SVEZAK - Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i ... · »asopis Druπtva knjiæniËara Bilogore, Podravine i KalniËkog prigorja ... VeËer s donatorima (Anica ©abari ... Druπtvu

SVEZAK»asopis Druπtva knjiæniËara Bilogore, Podravine i KalniËkog prigorja

Broj 9 / Godina IX / Bjelovar, 2007.www.geocities.com/svezak

SADRÆAJ

UVODNIK: Trideset godina poslije (Ilija PejiÊ) . .................................................................................................................................. 3

IZ RADA DRU©TVAAktivnosti Druπtva u proteklom razdoblju (Alica BaËekoviÊ) ................................................................................................................ 4Povjerenstvo za razvoj Metel.win-a (Alica BaËekoviÊ) ........................................................................................................................... 4Godiπnja skupπtina Druπtva knjiæniËara Bilogore, Podravine i KalniËkog prigorja (Silvija ©olc) .................................................... 5Plitvice 2006. - 35. Skupπtina Hrvatskoga knjiæniËarskog druπtva (Alica BaËekoviÊ) .......................................................................... 6

TEMA BROJA: ©KOLSKE KNJIÆNICE U SVJETLU HNOS-aKnjiæniËni odgoj i obrazovanje u novom nastavnom planu i programu osnovne πkole (Biserka ©uπnjiÊ) .................................... 7Primjena postojeÊih zakona u radu πkolskih knjiænica (Mira Zovko) ................................................................................................. 8NSK u Zagrebu - srediπnja matiËna knjiænica za sve vrste knjiænica u RH (Veronika »eliÊ-Tica) .................................................... 10©kolska knjiænica i HNOS (Nada PoturiËek) ......................................................................................................................................... 12

IZ NARODNIH KNJIÆNICAZnanje, iskustvo i ljubav - razgovor sa Zlatom ©krbinom (Tina Gatalica) ....................................................................................... 14Popis radova Ëlanova Druπtva knjiæniËara Bilogore, Podravine i KalniËkog prigorja objavljenihu “Vjesniku bibliotekara Hrvatske (Zorka ReniÊ ) ............................................................................................................................... 16Otvorena PuËka knjiænica i Ëitaonica u Daruvaru (Ilija PejiÊ) .......................................................................................................... 17VeËer s donatorima (Anica ©abariÊ) . ................................................................................................................................................... 18Mjesec hrvatske knjige - kako do novih korisnika (Katarina PavloviÊ). ............................................................................................. 19Zrak, vatra, prasak - kemijske radionice (Katarina PavloviÊ). ............................................................................................................. 20Uskrπnje radionice - izrada piliÊa i zeËiÊa (Katarina PavloviÊ) ........................................................................................................... 21“PriËopriËalice” (Irena HlupiÊ-Raπo) ...................................................................................................................................................... 23Vijesti iz »azme (Vinka JeliÊ). ................................................................................................................................................................ 24KnjiæniËna usluga za slijepe i slabovidne u Koprivnici (Ljiljana Vugrinec) ...................................................................................... 26SjeÊanje na ljeto - susret na plaæi (Josip Blaæek). ............................................................................................................................... 28Godiπnjica koprivniËke putujuÊe knjiænice (Mladen TudiÊ) ................................................................................................................ 29“Dan narodnih knjiænica ’06.” u Knjiænici i Ëitaonici “Fran GaloviÊ” (Ljiljana Vugrinec) ................................................................ 30Otvorenje knjiænice u Velikom Ravnu (Marjana Janeπ-Æulj) ............................................................................................................... 31Knjiænica - mjesto istraæivanja i cjeloæivotnoga uËenja (Suzana KneæeviÊ) ...................................................................................... 32

IZ ©KOLSKIH KNJIÆNICAZaπto knjiæniËarke nikad nema?! (Ivanka FerenËiÊ) ............................................................................................................................. 33StruËni skup πkolskih knjiæniËara i ravnatelja u Koprivnici (Ljiljana Vugrinec) ................................................................................ 35KnjiæniËari u πkolskom okruæenju (Nada PoturiËek) ............................................................................................................................ 35O radu StruËnog vijeÊa πkolskih knjiæniËara Bjelovarsko-bilogorske æupanije (Mirjana MilinoviÊ) ............................................... 37Edukacije u Metelu (Ilija PejiÊ) ............................................................................................................................................................ 38Isplati se Ëitati (Alica BaËekoviÊ) ........................................................................................................................................................... 38“Pjesnici su Ëuenje u svijetu” (Alica BaËekoviÊ) ................................................................................................................................. 39Upotrijebi nepotrebno (Ana MihokoviÊ) ............................................................................................................................................... 40IstraæivaËki projekti u knjiænici (–urica KrËmar) ............................................................................................................................... 41Meunarodni dan tolerancije u O© Grgura KarlovËana u –urevcu (Nataπa ©vaco) ..................................................................... 42Kako uËenje uËiniti zabavnim (Mirjana MilinoviÊ) .............................................................................................................................. 42Radionica izrade plakata u πkolskoj knjiænici (Mirjana MilinoviÊ) ..................................................................................................... 43

IZ SPECIJALNIH KNJIÆNICASeoske knjiænice u Podravini (Boæica AniÊ) ......................................................................................................................................... 44

STRU»NI SKUPOVI I TEMEProljetna πkola πkolskih knjiæniËara (Jerko BariπiÊ) ............................................................................................................................. 46

2 Svezak 9

“Pokretne knjiænice za buduÊnost” - 14. susret slovenskih putujuÊih knjiæniËara, Ljubljana ’06. (Lj. Vugrinec) ......................... 47Permanentno obrazovanje ili Dobruπka (Fanika Stehna) ................................................................................................................... 49Okrugli stol o knjiæniËnim uslugama za osobe s posebnim potrebama - Koprivnica, 6.-7.11.2006. (Lj.Vugrinec) ..................... 50Dani knjiæniËara u Puli s Umbertom Ecom (Anica ©abariÊ) .............................................................................................................. 51Okrugli stol o slobodnom pristupu informacijama - Zagreb, 8.-9.12.2006. (Silvija ©olc) .............................................................. 52BOBCATSSS meunarodni simpozij - Prag, 29.-31.1.2007. (Ivanka FerenËiÊ) ................................................................................... 52KnjiæniËne sluæbe i usluge za djecu u 21. stoljeÊu (Marjana Janeπ-Æulj) .......................................................................................... 53StruËni skup “Roditelji s bebama i malom djecom-dobro doπli u knjiænicu!” - Zagreb, 19.3.2007. (Danijela PetriÊ) ................. 53Brzo Ëitanje (Gordana ÆuliËek) .............................................................................................................................................................. 54Disleksija (Gordana ÆuliËek) .................................................................................................................................................................. 55Revizija i otpis u Metelu (Ilija PejiÊ) .................................................................................................................................................... 56Temelji brand managementa u hrvatskim narodnim knjiænicama (Nataπa Brekalo, Ivanka FerenËiÊ) ............................................. 58Digitalizacija hrvatske kulturne baπtine (Dijana SaboloviÊ-Krajina) ................................................................................................... 59

KNJIÆNICE U SVIJETUKoprivniËki knjiæniËari posjetili Dansku (Kristian Ujlaki) ................................................................................................................... 60KnjiæniËari u Nizozemskoj (Ljiljana Vugrinec) ...................................................................................................................................... 61Posjet iz Nizozemske (Ljiljana Vugrinec) .............................................................................................................................................. 62Gostovanje u Mariboru (Kristian Ujlaki) .............................................................................................................................................. 63Glavna gradska knjiænica u BeËu (Josipa StrmeËki) ........................................................................................................................... 63U posjetu Bitoli (Darko JoviËiÊ) ............................................................................................................................................................. 64

ZAVI»AJNO NAKLADNI©TVOBjelovarsko nakladniπtvo u 2006. godini (Tina Gatalica, Neda AdamoviÊ) ......................................................................................... 65Tisak i izdavaËka djelatnost nacionalnih manjina u hrvatskoj: 60-obljetnica tjednika Jednota (Fanika Stehna) ....................... 68Iz ZaviËajne zbirke Gradske knjiænice –urevac (Vesna BrozoviÊ) ...................................................................................................... 70Nakladniπtvo Gradske knjiænice –urevac u 2006. godini (Anica ©abariÊ) ..................................................................................... 71KriæevaËko nakladniπtvo u 2006. godini (Marjana Janeπ Æulj) ............................................................................................................ 72KoprivniËko nakladniπtvo u 2006. godini (Josipa StrmeËki) ................................................................................................................ 74

STRU»NE VIJESTINAGRADE I PRIZNANJA ...................................... ....................................................................... ........................................................76Dijana SaboloviÊ - Krajina nagraena “KukuljeviÊevom poveljom” ............................................................................................... 76Knjiænici i Ëitaonici “Fran GaloviÊ” plaketa Grada Koprivnice ........................................................................................................ 76Zlatna plaketa za 130. roendan Gradske knjiænice –urevac ...................................................................................................... 77Najbolja fotografija iz koprivniËke Knjiænice .................................................................................................................................... 77NajknjiæniËari Druπtva knjiæniËara Bilogore, Podravine i KalniËkog prigorja za 2006. ................................................................. 77PoËasni Ëlan Druπtva - dr. sc. Vladimir Strugar ................................................................................................................................ 78IN MEMORIAM................................................................................................................................................... .................................. 79POZIV ZA PODNO©ENJE PRIJEDLOGA ZA IZBOR NAJKNJIÆNI»ARA DRU©TVA U 2007. ............................................................ 79NAPREDOVANJE U STRUCI ................................................................................................................................................................ 80POZIV NA SURADNJU U “SVESKU” BR. 10 ZA 2008. ....................................................................................................................... 80

IzdavaË:Druπtvo knjiæniËara Bilogore, Podravine i KalniËkog prigorja,Trg Eugena Kvaternika 11, Bjelovar

Za izdavaËa:Ilija PejiÊ

Uredniπtvo:Alica BaËekoviÊ, Mira BarberiÊ, Tina Gatalica, Marjana Janeπ-Æulj, Tatjana Kreπtan, Luca MatiÊ, Mirjana MilinoviÊ, IlijaPejiÊ, Anica ©abariÊ, Kristian Ujlaki, Ljiljana Vugrinec

Glavna urednica:Ljiljana Vugrinec

Lektura:Mirjana MilinoviÊ

Korektura:Luca MatiÊ, Alica BaËekoviÊ

Ilustracija na naslovnoj stranici:Branko ©abariÊ

Priprema i tisak:“Tiskara Horvat”, Bjelovar

Izrada za Internet:Marijan Gal

Naklada:500 komada

Tisak 9. broja “Sveska” financijski su pomogli Grad Bjelovari Grad Koprivnica te Bjelovarsko-bilogorska iKoprivniËko-kriæevaËka æupanija.

IMPRESSUM

Svezak 9 3

Skupina entu-zijasta knjiæniËaraosnovala je 1977.g.Druπtvo biblioteka-ra Zajednice opÊinaBjelovar. PodruËjedeset opÊina (Bje-lovar, »azma, Gru-biπno Polje, Gareπ-nica, Daruvar, –ur-evac, Kriæevci, Ko-

privnica, Virovitica, Vrbovec), bilo je prostorno veliko,a knjiænice (narodne, πkolske, specijalne...) su bilenerazvijene i nepovezane. KnjiæniËarstvo kao struka nijebilo do kraja profilirano pa je ovo regionalno Druπtvozajedno sa srediπnjim Druπtvom bibliotekara Hrvatsketrebalo doprinijeti afirmaciji knjiænica, knjiæniËara,izgraditi novu sliku struke u sve bræem razvojuinformacijskih znanosti. Prve naznake poslanja Druπtvamoæemo iπËitati iz prvog broja Sveska (1985.), koji jenakon tri broja stao s izlaæenjem.

Doprinos Druπtva razvoju knjiæniËarstva na ovompodruËju je velik. Ranih osamdesetih knjiæniËari su sebavili ustrojem mreæe knjiænica, stacionarnih (noviogranci) i pokretnih oblika (bibliobusi), formalnomizobrazbom knjiæniËara, uvoenjem Ëetverogodiπnjegstudija knjiæniËarstva, biblioteËno-informacijskimcentrima... Devedesetih knjiænice su se naπle u ratnimturbulencijama, obnovi poruπenih zgrada, devastiranimzbirkama, informatizaciji djelatnosti, prvo u Crolistu,potom u Metelu... Naπe Druπtvo je (1994.) promijeniloime pa se danas zove Druπtvo knjiæniËara Bilogore,Podravine i KalniËkog prigorja, izradili smo novi Statut(1995.) i registrirali se kao udruga. Nismo se podijelilipo æupanijama, ostali smo jedinstveni, brojni, s nadomda Êemo ovako jaki izboriti prava kulturnih i javnihdjelatnika koji uvijek istiËu svoju druπtvenu misijuprikupljanja, obrade i Ëuvanja te davanja na koriπtenjepublikacija i informacija za korisnike. I u novimdemokratskim odnosima obrazovanje, kultura, znanjeostali su u sjeni kapitala i masovnih medija. Pa i utakvim nepovoljnim odnosima knjiæniËari su spremniodgovoriti svim izazovima vremena ( izdvajanje iosamostaljivanje knjiænica, digitalizacija knjiæniËnegrae, ulazak Hrvatske u EU...) jer su se za njihspremili.

Struktura naπeg Ëlanstva stubokom se izmijenilatijekom ovih godina i svih sadaπnjih 120 Ëlanova imajuknjiæniËarsko zvanje. Viπe od 60% su diplomiraniknjiæniËari, oko 20% knjiæniËari i oko 20% pomoÊniknjiæniËari. Neki od naπih Ëlanova napredovali su ustruci, zavrπili magisterij, objavili knjige, znanstveneradove... Sudjelovali su i sudjeluju u brojnim domaÊimi stranim knjiæniËarskim skupovima, borave u stranimzemljama (Danska, Izrael, Nizozemska, Finska, Poljska,Island, SAD, Norveπka...) prenoseÊi nam svoja bogataiskustva i tamo steËena znanja. Naπim godiπnjimskupπtinama, organizacijom profiliranih struËnihskupova, sudjelovanjem naπih Ëlanova u radu HKD-ate na skupπtinama HKD-a stekli smo ugled unutarhrvatske knjiæniËarske zajednice. I ne samoknjiæniËarske, veÊ i πire, u pedagoπkoj i kulturnojzajednici prepoznati smo po svojim projektima(Informacije o EU u narodnim knjiænicama), po Svesku,koji u novoj seriji veÊ devetu godinu redovito izlazi, povlastitoj stranici www.geocities.com/svezak ...

Otvoreni za suradnju drugim udrugama,ponajprije partnerskim (Nacionalna zaklada za razvojcivilnog druπtva, Hrvatski pedagoπko-knjiæevni zbor...),potom medijima, knjiæniËari su i druæeljubivi, posebicena svojim Ëestim (i struËnim) izletima bilo da idu uSloveniju, Maarsku, Austriju, Meimurje, Slavoniju...

Trideset godina je izvrsna prigoda za sintezu,pogled koji nas uvjerava da smo na dobrom putu. Asutra nas veÊ Ëekaju europske integracije, digitalizacijaknjiæniËne grae... Na jesen struËni skup o naπemDruπtvu i povijesni, sintetski pogled na razvojknjiæniËarstva na ovom podruËju, novi vodiËi krozknjiænice, bibliografija Sveska... Nastavit Êemo aktivnoparticipirati u velikim nacionalnim projektima, zajednos knjiænicama organizirat Êemo naπim Ëlanovimastudijske boravke u inozemstvu. Mediji su dodanaπnjeg dana redovito pratili naπ rad, zahvalni smoim na potpori pa Êemo tu suradnju nastaviti i proπiritiradi nas knjiæniËara i radi naπih korisnika, graana,zajednice kojoj pomaæemo u svakodnevnom æivotu,struËnom i profesionalnom napredovanju, zabavi,provoenju slobodnog vremena.

Ilija PejiÊ, prof. i viπi knjiæniËar, predsjednik je DruπtvaknjiæniËara Bilogore, Podravine i KalniËkog prigorja od 2004.

UVODNIK

TRIDESET GODINA POSLIJEPiπe: Ilija PejiÊ

4 Svezak 9

U proteklihgodinu dana Ëlanovinaπeg Druπtva aktiv-no su sudjelovali ubrojnim aktivnosti-ma. Uz aktivno su-djelovanje na 35.skupπtini HKD-a naPlitviËkim jezerima,na Proljetnoj πkoliπkolskih knjiæniËarau ©ibeniku, na 6.

okruglom stolu o slobodnom pristupu informacijamate na drugim struËnim skupovima, neki su ËlanoviDruπtva, u okviru studijskog boravka, posjetili knjiæniceu Danskoj i Nizozemskoj. Nakon redovite godiπnjeskupπtine odræane 19. svibnja 2006. u Gradskojknjiænici “Franjo MarkoviÊ” u Kriæevcima, Glavni odborDruπtva redovito se sastajao, a Uredniπtvo “Sveska”dobilo je joπ troje Ëlanova: Kristiana Ujlakija, MiruBarberiÊ i Alicu BaËekoviÊ. Osnovano je i Povjerenstvoza razvoj Metela koje bi trebala naπim ËlanovimapomoÊi rijeπiti upite vezane uz koriπtenje programaMetel.win.

