da Zvonimir Galić ispunjava sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskog doktorskog studija psihologije i da mu se može odobriti tema doktorskog rada «Nezaposlenost, traženje posla i zapošljavanje:

49

longitudinalna analiza psiholoških aspekata» koju će izraditi pod mentorstvom dr. sc. Željka Jerneića, izv. prof.

U Zagrebu, 24. prosinca 2007. godine

Povjerenstvo:

Dr. sc. Željko Jerneić, izv. prof.

Dr. sc. Branimir Šverko, red. prof.

Dr. sc. Darja Maslić Seršić, izv. prof.

50

Zvonimir Galić Fakultetsko vijećeDrage Gervaisa 2 Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu10 000 Zagreb Ivana Lučića 3

10 000 Zagreb


Nezaposlenost, traženje posla i zapošljavanje: longitudinalna analiza psiholoških aspekata

Znanstveno područje: Društvene znanostiPolje: PsihologijaGrana: Posebne psihologije

Teorijska podloga i aktualne relevantne spoznaje

Istraživanja pokazuju da nezaposlenost ima negativne posljedice na pojedinca. Nezaposlene osobe izvještavaju o lošijoj subjektivnoj dobrobiti u odnosu na zaposlene (McKee Ryan i sur., 2005) odnosno njenom pogoršanju nakon gubitka posla (Murphy i Atthansou, 1999). Negativne posljedice nezaposlenosti tumače se nezadovoljenim psihološkim (Jahoda, 1985) ili financijskim potrebama (Fryer, 1995).

Nezaposlena osoba može promijeniti svoju situaciju traženjem posla. Istraživanja su pokazala su da je intenzitet traženja posla determiniran psihološkim varijablama te da predstavlja važan prediktor zapošljavanja (Kanfer i sur., 2001). Međutim, mehanizmi djelovanja psiholoških varijabli te stupanj u kojem traženje posla determinira zapošljavanje predstavljaju nerazriješene istraživačke probleme.

Uže područje rada

U pogledu istraživačkih nacrta, u dosadašnjim istraživanjima analiziraju se podaci prikupljeni u jednoj ili dvije vremenske točke. Premda su ta istraživanja rezultirala vrijednim skupom spoznaja, nedostaju ona koja traženje posla, zapošljavanje i psihološke posljedice nezaposlenosti prate tijekom dužeg vremenskog perioda. Takav metodološki pristup omogućuje analizu promjena u psihološkim aspektima nezaposlenosti, ali i ustanovljavanje vremenskog slijeda između mjerenih varijabli.

Cilj i problemi

Cilj je ovog rada na longitudinalno prikupljenim podacima ispitati dinamiku traženja posla i prediktore zapošljavanja te opisati psihološko iskustvo dugotrajno nezaposlenih osoba. Specifičnije, postavili smo sljedeće istraživačke probleme i hipoteze:

1. Što određuje koliko intenzivno netko traži posao i koliko ustraje u tome?Predlažemo model traženja posla na temelju teorijskog okvira vrijednosti-očekivanja prema kojem je traženje pod utjecajem očekivanja osobe o dobivanju posla, vrijednosti koja se pripisuje poslu te potrebe za radom (McFayden i Thomas, 1997). Ovim čimbenicima dodat ćemo ograničavajuće faktore traženja posla. Očekivanje ćemo

51

operacionalizirati preko uvjerenosti da traženje posla vodi do zapošljavanja, a vrijednost koja se pripisuje poslu i potrebu za radom preko zaokupljenosti radom odnosno psihološke i financijske deprivacije. Ograničenja u traženju posla predstavljat će varijable psihičkog i fizičkog zdravlja, a sociodemografske karakteristike ispitanika bit će uključene kao kontrolne varijable. Pretpostavljamo da će veće očekivanje o zapošljavanju, veća vrijednost koju rad predstavlja te intenzivnija potreba za radom biti povezani s većim, a ograničenja s manjim ustrajanjem u traženju posla.

2. O čemu ovisi hoće li i koliko brzo netko dobiti posao te posreduje li intenzitet traženja posla odnos između prediktorskih varijabli i dobivanja posla?Očekujemo da varijable povezane s ustrajanjem u traženju posla koreliraju i sa zapošljavanjem. Pri tome, traženje posla trebalo bi u potpunosti posredovati odnos između prediktorskih varijabli i zapošljavanja, dok bi sociodemografske varijable trebale predviđati zapošljavanje direktno i indirektno preko traženja posla. Direktni efekt se očekuje jer ponovno zapošljavanje ne ovisi samo o tražitelju posla nego i o odluci poslodavca (Wanberg i sur., 2002).

3. Dolazi li do promjena u mjerama subjektivne dobrobiti s promjenom u radnom statusu?Pretpostavljamo da će sa zapošljavanjem doći do smanjenja psihološke i financijske deprivacije te poboljšanja psihološkog zdravlja te da će u slučaju ponovnog gubitka posla doći do promjena u suprotnom smjeru.

4. Koje su psihološke posljedice produžene nezaposlenosti?Psihološke posljedice kod dugotrajno nezaposlenih pratit ćemo kroz psihološku i financijsku deprivaciju i psihološko zdravlje.Očekujemo da s produljivanjem nezaposlenosti dolazi do povećanja psihološke i financijske deprivacije te pogoršanja psihičkog zdravlja. Pri tome, promjene u psihološkoj i financijskoj deprivaciji trebale bi prethoditi promjenama u psihičkom zdravlju.

Metoda

U istraživanju koje će se sastojati od početne studije i tri ponovljena mjerenja sudjelovat će oko tisuću nezaposlenih osoba. U početnoj studiji podaci će biti prikupljeni osobnim intervjuom, a u ponovljenim mjerenjima poštanskom anketom uz prethodnu telefonsku najavu.

Sociodemografske varijable, trajanje nezaposlenosti i radni status bit će ispitani direktnim pitanjima, očekivanje sudionika preko uvjerenosti da traženje posla vodi do zapošljavanja, a zaokupljenost radom skalom Warra i sur. (1979). Psihološka deprivacija bit će mjerena ljestvicom namijenjenom ispitivanju deprivacije latentnih funkcija rada (Jahoda, 1982), a financijska subjektivnim indikatorima financijskog stanja. Psihičko i fizičko zdravlje bit će ispitani hrvatskom inačicom SF-36 upitnika (Ware i sur., 2003).