StruËni Ëlanak

Ove Êe se godine odræati i radionice “Informacijeo Europskoj uniji u narodnim knjiænicama” uVirovitiËko-podravskoj æupaniji, a zahvaljujuÊi novËanojpotpori Zaklade za razvoj civilnog druπtva u sijeËnjuove godine izdali smo i straniËnik naπeg Druπtva. Nanjemu je predstavljen projekt “Informacije o Europskojuniji u narodnim knjiænicama”, Ëasopis “Svezak” tenarodne knjiænice u Bjelovaru, Koprivnici i Virovitici.StraniËnik je otisnut u 5.000 primjeraka i podijeljen jeËlanovima naπih knjiænica.

»injenica da Druπtvo knjiæniËara Bilogore,Podravine i KalniËkog prigorja djeluje od 1977. godinete da trenutno okuplja oko 140 knjiæniËara izBjelovarsko-bilogorske, VirovitiËko -podravske teKoprivniËko-kriæevaËke æupanije, govori o ozbiljnosti ipredanom kontinuiranom radu naπih Ëlanova. To,uostalom, potvruju i nagrade dodijeljene naπimËlanovima u proteklome razdoblju, a najvrjednija jeKukuljeviÊeva povelja dodijeljena Dijani SaboloviÊ-Krajini na 35. skupπtini HKD-a u rujnu 2006. godine.Zainteresiranost kolega iz ostalih dijelova Hrvatske zanaπ “Svezak”, u kojemu Êe se i dalje objavljivati Ëlanci,struËni radovi, informacije, prikazi i obavijesti izpodruËja knjiæniËarstva, informacijskih znanosti ikulture opÊenito, potiËe nas na njegovo daljnjeobjavljivanje.

Druπtvo u 2007., osim odræavanja 25. skupπtineDruπtva, planira proslaviti tridesetu godiπnjicu te timpovodom organizirati i struËni skup na kojemu Êe segovoriti o povijesti Druπtva, ali i knjiænica s podruËjanaπih triju æupanija. Radovi sa struËnog skupa bit Êeobjavljeni i u pisanome obliku, i to u Ëasopisu“Bjelovarski uËitelj”. Kako Druπtvo svake godineorganizira i struËni izlet, najavljujemo druæenje u parkuprirode “Papuk”, najvjerojatnije u lipnju ove godine.

AKTIVNOSTI DRU©TVA U PROTEKLOM RAZDOBLJUPiπe: Alica BaËekoviÊ

»lanovi Glavnog odbora i Uredniπtva Sveska prilikom sastankaodræanog 1. 3. 2007. u –urevcu

Na sastanku Glavnoga odbora i uredniπtva Sveskaodræanog 14. studenoga 2006. u Narodnoj knjiænici“Petar PreradoviÊ” u Bjelovaru, iznesen je zanimljivprijedlog kolegice Tine Gatalice da se osnujepovjerenstvo za razvoj programa Metel.win.Povjerenstvo bi imalo zadatak pomoÊi knjiæniËarima u

POVJERENSTVO ZA RAZVOJ METEL.WIN-arjeπavanju upita vezanih za program, uspostavomstalne suradnje i razmjene iskustava izmeu knjiænicate neposredno s proizvoaËem programa, s kojim bi sedogovorila permanentna edukacija i usavrπavanje zarad u programu. Na sastanku predstavnika Druπtva 18.sijeËnja 2007. izabrani su Ëlanovi Povjerenstva: Sanja

IZ RADA DRU©TVA

Svezak 9 5

JoziÊ, Tina Gatalica, Silvija ©olc, Ljiljana Vugrinec,Draæen Herman, a za predsjednicu Povjerenstvaizabrana je Tina Gatalica.

Povjerenstvo Êe ubuduÊe zajedno s programeromDankom Tkalecom brinuti o ujednaËenom razvojuMetela, uvaæavajuÊi prijedloge i potrebe svih korisnikaovog programa. Povjerenstvo Êe se sastajati po potrebii ukazivat Êe na stvarno stanje te Êe nastojatipoboljπati sadaπnju verziju programa. Takoer jezakljuËeno da je svim knjiænicama potrebno dostaviti

najnoviju verziju programa. Kako bi olakπaloknjiæniËarima njihov rad, Povjerenstvo Êe organiziratiradionice ”Revizija i otpis u Metelu” za narodne iπkolske knjiænice koje Êe uskoro imati reviziju. Osimtoga, izradit Êe se vodiË za korisnike u kojemu Êe najednostavan naËin biti objaπnjeno kako pretraæivatibazu pojedine knjiænice preko interneta. Skrenuta jepozornost i na prisutnost Foruma na stranici MetelaËije se koriπtenje svakako preporuËa.

Druπtvo knjiæni-Ëara Bilogore, Podra-vine i KalniËkog pri-gorja odræalo je 19.svibnja 2006. redov-nu godiπnju skupπti-nu, ujedno i izbornu,u Gradskoj knjiænicii Ëitaonici ‘’FranjoMarkoviÊ’’ u Kriæev-cima. Skupπtini jenazoËilo oko sedam-

deset Ëlanova Druπtva. Nakon pozdravnih rijeËi doma-Êina i organizatora uslijedio je izbor Radnogpredsjedniπtva i poËetak struËnog dijela Skupπtine.

24. GODI©NJA SKUP©TINA DRU©TVA KNJIÆNI»ARABILOGORE, PODRAVINE I KALNI»KOG PRIGORJA

Piπe: Silvija ©olc

Dijana SaboloviÊ-Krajina, izloæila je vaænu ulogu unepristranom obavjeπÊivanju graana, obrazovanju ibogaÊenju kulturnog æivota svakog pojedinca uzajednici. Komunikacijskim vjeπtinama i javnimzagovaranjem do donacija naziv je teme kojom jeAnica ©abariÊ iscrpno iznijela ‘’metode i tehnike’’kojima moæemo u cijelosti otvoriti vrata knjiænice,promovirati je i naÊi put do donatora.

Radno predsjedniπtvo i predsjednik

Mr. sc. Æaneta BarπiÊ-Schneider izloæila jeosnovne smjernice o projektu Informacije o Europskojuniji u narodnim knjiænicama. Za tu temu je zavladaoposeban interes jer su i neke knjiænice naπeg DruπtvaukljuËene u projekt. U nastavku je dr. sc. VladimirStrugar govorio o Cjeloæivotnom uËenju: koncept -izazovi suvremenog doba. Ta je tema knjiæniËarimazanimljiva jer je praÊenje novih vrsta informacija,medija i trendova jedan od glavnih zadataka naπegposla.

Predavanjem Knjiænice - poticatelji Ëitanja uviπejeziËnim i viπenacionalnim sredinama, mr. sc.

Dio sudionika Skupπtine u Kriæevcima

Kao πto je i obiËaj naπeg Druπtva, predstavljen jei novi, 8. broj Ëasopisa Svezak. Predstavila ga je nje-gova glavna urednica Ljiljana Vugrinec. Ove godine Ëa-sopis broji Ëak osamdeset stranica, bogat je prilozimao radu cijelog naπeg Druπtva. Izlaganjima na poste-rima kolegice su privele kraju struËni dio Skupπtine.

Radni dio Skupπtine zapoËeo je izvjeπÊima o raduDruπtva u protekloj godini, nakon Ëega je uslijedio izbor-ni dio. Za predsjednika Druπtva izabran je Ilija PejiÊ, zapotpredsjednicu Silvija ©olc, a za tajnicu Alica BaËekoviÊ.

Skupπtina je zavrπila Priznanjima Druπtva zaizniman doprinos. Priznanja su primili dr. sc. VladimirStrugar koji je proglaπen poËasnim Ëlanom Druπtva, teMarjana Janeπ Æulj, Luca MatiÊ i Josip Blaæek - trojenajknjiæniËara za 2006. godinu. Posebna Ëast nam jepripala ove godine na Skupπtini jer ju je uveliËalasvojim dolaskom tadaπnja predsjednica HrvatskogknjiæniËarskog druπtva, Alemka Belan - SimiÊ.

IZ RADA DRU©TVA

6 Svezak 9

U predivnom okruæenju veliËanstvenih PlitviËkihjezera od 27. do 30. rujna 2006. u Hotelu Jezeroodræana je 35. skupπtina Hrvatskoga knjiæniËarskogdruπtva. Skupπtini su nazoËili knjiæniËari iz svih krajevaHrvatske te goπÊe iz Francuske, Bosne i Hercegovine iMakedonije, a naπe su Druπtvo, kao delegati naIzbornoj skupπtini, predstavljali Ilija PejiÊ, AlicaBaËekoviÊ, Mirjana MilinoviÊ, Mira BarberiÊ i KatarinaPavloviÊ.

izabrana i nova predsjednica HKD-a, Zdenka Sviben, adodijeljene su i nagrade Eva Verona te Ivan KukuljeviÊkoju je dobila i Ëlanica naπega Druπtva, DijanaSaboloviÊ-Krajina.

Posljednje je veËeri, nakon izvjeπÊa sa struËnogdijela programa i zakljuËaka Skupπtine, a u organizaciji©kolske knjige, predstavljen 2. svezak knjige “Socijalnapovijest knjige u Hrvata” Aleksandra StipËeviÊa, Ëimeje i zavrπio sluæbeni dio Skupπtine.

PLITVICE 2006. - 35. SKUP©TINAHRVATSKOGA KNJIÆNI»ARSKOG DRU©TVA

Piπe: Alica BaËekoviÊ

U stanci izmeu brojnih predavanja i radionica

Srediπnja tema Skupπtine bila je Knjiænice -riznice pisane i digitalne baπtine, a o digitalizaciji izaπtiti knjiæniËne grae govorilo se na temeljuhrvatskih, ali i stranih iskustava. Osim toga, sudionicisu mogli razgledati izloæbu postera, meu kojima seisticao i poster naπega kolege Ilije PejiÊa “Od pretiskado elektroniËke knjige - –uro Sudeta na internetu”.Posebno smo bili ponosni i na naπ “Svezak” jer jetridesetak primjeraka 8. broja, koje smo dijelili ustankama izmeu predavanja, razgrabljeno za nekolikotrenutaka.

Zanimljivo je bilo Ëuti i poneπto o novinskimfondovima u hrvatskim knjiænicama te o problemimakoji ih prate, zatim o istraæivanjima provedenim napodruËju knjiæniËarstva i ostalih informacijskihznanosti u Hrvatskoj te o brojnim projektimafinanciranim od Ministarstva znanosti, obrazovanje iπporta te drugim projektima. Izmeu brojnihzanimljivih radionica o digitalizaciji, zaπtiti, obnovi ikoriπtenju tiskane grae te o osiguravanju financijskihsredstava kroz projekte i donacije, istaknula bihpredavanje kolegice Anice ©abariÊ koja je privuklapozornost i zasluæila veliki pljesak nazoËnih sluπateljagovoreÊi o komunikacijskim vjeπtinama i javnomzagovaranju.

Na ovoj je skupπtini, nakon Izvjeπtajne i izborneskupπtine te KonstituirajuÊe sjednice Glavnog odbora

U Smiljanu, kraj spomenika Nikoli Tesli

Sudionici koji su odluËili produæiti svoj boravak,u subotu su mogli otiÊi na jedan od dva ponuenaizleta - obilazak PlitiviËkih jezera ili posjet MuzejuNikole Tesle u Smiljanu te knjiænica u GospiÊu iKorenici. Naπi su se delegati odluËili za odlazak uSmiljan gdje su se, zahvaljujuÊi prekrasnom sunËanomdanu te zanimljivim sadræajima koje Teslin muzej nudi,odliËno proveli i zabavili, o Ëemu svjedoËe i neke odfotografija.

Zaigrani i veseli knjiæniËari na neobiËnom i futuristiËkom djeËjemigraliπtu u Smiljanu

IZ RADA DRU©TVA

Svezak 9 7

Kao jedan odstruËnih suradnika uosnovnoj πkoli, knjiæ-niËar prvi put unastavnom planu iprogramu na teme-ljima Hrvatskog na-cionalnog obrazov-nog standarda dobi-va pravo i duænostostvariti s uËenicimaposeban program Ëiji

je naziv: Informacijska pismenost i poticanje Ëitanja.Knjiænica je definirana kao informacijsko, medijsko ikomunikacijsko srediπte πkole, a program njenogaodgojno-obrazovnog djelovanja prvi put sluæbenonapuπta usku povezanost s nastavom hrvatskoga jezikai preuzima potpornu ulogu za sve nastavne iizvannastavne aktivnosti, slobodno vrijeme (istra-æivanja, kritiËko razmiπljanje, kreativnost, socijalnevjeπtine, ugodno ozraËje ...), s temeljnim ciljemosiguranja pristupa svim izvorima informacija i znanja,od iskustvenog uËenja do poticanja i razvojakreativnosti, uæitka u Ëitanju i demokratski obrazova-nog i aktivnog graanina.

©kolski knjiæniËar profesionalno uspostavljakomunikaciju izmeu korisnika i knjiæniËnog fonda,poznaje korisniËke potrebe i naËela informacijskepismenosti, potiËe stvaralaπtvo (uËenici, uËitelji,osobno), potiËe samostalnost uËenika i partner je iuËenicima, i uËiteljima, i roditeljima na putu dopostignuÊa.

Knjiænica moæe biti metodiËko srediπte svakeπkole ako knjiæniËar dosljedno primjenjuje metodedjelotvornog uËenja, tj. one metode koje su usmjerenena uspjeh za svakog uËenika: istraæivanje, rjeπavanjeproblema, informacijska pismenost (razumijevanje iuporaba informacija - klasiËni izvori, suvremenatehnologija), stvaralaËko i kritiËko miπljenje, pripremaza cjeloæivotno uËenje (snalaæenje u knjiænicama,elektroniËkim bazama podataka, razvoj Ëitateljskihvjeπtina i motivacije).

Poπto je veÊ po prirodi svoga podruËja djelovanjaknjiæniËarstvo upuÊeno na interdisciplinarnost imultimedijalnost, to je odliËna prilika za vjeæbanjetimskoga rada i uspostavu meupredmetnog pove-zivanja i rastereÊenje uËenika kroz suradnju knjiæniËaras drugim uËiteljima na:

• zajedniËkom planiranju tema• realizaciji nastavnog sata sa zadanom temom• izradi referata ili uradaka na zadanu temu• provoenju projekata• uvodnim satovima iz pojedinih predmeta, tema

ili cjelina

• organiziranju predavanja i radionica za uËe-nike, uËitelje ili roditelje...

• satovima sinteze iz pojedinih cjelina i prezen-tacija projekata.

Osigurati pravo na informacije za πkolskuknjiænicu znaËi osiguranje intelektualnog i fiziËkogpristupa izvorima informacija, bilo izravno (korisnik -knjiæniËar), bilo neizravno (suradnja u pripremi iostvarenju odgojno-obrazovnih aktivnosti).

Potporna uloga knjiænice kao izvora informacijaosobito je vidljiva prilikom:

• referata, seminarskih radova, domaÊih zadaÊa,projekata

• predavanja i radionica za uËitelje i roditelje• radionica za djecu s teπkoÊama u Ëitanju i

pisanju• programa grupa slobodnih aktivnosti (voditelji

drugi uËitelji)

Od oblika aktivnosti najËeπÊe su radionice(skupine uËenika, razredni odjeli, individualno, uËenicis posebnim potrebama), nastavni dan u πkolskojknjiænici, izloæbe, preporuËni popisi, susreti sazanimljivim osobama, predavanja, tribine, radionice zauËenike i / ili roditelje, predstavljanje knjiga, Ëitateljskiklubovi, projekti.

DjeËja prava u knjiænici ostvaruju se kroz pravo naobrazovanje, na pristup informacijama, na izraæavanjemiπljenja i osjeÊaja, na odluËivanje. UËenik ima pravobiti informiran o pravima i zaπtiti prava, predlagatisadræaje, metode i oblike rada. ZadaÊa je knjiæniËarapoticati potrebu za pisanim izvorima i ostalim vrstamaknjiæniËne grae, razvijati Ëitateljske vjeπtine i navike teosnove informacijske pismenosti i informacijskevjeπtine koje su preduvjet za uËinkovito pretraæivanjeinformacija.

Samostalnost uËenika knjiæniËar razvijadjelovanjem na:

• snalaæenje u uporabi informacijskih izvora• poznavanje knjiænica (graa, klasifikacijska na-

Ëela, katalozi, bibliografije, referentne zbirke...)• Ëitateljske vjeπtine• informacijsku pismenost• odgoj za demokratsko graanstvo: aktivan,

obrazovan, humanist, komunikacijski vjeπt,poznaje prava - preuzima odgovornost, druπ-tveno aktivan.

KnjiæniËna informacijska znanja treba planirati iprogramirati s drugim podruËjima u Nastavnom planui programu, pratiti ostvarenje, vrjednovati rezultate iugraditi rezultate u nove planove.

KNJIÆNI»NI ODGOJ I OBRAZOVANJE U NOVOMNASTAVNOM PLANU I PROGRAMU OSNOVNE ©KOLE

Piπe: Biserka ©uπnjiÊ

TEMA BROJA

8 Svezak 9

KnjiæniËni odgoj i obrazovanje je neposredniodgojno-obrazovni rad knjiæniËara s uËenicima, a trebase ostvarivati korelacijski, interdisciplinarno,multimedijski i individualizirano, sukladnomoguÊnostima i potrebama uËenika. Treba biratimetode pouËavanja koje aktiviraju uËenike iomoguÊuju im izbor (uËenje na informacijskimizvorima, projektna metoda, istraæivaËko uËenje,viπesmjerna komunikacija ...), te timski rad s uËiteljimai uËenicima od planiranja i provoenja do biljeæenja ivrjednovanja projektnog ciklusa obrazovanja(meupredmetno povezivanje, uporaba razliËitihmedija...- istraæivaËko uËenje pretpostavljainformacijsku pismenost) te suradnje s institucijama izokruæenja.

U realizaciji programa knjiæniËnog odgoja iobrazovanja broj i redoslijed tema nije propisan -ovise o sposobnosti i znanju uËenika i o uvjetima rada.Teme treba ostvarivati na naËine koji aktivno ukljuËujuuËenike, potiËu njihovu znatiæelju i kreativnost.Sadræaji programa se mogu izvoditi u πkolskoj knjiænici,informatiËkoj uËionici, razredu, viπenamjenskom ilinekom drugom prostoru u πkoli ili izvan nje, apotrebno je provesti vrjednovanje i samovrjednovanjes obzirom na poticajnost djelovanja na uËenika,njegovu potrebu za uËenjem i osobnim razvojem terazvoj pozitivne slike o sebi..

Komunikacija knjiæniËara treba biti s jasnimporukama, a verbalna i neverbalna komunikacija uskladu. Na napredak uËenika treba odgovarati JA-porukama. Poæeljna su pitanja otvorenog tipa,problemska, poticajna. Sva djeca trebaju sudjelovati ibiti ukljuËena, a proces uËenja treba uËiniti vidljivim(dokumentirati ga - uËenik dokumentira promjene: πtomu je vaæno, πto je nauËio, otvorene biljeπke).

Materijali za nastavu trebaju biti otvoreni, primjereni(niti preteπki, niti prelagani), raznovrsni, odgovarajuÊekoliËine.

Program knjiæniËnog odgoja i obrazovanjapretpostavlja osiguranje standarda prostora, opreme iradne norme profesionalnog knjiæniËara te suradnju,timsko planiranje i ostvarenja zadaÊa.Osamostaljivanje kroz rad na izvorima najbolja jepriprema za cjeloæivotno uËenje.

LiteraturaNastavni plan i program za osnovnu πkolu, Zagreb : Ministarstvoznanosti, obrazovanja i πporta RH, 2006.Znanjem do znanja : prilog metodici rada πkolskoga knjiæniËara / J.LovrinËeviÊ, D. KovaËeviÊ, J. LasiÊ-LaziÊ, M. Banek- Zorica.Zagreb, Zavod za informacijske studije Odsjeka zainformacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 2005.

O AUTORICI: Biserka ©uπnjiÊ, prof., viπa je savjetnica zaπkolske knjiænice u Agenciji za odgoj i obrazovanje u Zagrebu.

StvarajuÊi pret-postavke za puno-pravno Ëlanstvo Re-publike Hrvatske uEuropskoj uniji, Vla-da Republike Hrvat-ske postavila je raz-vojni okvir za pre-obraæaj Hrvatske uekonomski uspjeπnodemokratsko druπtvo“DRU©TVO ZNANJA”.

Dva procesa vidno utjeËu na sva podruËjadanaπnjice buduÊi da znanje sve bræe zastarijeva, ali seznanje i sve viπe udvostruËava. Stoga uËenje postajecjeloæivotno, a razvijanje informacijske sposobnosti i

PRIMJENA POSTOJEΔIH ZAKONAU RADU ©KOLSKIH KNJIÆNICA

Piπe: Mira Zovko

kritiËkog miπljenja zapoËinje te se zatim permanentnoostvaruje u πkolskim knjiænicama.

Suvremena πkolska knjiænica je intelektualno,informacijsko i kulturno srediπte koje osim toganjeguje i verificira odgojno-obrazovnu komponentukoja ima utjecaj na cjelokupni tjelesni, kognitivni,psihosocijalni, emocionalni i duhovni razvoj uËenika.Razvojem individualne stvaralaËke sposobnostiuËenika, osposobljavanjem za samostalno uËenje,utemeljeno na istraæivaËkom pristupu, ostvaruju sezadaÊe suvremene πkolske knjiænice kao mjestainformacijske pismenosti koja je temelj za cjeloæivotnouËenje. Istodobno namijenjena uËenicima i uËiteljima,πkolska je knjiænica izvor informacija i znanja, potporasvim nastavnim i izvannastavnim aktivnostima πkole,mjesto okupljanja i provoenja slobodnog vremena te

TEMA BROJA

Svezak 9 9

postaje bitan Ëimbenik za modernizaciju odgojno-obrazovnog procesa.

©kolska knjiænica, kao integralni dio πkole, trebase brinuti da svaki uËenik uspije na najbolji naËin,potiËuÊi metode djelotvornog pouËavanja, usvajanjemnovog znanja i umijeÊa. Mjesto je to u kojem je uËenjetemeljeno na istraæivanju, rjeπavanju problema,pretraæivanju, selekciji i koriπtenju informacija na svimdostupnim medijima, a moæe se ostvarivatiindividualno, skupno i u paru.

Kao krajnji cilj djelovanja πkolske knjiænice istiËese dobro informirani uËenik. On je aktivni sudionik isubjekt druπtva, obrazovan za primanje i davanjeinformacija, humanistiËki orijentiran i komunikacijskiodgojen. Upravo to su odlike buduÊega graanina kojitreba prihvatiti naËela demokratskoga graanstvatemeljenog na pravima i odgovornostima, ali kojitakoer treba i sam sudjelovati u stvaranju tog druπtvai humanog svijeta.

Nove usluge πkolske knjiænice u novomtisuÊljeÊu pretpostavljaju knjiæniËara kao sudionikainformacijskog druπtva pa se od njega traæi vrsnopoznavanje najrazliËitijih izvora znanja i sve veÊetehniËko i raËunalno znanje jer njemu je namijenjenokljuËno mjesto u πkolskoj knjiænici. Partnerski odnosknjiæniËara s uËenicima i uËiteljima poboljπava uËenjei razumijevanje gradiva primjenom naËelainterdisciplinarnosti i multimedijalnosti. Time onuspostavlja korelaciju meu predmetima i racionaliziravrijeme potrebno za uËenje, odnosno usvajanjegradiva.

lokalne i podruËne (regionalne) samouprave, izmeuostalog, osiguravaju sredstva za investicijskoodræavanje πkolskog prostora, opreme, nastavnihsredstava i pomagala kao i za nabavu πkolske opreme,nastavnih sredstava i pomagala te kapitalnu izgradnjuπkolskog prostora i opreme prema standardima inormativima koje utvruje ministar.

Zakon o srednjem πkolstvu (Narodne novine,broj 19/92, 26/93, 27/93, 50/95, 59/01, 114/01 i 81/05)propisuje da svaka πkola ima knjiænicu te da jedjelatnost πkolske knjiænice sastavni dio rada srednjeπkole. Takoer je propisano πto se smatraodgovarajuÊom struËnom spremom za obavljanjeposlova struËnog suradnika knjiæniËara. Navedeno jeda se u dræavnom proraËunu osiguravaju sredstva zaprograme opremanja πkolskih knjiænica, a u proraËunujedinice lokalne i podruËne (regionalne) samouprave,izmeu ostalog, osiguravaju sredstva za investicijskoodræavanje πkolskog prostora, opreme, nastavnihsredstava i pomagala kao i za nabavu πkolske opreme,nastavnih sredstava i pomagala te kapitalnu izgradnjuπkolskog prostora i opreme prema standardima inormativima koje utvruje ministar.

Zakonom o knjiænicama (Narodne novine, broj105/97, 5/98 i 104/00) ureuje se knjiæniËna djelatnost,uvjeti i naËin njezina obavljanja, naËin rada knjiænicete knjiæniËna graa. Prema namjeni i sadræajuknjiæniËne grae propisuje se vrsta knjiænica pa je usastavu πkole ustrojena πkolska knjiænica. Propisano jeda Standard za πkolske knjiænice na prijedlogHrvatskoga knjiæniËnog vijeÊa donosi ministar znanosti,obrazovanja i πporta te je propisana vrsta struËnespreme za obavljanje poslova diplomiranog knjiæniËara(Ël. 34. i 35.).

Zakon o agenciji za odgoj i obrazovanje(Narodne novine, broj 85/06) propisuje da je djelatnostAgencije za odgoj i obrazovanje obavljanje struËnih isavjetodavnih poslova u odgoju i obrazovanju.Agencija, izmeu ostaloga, sudjeluje u praÊenju,unapreivanju i razvoju odgoja i obrazovanja, obavljastruËno-pedagoπki nadzor izravnim uvidom u odgojno-obrazovni rad ustanove, rad odgojno-obrazovnihradnika te rad ravnatelja.

Standard za πkolske knjiænice (Narodne novine,broj 34/00) odreuju minimalni uvjeti glede knjiæniËnegrae, knjiæniËnog osoblja, prostora i opreme zaobavljanje djelatnosti πkolskih knjiænica.

Pravilnicima o struËnoj spremi i pedagoπko-psiholoπkom obrazovanju uËitelja i struËnihsuradnika, kako u osnovnom πkolstvu tako i srednjemπkolstvu, utvruje se odgovarajuÊa struËna sprema ipotrebno pedagoπko-psiholoπko obrazovanje uËiteljaodnosno nastavnika i struËnih suradnika, a za πkolskogknjiæniËara je to visoka struËna sprema odgovarajuÊevrste.

Kolektivnim ugovorom za zaposlenike uosnovnoπkolskim ustanovama (Narodne novine, broj80/02, 174/04, 94/05 i 28/06 ) i Pravilnikom o normirada nastavnika u srednjoπkolskoj ustanovi

Stoga su zakonskim i podzakonskim aktimapropisani uvjeti kojima se ostvaruju pretpostavke zastruËni rad u πkolskoj knjiænici.

Tako Zakon o osnovnom πkolstvu (Narodnenovine, broj 59/90, 26/93, 27/93, 29/94, 7/96, 59/01, 114/01 i 76/05) propisuje da svaka πkola mora imati πkolskuknjiænicu koja je sastavni dio odgojno-obrazovnogprocesa te da se odgovarajuÊom struËnom spremomza obavljanje poslova struËnog suradnika knjiæniËarasmatra visoka struËna sprema odgovarajuÊe vrste.Takoer je utvreno da se u dræavnom proraËunuosiguravaju sredstva za programe opremanja πkolskihknjiænica. Precizirano je da se u proraËunu jedinice

TEMA BROJA

10 Svezak 9

(Narodne novine, broj 91/02) propisuje se norma rada,izmeu ostalih i za πkolske knjiæniËare.

Pravilnikom o polaganju struËnog ispita uËiteljai struËnih suradnika u osnovnom πkolstvu inastavnika u srednjem πkolstvu (Narodne novine, broj88/03) propisuju se naËin i uvjeti ostvarivanja priprav-niËkog staæa te naËin i uvjeti polaganja struËnog ispita.

Pravilnikom o polaganju struËnih ispita uknjiæniËarskoj struci (Narodne novine, broj 21/99)ureuje se naËin polaganja struËnih ispita za knjiæniËnastruËna zvanja utvrena Zakonom o knjiænicama.

Pravilnikom o matiËnoj djelatnosti knjiænica uRepublici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/01)ureuje se matiËna djelatnost i ureuje sustavmatiËnih knjiænica u Republici Hrvatskoj. TemeljnumatiËnu djelatnost za narodne i πkolske knjiænice napodruËju pojedine æupanije obavljaju æupanijske

matiËne narodne knjiænice, a temeljni poslovi matiËnedjelatnosti su poslovi struËnog nadzora nad radomknjiænica, trajnoga struËnog osposobljavanjaknjiæniËnog osoblja te pruæanje struËne pomoÊi.

Pravilnikom o reviziji i otpisu knjiæniËne grae(Narodne novine, broj 21/02) utvruje se postupak iodreuju rokovi revizije knjiæniËne grae, te otpisknjiæniËne grae.

Svaka πkolska knjiænica treba imati Pravilnik oradu πkolske knjiænice kojim se ureuje poloæaj,struktura i rad knjiænice, a uz opÊi dio sadræi i podatkeo korisnicima knjiænice, fondu knjiænice, cirkulacijigrae, vremenu koriπtenja knjiænice te zaπtiti grae uknjiænici.

O AUTORICI: prof. Mira Zovko viπa je struËna savjetnica zaπkolske knjiænice u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i πporta.

UVODÆupanijske ma-

tiËne narodne knjiæniceobavljaju temeljnu ma-tiËnu djelatnost za svenarodne i πkolske knjiæ-nice u æupaniji s osnov-nim zadatkom unaprje-ivanja i sustavnog raz-vijanja knjiæniËne djelat-nosti i knjiænica napodruËju svoje nadleæ-

nosti. Æupanijske matiËne narodne knjiænice obavljajutemeljne i razvojne poslove suraujuÊi pri tome sNacionalnom i sveuËiliπnom knjiænicom u Zagrebukoja je srediπte hrvatskog knjiæniËnog sustava isrediπnja matiËna knjiænica za sve vrste knjiænica napodruËju Republike Hrvatske. Radi trajnog i sustavnogorganiziranja rada na razvitku i unaprjeivanjuknjiæniËarstva, navedene knjiænice obavljaju poslovematiËne djelatnosti za πkolske knjiænice odreenogpodruËja. U 21 æupaniji poslove matiËne djelatnosti zaπkolske knjiænice obavlja 18 æupanijskih matiËnihnarodnih knjiænica.

Temeljem Zakona o knjiænicama i Pravilnika omatiËnoj djelatnosti knjiænica u Republici Hrvatskoj,ministar kulture na prijedlog Hrvatskog knjiæniËnogvijeÊa i uz prethodnu suglasnost ministra znanosti,obrazovanja i πporta odredio je Æupanijske knjiænicekoje unutar hrvatskog knjiæniËnog sustava obavljajumatiËnu djelatnost za narodne i πkolske knjiænice.Pravilnikom se ureuje matiËna djelatnost i utvruje

sustav matiËnih knjiænica u Republici Hrvatskoj πto jesukladno odredbama Zakona o knjiænicama. Nadalje,Pravilnik odreuje organizaciju matiËne djelatnosti,zadaÊe i poslove matiËnih knjiænica, struËno osoblje umatiËnoj djelatnosti i financiranje matiËne djelatnosti.

Joπ jedan vaæan, ako ne i najvaæniji podzakonskipropis za rad πkolskih knjiænica temeljem Zakona oknjiænicama, a na prijedlog Hrvatskog knjiæniËnogvijeÊa koji je potpisao ministar prosvjete i πporta jeStandard za πkolske knjiænice. Standard za πkolskeknjiænice propisuje djelatnost i zadaÊe πkolskeknjiænice, knjiæniËnu grau, knjiæniËno osoblje, prostori opremu πkolske knjiænice i koriπtenje πkolskeknjiænice.

Djelatnosti æupanijske matiËne sluæbe

Æupanijske matiËne sluæbe su struËne vodilje napodruËju svoga djelovanja u smislu organizacijenadzora, poboljπanja i rezultata rada πkolskih knjiænica.Svaka æupanijska matiËna knjiænica ima voditelja kojije zaduæen za rad sa πkolskim knjiænicama, a cijelaknjiænica stoji na usluzi svim πkolskim knjiænicama teæupanije. StruËni rad moæemo podijeliti na dvapodruËja: temeljni i razvojni, Ëiji sadræaj Ëesto jedandrugog isprepliÊu i granice izmeu njih ponekadnestaju. Pravilnik o matiËnoj djelatnosti propisujeposlove, a matiËna sluæba sama odreuje prioritete inaËin rada ovisno o razvijenosti πkolskih knjiænica nasvom podruËju.

Poslovi koji su bitni i nezaobilazni za voditeljamatiËnih sluæbi s ciljem utvrivanja stanja iunaprjeivanje rada πkolskih knjiænica su:

NACIONALNA I SVEU»ILI©NA KNJIÆNICA U ZAGREBU -SREDI©NJA MATI»NA KNJIÆNICA ZA SVE VRSTE KNJIÆNICA U RH

Piπe: Veronika »eliÊ - Tica

TEMA BROJA

Svezak 9 11

- terenski obilazak πkola s ciljem utvrivanjastanja πkolske knjiænice,

- kontinuirano odræavanje konzultacija za πk.knjiæniËare i davanje savjeta za struËni rad,

- izradba pismenih uputa vezanih uz pojedineaspekte djelatnosti kao πto su nabava, otpis,revizija,

- organiziranje raznih oblika struËnog usavrπa-vanja πkolskih knjiæniËara u obliku seminara,savjetovanja, predavanja,

- odræavanje redovitih struËnih sastanaka sviπestrukim ciljem, kao πto je praÊenje i ocje-njivanje produkcije knjiga za djecu i mladeæ,ujednaËavanje klasificiranja, vrjednovanja knji-ga u smislu kvalitete teksta i kvalitete ilustra-cije i konaËno upoznavanje s najnovijim dos-tignuÊima u svijetu knjiæniËarstva u nas i usvijetu,

- produbljivanje suradnje izmeu πkolskih inarodnih knjiænica, organiziranje zajedniËkihkulturnih manifestacija.