Analiza podataka

Koristit ćemo različite multivarijatne statističke postupke. U predviđanju traženja posla koristit ćemo višerazinske modele, u predviđanju zapošljavanja tzv. analize

52

preživljavanja, a u ispitivanju psiholoških posljedica dugotrajne nezaposlenosti linearno strukturalno modeliranje.

Doprinos rada

Istraživanje će provjerom teorijski utemeljenog modela prediktora pridonijeti razumijevanju traženja posla kao samoreguliranog ponašanja, njegovih promjena u vremenu te posljedica koje ima po zapošljavanje. Osim toga, istraživanjem ćemo na adekvatan analitički način ispitati psihološke posljedice dugotrajne nezaposlenosti i čimbenike kojima su one uvjetovane. S praktične strane, dobiveni rezultati mogu služiti za planiranje intervencija u svrhu unapređenja subjektivne dobrobiti nezaposlenih osoba i njihovog zapošljavanja.

26. 09. 2007.

_____________________ _____________________________ ______________Prof. dr. sc. Željko Jerneić Prof. dr. sc. Dinka Čorkalo Biruški Zvonimir Galić (mentor) (voditeljica studija) (kandidat)

53

Odsjek za psihologijuFilozofski fakultet u Zagrebu

Vijeću poslijediplomskih studijaFilozofskog fakulteta u Zagrebu

Odlukom Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu br. 643-02/07-03/94 donijetom na sjednici održanoj 20.11.07. izabrani smo u stručno povjerenstvo koje treba utvrditi ispunjava li Barbara Rončević sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskog doktorskog studija psihologije na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i može li se odobriti tema za izradu doktorskog rada pod naslovom Uloga radnog pamćenja i strategijskog procesiranja u razumijevanju pri čitanju kod djece pod vodstvom mentorice dr. sc. Svjetlane Kolić- Vehovec, izv. prof. Filozofskog fakulteta u Rijeci. Proučivši priložene materijale, podnosimo Vijeću ovaj

I Z V J E Š T A J

Barbara Rončević je rođena 1977. g. u Rijeci. Nakon završene jezične gimnazije, 1996. godine upisala je studij Psihologije na Filozofskom fakultetu u Rijeci (tada Pedagoški fakultet). Diplomirala je 2001. godine s radnjom na temu «Ispitna anksioznost, perfekcionizam i akademsko samopoimanje gimnazijalaca s obzirom na intelektualnu darovitost». Od 2003. godine zaposlena je kao znanstveni novak-asistent na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Rijeci, gdje sudjeluje u izvođenju nastave na kolegijima Edukacijska psihologija (za psihologe i pedagoge), te Praktikum iz metodologije. Kao znanstveni novak surađivala je na projektu «Kognitivne strategije, metakognicija i razumijevanje pri čitanju», a trenutačno surađuje na nedavno započetom projektu «Kognitivni, metakognitivni i motivacijski čimbenici čitanja i učenja». Voditeljica projekata je dr. sc. Svjetlana Kolić-Vehovec.

Poslijediplomski znanstveni studij psihologije upisala je u akademskoj godini 2002/2003. Ispunila je sve studijem predviđene obaveze: seminarski su radovi ocjenjeni prosječnom ocjenom 4.9, a zatim je uspjehom obavila obranu nacrta doktorskog rada i polaganje godišnjeg ispita pred povjerenstvom u sastavu profesorica V. Vizek Vidović, S. Kolić-Vehovec i V. Vlahović-Štetić.

Do sada je objavila tri znanstvena rada: jedan samostalno (ispitane su individualne razlike u razumijevanju pri čitanju) i dva u koautorstvu (od kojih je onaj o perfekcionizmu, ispitnoj anksioznosti i akademskom samopoimanju darovitih gimnazijalaca tercijarno referenciran). Rad u koautorstvu s mentoricom Svjetlanom Kolić-Vehovec i Igorom Bajšanski o strategijama čitanja je prihvaćen za objavljivanje u uglednom časopisu Learning and Individual Differences. Dosad je sudjelovala na osam međunarodnih i domaćih konferencija.

U rujnu ove godine uputila je molbu da joj se odobri izrada doktorskog rada pod nazivom Uloga radnog pamćenja i strategijskog procesiranja u razumijevanju pri čitanju kod

54

djece. Sinopsisom je dobro obrazložena teorijska podloga disertacije.Bogatstvo rječnika i brzina dekodiranja su se u nizu istraživanja pokazale značajnim čimbenicima u objašnjenju individualnih razlika u razumijevanju pri čitanju kod djece (npr. Kolić-Vehovec, 1994; Seigneuric i sur., 2000). Ako je dekodiranje sporo, a značenje riječi nije poznato, reprezentacija teksta je nepotpuna i integracija teksta teška. Dakle, za uspješno razumijevanje teksta važna je sposobnost integracije semantičkih i sintaktičkih odnosa između riječi i rečenica kako bi se stvorila smislena i koherentna cjelina (Daneman i Merikle, 1996). U tom procesu ključnu ulogu igra radno pamćenje. Taj je sustav (ili faza procesa pamćenja) odgovoran za zadržavanje i manipulaciju informacija za vrijeme izvođenja kognitivnih zadataka. Različite mjere verbalnog radnog pamćenja imaju umjerenu pozitivnu povezanost s rezultatima na testovima razumijevanja, koja je općenito viša od povezanosti kratkoročnog pamćenja (proces pamćenja zadužen samo za zadržavanje informacija bez njihovih transformacija) s razumijevanjem (Daneman i Merikle, 1996). Bez obzira na jaku vezu mjera radnog pamćenja i razumijevanja pri čitanju, nije u potpunosti jasan odnos radnog pamćenja, upotrebe strategija i sposobnosti stvaranja koherentnog modela teksta (Cain, 2006). Naime, razumijevanje pročitanog teksta kompleksan je zadatak, te da bi bilo kvalitetno zahtjeva strategijsko čitanje, odnosno upotrebu kognitivnih i metakognitivnih procesa, kao što su povezivanje teksta s prethodnim znanjem, identificiranje glavnih ideja, nadgledanje i reguliranje procesa čitanja (Pressley, 2002). Zbog toga je važno utvrditi specifične odnose među procesima koji su uključeni u čitanje, kako bi se ujedno mogli odrediti i različiti uzroci problema u čitanju.

Planiranim istraživanjem nastojat će se razjasniti odnos među čimbenicima ključnim za vješto čitanje u adolescentskoj dobi. Poseban naglasak bit će stavljen na ulogu koncepta verbalnog radnog pamćenja kako bi se ustanovilo je li taj sustav značajan samostalni prediktor razumijevanja pri čitanju. Cilj je također utvrditi proistječu li poteškoće pri čitanju iz slabih vještina dekodiranja, nedovoljno razvijenog rječnika, smanjenog raspona pamćenja, neadekvatnog strategijskog procesiranja ili kombinacije tih čimbenika.

U skadu s općim ciljevima, Barbara Rončević je formulirala tri problema istraživanja:1. Ispitati postoji li samostalni doprinos verbalnog radnog pamćenja objašnjenju varijance razumijevanja pri čitanju, kada se kontroliraju ostali relevantni čimbenici (rječnik, verbalno kratkoročno pamćenje, brzina čitanja).2. Ispitati postoje li specifične skupine čitača s obzirom na brzinu čitanja i uspješnost razumijevanja te razlikuju li one u razvijenosti čimbenika relevantnih za vještinu čitanja.3. Testirati model odnosa radnog pamćenja sa stategijama, rječnikom i brzinom čitanja te razumijevanjem pri čitanju.Metodologija i predviđene analize podataka su pomno isplanirane. U istraživanju će sudjelovati oko 200 učenika sedmih razreda riječkih osnovnih škola. Razumijevanje pri čitanju ispitivat će se na način da sudionici odgovaraju na pitanja koja se odnose na tri kraća teksta, prilagođena dobnoj skupini. Pri odgovaranju tekstovi će biti dostupni sudionicima. Prvi tekst bit će prikazan na ekranu računala i mjerit će se brzina čitanja teksta. Druga dva teksta sudionici će čitati u razredu s papira. Raspon radnog pamćenja bit će ispitivan na računalima. Sudionik će čitati rečenicu po rečenicu te će u svakoj odrediti najvažniju riječ i pokušati je zapamtiti. Nakon svakog seta rečenica trebat će se

55

dosjetiti riječi koje je označio u tom setu. Brojat će se ukupan broj riječi kojih se sudionik točno dosjetio. Pritom te će se mjeriti vrijeme potrebno za izvršenje zadatka, kao i točnost procesiranja. Raspon kratkoročnog pamćenja ispitivat će se na sličan način kao raspon radnog pamćenja. Na ekranu će se umjesto rečenica prikazivati riječi, koje će sudionik označiti i upamtiti. Nakon svakog seta sudionik će se trebati dosjetiti riječi u tom setu. Brojat će se ukupan broj riječi kojih se točno dosjetio, a mjerit će se i brzina izvršavanja zadatka. Rječnik će se ispitivati Herschelovim testom rječnika, koji je prilagođen učenicima viših razreda osnovne škole (prema Pečjak, 1999).

Strategijsko čitanje ispitivat će se na dva načina: upitnički i direktnim mjerama. Upitnik strategijskog čitanja (Kolić-Vehovec i Bajšanski, 2001) koji se sastoji od tri podljestvice (strategije aktivnog razumijevanja, strategije nadgledanja i regulacije te strategije zaključivanja) bit će mjera percipirane upotrebe strategija čitanja. Zadatak otkrivanja nepodudarnih rečenica (Kolić-Vehovec i Bajšanski, 2006) koristit će se kao direktna mjere strategijskog čitanja, točnije kao mjera nadgledanja razumijevanja.

Obrada rezultata ovako koncipiranog istraživanja zahtijeva složene multivarijatne postupke. Oni uključuju izračunavanje koeficijenata povezanosti, klaster analizu i analizu varijance, te regresijsku analizu i modeliranje.

Očekuje se da će spoznaje dobivene ovim istraživanjem pružiti uvid u odnos različitih kognitivnih procesa uključenih u razumijevanje pri čitanju, koje je ključno za uspjeh na svim obrazovnim razinama. Poseban će naglasak biti stavljen na ulogu radnog pamćenja i upotrebu strategija, za koje se pretpostavlja da imaju presudan doprinos razumijevanju pri čitanju u dobi kada su djeca usvojila vještine dekodiranja.

Rezultati ovog istraživanja mogu pridonijet boljem razumijevanju uzroka problema pri čitanju i shvaćanju međusobnog odnosa specifičnih čimbenika razumijevanja, što predstavlja važan doprinos razvoju teorijskih spoznaja, ali i edukacijskih intervencija u području psihologije čitanja.

Zaključno možemo reći kako je uvidom u priloženu dokumentaciju povjerenstvo utvrdilo da Barbara Rončević ispunjava sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskog doktorskog studija psihologije i da joj se može odobriti tema za izradu doktorske disertacije pod naslovom Uloga radnog pamćenja i strategijskog procesiranja u razumijevanju pri čitanju kod djece pod vodstvom mentorice dr. sc. Svjetlane Kolić- Vehovec, izv. prof. Filozofskog fakulteta u Rijeci.

U Zagrebu, 19. 12. 2007.

Stručno povjerenstvo:

Dr. sc. Predrag Zarevski, red. prof.,predsjednik povjerenstva

56

Dr. sc. Svjetlana Kolić-Vehovec, izv. prof.,član povjerenstva

Dr. sc. Vesna Vlahović-Štetić, red. prof.,član povjerenstva

57

Barbara RončevićŠetalište 13. divizije 5651000 Rijeka

Fakultetsko vijećeFilozofskog fakulteta Sveučilišta u ZagrebuIvana Lučića 310000 Zagreb


Uloga radnog pamćenja i strategijskog procesiranja u razumijevanju pri čitanju kod djece

Znanstveno područje: društvene znanostiPolje: psihologijaGrana: posebne psihologije/psihologija obrazovanja

9. Teorijska podloga

Bogatstvo rječnika i brzina dekodiranja su se u nizu istraživanja pokazale značajnim čimbenicima u objašnjenju individualnih razlika u razumijevanju pri čitanju kod djece (Kolić-Vehovec, 1994; Seigneuric i sur., 2000). Ako je dekodiranje sporo, a značenje riječi nije poznato, reprezentacija teksta je nepotpuna i integracija teksta teška. Dakle, za uspješno razumijevanje teksta važna je sposobnost integracije semantičkih i sintaktičkih odnosa između riječi i rečenica kako bi se stvorila smislena i koherentna cjelina (Daneman i Merikle, 1996).