Æupanijska matiËna knjiænica sa svojimvoditeljem ima zadatak i razvijati knjiæniËni sustav usvojoj æupaniji i povezivati ga s drugim istovrsnimknjiænicama te s NSK u Zagrebu. Sustavno razvijanjeknjiæniËne djelatnosti na podruËju svoje nadleænosti zaπkolske knjiænice podrazumijeva sljedeÊe:

- izraivati dugoroËne razvojne planove πk.knjiænica u skladu s propisanim standardom,

- razvijati program informatizacije u svrhu izgrad-nje jedinstvene mreæe knjiænica na podruËjuæupanija,

- poticanje i edukacija πkolskih knjiæniËara zaizgradnju zbirki u πkolskoj knjiænici,

- koordinacija elektroniËkih usluga i mreæa,- suradnja u razvoju obrazovnih alata i obrazo-

vanju korisnika,- izrada zajedniËkih programa za promidæbu Ëita-

nja i pismenosti,- upuÊivanje i osmiπljavanje u zajedniËki marke-

ting knjiæniËnih usluga za djecu i mlade,- organiziranje sajmova knjiga te kampanja za

promicanje Ëitanja i pismenosti kao glavnepoveznice u razvoju odgojno-obrazovnog ikulturnog sadræaja lokalne zajednice,

- organiziranje radionica o vjeπtini pronalaæenjai koriπtenja informacija te obrazovanja koris-nika, kako uËenika tako i nastavnika, te ostalihgraana.

Analiza i rezultati rada æupanijskih matiËnihsluæbi

NSK u svom Zavodu za knjiæniËarstvo prati ikoordinira radom svih æupanijskih matiËnih knjiænicakoje obavljaju temeljnu matiËnu djelatnost i razvijajuknjiæniËnu djelatnost πkolskih knjiænica u svojojæupaniji.

Analiza rada æupanijske matiËne knjiænice zaπkolsku godinu 2004./05. uËinjena je u Zavodu za

knjiæniËarstvo Nacionalne i sveuËiliπne knjiænice. Prviput je obrada podataka eksperimentalno predoËena uobliku brojki. ObuhvaÊeni su temeljni poslovi,savjetodavni poslovi i nadzor koji se redovito obavljau πkolskim knjiænicama. Izvjeπtaji u opisnom oblikupretoËeni su u brojke i buduÊi da je po prvi putnapravljena analiza u tom obliku, neki podatci nisuprecizni, meutim statistiËki rezultati pokazuju dostajasnu sliku rada matiËnih sluæbi sa πkolskimknjiænicama.

Grafikon 1. NaËin rada MatiËnih sluæbi

Vidljivo je iz predoËenih podataka da su πkolskeknjiænice u veÊem dijelu struËno ureene, buduÊi da senajveÊi dio poslova matiËnih sluæbi odraæava usavjetodavno-razvojnom obliku. Temeljni poslovi suzastupljeni u drugom planu, a nadzor je upravo uËinioda se temeljni poslovi obavljaju daleko struËnije itemeljitije nego u proπlim godinama.

Grafikon 2. Predmet rada MatiËnih sluæbi

Ovdje je vidljivo da su dva podruËja, tj. temeljnii razvojni, na odreeni naËin isprepleteni πto je i prikazkonkretne situacije na podruËju djelovanja. Revizija iotpis fondova zauzimaju skoro isti prostor kao iinformatizacija πto je logiËan slijed struËnog rada uπkolskoj knjiænici.

Grafikon 3. Edukacija

Iz ove slike vidljiva je sve manja fluktuacijaπkolskih knjiæniËara πto je pozitivan znak za status

formalna edukacija voditeljaMatiËne sluæbesudjelovanje voditelja MatiËnesluæbe na struËnim skupovimaorganizacija struËnih skupovaza πkolske knjiæniËareobuka novih djelatnika(pripravnika)organizacija teËajeva zaπkolske knjiæniËare

TEMA BROJA

12 Svezak 9

samog πkolskog knjiæniËara i odnos prema njemu kakoπkole tako i drugih nadleænih ustanova. Negativnostkoja se iznjedrila iz ove statistike je 0% napredovanjau struci voditelja MatiËnih sluæbi. To se moæe dvojakotumaËiti; ili su kriteriji za napredovanje previsoki, avoditelji matiËnih sluæbi su optereÊeni poslom, pa suim nedostiæni, ili su same matiËne knjiænice u kojimavoditelji rade nezainteresirane za struËni napredak.

tome πto πkolska, osim svega navedenog, njeguje iverificira odgojno-obrazovnu komponentu koja imautjecaj na cjelokupni tjelesni, kognitivni,psihosocijalni, emocionalni i duhovni razvoj uËenika.Upravo zbog tih osobina suvremena πkolska knjiænicaje ugraena u sustav knjiænica koje zajedno saËinjavajukomunikacijsku, raËunalnu, informacijsku,organizacijsku i ljudsku mreæu.

Æupanijske matiËne narodne knjiænice, posebnonjegujuÊi osebujnost rada suvremene πkolske knjiænice,rade na trajnom i sustavnom organiziranju temeljnihi razvojnih poslova navedenih knjiænica te ugraujunove usluge πkolskih knjiænica koje se oslanjaju uveÊem dijelu na tradicionalno, a svojomautomatizacijom omoguÊuju bræe poslovanje i noveusluge u odgojno-obrazovnom procesu.

Æupanijske matiËne narodne knjiænice temeljitomanalizom stanja u svim πkolskim knjiænicama osnovnogi srednjeg obrazovanja izrauju idejni koncept svakeπkolske knjiænice, πto je uporiπte za struËno knjiæniËnirazvoj koji Êe korisnicima, uËenicima i uËiteljimaomoguÊiti ulazak u Hrvatski nacionalni obrazovnistandard (HNOS).

Na vrhu piramide nalazi se Nacionalna isveuËiliπna knjiænica u Zagrebu koja je srediπtehrvatskog knjiæniËnog sustava i srediπnja matiËnaknjiænica za sve vrste knjiænica na podruËju RepublikeHrvatske.

O AUTORICI:Veronika »eliÊ - Tica, prof., savjetnica je zaπkolske knjiænice u Zavodu za knjiæniËarstvo Nacionalne isveuËiliπne knjiænice u Zagrebu.

Grafikon 4. Suradnja s institucijama

Suradnja i koordinacija rada gotovo jepodjednako podijeljena izmeu Nacionalne isveuËiliπne knjiænice, Ministarstva znanosti, prosvjetei πporta, Zavoda za πkolstvo, πto govori o struËnomobrazovnom i zakonodavnom obiljeæju rada æupanijskihmatiËnih sluæbi. Novina koja je iskazana u 6,14% jesuradnja s medijima πto pokazuje transparentnost radakako same matiËne sluæbe tako i rada πkolske knjiænice.

ZAKLJU»AKRazliËitost i posebnost suvremene πkolske

knjiænice u odnosu na druge knjiænice (koje jesuintelektualna, informacijska i kulturna srediπta) jest u

Ministarstvo znanostiNSKHKDZavod za πkolstvoMinistarstvo kultureNarodne knjiæniceMediji©koleDruge matiËne sluæbe

Nas πkolske knjiæ-æniËare razveselile sunajave promjena uodgojno-obrazovnomsustavu. Nadali smose da Êe novi zahtjevivezani uz æeljena kraj-nja uËeniËka postig-nuÊa, naglaπavanjenuænosti podizanjarazine funkcionalne

pismenosti svih kljuËnih podruËja, u svakoj πkolikonaËno πirom otvoriti vrata knjiænice i uËenicima inastavnicima i roditeljima. Svima nam je bilo jasnoda se ËitalaËka pismenost, informacijska znanja ivjeπtine, znanje materinskoga jezika kao i proπirivanjeznanja iz svih podruËja ne mogu postiÊi bez Ëitanja,primjene novih metoda i oblika rada (sve ono o Ëemujasno govori litratura: BrataniÊ, StevanoviÊ, Kllipert,

©KOLSKA KNJIÆNICA I H N O SPiπe: Nada PoturiËek

Kiryacou, PastuoviÊ, LasiÊ-LaziÊ, LovrinËeviÊ-KovaËeviÊi dr.), bez osamostaljivanja uËenika u radu, pripremeza timski rad i sl.- svega onoga πto zovemo “uËenjeuËenja” i osposobljavanje za cjeloæivotno uËenje.Nadali smo se da Êe i dobro obrazovanje knjiæniËara(studij knjiæniËarstva uz joπ jedan studij) konaËno bitidobro iskoriπteno i da Êe knjiæniËari, prepoznati kaostruËnjaci, raditi svoj posao umjesto “ostalih πkolskihposlova”.

OËekivali smo da Êe od velike svote novaca kojaje spominjana kod ulaganja u πkolstvo, dostatan diobiti uloæen u opremanje πkolskih knjiænica koje Êesluæiti svim sudionicima obrazovanja. Nakon πto suobjavljeni programi za O©, bili smo nemalo iznenaenijer πkolska knjiænica gotovo u programima nije nispomenuta (samo uz mali dio programa hrvatskogajezika). Izostala su i namjenska sredstva za kupnjulektire i struËne literature. Mnoge πkole i dalje rade u2 i 3 turnusa, nedostaje uËionica pa se nastava i svi

TEMA BROJA

Svezak 9 13

izvanredni sadræaji odræavaju u knjiænicama, πto utjeËena uniπtavanje nikad dovoljno bogatih knjiæniËnihfondova! Prvi seminari po HNOS-u nisu ni spomenuliknjiæniËare. PriruËnik ©kolske knjige za roditelje (takoozbiljne kuÊe od koje kupujemo veliki dio fonda)nigdje ne spominje knjiænicu! Nevjerojatno! Tko joπmisli da moæe djecu dobro odgojiti, obrazovati iosposobiti za cjeloæivotno uËenje bez knjiænice?! Sve tonije izgledalo nimalo optimistiËno!

iako neπto umanjena. Imamo kvalitetne seminare nakojima se doista moæe puno nauËiti. RijeË mogu dobitisvi, a meni se najviπe svia moguÊnost vlastitogaizbora sadræaja i to πto i najmlae kolege mogu doÊido izraæaja. »inimo sve da nam ne bjeæe iz knjiænica udruge poslove!

Naπe æupanijsko StruËno vijeÊe πkolskih knjiæ-niËara nastoji obraditi sve vaæne teme putempredavanja, radionica, prezentacija. Pozornost posve-Êujemo i pedagoπkim i knjiæniËno-informacijskimposlovima. Svesrdnu pomoÊ pruæala nam je prijeHNOS-a, a pruæa i dalje, voditeljica ÆupanijskematiËne sluæbe, kolegica Ljiljana Vugrinec. PosjeÊujeknjiænice, osobito kada izbije kakav struËni problem ilipotreba za organizacijom nekog velikog posla. Takoerorganizira sustavnu poduku za knjiæniËare pripravnike.

Dakle, HNOS je omoguÊio redovito i jaËe struËnousavrπavanje, a o savjetnicima i nama samima ovisikako Êemo se prema tome odnositi i koliko Êemo ukonaËnici profitirati. Nije dobro na seminarima idrugim oblicima javnoga izjaπnjavanja svima sveodobravati, a izmeu sebe i u zbornici samonegodovati. Treba biti hrabar i na pravom mjestu reÊiπto misliπ, ili πutjeti i kad “karavana proe”.

Nema mjesta, dakle, ni euforiji ni pesimizmu, aliprostora za “zavrnuti rukave” i dati sve od sebe imanevjerojatno puno (svi u ovoj zemlji stanemo u njega,bez guranja i svae).

Kakva god bila, knjiænica je u πkoli obiËnonajljepπi i za uËenje najopremljeniji prostor, miknjiæniËari smo za pouËavanje knjiæniËnih iinformacijskih znanja najsposobniji i jednostavno nesmijemo posustati. Treba biti uporan, nastojati stvaripopraviti. Naπ je posao nabavljati najbolju literaturu,raditi dobre programe, analizirati rezultate pa ih slatina sve vaæne adrese, poËev od svoga ravnatelja, uËinitisve πto moæemo da se svi koji uu knjiænicu u njojosjeÊaju dobro. Naπ je posao iÊi povremeno na sveaktive i pribliæiti kolegama situaciju, traæiti podrπku ipomoÊ. Moæda su kljuËne rijeËi traæiti i pruæiti pomoÊ,ne pretvarati se da moæemo sve sami. Moramo nauËitibiti pouzdan dio tima, moramo biti pripravni nacjeloæivotno uËenje.

Kad sve zbrojim, tako je bilo prije, tako je zavrijeme, a tako Êe biti i poslije HNOS-a!

No mi knjiæniËari, kao ljudi od knjige i znanja,brzo smo se snaπli. Organizirali smo svoje seminare nakojima mnogi ljudi, uz veliku podrπku viπe savjetniceza πkolske knjiænice ge Biserke ©uπnjiÊ, nesebiËnopomaæu ostalima u onome πto su sami dobro svladali.Uslijedile su mnoge aktivnosti HU©K-a te voditelja iËlanova svih struËnih vijeÊa. Izabrali smo radnu grupukoja je sastavila knjiæniËni program od 1. do 8. r. Viπasavjetnica za πkolske knjiænice u Ministarstvu ga MiraZovko dala je veliki doprinos odobravanjemzapoπljavanja novih knjiæniËara, osobito u πkolamagdje ih nije bilo ili u πkolama koje su veÊ 1. g. poËeleraditi po HNOS-u. Takoer je na aktivima i seminarimadræala predavanja za knjiæniËare i ravnatelje o zakonimai standardima vezanim uz πkolske knjiænice. To nam jeponovno podiglo povjerenje i samopouzdanje. Ove sugodine stigla i namjenska sredstva za kupnju lektire,

TEMA BROJA

14 Svezak 9IZ NARODNIH KNJIÆNICA

Zlata ©krbinasvakako je jedna odnajzasluænijih osobaza razvoj knjiæniËar-stva u drugoj polo-vici 20. stoljeÊa, i tone samo na po-druËju opÊine Bjelo-var nego i πire. Ra-dila je viπe od tri-deset godina u Na-rodnoj knjiænici “P.PreradoviÊ” Bjelovar,

najprije na Odjelu za odrasle, a zatim i kaoravnateljica. Cijeli svoj radni vijek zalagala se zadignitet struke pokreÊuÊi sve vaænije odjele i sluæbe uKnjiænici. Poticala je struËno usavrπavanje knjiæniËarai osobno sudjelovala u njemu te bila jedan od

pokretaËa Druπtva knjiæniËara tadaπnje ZajedniceopÊina Bjelovar. Zamolila sam gospou ©krbina da zaSvezak napiπe nekoliko rijeËi o svom æivotu:

Roena sam 1933. u Hercegovcu gdje pohaamosnovnu πkolu. Gimnaziju sam zavrπila u Bjelovaru1952., a Viπu pedagoπku πkolu - grupa francuski ihrvatski jezik u Zagrebu. Bila sam stipendistica OpÊineZadar i imala obvezu, odreeno vrijeme, raditi na tompodruËju. Moje prvo radno mjesto je u Osnovnoj πkoli uNinu. Pored redovne nastave uredila sam i vodila πkolskuknjiænicu.

StruËni knjiæniËarski ispit poloæila sam 1962.Kasnije, uz rad, zavrπavam Filozofski fakultet - grupajuænoslavenski jezici. Krajem 1960. godine zbogobiteljskih razloga vraÊam se u Bjelovar i zapoπljavam uGradskoj knjiænici u kojoj ostajem sve do umirovljenja1991.

ZNANJE, ISKUSTVO I LJUBAVRAZGOVOR SA ZLATOM ©KRBINA

Razgovarala: Tina Gatalica

■ U bjelovarsku ste Gradsku knjiænicu doπli15.11.1960. godine i radili u njoj sve do odlaska umirovinu 1991., punih trideset i jednu godinu, gotovojedan æivot. Danas zaposlenici Ëesto mijenjaju radna mjestapa se ovakav primjer smatra viπe iznimkom nego pravilom.Novi Zakon o radu Ëak predvia stalnu novËanustimulaciju za vjernost sluæbi veÊ nakon dvadeset godinaprovedenih u istoj djelatnosti.

Kad se danas osvrnete na te godine rada u knjiænici,πto moæete reÊi? Je li vam bilo teπko? Je li to bila potreba,ljubav? Neπto drugo?

OsvrÊuÊi se danas na te godine rada provedeneu knjiænici, mogu reÊi da mi nije bilo teπko. Posao samobavljala ne samo iz potrebe nego i ljubavi. Voljelasam knjigu i dinamiËan rad sa Ëitateljima. Uzeti u rukenovu knjigu i pobliæe je upoznati znaËilo jeistovremeno vidjeti odreeni broj Ëitatelja, ljude Ëiji Êeæivot ona oplemeniti i ispuniti novim sadræajima.Nikada mi nije bilo teπko zadovoljavati potrebekorisnika za razliËitim informacijama, a njihovozadovoljstvo bilo mi je najbolja nadoknada za uloæenitrud. Vjerojatno zato i nisam æeljela mijenjati radnomjesto, a o novËanoj stimulaciji za vjernost sluæbinikada nisam razmiπljala.

■ KnjiæniËarstvo je i kao djelatnost i kao znanstvenadisciplina u drugoj polovici 20 st. doæivjelo niz velikihpromjena. Odrazilo se to i na poslovanje narodnihknjiænica, pa tako i bjelovarske narodne knjiænice. Kojih sepromjena / prekretnica posebno sjeÊate?

SjeÊam se niza promjena. U nekim narodnimknjiænicama do promjena je dolazilo bræe, u nekimasporije, πto je najËeπÊe ovisilo o broju i struËnosti

knjiæniËara koji su u njima radili. U tom se razdobljunarodne knjiænice temeljito reorganiziraju. Otvaraju senovi odjeli, knjiæni fondovi se klasificiraju prema UDK.Uvodi se slobodan pristup najveÊem dijelu fonda iosuvremenjuje se informativna sluæba.

Zaposleni u knjiænici 1962.