U tom procesu ključnu ulogu igra radno pamćenje, mentalni sustav odgovoran za zadržavanje i manipulaciju informacija za vrijeme izvođenja kognitivnih zadataka. Različite mjere verbalnog radnog pamćenja imaju umjerenu pozitivnu povezanost s rezultatima na testovima razumijevanja, koja je općenito viša od povezanosti kratkoročnog pamćenja s razumijevanjem (Daneman i Merikle, 1996). Bez obzira na jaku vezu mjera radnog pamćenja i razumijevanja pri čitanju, nije u potpunosti jasan odnos radnog pamćenja, upotrebe strategija i sposobnosti stvaranja koherentnog modela teksta (Cain, 2006). Naime, razumijevanje pročitanog teksta kompleksan je zadatak te da bi bilo kvalitetno zahtjeva strategijsko čitanje, odnosno upotrebu kognitivnih i metakognitivnih procesa, kao što su povezivanje teksta s prethodnim znanjem, identificiranje glavnih ideja, nadgledanje i reguliranje procesa čitanja (Pressley, 2002). Zbog toga je važno utvrditi specifične odnose među čimbenicima koji su uključeni u čitanje, kako bi se ujedno mogli odrediti i različiti uzroci problema u čitanju.

Uže područje rada i ciljevi istraživanja

Planiranim istraživanjem nastojat će se razjasniti odnos među čimbenicima ključnim za vješto čitanje u adolescentskoj dobi. Poseban naglasak bit će stavljen na koncept verbalnog radnog pamćenja kako bi se ustanovilo je li ta varijabla značajan samostalni prediktor razumijevanja pri čitanju. Cilj je također utvrditi proistječu li

58

poteškoće pri čitanju iz slabih vještina dekodiranja, nedovoljno razvijenog rječnika, smanjenog raspona pamćenja, neadekvatnog strategijskog procesiranja ili kombinacije tih čimbenika.

10. Problemi istraživanja

U skadu s općim ciljevima, formulirana su tri osnovna problema ovog istraživanja: 1. Ispitati postoji li samostalni doprinos verbalnog radnog pamćenja objašnjenju varijance razumijevanja pri čitanju, kada se kontroliraju ostali relevantni čimbenici (rječnik, verbalno kratkoročno pamćenje, brzina čitanja).2. Ispitati postoje li specifične skupine čitača s obzirom na brzinu čitanja i uspješnost razumijevanja te razlikuju li one u razvijenosti čimbenika relevantnih za vještinu čitanja.3. Testirati model odnosa radnog pamćenja sa stategijama, rječnikom i brzinom čitanja te razumijevanjem pri čitanju.

Metoda i predviđene analize podataka

U istraživanju će sudjelovati oko 200 učenika sedmih razreda riječkih osnovnih škola.

Razumijevanje pri čitanju ispitivat će se na način da ispitanici odgovaraju na pitanja koja se odnose na tri kraća teksta, prilagođena dobnoj skupini. Pri odgovaranju tekstovi će biti dostupni ispitanicima. Prvi tekst bit će prikazan na ekranu računala i mjerit će se brzina čitanja teksta. Druga dva teksta ispitanici će čitati u razredu, s papira.

Raspon radnog pamćenja bit će ispitivan na računalima. Ispitanik će čitati rečenicu po rečenicu te će u svakoj odrediti najvažniju riječ i pokušati je zapamtiti. Nakon svakog seta rečenica ispitanik će se trebati dosjetiti riječi koje je označio u tom setu. Brojat će se ukupan broj riječi kojih se ispitanik točno dosjetio te će se mjeriti vrijeme potrebno za izvršenje zadatka, kao i točnost procesiranja.

Raspon kratkoročnog pamćenja ispitivat će se na sličan način kao raspon radnog pamćenja. Na ekranu će se umjesto rečenica prikazivati riječi, koje će ispitanik označiti i upamtiti. Nakon svakog seta ispitanik će se trebati dosjetiti riječi u tom setu. Brojat će se ukupan broj riječi koje se ispitanik točno dosjetio, a mjerit će se i brzina izvršavanja zadatka.

Rječnik će se ispitivati Herschelovim testom rječnika, koji je prilagođen učenicima viših razreda osnovne škole (prema Pečjak, 1999).

Strategijsko čitanje ispitivat će se na dva načina: upitnički i direktnim mjerama. Upitnik strategijskog čitanja (Kolić-Vehovec i Bajšanski, 2001) koji se sastoji od tri podljestvice (strategije aktivnog razumijevanja, strategije nadgledanja i regulacije te strategije zaključivanja) bit će uporabljen kao mjera percipirane upotrebe strategija čitanja. Zadatak otkrivanja nepodudarnih rečenica (Kolić-Vehovec i Bajšanski, 2006) koristit će se kao direktna mjere strategijskog čitanja, točnije kao mjera nadgledanja razumijevanja.

Obrada rezultata uključivat će izračunavanje koeficijenata korelacije, klaster analizu i analizu varijance, te regresijsku analizu i modeliranje.

59

11. Očekivani znanstveni i praktični doprinos

Očekuje se da će spoznaje dobivene ovim istraživanjem pružiti uvid u odnos različitih kognitivnih čimbenika uključenih u razumijevanje pri čitanju, koje je ključno za uspjeh na svim obrazovnim nivoima. Poseban će naglasak biti stavljen na ulogu radnog pamćenja i upotrebu strategija, za koje se pretpostavlja da imaju presudan doprinos razumijevanju pri čitanju u dobi kada su djeca usvojila vještine dekodiranja. Rezultati istraživanja pridonijet će boljem razumijevanju uzroka problema pri čitanju i shvaćanju međusobnog odnosa specifičnih čimbenika razumijevanja, što predstavlja važan doprinos razvoju teorijskih spoznaja, ali i edukacijskih intervencija u području psihologije čitanja.

07. rujna 2007.

Potpis mentora Potpis voditelja studija ili zamjenika Potpis kandidata

Dr. sc. Svjetlana Kolić-Vehovec Dr. sc. Dinka Čorkalo Biruški Barbara Rončević

60

Nataša Možgon Kauzlarić Fakultetsko vijećeVatrogasna 6 Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu51 314 Ravna Gora Ivana Lučića 3

10 000 Zagreb

SINOPSIS MAGISTARSKOGA RADA

Posljedice školskog postignuća učenika na njihovo ponašanjeZnanstveno područje: Društvene znanostiPolje: Odgojne znanostiGrana: Pedagogija

UvodŠkolsko postignuće učenika može biti definirano kao uspjeh i kao neuspjeh, a

u ovom radu više će se govoriti o školskom neuspjehu. Neuspjeh učenika prati nezadovoljstvo samih učenika, nezainteresiranost za nastavu, a samim tim i nezadovoljstvo učitelja i roditelja. Svi izravni i neizravni sudionici odgojno obrazovnog procesa osjećaju negativne posljedice zbog nezadovoljstva, a i kvaliteta nastave je zbog svega toga upitna.

Teorijska podloga i relevantne spoznajePojam školskog neuspjeha podrazumijeva sve ono što je u svezi s uspješnošću u

školi, a što prouzrokuje nezadovoljstvo djeteta ili njegove obitelji (Zibar-Komarica, 1993.).

Školski neuspjeh je problem učenika, roditelja i učitelja, dakle, svih sudionika odgojno obrazovnog procesa. Učenici gube motivaciju za rad i samopouzdanje. Roditelji optužuju dijete za nesposobnost i kažnjavaju ga, a učitelji im često daju do znanja da ne vide njihovu optimističnu perspektivu. Slabije učenikovo postignuće uvjetuju i problemi u ponašanju učenika (Zloković, 1998.).

Disciplina je red potreban u učionici da bi učenici djelotvorno učili. Učenici koji doživljavaju školski neuspjeh reagiraju na nastavi vrlo često neposluhom. Vrste neposluha koji izaziva nedisciplinu su različite, npr. brbljanje ili upadice, galama, ometanje drugih učenika, bezrazložno odlaženje s mjesta, kašnjenje na nastavu, neizvršavanje zadataka.

Nužno je polaziti od istraživanja koja su se bavila problematikom, školskog uspjeha i neuspjeha (Holt, 1979., Grgić, 1990., Vrgoč, 1993., Zibar-Komarica, 1993., Pavetić, 1995, Furlan, 1996., Zloković, 1996., Gruden, 1998., Zloković, 1998, Bilić, 2000., Prvčić, 2000., Bilić, 2001., Raguž, Munjiza, 2003., Rečić, 2003., Bratanić, Maršić, 2004.) i dati doprinos u smislu poboljšanja neuspjeha učenika, a samim time i njihovog ponašanja tijekom nastave.

Praktična primjenjivost

61

Spoznaje dobivene ovim istraživanjem poslužit će za objektivnije sagledavanje stanja u našim osnovnim školama vezano uz problematiku školskog postignuća, a tu se prvenstveno misli na školski neuspjeh i povezanost s ponašanjem učenika tijekom nastave. Spoznaje će, također poslužiti kao prijedlog za pomoć učenicima u savladavanju školskog neuspjeha kroz rad s učenicima, učiteljima, razrednicima i roditeljima.

Uže područje rada Granice istraživanja bit će određene događanjima u nastavi, točnije, manje

„vidljivom“ pozadinom koja upravlja događajima u nastavi koji su povezani s ponašanjem učenika. Dosljedno tome, istraživanje će biti usmjereno na posljedice školskog postignuća učenika predmetne nastave osnove škole na ponašanje učenika. To će biti razmatrano s obzirom na razredni stupanj učenika, spol i stanovanje.


Opći cilj ovog istraživanja je utvrditi u kojoj mjeri postoji povezanost između školskog postignuća učenika/ca i ponašanja učenika/ca na nastavi, a ostvarit će se ispitivanjem stavova učenika/ca predmetne nastave o povezanosti školskog postignuća i razrednog stupnja, njihova ponašanja, spola i mjesta stanovanja. Ovim istraživanjem želi se steći jasniji uvid u to kako školsko postignuće utječe na ponašanje učenika, a temeljem toga doći i do jasnijih preventivnih i korektivnih postupaka koji bi pridonijeli poboljšanju školskog uspjeha, a time i do većeg zadovoljstva učenika koje bi u konačnici pozitivno djelovalo i na njihovo ponašanje.

Metodološki postupciUzorak istraživanja činit će učenici predmetne nastave triju osnovnih škola

Primorsko-goranske županije iz manjeg, srednjeg i velikog naselja i to po jedan razredni odjel od 6. do 8. razreda; ukupno oko 200 učenika. Kao instrument, koristit će se anketni list pomoću kojeg će se ispitati stavovi učenika predmetne nastave o tome koje značenje pridaju pojedinim čimbenicima školskog postignuća koji utječu na ponašanje učenika.

U obradi će se koristiti deskriptivna statistika, faktorska analiza te sadržajna analiza čestica upitnika.

Osnovna hipoteza: ne postoji statistički značajna povezanost između školskog postignuća učenika/ca i ponašanja tijekom nastave.

Struktura rada Tema će biti strukturirana od teorijskih polazišta i dosadašnjih istraživanja ove

problematike. Dat će se pregled raznih definicija školskog postignuća (uspjeha i neuspjeha). Objasnit će se uzroci školskog neuspjeha u nastavi, kao i posljedice školskog neuspjeha. Napravit će se poveznica školskog neuspjeha i ocjenjivanja. U empirijskom dijelu prikazat će se cjelovit metodologijski postupak istraživanja te kvalitativne interpretacije i povezanost dobivenih rezultata. Očekuje se da će zaključci ukazati na stanje školskog postignuća učenika predmetne nastave osnovne škole i njihovog

62

ponašanja te će se ponuditi pedagoški tretman za pomoć učenicima u savladavanju školskog neuspjeha u nastavi.

24. listopada 2007.

Mentor: Voditelj studija: Studentica:

Prof. dr. sc. Vladimir Jurić Prof. dr.sc. Vlatko Previšić Nataša Možgon Kauzlarić

63

Davorka Vidović Fakultetsko vijećeMeđimurska 13 Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu10000 Zagreb Ivana Lučića 3

10000 Zagreb

SINOPSIS MAGISTARSKOG RADA

Socijalna država i jednakost u doba globalizacije

Znanstveno područje: društvene znanostiPolje: sociologijaGrana: posebne sociologije

Uvod

Socijalna država je konstituirana kao pravno-institucionalni okvir pružanja socijalne sigurnosti u nacionalno-državnom kontekstu. Jedno od ključnih obilježja socijalne države je osiguravanje prihvatljivog stupnja društvene i ekonomske jednakosti u društvu, čime se osigurava stabilnost demokracije i socijalne kohezije. S intenziviranjem procesa globalizacije, posebice dominacijom neoliberalne globalizacije, mijenja se koncept jednakosti, na osnovu kojeg se formira alokacija vrijednih društvenih resursa. Time se i uloga socijalne države u postizanju jednakosti u društvu bitno transformira. U radu ću analizirati načine na koje se koncept socijalne države i jednakosti transformira u doba globalizacije, posebno pod pritiscima neoliberalne globalizacije te utvrditi kakve to praktične posljedice ima na društvo u cjelini.