Takoer, uvodi se meunarodna standardizacija uopisu razliËitih vrsta knjiæne grae. Osniva se MatiËnasluæba, a razne kulturne aktivnosti imaju za cilj privuÊiπto veÊi broj korisnika.

Knjiga se nastoji pribliæiti radnim ljudima u svimsredinama, bilo otvaranjem podruËnih stacionara ilimreæom stajaliπta pokretne knjiænice. Usvaja sekoncepcija razvoja biblioteËno-informacijskog sustava,

Svezak 9 15IZ NARODNIH KNJIÆNICA

popularnog BIS-a, a u knjiænice se polako uvodiraËunalna tehnologija.

Od velikog znaËaja za sve knjiænice bila je iizgradnja nove Nacionalne i sveuËiliπne knjiænice kaosrediπnjice cjelokupnog knjiæniËarstva.

■ Ove godine obiljeæavamo 30. obljetnicu DruπtvaknjiæniËara naπe regije. Vi ste bili predsjednica Inicijativnogodbora za osnivanje Druπtva i jedna od njegovih prvihpredsjednica. ©to je osnivanje tog strukovnog udruæenja u praksiznaËilo za rad knjiæniËara?

Osnivanje Druπtva mnogo je pomogloknjiæniËarima, posebno onima koji su godinama usvojim knjiænicama radili sami. Za njih je bilodragocjeno svako druæenje s kolegama jer su moglipodijeliti svoja razmiπljanja, razmijeniti iskustva isaznati πto se novo zbiva u struci.

Zaposleni u knjiænici 1991.

■ Mislite li da je knjiæniËarstvo djelatnost s visokimfaktorom stresa?

U svakoj djelatnosti ima stresnih situacija, ali nemislim da je ovo djelatnost s visokim faktorom stresa.

■ Od 1974. do 1991. bili ste ravnateljica Narodneknjiænice “Petar PreradoviÊ” U tom razdoblju procvat je doæivioDjeËji odjel. Otvorena je igraonica i igroteka, Pokretna knjiænicaje proπirila mreæu stajaliπta na mnoge podruËne πkole i radneorganizacije, s radom je zapoËeo Studijski odjel, poËele su se viπerazvijati dvije vaæne zbirke - ZaviËajna zbirka i AV-zbirka, a brojdjelatnika kao i broj biblioteËne grae se znatno poveÊao. ©to odnavedenoga smatrate najvaænijim postignuÊem?

PoveÊani broj struËnih djelatnika omoguÊio jerazvoj svega ostaloga. Smatram da su struËni djelatniciglavna pretpostavka svakoga razvoja i da bez njih nemoæe doæivjeti napredak niti jedna struka, pa tako niknjiæniËarska. No razvoj navedenih djelatnosti ne bi biomoguÊ bez adekvatnog prostora. Stara zgrada Knjiæniceto viπe nije omoguÊavala, a novi jedinstveni prostortada joπ nije bilo moguÊe osigurati. Dislokacijapojedinih odjela nije bila najsretnije rjeπenje, ali jeipak omoguÊavala razvoj djelatnosti, a to je bilonajvaænije.

■ Znamo da je veÊ od ranih 60-ih godina Knjiænicaorganizirala i brojne knjiæevne veËeri, predavanja, okrugle stolove,izloæbe. Kakva je bila posjeÊenost ovih manifestacija tih godina igdje su se odræavale?

Sve su manifestacije bile jako dobro posjeÊene,a odræavale su se u svim raspoloæivim dvoranama ugradu: u Druπtvenom domu, Domu Armije, dvorani“Goluba”, Omladinskom domu.

Knjiæevni susreti s djeËjim piscima odræavali su seu πkolama. Izloæbe su prezentirane u Gradskommuzeju, na panoima Knjiænice, u Mjesnim zajed-nicama, seoskim Druπtvenim domovima...

Iskaznica Druπtva

Od samog poËetka, jedna od glavnih zadaÊaDruπtva bila je stalno usavrπavanje knjiæniËara pa su seredovito organizirali seminari o pojedinim struËnimpitanjima. Pojedini Ëlanovi Druπtva pruæali su struËnupomoÊ knjiæniËarima - poËetnicima. Na Godiπnjimskupπtinama Ëlanovi su, pored redovnog dijela, sluπalii predavanja renomiranih struËnjaka iz podruËjaknjiæniËarstva.

Kao predsjednica Druπtva, redovno samsudjelovala u radu Odbora za narodne knjiænice HBD-a i prenosila u naπu sredinu iskustva knjiænica iz drugihsredina.

■ Ranije ste rekli da je struËni djelatnik najvaæniji zarazvoj knjiæniËarstva. No pored struËnog obrazovanja koje biodlike, po vaπem miπljenu, trebao imati dobar knjiæniËar?

Dobar knjiæniËar trebao bi biti komunikativna ivedra osoba koja voli svoj posao i ljude. Nikada mu nebi smjelo biti teπko pruæiti korisniku potpunuinformaciju, posebice danas kad mu je naraspolaganju informatiËka oprema. Vaæno je, takoer,da dobro prihvaÊa timski rad, jer pojedinac ne moæesam mnogo uËiniti. Tek zajedno, sloæno i u dogovorus kolegama moæe uspjeπno obavljati svoj odgovoransvakodnevni posao.

16 Svezak 9

Vjesnik bibliotekara Hrvatske izlazi od 1950. u izdanju HrvatskogaknjiæniËarskog druπtva, donoseÊi informacije o najnovijim postignuÊima iz podruËjaknjiæniËarstva u Hrvatskoj i u svijetu. U elektroniËkom izdanju (http://www.hkdrustvo.hr/vbh/ ) izlazi od 9. oæujka 2004., te su objavljeni radovi vidljiviji idostupniji potencijalnim Ëitateljima.

Kako je tijekom punih pedeset i πest godina izlaæenja nailazio na brojneprobleme koji su se oËitovali i kaπnjenjem u izlaæenju, kalendarske se godine nepodudaraju s objavljenim godiπtima Ëasopisa. NajËeπÊe je izlazio kao godiπnjak, aponekad pojedina godiπta obuhvaÊaju dvije pa i viπe kalendarskih godina (1955-1957; 1958-1959; 1977-1978; 1979-1980; 1983-1984).

Tako se 2007. objavljuje pedeseto godiπte Ëasopisa koji se afirmirao i odræao kaojedini relevantni znanstveno-struËni Ëasopis iz podruËja knjiæniËarstva u Hrvatskoj.Popis donosi radove Ëlanova Druπtva knjiæniËara Bilogore, Podravine i KalniËkogprigorja objavljenih u Vjesniku bibliotekara Hrvatske u razdoblju 1950.-2007.

1. BijaË, Enerika: Studijski odjel Gradske knjiænice iËitaonice-Koprivnica u funkciji dostupnostipublikacija // VBH, 29(1986)1-4, str.143-145.

2. ErneËiÊ, Ljiljana: Kako zaviËajnu zbirku uËinitividljivom: primjer suradnje narodne isrednjoπkolske knjiænice na popularizaciji zaviËajnezbirke // VBH, 39(1996)1-2, str.119-125.

3. ErneËiÊ, Ljiljana: Otvorenje Mjeseca hrvatske knjige‘96 // VBH, 39(1996)3-4, str.116.

4. Gambiroæa, Jasna: Marija Æagar // VBH,49(2006)3-4,str.292.

5. Gatalica, Tina: Kako do znanstvene informacije?(25.skupπtina Hrvatskoga bibliotekarskoga druπtva,Zadar, 16-17.5.1985.) // VBH, 28(1985)1-4, str.119-120.

6. Gatalica, Tina: Marinko IliËiÊ // VBH, 35(1992)3-4,str.193.

7. IliËiÊ ,Marinko: Josip Blaæek // VBH, 31(1988)1-4,str.238.

8. IliËiÊ, Marinko: Ratna stradanja narodnih knjiænicaBjelovarske regije // VBH, 35(1992)3-4, str.85-88.

9. IliËiÊ, Marinko: Zlata ©krbina // VBH, 34(1991)1-4,str.143.

10. Janeπ-Æulj, Marjana: Ilija PejiÊ // VBH, 39(1996)3-4,str.238.

11. PejiÊ, Ilija: Dijana SaboloviÊ-Krajina // VBH,38(1995)1-4, str.126-127.

12. PejiÊ, Ilija: Formiranje zaviËajne zbirke, struËni skup,Gareπnica 1997. // VBH, 40(1997)3-4, str.94-96.

13. PejiÊ, Ilija: Janeπ-Æulj, Marijana, Petar DeliÊ. Grad-ska knjiænica “Franjo MarkoviÊ” Kriæevci. Spomen-knjiga u povodu 160.godiπnjice postojanja. Kriæevci:Gradska knjiænica “Franjo MarkoviÊ”, 1998.128 str. // VBH, 41(1998)1-4, str.298-300.

POPIS RADOVA »LANOVA DRU©TVA KNJIÆNI»ARABILOGORE, PODRAVINE I KALNI»KOG PRIGORJA

OBJAVLJENIH U VJESNIKU BIBLIOTEKARA HRVATSKEPiπe: Zorka ReniÊ

14. PejiÊ, Ilija: Neki aspekti vrednovanja izgradnje ikoriπtenja knjiæniËnih zbirki te poticajnog rada skorisnicima u koncipiranju anketnog upitnika.Saæetak. Summary // VBH, 43(2000)4, str.101-117.

15. PejiÊ, Ilija: Novo lice Gradske knjiænice i Ëitaoniceu Slatini // VBH, 40(1997)3-4, str.96-97.

16. PejiÊ, Ilija: Strategije razvoja PuËke knjiænice iËitaonice u PitomaËi // VBH, 48(2005)2, str.58-68.

17. PejiÊ, Ilija: ZaviËajna zbirka kao jedan od oblikadjelovanja knjiæniËara u druπtvenoj zajednici //VBH, 39(1996)1-2, str.111-119.

18. SaboloviÊ-Krajina, Dijana: Europski seminar oËitanju “»itanje izmeu tradicije i suvremenosti”,Fuengirola, ©panjolska, 28.sijeËnja // VBH,38(1995)1-4, str.52-54.

19. SaboloviÊ-Krajina, Dijana: Konferencija “Infor-macijsko druπtvo 21.stoljeÊa: uloga knjiæniËarskihdruπtava” (Budimpeπta, 10-13.svibnja 1998.) // VBH,41(1998)1-4, str.219-224.

20. SaboloviÊ-Krajina, Dijana: Konferencija “Pismenosti kultura”, Newcastle, Velika Britanija,4-7.srpnja1996.// VBH, 40(1997)3-4, str. 104-107.

21. SaboloviÊ-Krajina, Dijana: Proljetna πkola πkolskihknjiæniËara Republike Hrvatske, Crikvenica, 2000.Rijeka; Zagreb: Ministarstvo prosvjete i πporta RH;Prva suπaËka gimnazija u Rijeci, 2001. 245.str.//VBH, 45(2002)1-2, str.117-119.

22. SaboloviÊ-Krajina, Dijana: Meunarodnakonferencija “»italaËke navike i druπtvenepromjene”, Nacionalna biblioteka SzÈchÈnyi,Budimpeπta, 23.-25.travnja 1991. // VBH, 34(1991)1-4, str.106-109.

IZ NARODNIH KNJIÆNICA

Svezak 9 17

23. SaboloviÊ-Krajina, Dijana: Neki aspekti ËitalaËkekulture mladih. Summary. Napomena: Diplomskirad obranjen na Filozofskom fakultetu u Zagrebu,Odsjek za informacijske znanosti, 1988.godine //VBH, 32(1989)1-4, str.71-94.

24. SaboloviÊ-Krajina, Dijana: Odnosi s javnoπÊu:izazov knjiæniËarskoj struci // VBH, 39(1996)1-2,str.99-103.

25. SaboloviÊ-Krajina, Dijana: Odnosi s korisnicima ubritanskim i norveπkim narodnim knjiænicama //VBH, 40(1997)3-4, str. 97-104.

26. SaboloviÊ-Krajina, Dijana: OsnivaËka skupπtinaHrvatskog Ëitateljskog druπtva, Zagreb,11.listopada 1995 // VBH, 38(1995)1-4, str.52-54.

27. Sloboanac, Jadranka: Anica ©abariÊ // VBH,41(1998)1-4, str.263.

28. Sloboanac, Jadranka: Vaso Strehaljuk (1935.-1998.) // VBH, 41(1998)1-4, str.285-286.

29. Sloboanac, Jadranka: ObuËavanje knjiæniËara zakoriπtenje novih tehnologija: kako Ëitatimultimediju // VBH, 39(1996)1-2, str.291-295.

30. StefanoviÊ, Dimitrije: O radu Druπtva bibliotekarazajednice opÊina Bjelovar // VBH, 23(1977-1978)1-4, str. 118-123.

31. StefanoviÊ, Dimitrije: Povijesne biljeπke uz jubilejnekih knjiænica bilogorsko-podravske regijeZusammenfassung // VBH, 26(1982)1-4, str.87-110.

32. StefanoviÊ, Dimitrije: Za otvorenije zaviËajnezbirke. Zusammenfassung (25.skupπtinaHrvatskoga bibliotekarskog druπtva, Zadar, 16-17.5.1985.) // VBH, 28(1985)1-4, str.89-97.

33. VeËek, Zlata: Iz proπlosti Gradske knjiænice u Bje-lovaru // VBH, 4(1955-1957)1-4, str. 99-100.

34. VeËek, Zlata: O proslavi 125-godiπnjice postojanjaGradske knjiænice i Ëitaonice u Bjelovaru // VBH,4(1955-1957)1-4, str.166-167.

35. VeËek, Zlata: Savjetovanje o problematici knjiænicana podruËju kotara Bjelovar // VBH, 11(1965)1-2,str.68-70.

36. VeËek, Zlata: Seminar za knjiæniËare s podruËjakotara Bjelovar // VBH, 11(1965)1-2, str.70.

37. VeËek, Zlata: Zapisi o jednom iskustvu. Pokretneknjiænice u bjelovarskoj bolnici // VBH, 7(1961)1-2,str.99-101.

***Zlata Vogrinc // VBH, 29(1986)1-4, str.157-158***Vijesti iz naπih biblioteka. // VBH, 5(1958-1959)1-4,

str.143-144.***Marija IvanoviÊ // VBH, 29(1986)1-4, str.153.

U nazoËnosti brojnih graana grada Daruvara,gradonaËelnika Zvonka Cegledija, uzvanika iknjiæniËara, mr. Boæo BiπkupiÊ, ministar kulture, otvorioje 3. travnja 2007. preureenu, proπirenu i opremljenuPuËku knjiænicu i Ëitaonicu u Daruvaru. Samopreureenje zgrade bivπe vijeÊnice (688 m2), a sada ucijelosti knjiænice, trajalo je od 2004. do kraja 2006.kada se zapoËelo s opremanjem.

»lanovi tima za graevinske poslove bili suZvonko Cegledi, Dubravka JeliËiÊ-VeiÊ (MKMinæenjering Zagreb) i Dragica KneæeviÊ (Daing Daruvar)

OTVORENA PU»KA KNJIÆNICA I »ITAONICA U DARUVARUPiπe: Ilija PejiÊ

dok su projekt opremanja izradili D. KneæeviÊ, MargotMoÊan (ravnateljica Knjiænice) i Ilija PejiÊ (voditeljÆMS-a). Graevinske radove izvela su poduzeÊa izDaruvara (Nemeπ, Nove boje, Obrt Valdgoni), aopremanje ©kolski servis Zagreb i RD-Primat Zagreb.

Projekt preureenja i opremanja koπtao je3.308.383, 86 kuna. Grad Daruvar je izdvojio 683.383,86kn, Ministarstvo kulture 2.550.000,00 kn, Bjelovarsko-bilogorska æupanija 75.000,00 kn, a ostalo sponzori,najviπe ASB (375.000,00 kn).Sa sveËanog otvorenja u Daruvaru

Posudbeni odjel za odrasle


18 Svezak 9

Daruvarska knjiænica s 30.000 sv. knjiga, 1.200jedinica multimedija, dvadesetak naslova novina iËasopisa, s 1.500 Ëlanova (podatci na kraju 2006.g.),koja je dosada djelovala na 150 m2, dobila je noveprostore, odjele, sluæbe, nove razvojne moguÊnosti:Posudbeni za odrasle (150 m2, lijevo krilo prizemlja,moguÊnost smjeπtaja do 20.000 sv. knjiga, pristupInternetu, manju Ëitaonicu tiska...), DjeËji odjel sËitaonicom sa 12 sjedeÊih mjesta, igraonicom za djecu,raËunalnom igraonicom sa 6 raËunala, desno kriloprizemlja, 150 m2, moguÊnost smjeπtaja do 10.000 sv.knjiga), Studijski odjel s Ëitaonicom, sa 20 sjedeÊihmjesta za tihi rad, sluπaonicom glazbe, s moguÊnoπÊurada na 6 umreæenih raËunala, Ëitaonicom struËnihËasopisa, zaviËajnom zbirkom, posudbom multimedija,desno krilo potkrovlja, 150 m2, moguÊnost smjeπtajado 7.000 sv. knjiga), viπenamjensku dvoranu sa 70

mjesta, Srediπnju knjiænicu za Ëeπku manjinu tespremiπte knjiga (lijevo krilo potkrovlja, 150 m2).Oprema (25 raËunala u mreæi, 2 kopirna, 2 televizora,LCD projektor, video zaπtita...), novi namjeπtaj(furnirana iverica, bijeli jasen), odjeli, igraonice,Ëitaonice... samo su prvi korak u oËekivanom napretkukojega nema i ne moæe biti bez knjiæniËara, πto je naotvaranju i naglasila prof. MoÊan istiËuÊi potrebu zauposlenjem joπ Ëetiri struËna djelatnika.