Teorijska podloga i aktualne relevantne spoznaje

Teorijska podloga istraživanja obuhvaća spoznaje sociologije i relevantnih srodnih znanosti i disciplina o socijalnoj državi i pitanju jednakosti. Iako se u pravno-institucionalnom smislu socijalna država oblikovala krajem 19. stoljeća, pitanje jednakosti se problematiziralo i prije, u djelima niza filozofa i socijalnih filozofa. Njihova će promišljanja, uz moderne teorije socijalne države i jednakosti, biti uključena u teorijski okvir. Aktualne spoznaje vezane su prvenstveno uz koncipiranje procesa globalizacije, te će za tematiziranje i analizu socijalne države i pitanja jednakosti u doba globalizacije teorijsku podlogu činiti novije sociološke teorije o globalizaciji. U ideološkom smislu, neoliberalna globalizacija se pokazala kao dominantan koncept globalizacije. Stoga će poseban fokus rada biti stavljen na analizu konceptualnih promjena socijalne države i pitanja jednakosti u kontekstu neoliberalne globalizacije, te praktičnih posljedica koje te promjene imaju na društvo u cjelini. U radu će se koristiti spoznaje objavljene u relevantnoj domaćoj i stranoj literaturi znanstvenoj i stručnoj literaturi.

Praktična primjenjivost spoznaja

64

Spoznaje do kojih će se doći mogu se pomoći boljem razumijevanju promjena strukture i mehanizama socijalne države u suvremenom svijetu, te i koristiti u kreiranju nacionalnih socijalnih politika.

Uže područje rada

Uže područje rada je analiza jednakosti u kontekstu neoliberalne globalizacije.


Osnovni cilj rada je utvrditi promjene u konceptualiziranju socijalne države s obzirom na pitanje jednakosti u doba globalizacije, tj. prvenstveno u kontekstu neoliberalne globalizacije, te prikazati praktične posljedice tih promjena u suvremenom društvu.


U radu ću koristiti komparativnu, analitičku, deskriptivnu, povijesnu i statističke metode. Pri analizi i komparaciji koristit će se sekundarni izvori podataka (desk-top istraživanje), odnosno baze podataka statističkih ureda i međunarodnih institucija koja provode longitudinalna istraživanja određenih pokazatelja (Svjetska banka, UNDP, UNICEF, Eurostat, i dr.).

Nacrt strukture rada

U uvodu rada biti će objašnjen znanstveni problem i njegova aktualnost, dosadašnje spoznaje vezane uz temu, metodologija rada i ciljevi istraživanja. Drugo poglavlje pružit će teorijsko-konceptualni okvir određenju jednakosti i socijalne države, s fokusom na specifičnu relaciju između socijalne države i pitanja jednakosti te načine kako socijalno-državni mehanizmi riješavaju pitanje jednakosti. U trećem poglavlju predmet istraživanja biti će stavljen u kontekst globalizacijskih procesa. Poseban fokus biti će usmjeren na model neoliberalne globalizacije i njegov utjecaj na promjenu koncepta socijalne države, posebice s obzirom na pitanje jednakosti. Prikazat će se i praktične posljedice promjena u konceptu socijalne države. Zadnji dio prikazat će stanje u Hrvatskoj s obzirom na problem istraživanja. U zaključku će se sumirati spoznaje do kojih se došlo.

Datum: 19. prosinca 2007.

Potpis mentora Potpis voditelja studija Potpis kandidata

Prof. dr. Rade Kalanj Prof. dr. Vjekoslav Afrić Davorka Vidović

65

Fakultetsko vijeće Snježana SpitzmüllerFilozofskog fakulteta Ljubomira Marakovića 16Sveučilišta u Zagrebu ZagrebIvana Lučića 3Zagreb

Sinopsis magistarskog rada

12. OBLIKOVANJE I PREZENTIRANJE ZBIRKE BOLESNIČKIH RADOVA U FUNKCIJI DESTIGMATIZACIJE

Znanstveno područje: Društvene znanostiPolje: Informacijske znanostiGrana: Muzeologija

Uvod Psihijatrijska bolnica Vrapče osnovana je 1879. godine kao lječilište, ali i kao učilište te stoga predstavlja najstariju i najistaknutiju zdravstvenu instituciju za liječenje psihičkih bolesti u Hrvatskoj. Zbog potrebe za edukacijom i približavanjem problematike duševnih bolesnika kako stručnjacima tako i laicima, 1954. godine osnovan je i Muzej Bolnice. Predmeti koji danas čine njegov sadržaj prikupljani su već od 1932.g. i vezani su uz djelovanje radne terapije u okviru koje su i nastajali. Na taj način svakako prezentiraju i jedan dio povijesti djelovanja Psihijatrijske bolnice. Riječ je o specifičnoj i vrijednoj građi koja ima povijesnu, kulturnu, pa i estetsku vrijednost. No, istovremeno je i važan dio postupka edukacije liječnika specijalista, jer se i na temelju radova bolesnika proučava njihova psiha. Jednako tako radovi imaju i veliku ulogu u destigmatizaciji bolesnika. No, Muzej Bolnice Vrapče zatvoren je za javnost i u takvim okolnostima informacijska tehnologija ponajbolje može pomoći pri dokumentiranju i komuniciranju, odnosno digitaliziranom posredovanju njegovih zbirki i to kako zainteresiranima iz akademske zajednice, tako i široj publici.

Teorijska podloga i aktualne relevantne spoznaje Kao teorijska podloga u ovom će se radu koristiti spoznaje teorije muzeologije i to osobito one vezane uz muzealnost (čitanje muzealnosti likovnih radova pacijenata) te muzeološke funkcije zaštite, istraživanja i dokumentiranja te komuniciranja. Glede istraživanja i dokumentiranja koristi će se u skladu s odabranom temom prije svega saznanja u području digitalizacije baštine, a u okviru komuniciranja teorijska saznanja o digitalnim oblicima komunikacije i virtualnim muzejima – analizirat će se postojeće tipologije, strukturiranje i sadržajni elementi te kriteriji vrednovanja. Dosadašnje spoznaje i iskustvo u digitalizaciji muzejske građe i osiguravanju njene dostupnosti u informatičkom okruženju govore u prilog uporabi upravo ovakvog oblika komuniciranja. Virtualna zbirka bolesničkih radova nudi posjetiteljima interakciju i mogućnost pretraživanja i saznavanja u vlastitom okruženju i odabranom vremenu. No, svemu prethodi oblikovanje stvarne zbirke te njena obrada u skladu sa standardima dokumentiranja muzejske građe u Hrvatskoj.

Praktična primjenjivost spoznaja

66

Prezentiranje zbirke bolesničkih radova psihijatrijske bolnice Vrapče bilo bi prvo takve vrste u Hrvatskoj. Osim što je riječ o specifičnoj i vrijednoj građi koja ima povijesnu, kulturnu, pa i estetsku vrijednost, istovremeno je ona i važno svjedočanstvo postupka edukacije liječnika specijalista, jer se na temelju bolesničkih radova kao umjetničkih iskaza istražuje i psiha bolesnika. Uz tu edukativnu dimenziju, javno prezentiranje radova ima i društvenu funkciju destigmatizacije bolesnika. Budući da je Muzej Bolnice Vrapče zatvorenog tipa, u takvim okolnostima jedino je moguće koristeći informatičku tehnologiju komunicirati odnosno posredovati i učiniti lako dostupnom njegovu građu. Praktičnu iskoristivost među članovima muzejske i baštinske zajednice u Hrvatskoj imat će i opisivanje specifičnosti obrade i virtualne prezentacije takve posebne vrste građe u ovom magistarskom radu.

Uže područje rada Uže područje rada, već je spomenuto, bit će obrada i digitalizacija te virtualna prezentacija bolesničkih radova s naglaskom na jednoj posebnoj zbirci - zbirci radova bolesnice Marije Novaković, a sve s ciljem pokazivanja kako je to jedan od ponajboljih načina upoznavanja šire javnosti s problematikom psihijatrijskih bolesnika, pa i senzibilizacijom za osobe s posebnim potrebama uopće, što u konačnici vodi prema njihovoj destigmatizaciji – poboljšanju njihovog socijalnog kontakta i promjeni slike o njima u društvu.

Ciljevi istraživanja Istraživanje će imati sljedeće ciljeve: prikazati povijest nastanka Muzeja Psihijatrijske bolnice Vrapče s naglaskom na fenomenu prikupljanju likovnih radova pacijenata, načiniti kriterije odabira građe za zbirku radova koja će biti predstavljena online, provesti postupak obrade i digitalizacije odabrane građe (pri tome koristiti muzejske dokumentacijske standarde, pa i CLD – standard za opis zbirke kao cjeline), kao i osmisliti prezentaciju i to bilo putem pristupa bazi podataka, bilo putem izrade posebne web stranice u okviru web-stranice Bolnice.

Metodološki postupci U radu će biti upotrijebljeni sljedeći postupci: opisivanje fundusa Muzeja Bolnice odnosno bolesničkih radova te katalogiziranje zbirke likovnih radova bolesnice Marije Novaković. Jednako tako koristit će se metoda uspoređivanja i to u području sadržaja fundusa Muzeja sa sličnim zbirkama i ustanovama u svijetu, osobito uspoređivanje pojedinačnih slučajeva visokovrijednog bolesničkog stvaralaštva. Potom će se koristiti postupak digitalizacije građe te izrade koncepta strukture sadržaja web stranice Muzeja.

Nacrt strukture rada Sadržaj rada počinje uvodnim dijelom u kojem ću ukratko dati povijesni pregled razvoja Psihijatrijske bolnice Vrapče, odrediti njezin značaj i ideju o osnutku Muzeja unutar same ustanove. Posebnu ću pažnju dati načinima prikupljanja građe te kriterijima njena odabira. Usporedit ću Muzej sa sličnim poznatim primjerima u svijetu. Nadalje, analizirat ću bolesničke radove koji nastaju u okruženju psihijatrijskih bolnica kao dio liječenja (radne terapije), ali i kao potencijalne predmete baštine. Istaknut ću njihovu povijesnu, kulturnu, estetsku i edukativnu vrijednost. Nakon toga, a vezano uz teorijske podloge i aktualne spoznaje predstavit ću funkciju zaštite, istraživanja i komunikacije. Potom ću se zaustaviti na digitaliziranju građe kao obliku njene zaštite, ali i izvoru za daljnje komuniciranje. Navest ću dosadašnja saznanja o digitalizaciji muzejske građe i virtualnim muzejima kao reprezentantima prezentiranja baštine u informatičkom okruženju.

67

nakon toga ću dati osnovne odrednice oblikovanja Zbirke likovnih radova bolesnice Marije Novaković: od kriterija odabira radova, preko njihova dokumentiranja do komunikacije u virtualnom obliku, a kojoj prethodi digitalizacija svakog pojedinog rada. Pri obradi ispitat ću ponuđene standarde za opis muzejskih predmeta i pokazati koliko su za radove pacijenata kao posebnu građu važni i podaci iz medicinske dijagnostike psihičkih poremećaja. Zajedno s uobičajenim muzejskim informacijama oni čine intelektualni dio zbirke potpunijim.Na kraju ću predstaviti koncept strukture sadržaja web-stranice odnosno mogući izgled virtualne prezentacije Zbirke radova bolesnice Marije Novaković. U Hrvatskoj danas ne postoje zbirke radova pacijenata i riječ je doista o jedinstvenoj građi. Njena će digitalna prezentacija u dobro osmišljenim korisničkom sučelju web-stranice Psihijatrijske bolnice Vrapče pokazati kolika je važnost i iskoristivost tih radova s jedne strane kao vrijedne baštine, a s druge kao sastavnog dijela edukacije i senzibilizacije javnosti za problematiku psihičkih poremećaja i njihovog institucionalnog liječenja.

Potpis mentora: Potpis voditelja Studija Potpis kandidata: ili zamjenika:

prof.dr. Žarka Vujić prof.dr. Božidar Tepeš Snježana Spitzmüller,v.r.