RaËunala za korisnike Studijskog odjela

Sa susreta najËitatelja u novom prostoru 23. travnja 2007.

Dvadesetogodiπnji san kolegice Margot MoÊan injezinih djelatnika (Robert Fritz, Ljiljana Budja)ostvaruje se. ©to drugo, nego podijeliti radost saslavljenicima i Ëestitati im u ime onih koji koriste ionih koji Êe uskoro koristiti usluge PuËke knjiænice uDaruvaru.

Proπle godinebili smo slavljenici -obiljeæili smo 130godina knjiæniËarstvau –urevcu - pa smoradost slavljapodijelili sa svimakoji nam pomaæu unaπem svakidaπnjemradu. Ponekad se Ëinida su to sitnice, alikad se sve stavi na

jedno mjesto, onda su rezultati jako uvjerljivi.Zbog toga smo 26. listopada 2006. godine

upriliËili susret s naπim donatorima i sa svim bivπimurevaËkim knjiæniËarima. Kratkom prezentacijom odjelatnosti knjiænice u svim njenim odjelima pokazalismo im dokle smo doπli, odnosno gdje smo sveugradili njihove donacije, i u pravom, i u prenesenomznaËenju.

VE»ER S DONATORIMAPiπe: Anica ©abariÊ

Vjekoslav Flamaceta, zamjenik æupana

Neki od tih dobrih ljudi toliko su samozatajni dane æele da se njihova imena uopÊe spominju, aliveÊina njih bila je te veËeri s nama. Ima ih doista punokoji su nam na bilo koji naËin pomogli, ali njih 50-aksu naπi stalni pratitelji.


Svezak 9 19

Donatori

Pokazali smo im da smo uz njihovu pomoÊ uzadnjih desetak godina udvostruËili prostor, nabavilisvu knjiæniËnu opremu za sve odjele, informatiziraliknjiæniËno poslovanje u svim segmentima, te znatnopoveÊali fond knjiga. Samo u zadnje tri godine smo oddonatora u knjigama dobili 59.805,60 kuna.

Rad u radionicama bez donatora ne bi bio moguÊu onom obliku kako to sada radimo, jer je za radionicepotrebno jako puno materijala, a njega najËeπÊedobijemo upravo od donatora. Isto tako, mjeseËnoimamo prosjeËno dva susreta (knjiæevni, likovni) gdjeje opet domjenak pokriven dobrotom neke tvrtke ilipojedinca. Ne uzimajuÊi u obzir redovna proraËunska

sredstva, uspjeli smo se izboriti i za neka izvanredna,tako - kada se sve stavilo na papir - zbroj je bio1.219.475,10 kuna.

Bivπe knjiæniËarke Gradske knjiænice –urevac

Svima koji su nam pomogli na bilo koji naËinpodijelili smo zahvalnice i zamolili za razumijevanje iubuduÊe. Nismo trebali dugo Ëekati. VeÊ iduÊi tjedandobili smo dvije donacije: jednu vrijednu donacijuknjiga i drugu - panoe za likovna dogaanja.

I ovdje joπ jednom ponavljamo: hvala svimaonima koji mogu i æele pomoÊi razvoju knjiænica, jerone su mjesta koja okupljaju i nude znanje,informaciju, kreativnost, ugodu.

Svaka knjiænica,prema svojim mo-guÊnostima, uz Mje-sec hrvatske knjigeima razliËite aktiv-nosti i nastoji privuÊiπto viπe novih ko-risnika. Htjeli smo imi biti originalni,napraviti neπto novo,a s ciljem upoznati i

privuÊi πto viπe novih ljudi i djece u naπu knjiænicu.Poznat je rad naπe knjiænice s djecom pa nije biloteπko napraviti jedan cijeli projekt. Kako je sve poËelo?

U otvorenom razgovoru s djecom padale suodliËne ideje na koji naËin privuÊi joπ viπe ljudi uknjiænicu. U poveÊem izboru ideja odluËili smo se zaizradu kaπiranih likova iz djeËjih priËa koje bismopostavili na frekventna mjesta u gradu. Podijeli smozadatke. Tako je jedna grupa kaπirala lutke, druga ihoblaËila, treÊa pravila znakove, a Ëetvrta letke. Prionulismo poslu.

Djeca su dolazila u knjiænicu kad god su stigla iaktivno sudjelovala u izradi lutaka. Jedni su kaπirali

MJESEC HRVATSKE KNJIGE - KAKO DO NOVIH KORISNIKAPiπe: Katarina PavloviÊ

napuhane balone - glave buduÊih lutaka, drugi pravilimetalnu konstrukciju njihovih tijela. U metalnukonstrukciju tijela buduÊe lutke, stavljali smoizguævani novinski papir.

Vesela i kreativna atmosfera na radionici

Uslijedio je dugotrajni proces svakodnevnogkaπiranja. Nakon tjedan dana lutke su bile spremne zaodijevanje. Od raznobojnog krep-papira izrezivali smo


20 Svezak 9

hlaËe, suknje, majice, Ëizme, πeπire, krune. Druga grupauËenika lijepila je na glave vunu koja je predstavljalakosu. Malo-pomalo, poËeli su se nazirati likoviCrvenkapice, Zlatokose, Pipi Duge »arape i ZelenogJure. Izradili smo i prometni znak STOP, ali s naredbomSTANI - UZMI LETAK.

Najstarija grupa djece izraivala je na raËunaluletak koji se nalazio u koπarici kraj lutaka, a informiraoje javnost o aktivnostima u knjiænici tijekom Mjesecaknjige. Letke su savijali u tuljce i vezali likom testavljali u koπarice. Bilo je zamiπljeno da koπaricezajedno sa znakom STOP budu postavljene kraj lutaka.

Nakon toga birali smo lokacije gdje Êe lutkestajati. Izbor je pao na Træni centar, samoposluguSloga, Dom zdravlja i ZagrebaËku banku, dakle, mjestagdje se kreÊe veliki broj ljudi. U dogovoru sodgovornim osobama s navedenih lokacija, postavilismo lutke s koπaricama i znakovima toËno 15.listopada i otvorili Mjesec hrvatske knjige u naπemgradu, zajedno s gradonaËelnikom i predsjednikomTuristiËke zajednice.

Za vrijeme trajanja akcije, djeca su organiziraladeæurstva punjenja koπarica novim letcima. Nismomogli ni pretpostaviti kako Êe ljudi reagirati. VeÊ drugidan koπarice su bile prazne, a nama je to bio znak daje projekt uspio. Dokazuje to dolazak i uËlanjenje punonovih korisnika. Ljudi su dolazili u knjiænicu s letcima(kao ulaznicom), zbunjeni, i pitali “da¥l se doista mogu

besplatno uËlaniti, vratiti knjigu bez zakasnine, doÊi naradionice”, itd. Naπ projekt je u potpunosti uspio.Veselimo se tome, a prije svega, drago nam je zbogdjece. Ona su osjetila da su vaæna i potrebna. Njihovelutke uveseljavale su ljude. OsjeÊala su se korisnom,bila su duæna postaviti lutke, puniti letcima praznekoπarice, davati informacije o radu knjiænice, itd.

Cijeli naπ projekt bio je i medijski popraÊenËlancima u Podravskom i VeËernjem listu, a dodatneinformacije, kao i svake godine, dobivene su putemvalova Radio –urevca.

U postavljanju lutaka, pridruæio nam se i gradonaËelnik –urevca,g. Mladen Roπtan

VeÊ tradicionalno, knjiænica organizira provoenjeslobodnog vremena uËenika tijekom ljetnih i zimskihpraznika. Tako je i ove godine, izmeu ostalih,organizirala kemijsku radionicu u suradnji s uËiteljicomNadom Koæar i mladom inæenjerkom kemije Mirnom©abariÊ.

Njih dvije, bivπa uËenica i njena uËiteljica,osmislile su dvije radionice za uËenike viπih i niæihrazreda. Knjiænicu su pretvorile u mali kemijskilaboratorij. Donijele su hrpu kemijskog pribora, kao πtosu: epruvete, plamenici (neki su uËenici prvi put palilivatru u æivotu), kapaljke, tikvice, kemijske Ëaπe,kemikalije i dr. Cilj radionice je bio pokazati da jekemija svuda oko nas i da se neprestano dogaajukemijski procesi.

Niæi razredi upoznali su preko pokusa svojstva isastav zraka. NauËili su da se u vreÊicama za Ëipsnalazi duπik koji odræava svjeæinu namirnica i opÊenitoda ga ima najviπe u atmosferi, nauËili su da kisikpodræava gorenje, a najbolje od svega je bilo kada susami napravili pokus.

Tako su zagrijavanjem kalijevog permanganata isami proizveli kisik u epruveti i doæivjeli su da se

ZRAK, VATRA, PRASAK - KEMIJSKE RADIONICEPiπe: Katarina PavloviÊ

tinjajuÊa treπËica pod utjecajem kisika zapalila uzprasak, πto dokazuje da kisik podræava gorenje.

Viπi razredi upoznali su se s pojmom kiselosti ipH vrijednosti, te su i sami odreivali kiselostproizvoda s kojima se susreÊu u svakodnevnom æivotu.Kiselost su odreivali pomoÊu crvenog zelja koje jeprirodni indikator. ZakljuËili su da su kisele otopine


Svezak 9 21

pocrvenjele (ocat, limunska kiselina, otopina vitaminaC), luænate otopine su poplavjele (soda bikarbona, de-tergent, sapun), dok neutralne otopine nisu mijenjaleboju indikatora (vodena otopina soli i πeÊera).

Djeca su uæivala u pretakanju iz jedne epruvete udrugu, paljenju plamenika, zagrijavanju kemikalija iistovremenom praÊenju zanimljivih reakcija i mijenjajuboja. NauËili su da kemiji i kemijskim procesima nemoæemo pobjeÊi i da se neprestano dogaajuneovisno o naπoj volji.

Kako je u DjeËjem odjelu Gradske knjiænice–urevac uvijek veselo i uvijek se neπto crta, izrezuje,lijepi, modelira, htjeli smo izdvojiti jednu radionicukako biste i vi mogli oplemeniti i uveseliti prostor ukojem radite i na trenutak se vratiti djeËjemstvaralaπtvu.

Radionica je namijenjena prije svega djeci sazadaÊom razvijanja maπte, kreativne sposobnosti iusvajanja estetiËkih vrijednosti, te utjecaja na njihovuaktivnost i samostalnost u radu.

©to vam je potrebno?Sheme piliÊa i zeËiÊa (precrtajte s ove stranice!),

æuta i smea vuna, πkare, ljepilo, æuti i smei karton,crveni i crni flomaster. Za ostale upute, slijedite foto-strip!

USKR©NJE RADIONICE - IZRADA PILIΔA I ZE»IΔAPiπe: Katarina PavloviÊ


22 Svezak 9

1. Potreban materijal: po dvije sheme smeeg zeËiÊa ili æutog pileta,πkare, crveni i crni flomaster, πkare, ljepilo, smea i æuta vuna.

2. Dvije sheme zeËiÊa primimo zajedno i provlaËimo vunu kroz rupicu imotamo okolo sve dok ne potroπimo vunu.

3. Kad smo rupu popunili, πkarama reæemo vunu izmeu dvijesheme, paæljivo dræimo vunu da nam ne pobjegne.

4. Vunom veæemo coflek izmeu dvije sheme.

5 Ljepilom zalijepimo dvije sheme.

7. Noge savinemo tako da moæe samostalno stajati.

6. Crnim flomasterom nacrtamo oËi i brkove zecu, a piletu joπcrvenim flomasterom istaknemo kljun.

8. ©karama dotjeramo zeËje krzno, odnosno perje piletu.


Svezak 9 23

Projekt PriËopriËalice zapoËele smo kolegicaVjeruπka ©tiviÊ i ja 2006. godine, a kako se ustaliotermin odræavanja (Ëetvrtkom u 17.30 sati), do sada jeodræano oko 50 radionica. BuduÊi da osnovnoπkolskadjeca malo Ëitaju priËe, æeljele smo ovim programompotaknuti veÊe zanimanje za Ëitanje, sluπanje i govornoizraæavanje. Iako sam naziv sugerira priËanje priËa,zbog sloæenosti posla koji obavljamo uglavnom nismou moguÊnosti nauËiti tekst napamet, pa viπe ËitamopriËe, ali sam tijek radionice predvia razgovor iprepriËavanje, pa se naziv odræao. RazliËiti su uzrastisudjelovali u PriËopriËalicama: predπkolci, niæi i viπirazredi osnovne πkole. Grupe su mjeπovite i najËeπÊesudjeluju djeca od 5 do 9 godina starosti. TrajanjePriËopriËalica je 60 minuta. Svaki puta Ëitamo drugupriËu, potom slijedi usmeni izriËaj: razgovor iliprepriËavanje, te crtanje najdraæeg lika ili situacije.

TreÊa faza nije ukljuËila djecu kao stvaratelje, veÊsamo kao gledatelje. Naime, poæeljeli smo se i miveliki poigrati priËom, pa smo ju prenijeli uelektroniËku formu. ZahvaljujuÊi izuzetno uspjeπnojsuradnji s civilnim roËnikom Markom nastala je naπaprva elektroniËka slikovnica. Mladi uËitelj razrednenastave (trenutno bez zaposlenja) Marko Vidak,pokazao se izuzetno spretnim u rukovanjukompjutorom, ali i vrlo motiviranim za takvu vrsturada. Skenirao je slike iz slikovnice, prepisao tekst kojise na svakoj stranici pojavljuje u razliËitom, Ëakduhovitom obliku. Pregledavπi uËinjeno, zakljuËili smoda nas glazbena podloga sama po sebi ne bizadovoljila.

RazmiπljajuÊi πto bi djeci bilo zanimljivo, aujedno i pomalo edukativno, dosjetili smo seonomatopeje koja bi dala zaokruæenu cjelinu toj vrstislikovnice, pa je roËnik Marko pronaπao odgovarajuÊezvukove i pridruæio ih slikama. ElektroniËka slikovnica“Krokodil Marko” bila je gotova. Dijete ju moæesamostalno Ëitati ili osluπkivati i gledati, te sluπatiizraæajno Ëitanje odrasle osobe. U pravilu su djecaiznenaena raznolikoπÊu dogaanja na ekranu ipopratnih zvukova, pa traæe ponavljanje priËe. Njihovaje paænja na zavidnom nivou, Ëesto bolja iujednaËenija nego pri samom Ëitanju klasiËneslikovnice. Ipak, ova je (i sve buduÊe) elektroniËkaslikovnica namijenjena iskljuËivo internoj upotrebi uknjiænici. Ideje i zamisli kojima bismo obogatilinaredne elektroniËke slikovnice i uËinili ih edukativnosadræajnijima postoje, samo moramo smisliti naËin nakoji Êemo ih realizirati.

PRI»OPRI»ALICE: KAKO JE KROKODIL MARKO PRONA©AO SVOJ DOM

Piπe: Irena HlupiÊ-Raπo

Djeca s maskama

PriËu “Kako je krokodil Marko pronaπao svojdom” (Ivana GuljaπeviÊ), zamislili smo kao mali projektu kojem Êe djeca na viπe naËina razvijati svojestvaralaπtvo (usmeno, motoriËko, likovno). Tako sunastale πtapne lutke za malo lutkarsko kazaliπte (likovi:krokodil Marko, ptiËica, orao, πiπmiπ, pingvin,jednogrba deva, kit). Djeca su se Ëesto i rado vraÊalaigranju lutkama smiπljajuÊi nove situacije s poznatimlikovima.

Naslovnica slikovnice


24 Svezak 9

SrdaËan pozdrav iz»azme, Moslavina!

» a z m a n s k aKnjiænica, 2006. go-dine postala je sa-mostalna narodnaknjiænica, pod nazi-vom Gradska knjiæ-nica Slavka Kolara»azma. Bookmarker i

olovka sa novim logom knjiænice, predstavljeni suËazmanskoj javnosti 23. 9. 2006., na Dan hrvatskihnarodnih knjiænica.

dobra slikovnica, kakav treba biti tekst slikovnice, akakve ilustracije slikovnice - pitanja su na koje ovaradionica odgovara odnosno preporuËuje, savjetuje,kako djeci, tako i roditeljima.

InformatiËka radionica bila je prije sveganamijenjena umirovljenicima, kako bi nauËili osnovekoriπtenja osobnog raËunala, pretraæivanje interneta,kako otvoriti elektroniËku poπtu, urediti tekst. Putemradionice æeljeli smo prezentirati Gradsku knjiænicu kaonezaobilazno mjesto u organizaciji i provoenjuprograma cjeloæivotnog uËenja za sve dobne skupinekorisnika.

Meunarodni dan prava djeteta obiljeæen je uGradskoj knjiænici “Slavko Kolar” u »azmi likovnomradionicom: djeca iz DjeËjeg vrtiÊa “PËelica” crtala suo toj temi, te su njihovi radovi bili izloæeni u prostoruKnjiænice, kao i poruke uËenika drugog razredaOsnovne πkole »azma.

Meunarodni dan pismenosti 2006. obiljeæili smoizloæbom “Pisma svijeta”, namijenjenoj uËenicimaSrednje πkole »azma. Izloæba je predstavila povijestpisma odnosno razvoj sustava zapisivanja jezika,najkoriπtenija pisma danaπnjeg svijeta te tropismenosthrvatskog jezika, odnosno hrvatskih prostora.

KorespondirajuÊi s ovogodiπnjim motom“Pismenost, put iz siromaπtva”, Gradska knjiænica»azma je obradila podatke vezane uz pismenost iobrazovanje na nivou Grada »azme te ih predstavila uradio-emisiji Gradskog radija »azma, kao i na mreænimstranicama Grada.

VIJESTI IZ »AZMEPiπe: Vinka JeliÊ

Poster iz likovne radionice

U Mjesecu hrvatske knjige 2006. organizirali smodvije radionice; za one najmlae i one starije.Radionica “»itajmo im od najranije dobi” bila jenamijenjen djeci predπkolske dobi. Kada Ëitati, kakoËitati, πto Ëitati, zaπto Ëitati, πto je slikovnica, πto je

Novi logo knjiænice

Obiljeæavanje Meunarodnog dana pismenosti

Tako na podruËju Grada »azme nepismenih je2,6% graana, sa srednjom πkolom 37% graana,akademski obrazovanih 5,6%, dok najviπe ima onih snezavrπenom, djelomiËno ili potpuno zavrπenomosnovnom πkolom 53%. Obraene podatke koristilismo i u prigodnom predavanju za uËenike Srednjeπkole »azma.


Svezak 9 25

Namjera nam je bila upoznati naπu lokalnuzajednicu s programima obrazovanja odraslih kojeknjiænica moæe ponuditi.

Kako su pojmovi obrazovanje odraslih odnosnocjeloæivotno uËenje joπ uvijek dosta nepoznati u naπojsredini, Gradska knjiænica se i ovom prigodompredstavila kao nezaobilazno mjesto u organizaciji iprovoenju programa cjeloæivotnog uËenja.

U godini obljetnice velikog znanstvenika, NikolaTesla posjetio nas je u obliku interaktivnog CD-ROM-a o æivotu i otkriÊima nenadmaπnog genija s ovihprostora. “Teslin dan” u »azmi odræan je 26. sijeËnja2007., a sudjelovali su autori CD-ROM-a SlaanLipovec, Vladimir KonËar i Miroslav MiÊanoviÊ kaopredstavnik izdavaËa Agencije za odgoj i obra-zovanje.

ÆELJKA HORVAT VUKELJA

U Gradskoj knjiænici »azma gostovala je djeËjaknjiæevnica Æeljka Horvat Vukelja, glavna urednicadjeËjeg Ëasopisa “Modra lasta”. UËenici prvih razredaOsnovne πkole »azma, upoznali su se s knjiæevnicomi njezinim priËama, koja svoj cijeli radni vijek piπe istvara za djecu. Izmeu ostaloga, napisala jedvadesetak djeËjih igrokaza, roman, stotinjak kratkihpriËa, a najpoznatije su joj upravo slikovnice zanajmlae kao πto su “BalonËica”, “Panjoglav”,“Hrabrica”, “SlikopriËe”, “LeteÊi glasovir”, “Pijanstica”.Djeca su uæivala u priËanju priËa s knjiæevnicom, a tomsu se prilikom upoznali i s Gradskom knjiænicom.

Da je rijeË i o dobrom pjesniku, potvrujenominacija za pjesniËku zbirku godine “Uzimaj sve πtote smiruje”. Knjiæevni susret u Gradskoj knjiænici, kojije bio prilika da se i naπi sugraani upoznaju srecentnom hrvatskom knjiæevnoπÊu i autorima, vodio jeSlaan Lipovec.

DOMINIKANCI U »AZMI

U sklopu manifestacije Dani grada »azma 2006, uGradskoj knjiænici »azma, 13. srpnja 2006. odræano jepredavanje “Dominikanci u »azmi”. Predavanje jeodræao doc. dr. sc. Slavko SliπkoviÊ, sa Katedre zacrkvenu povijest KatoliËkog bogoslovnog fakultetaSveuËiliπta u Zagrebu, i inaËe dominikanac.

Predavanje dr. Slavka SliπkoviÊa

Djeca - redoviti posjetitelji knjiænice

IVICA PRTENJA»AU Gradskoj knjiænici Slavka Kolara, Ëazmanskoj

knjiæevnoj publici predstavio se Ivica PrtenjaËa svojimprvim romanom “Dobro je; lijepo je”. Roman su dobroprimili knjiæevni kritiËari i Ëitatelji, πto potvruje ulazaku najuæi izbor za knjiænu nagradu Kiklop 2006, zaprozno djelo godine.

ZagrebaËki biskup, Stjepan II, osnivaË »azman-skog kaptola i grada »azme, doveo je dominikance u»azmu 1228./1229. Dominikanski samostan u »azmiosnovao je Pavao Dalmatinac, uz potporu islavonskog hercega Kolmona, koji je i sahranjen uËazmanskom samostanu. Dominikanci u »azmidovedeni su sa svrhom da unaprijede kako duhovni,tako i u druπtveni æivot puka. Uspjeπno su djelovali napropovijedanju krπÊanskog nauka kao i prosvjeÊivanjupuka u svojoj samostanskoj πkoli opÊeg tipa, te semoæe reÊi da je to i bila prva πkola u »azmi. Arhivskagraa Ëazmanskog samostana saËuvana je u vrloskromnom opsegu u razliËitim arhivskimustanovama u domovini i inozemstvu.

Uz predavanje, kustos Gradskog muzeja,Vjekoslav ©trk postavio je prigodnu izloæbu oËazmanskim dominikancima, koristeÊi muzejskugrau.


26 Svezak 9

Knjiænica iËitaonica “FranGaloviÊ” u Koprivnicitijekom 2006. godinesudjelovala je kaopartner u projektu“KnjiæniËna usluga zaslijepe i slabovidne”,kojeg je financiralaEuropska unija, anositelj mu je bilaUdruga slijepih

KoprivniËko-kriæevaËke æupanije. Osnovni cilj projektabio je ravnopravno ukljuËivanje slijepih i slabovidnihosoba u lokalnu zajednicu i druπtvo u cjelini,izgradnjom modela suradnje izmeu udruge slijepih inarodne knjiænice. Projektom se nastojalo omoguÊitikvalitetniji pristup izvorima znanja i informacijaslijepima i slabovidnima, kako bi se u vlastitoj lokalnojsredini mogli lakπe i uspjeπnije informirati, obrazovati,zavrπiti πkolovanje i steÊi struËne kvalifikacije te sezaposliti i aktivno sudjelovati u æivotu zajednice idruπtva uopÊe.

- nabavljena je specijalna knjiæniËna graa - ukupno365 jedinica; od toga najviπe zvuËnih knjiga, ukupno216 (122 na CD-ima i 94 na audiokasetama) itaktilnih slikovnica (99), a ostalo su taktilne igraËke,knjige na Brailleovom pismu, knjige na uveÊanomtisku te ostale knjige o slijepima i slijepih autora

- nabavljena je specijalna oprema (raËunalo s go-vornom jedinicom, ËitaËem ekrana, fine reader-omi Brailleovim retkom, Brailleov printer, elektroniËkopoveÊalo za rad na raËunalu, dva samostalnaelektroniËka poveÊala za Ëitanje, tri MP3 playera,transporter za teæe pokretne osobe radi svladavanjastubiπta u Knjiænici)

- provedena je edukacija osoblja za pruæanje noveusluge, ukljuËujuÊi studijske boravke u knjiænicamai drugim ustanovama te udrugama koje rade spopulacijom slijepih i slabovidnih korisnika (uzemlji i inozemstvu)

Piπe: Ljiljana Vugrinec

SveËani poËetak nove usluge

Kao preduvjet za uvoenje knjiæniËne usluge zaslijepe i slabovidne, u okviru projekta:

Jedna od integracijskih radionica za slijepu, slabovidnu i videÊu djecu

U drugom dijelu projekta (od srpnja do prosinca)naglasak je stavljen na informiranje i obuku korisnikaza koriπtenje nove usluge, pa je odræano ukupno 12radionica i predavanja za sve uzraste i kategorijepotencijalnih korisnika ove knjiæniËne usluge.

Svi programi - na kojima je zabiljeæeno ukupno249 posjeta - bili su integracijskog karaktera: osimslijepih i slabovidnih korisnika, prisustvovali su im idrugi zainteresirani sudionici, napr. Ëlanovi obitelji i


Svezak 9 27

prijatelji slijepih i slabovidnih, odgajatelji, uËitelji,videÊa djeca i mladi, knjiæniËari, lijeËnici, psiholozi,defektolozi, te ostali graani koji u okviru podruËjasvog interesa ili profesionalnog bavljenja dolaze udoticaj s ovom populacijom osoba s posebnimpotrebama.

Okrugli stol pod nazivom “Dostupnost knjiænica za sve- knjiæniËne sluæbe, usluge i raËunalna oprema zaslijepe, slabovidne i gluhoslijepe osobe: kako ulokalnoj zajednici dolaze do izvora znanja” zajedniËkisu organizirale Komisija za osobe s posebnimpotrebama HKD-a, Hrvatska knjiænica za slijepe teKnjiænica i Ëitaonica “Fran GaloviÊ”.

Rezultati koriπtenja knjiæniËne usluge za slijepe islabovidne premaπili su poËetna oËekivanja te sami posebi predstavljaju dovoljnu motivaciju knjiæniËarima zanastavak i proπirenje ove usluge: kao korisnici usluge,u knjiænicu se uËlanilo 38 Ëlanova æupanijske Udrugeslijepih; zabiljeæeno je 210 njihovih posjeta knjiænici, aposudili su 370 jedinica specijalne grae - od toganajviπe zvuËnih knjiga.

Slijepi i slabovidni korisnici od posebne, njimanamijenjene opreme najviπe su koristili elektroniËkopoveÊalo te raËunalo s govornim dodatcima, a opremaje ukupno koriπtena 57 puta.

Edukativno-promidæbeni materijal u projektu

Sustavno se provodila promidæba projekta:tiskani su promidæbeni i edukativni materijali (broπura,deplijan, katalog, bookmarkeri na latiniËnom i naBrailleovom pismu, plakat, pozivnica za promotivnusveËanost, promotivne platnene torbe); odræane tritiskovne konferencije; u medijima objavljena 72priloga i vijesti o projektu, snimljeno nekoliko radio iTV priloga. PoËetak koriπtenja nove usluge posebno jeobiljeæen prigodnom sveËanoπÊu odræanom 19. lipnja2006., kada je ovaj projekt, pionirskog karaktera uHrvatskoj, pobliæe predstavljen korisnicima, kao i πirojjavnosti. Istovremeno, otpoËelo je koriπtenje knjiæniËneusluge za slijepe i slabovidne, tj. upis korisnika iposudba grae, odnosno koriπtenje specijalne opreme.

Srediπnji dogaaj druge polovice projekta, koji jezavrπio krajem prosinca 2006., bio je meunarodniOkrugli stol kojem je 6. i 7. studenog 2006. domaÊinbila koprivniËka Knjiænica i Ëitaonica “Fran GaloviÊ”.

Demonstracija rada s tehniËkim pomagalima za slijepe i slabovidne

ElektroniËko poveÊalo bilo je jedno od najkoriπtenijih pomagalatijekom projekta

Osim ovih rezultata, projektom je ostvarena veÊasenzibilizacija javnosti za probleme slijepih islabovidnih, ali i podrπka lokalnih i dræavnih politiËkihstruktura nastojanjima da se smanje i/ili prevladajubarijere koje prijeËe slijepima i slabovidnimaravnopravno ukljuËivanje u æivot zajednice. Dogodilesu se i znaËajne promjene na træiπtu opreme -specijalnih pomagala za slijepe i slabovidne, koje seoËituju u veÊoj ponudi i manjim cijenama pojedineopreme. U cjelini gledano, osim neposrednih rezultatau radu s direktnim korisnicima, ovaj projekt opÊenitoje pridonio pokretanju promjena u stavovima premaovoj ranjivoj skupini naπih sugraana - slijepima islabovidnima - koji imaju velike potencijale, ali ih zbogneprilagoenosti druπtva njihovim poteπkoÊama Ëestonemaju moguÊnost realizirati.

S obzirom da su Udruga slijepih i KFG ponovnozajedniËki aplicirale na sredstva iz EU programaCARDS 2004, vjerujemo kako Êe se usluga za slijepe islabovidne u Koprivnici i nadalje razvijati i πiriti, kakobi zaæivjela kao model i za ostale narodne knjiænice uHrvatskoj, pa i πire.


28 Svezak 9

Osvanulo je predivno srpanjsko pirovaËko jutro.Krici galebova i lagano lupkanje slanih valova uzlelujanje usidrenih brodica kao milozvuËna pjesmaodzvanjali su u mojoj duπi stvarajuÊi poseban mirkad sam usamljen πetao suncem obasjanim æalom,istovremeno sanjajuÊi o rodnoj Podravini i dragimakoje sam tamo ostavio. Naviknut na rano ustajanje,niti nakon dvotjednog boravka u Pirovcu nisam æeliopropustiti za mene najljepπi dio dana, upijajuÊi sveblagodati osvjeæavajuÊeg jutra. Ne volim baπ previπepodnevno præenje na vrelini uæarene kugle zvaneSunce. U svakom sluËaju, prednost dajem izleæavanjuu debeloj hladovini, pod obliænjom kroπnjom, sknjigom u ruci, koja nerijetko zavrπi na vlastitimnaoËalama i na vlastitom organu njuha, uz slabaπnezvuËne signale koje nehotice proizvodim. No, nisamjedini na plaæi u toj zanimaciji.

Pribliæavao se kraj godiπnjeg odmora, a samimtim i povratak u zaviËaj. Ni slutio nisam da Êu togadana doæivjeti nezaboravan susret, toliko netipiËan zamore, ljeto, ili avanturu u predveËerje, kad rumenilosunca i plavetnilo mora postaju jedno. Bliæilo sepodne. Kreπtave galebove i lelujanje brodica zamijenilaje vreva, krcata plaæa, vika i cika razdragane mlaarije(i ne samo njih!) koja je izvodila svakakve majstorije upliÊaku, πarenilo suncobrana, plastiËnih krokodila, loptisvih boja i dimenzija i ostale drangulije za πto ugodnijiboravak na vruÊem pijesku uz osvjeæavajuÊepovremeno ulaæenje u - ipak - hladniju Veliku kadu.Prisjetio sam se tog trenutka i nadaleko (pre)poznatihi veÊ slavom ovjenËanih kupaÊih gaÊa joπ slavnijegkolege iz... (ah, ne smem reËi odakle!). No, vratimo serazlogu ove moje pisanije!

Iz svoje hladovine, leima naslonjen na stablopolustoljetnog bora (mojeg vrπnjaka) znatiæeljno sampromatrao to uzbibano mnoπtvo. Odjednom, pogledmi se zaustavi na (odnekud) poznatom licu, licu kojese popriliËno razlikovalo od svih ostalih (mladih,pogodite kojeg spola, u badiÊima, sa ili bez gornjegdijela, da ti oËi ispadnu!). Bilo je to veÊ pomaloizborano lice starice, s velikom torbom u ruci,“japankama” na nogama, u dugaËkoj laganoj ljetnojhaljini, napola skriveno ispod πeπira πiroka oboda kojije stvarao sjenu nad, radi bogatstva sunËeve jare,poluzatvorenim oËima. Usprkos tome, i uz ponekuboru, mogla se i s veÊe udaljenosti primijetitiposebnost tih oËiju. Isijavale su toplinom, blagoπÊu,æivotnom radoπÊu, veseljem, dobrotom s velikim D.

Gdje li sam veÊ vidio to lice? Vrtim film, poznatomi je, ne mogu ga nigdje smjestiti! Odjednom,gospoa je osjetila moj pogled, okrenula se, pogledisu nam se sreli.

Zagonetno se osmjehnula. Pomislih: ta mladolikastarica mora da se rodila s osmijehom na licu, tolikoje bio razoruæavajuÊi i ohrabrujuÊi istovremeno. Nakonpoduæeg promatranja i razmiπljanja odluËim, ustanem,odem do gospoe, predstavim se: “Oprostite nasmetnji, gospoo, jeste li Vi, moæda, iz Koprivnice?Odnekud ste mi poznati, a ne mogu se sjetiti odakle.”Gospoine nasmijane oËi postale su joπ blaæe i joπsvjetlije, srdaËno mi je pruæila ruku na pozdrav i rekla:“Drago mi je, gospodine, ja sam Anelka MartiÊ.” Ostalsam paf, kaj da velim!

SJEΔANJE NA LJETO - SUSRET NA PLAÆIPiπe: Joæa Blaæek

Ljeto 2006.: Anelka i Joæa na plaæi u Pirovcu

Nakon kaj sem doπel k sebi od iznenaenja -zajedno smo, na njezin poziv, sjeli u debelu hladovinuispod guste crnogoriËne kroπnje. Rekao sam joj kakosam se u djetinjstvu oduπevljavao njenim “Malimlanetom”, i ne sanjajuÊi da Êu jednoga dana upoznati“Njegovu mamu”.