68

Suzana Pešorda Fakultetsko vijećeJosipa Račića 3 Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu10 000 Zagreb Ivana Lučića 3 10 000 Zagreb

SINOPSIS MAGISTARSKOGA RADA

STRUKTURIRANJE KURIKULUMA NASTAVE POVIJESTI ČETVEROGODIŠNJIH STRUKOVNIH ŠKOLA

Znanstveno područje: društvene znanostiPolje: odgojne znanostiGrana: pedagogija

1. UvodKurikulum je danas glavna znanstvena i stručna strategija svih promjena u odgoju i obrazovanju, a pedagogija kurikuluma polazište i ishodište za te promjene. Istraživanja metodologije i strukture izrade kurikuluma smatra se danas jednim od temeljnih pitanja svekolikih promjena u odgoju i obrazovanju (Previšić, 2007). Kako u suvremenoj europskoj obrazovnoj politici srednje strukovno obrazovanje dobiva sve važnije, čak središnje mjesto, strukturiranje kurikuluma pojedinih nastavnih predmeta za taj segment obrazovnog sustava postaje danas ključno za naše školstvo i društvo u cjelini. Posebno je osjetljiv u tom kontekstu položaj općeobrazovne skupine predmeta, među koje pripada i povijest. U suodnosu i međudjelovanju navedenih okolnosti i procesa istraživanje predložene problematike nalazi svoj smisao i opravdanje.

2. Teorijska podloga U najširem smislu teorijska podloga rada je postmodernistička paradigma koja ne samo da dopušta, nego i preferira stanoviti eklekticizam, koji nije posljedica teorijske nedosljednosti i nemara, nego svijesti o neizbježnoj parcijalnosti i ograničenosti svakog pojedinačnog uvida ili tumačenja. Iako postoje različiti teorijski pristupi kurikulumu, ono što je zajedničko je potreba utvrđivanja što učenici moraju naučiti, određivanje sadržaja i izvora informacija, utvrđivanje pedagoških standarda, predviđanje različitih sposobnosti i tempa rada učenika, organizacijski i metodički naputci, stjecanje predviđene kompetencije i razrađeni postupci vrednovanja. Novija istraživanja kurikuluma (Marsh, 1994; Stenhouse, 1995) navode ključne pojmove i riječi, kategorije i module: cilj, svrha, zadaci, sadržaj, organizacija, metode, razvoj, evaluacija, kompetencija, odnosi i sl. Kako planovi i programi nastave povijesti nisu kod nas doživjeli temeljite izmjene, osobito ne iz kurikulumskog pristupa, smatramo to jednim od najvažnijih razloga za predloženo istraživanje. Strukturiranju kurikuluma nastave povijesti u ovom radu pristupit će se s aspekta nacionalnog kurikuluma ne zanemarujući pri tome ni ''skrivene kurikulume u samoj školi i izvan nje'' (Previšić, 2005). 3. Praktična primjenjivost

69

U širem smislu istraživanje ove teme može koristiti proučavateljima kurikuluma s aspekta pedagogijskih znanosti, ali i pri strukturiranju drugih nastavnih predmeta u našoj odgojno-obrazovnoj praksi. Kako je suvremeno društvo društvo brzih promjena, školstvo također ne može ostati izvan tih tijekova i morat će se tome prilagođavati. Sukladno tome, nacionalni kurikulum i kurikulumi pojedinih nastavnih predmeta morat će biti fleksibilniji da bi postali i ostali međusobno kompatibilni, ali i harmonizirani s europskim, sustavom obrazovanja.U užem smislu rad će koristiti nastavnicima u praksi u izradi izvedbenih školskih kurikuluma i traženju odgovora na zahtjeve koje pred njih postavlja ''nova škola''.

4. Uže područje radaU četverogodišnjim strukovnim školama nastavni plan i program povijesti, donesen sredinom devedesetih, sveden je najviše na nabrajanje sadržaja opće i nacionalne povijesti kronološki poredane kroz dvije školske godine. Ciljevi, zadaci, metode, oblici rada, vrednovanje nisu navedeni, a o polazištima i ishodima takve nastave najbolji uvid daju nezainteresirani učenici i predavački oblici nastave. Kako su europske zemlje prihvaćale kuirikularne promjene i implementirale ih u predmetne kurikulume, u povijesti su se razvili za nas sasvim novi pravci poučavanja i učenja: multiperspektivnost, rad na povijesnim izvorima, razvoj razina znanja, kompetencija i povjesničarskih vještina. Osnovni cilj, razumijevanje i kritički odnos prema povijesnim događajima, nije ni naveden, a kamoli vidljiv iz nabrajanja tema i sadržaja (Agičić, 2003). Uzimajući u obzir navedeno, rad će biti koncentriran na kurikulum nastave povijesti u četverogodišnjim strukovnim školama i njegovo strukturiranje kroz opće sastavnice kurikuluma: standarde, ciljeve, zadatke, sadržaje, strategije i metode poučavanja i učenja, vanjsko i unutrašnje vrednovanje. Za svaku sastavnicu odredit će se uloga nastavnika, učenika, te primjerena nastavna tehnologija. 5. Ciljevi istraživanjaCilj istraživanja je strukturiranje kurikuluma nastave povijesti i njegovo funkcioniranje u praksi, te predložiti primjenjivi model izvođenja nastave povijesti u četverogodišnjim strukovnim školama, sukladan suvremenoj pedagoškoj teoriji, povijesnoj znanosti, društvenim potrebama i europskim perspektivama obrazovanja.

6. Metodološki postupciNakon teorijskog razmatranja fenomena kurikuluma, istraživanje će se temeljiti na komparativnoj analizi sadržaja, zatim analizi programa nastave povijesti, analizi udžbenika i druge relevantne literature. Metodološki rezultati bit će implementirani u predloženi model strukturiranja kurikuluma nastave povijesti u četverogodišnjim strukovnim školama.

7. Struktura radaStruktura rada uključivati će teorijska polazišta i dosadašnja istraživanja kurikulumske problematike. U empirijskom dijelu iskazati će se predmet, problem, cilj i zadaci istraživanja, temeljeni na komparativnoj analizi i sintezi sadržaja kurikuluma nastave povijesti. U zaključnom razmatranju dat će se prijedlozi za konkretnu izradu kurikuluma nastave povijesti u srednjim strukovnim školama.

70

U Zagrebu, 17. prosinca 2007.

Mentor: Voditelj studija: Studentica:

Prof. dr. sc. Vlatko Previšić Prof. dr. sc. Vlatko Previšić Suzana Pešorda

71

Documents

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU · Web viewObjasnit će se uzroci školskog neuspjeha u nastavi, kao i posljedice školskog neuspjeha. Napravit će se poveznica školskog neuspjeha i ocjenjivanja