Preostala su mi joπ tri dana boravka u Pirovcu,gdje “Mali PirgiÊ”, kako sam je zvao, u svojoj kuÊiprovodi godiπnje πest toplih mjeseci. Uz svakodnevnodruæenje i duge razgovore o svemu i svaËemu, naravno,o knjigama ponajviπe, provodio sam najljepπi dioodmora zahvaljujuÊi sluËajnom susretu i mojojznatiæelji. Na oproπtaju zaæelio sam joj mnogo zdravljai svako dobro u povodu osamdeset drugog roendanai dvadeset petoga hrvatskog izdanja “Pirga”, njezinenajpoznatije knjige za djecu koja je do sada prevedenana jedanaest jezika i objavljena u Ëetrdeset izdanja, naËemu su joj, meu ostalima, Ëestitali predsjednikMesiÊ i ministar kulture Boæo BiπkupiÊ. ObeÊali smo daÊemo se dogodine ponovno sresti u njenom i - od tada- mojem Pirovcu. ZapoËelo je tako jedno divnoprijateljstvo koje traje i danas.


Svezak 9 29

U oæujku 2007. navrπilo se 28 godina rada

koprivniËkog bibliobusa, a tri godine rada novoga.

Davne 1979. godine bibliobus je poËeo s radom i

obilazio je stajaliπta na podruËju tadaπnje opÊine

Koprivnica, seoske sredine i radne organizacije. Bilo

je to, tada, moderno vozilo, Ëetvrto takve vrste u

Hrvatskoj. Ljudi su ga rado prihvatili zbog prednosti

koje je donosilo: redovit dolazak na stajaliπta,

moguÊnost posudbe knjiga nedaleko od svoje kuÊe,

odnosno radnog mjesta, veliki izbor knjiga iz svih

podruËja.

Gotalovo, OtoËka, NovaËka, Gola i Ædala. Treba

naglasiti da bibliobus djeluje na principu

samofinanciranja troπkova rada, odnosno sklapanja

ugovora u pruæanju usluga opÊinama i poduzeÊima.

U 2007. godini bibliobus je obilazio 37

stajaliπta: devet u poduzeÊima i 28 u opÊinama i

prigradskim naseljima. UËlanjeno je 1957 Ëlanova,

πto je 287 Ëlanova viπe nego godinu ranije.

Bibliobus je u istom periodu imao 14 408 posjeta i

posueno je 27 766 knjiga.

GODI©NJICA RADA KOPRIVNI»KOG BIBLIOBUSA:28 GODINA BIBLIOBUSNE SLUÆBE I 3 GODINE RADA NOVOG BIBLIOBUSA

Piπe: Mladen TudiÊ

Najdraæi korisnici bibliobusa - djeca: detalj iz posjeta koprivniËkomDjeËjem vrtiÊu “TratinËica”

Kako je vrijeme prolazilo, zbog starosti vozila

dolazilo je do sve ËeπÊih kvarova πto se odrazilo na

veliki broj popravaka, a zbog toga i na redovit

obilazak stajaliπta. Godine 2003, nakon 24 godine

rada, odluËeno je da stari bibliobus prestane s

radom. VeÊ ranije krenulo se u akciju nabavke novog

bibliobusa, odnosno prikupljanje ponuda

proizvoaËa i financijskih sredstava za njegovu

nabavku. Te iste godine poËelo se raditi na izradi

novog bibliobusa u tvornici “Vrh” u Dugom Selu,

napravljena je revizija fonda, obilazile su se opÊine

i poduzeÊa radi dogovora o stajaliπtima, te se radilo

na nabavi novih knjiga za poËetak rada.

Bibliobus je bio dovrπen u veljaËi 2004. godine,

te je 13. oæujka krenuo na teren, odnosno nastavio

s radom. PoveÊao se broj stajaliπta, a posebno je

potrebno istaknuti da je novi bibliobus krenuo i u

Prekodravlje gdje je otvoreno pet stajaliπta:

Knjiæevni susret u PodruËnoj πkoli BakovËice

U organizaciji bibliobusne sluæbe odræan je

susret s knjiæevnicom Enerikom BijaË u

BakovËicama, a radnici iz bibliobusa i MatiËne

sluæbe bili su prisutni na 14. susretu Slovenskih

putujuÊih knjiænica u Ljubljani. Redovito se vrπi

dostava knjiga invalidnoj osobi u KoprivniËkom

Ivancu, a po potrebi i na drugim stajaliπtima ako je

bibliobusu dostupan prilaz do kuÊe korisnika.

Kako bi bibliobus bio maksimalno iskoriπten, u

planu je proπirenje njegove djelatnosti i na ostali,

kriæevaËki i urevaËki, dio æupanije. Stoga Êe za rad

u drugoj smjeni biti potrebno, uz dva sadaπnja,

zaposliti joπ dva nova radnika.


30 Svezak 9

Knjiænica i Ëitaonica “Fran GaloviÊ” u Koprivnicipridruæila se 23. rujna 2006. desetcima drugihnarodnih knjiænica u Hrvatskoj, obiljeæavajuÊi Dannarodnih knjiænica, kojeg je po prvi put organiziralaZajednica narodnih knjiænica Hrvatske (ZNAK).

je izloæba “Zaboravljeno u knjiænici 2005./2006.” koja jeizazvala vrlo veliko zanimanje, a na posebno dobarodjek naiπla je akcija Knjiænice kojom je graanimapoklanjala otpisane knjige i Ëasopise iz svoga fonda.

Pod suncobranima na terasi pred Knjiænicom biloje osobito æivo, jer su se na tome mjestu odvijaliuglavnom programi za najmlae: svi zainteresiranimogli su igrati druπtvene igre, poput πaha i “»ovjeËe,ne ljuti se”; odræana je zavrπna likovna radionica izradesuvenira pod nazivom “160 godina knjiæniËarstva iorganiziranog Ëitanja u Koprivnici”, pod vodstvomIgnaca Horvata, a vrhunac dogaanja za djecu bio jenastup multimedijalne umjetnice, Nikoline ManojloviÊVraËar, inaËe poznate kao Nine iz TV emisija “Nininkutak” i “Æutokljunac”.

“DAN NARODNIH KNJIÆNICA”U KOPRIVNI»KOJ KNJIÆNICI I »ITAONICI “FRAN GALOVIΔ”


Klaunesa ispred knjiænice

Cilj projekta - u kojem su sudjelovale 173hrvatske narodne knjiænice - bio je promoviratinarodne knjiænice kao srediπnje javne ustanove zapotporu razvoja demokracije i civilnog druπtva;knjiænice kao nezaobilaznog mjesta u organizaciji iprovoenju programa cjeloæivotnog uËenja, njezinedoprinose ekonomskom prosperitetu gradova, opÊinai mjesta, te doprinose u oËuvanju lokalnog kulturnogi povijesnog identiteta, obiËaja i tradicije.

U koprivniËkoj gradskoj Knjiænici obiljeæavanjeDana hrvatskih knjiænica proteklo je vrlo uspjeπno, krozniz akcija i programa pod zajedniËkim nazivom “Danotvorenih vrata knjiænice”. Prema procjenamaorganizatora, cijelom dogaanju - koje se odvijalo usamoj Knjiænici, ali i na terasi ispred nje -prisustvovalo je oko tisuÊu graana - odraslih i djece.

Svatko od nazoËnih mogao je odabrati neπto posvome ukusu: u akciji besplatnog uËlanjivanja, 118novih korisnika po prvi se put upisalo u Knjiænicu;zainteresirani graani kroz voene obilaske poKnjiænici imali su priliku razgledati njen prostor “odpodruma do tavana”; u izlozima Knjiænice postavljena

Æongliranje lopticama posebno se svidjelo malima, ali i velikima

Kao klaunesa Pemzla ©m, ona je ovom prilikomizvela predstavu “Kofer s istoka”, a potom odræalaæonglersku radionicu za djecu, u kojoj su maliπanimogli nauËiti ne samo kako se æonglira lopticama, veÊi kako mogu sami izraditi lopticu za æongliranje. VeselapriËa o koferu punom iznenaenja, pristiglom iz dalekeKine, kao i æonglerske vjeπtine smotane klaunesePemzle, izazvale su veliko oduπevljenje brojnihnazoËnih maliπana, ali i njihovih roditelja, baka idjedova te svih ostalih koji su pratili predstavu.


Svezak 9 31

Dana 13. oæujku 2007. u PodruËnoj πkoli VelikiRaven (kod Kriæevaca), uz prigodni program -recitaciju duhovitih stihova o knjizi i Ëitanju, kojeje za tu prigodu napisao djed jednog od uËenika,gosp. Vladimir Kramar - kojeg su pripremili uËenicisa svojim uËiteljicama, otvorena je knjiænica zamjeπtane Ravna i okolice.

knjiga koje su se do danaπnjih dana saËuvale uprostoru πkole.

Knjiga, Ëitanje i knjiænica u manjim mjestimasu se uvijek vezivale uz prostor πkole. Tako i danas.Otvaranjem knjiænice u Velikom Ravnu u prostoruPodruËne πkole nastojimo pribliæiti knjigu i ostaluknjiæniËnu grau stanovnicima Ravna i okolice idoprinijeti nastojanjima da πkolski prostor postanesrediπnje mjesto okupljanja i druπtvenih dogaanja.Nadamo se da Êe ova knjiænica zaæivjeti u lokalnojsredini i da Êe poticati i razvijati Ëitanje ipismenost pogotovo kod onih najmlaih.

OTVORENJE KNJIÆNICE U VELIKOM RAVNUPiπe: Marjana Janeπ-Æulj

SveËano otvorenje knjiænice

Knjiænica je zajedniËki projekt O© Lj. Modeca,koja daje prostor, Mjesnog odbora Raven koji jeopremio prostor lijepim drvenim policama i Gradskeknjiænice “Franjo MarkoviÊ” Kriæevci, koja organiziraposudbu i daje knjiæniËnu grau. Knjiænicu jesimboliËno, rezanjem vrpce otvorila DoloresMarkoviÊ, uËenica iz Ravna, ali i stalna ËlanicaGradske knjiænice u Kriæevcima.

»itanje i knjiæniËarstvo u mjestu Raven imadugu tradiciju. Veliki æupan Nikola ZdenËaj, erudit imecena, politiËar, kulturni i druπtveni djelatnik nasvom je vlastelinskom imanju u Velikom Ravnuposjedovao jednu od najveÊih knjiænica togavremena, bogatu raznovrsnim djelima od filozofijedo pjesniπtva i historijskih djela, ali danas, naæalost,izgubljenih.

Takoer je u Ravnu u razdoblju nakon Drugogsvjetskog rata neko vrijeme postojala knjiænica uosnovnoj πkoli koja je bila namijenjenamjeπtanima, nastavnicima i πkolskoj djeci.

Postoje dokumenti i svjedoËanstva da su seknjige dopremale iz Knjiænice i Ëitaonice uKriæevcima u drvenim sanducima i posuivalemjeπtanima. O tome svjedoËi i bogata zbirka starih

Koliko zanimljivosti u novoj knjiænici!

Knjiænica za sada ima status knjiæniËnogstacionara, ali postoji moguÊnost da postaneknjiæniËni ogranak. Posjeduje oko 1500 sv. knjiga idruge grae (filmova na VHS-u i DVD-u, i periodike),koja Êe se nadopunjavati i mijenjati ovisno ointeresu i potrebama korisnika. Knjiænica radi dvaputa tjedno po tri sata (utorkom i Ëetvrtkom od17.30 do 20.30 sati). »lanarina vrijedi godinu danai iznosi 50 kn za odrasle i 30 kn za djecu, dok je zakorisnike socijalne pomoÊi i uËenike prvih razredaosnovne πkole besplatna. »lanska iskaznica se moæekoristiti i u matiËnoj knjiænici u Gradskoj knjiænici uKriæevcima. Knjiænicu vodi uËiteljica RenataTrstenjak, voditeljica P© u Velikom Ravnu.

Svima koji su do sada i koji Êe ubuduÊe na bilokoji naËin doprinijeti radu ove Knjiænice, srdaËnozahvaljujemo za doprinos i pomoÊ.


32 Svezak 9

Osposobiti sebe i druge za cjeloæivotno uËenjeosnovni je cilj πkolovanja uopÊe i jedno od osnovnihnaËela obrazovanja prema Hrvatskom nacionalnomobrazovnom standardu. UËenje uËenja kroz razliËiteistraæivaËke projekte u πkoli time dobiva velik znaËaj.U takvom naËinu obrazovanja vaænu ulogu imaju iknjiænice kao informacijska srediπta lokalne zajednice.Zato smo u Gradskoj knjiænici “Franjo MarkoviÊ” uKriæevcima pokrenuli projekt IstraæivaËki rad u knjiænicina temu Karl Bruckner: Sadako hoÊe æivjeti. U projektusu sudjelovali uËenici sedmih razreda dviju kriæevaËkihosnovnih πkola, njihove profesorice hrvatskoga jezikate knjiæniËari i civilni roËnici naπe knjiænice.

Knjiæevno djelo Sadako hoÊe æivjeti, tema kojegje bacanje atomske bombe na Hiroπimu, bilo jepolaziπte za istraæivanje u knjiænici. UËenici podijeljeniu sedam grupa istraæivali su razliËite teme o Japanu iatomskoj bombi iz razliËitih podruËja znanja:zemljopisa (prirodne i druπtvene osobitosti Japana iJapanaca), povijesti (II. svjetski rat na Pacifiku,posebno Amerika - Japan), fizike, kemije (atomskabomba), vjeronauka (religije Japana), hrvatskog jezikai kniæevnosti (japanski jezik i pismo, haiku pjesniπtvo),likovnog odgoja (umjetnost origamija i izrada ædralova)

Ciljevi projekta:* upoznavanje knjiænice kao mjesta istraæivanja i

cjeloæivotnoga uËenja* informacijsko opismenjivanje: upoznavanje s razli-

Ëitim izvorima informacija u knjiænici, naËinimanjihova pretraæivanja i odabira relevantnih infor-macija

* integracijsko-korelacijski pristup nastavi lektire iistraæivanju

* Ëitanje kao naËin upoznavanja drugih naroda ikultura (Japana)

* suradnja knjiænice i osnovnih πkola (timski raduËenika, uËitelja, knjiæniËara i civilnih roËnika)

Izvedba projekta:1. odræan je uvodni sat u knjiænici (1 πk. sat), s ciljem

motiviranja uËenika i uvoenja u temu; objaπnjenim je naËin rada (kod kuÊe, u πkoli, u knjiænici);uËenici su podijeljeni u 7 grupa, od kojih je svakadobila zajedniËki odabrano japansko ime;podijeljeni su zadaci za ciljano Ëitanje i istraæivanjepo grupama

2. kod kuÊe su uËenici samostalno ciljano Ëitaliknjiæevna djela uz voenje biljeπki

3. odræan je sat hrvatskoga jezika u πkoli (1 πk. sat), uzrazgovor o djelu, posebno o etiËkim pitanjima kojadjelo otvara, te uz podjelu tema za pisanjesastavaka (svaka je grupa dobila svoju temu)

4. provedeno je istraæivanje u knjiænici: grupe su jednapo jedna dolazile u knjiænicu (svaka grupa najmanje2 πk. sata - ovisno o interesu grupe), istraæivalesvoju temu iz razliËitih izvora informacija, biralematerijale za izradu plakata

5. kao rezultat istraæivanja, uËenici su pripremili kratkoizlaganje i izradili plakat (kod kuÊe ili u knjiænici)

6. odræan je zavrπni sat u knjiænici (2 πk. sata):* svaka grupa izlagala je o temi koju je istraæivala,

predstavila plakat koji je izradila i istakla izvoreznanja koje je koristila

* na panou su bili izloæeni najbolji ulomci iz sasta-vaka koje su uËenici pisali na teme o etiËkimpitanjima koja knjiæevno djelo otvara (premaodabiru njihovih profesorica)

* u prostoru knjiænice pripremljena je izloæba Izvoriinformacija u knjiænici kako bi uËenici na zavrπ-nom druæenju ponovili koje sve izvore knjiænicanudi i πto su koristili za istraæivanje Japana

* svi zajedno birali smo najbolji plakat i grupu kojaje imala najbolje izlaganje

* ispunjavanjem evaluacijskog listiÊa uËenici suvrednovali cijeli projekt

* druæenje je zavrπeno kuπanjem japanskog specija-liteta - sushija

7. nakon zavrπetka projekta: projekt je predstavljenizloæbom u knjiænici (izloæeni su plakati svih grupa)

KNJIÆNICA - MJESTO ISTRAÆIVANJA I CJELOÆIVOTNOGA U»ENJAPiπe: Suzana KneæeviÊ

Japanski obred pijenja Ëaja - na stolu Studijskog odjela

Uloga knjiænice bila je u tome da uËenici nauËekako se istraæuje: kako se pretraæuju razliËiti izvoriinformacija, kako se odabiru bitne informacije (utiskanim i elektroniËkim medijima) i kako se ono πtosu istraæili predstavlja ostalima. Pri tome smo ihpoticali kako bi kroz istraæivanje koristili πto viπe izvorainformacija koje knjiænica nudi: knjige, referentnugrau (enciklopedije, leksikone, atlase), Ëasopise,elektroniËku grau (CD-e i DVD-e) i internetskestranice.


Svezak 9 33

Istraæujemo podatke o Japanu

Prema ispunjenim evaluacijskim listiÊima,uËenici su ocijenili projekt korisnim, zanimljivim,svidio im se ovakav naËin obrade lektire i ovakav naËinrada u knjiænici (sve ove sastavnice ocijenili suprosjeËnom ocjenom 4,3). Njih 67% voljelo bi opetsuOno πto je najzanimljivije oko 50% uËenika istaknuloje da im se najviπe svidjelo upoznavanje s razliËitim

izvorima informacija. To pokazuje da je danaπnjudjecu, uronjenu u inernetski medij kao osnovni (Ëestoi jedini) izvor informacija, vaæno upuÊivati na ostaleizvore informacija i uËiti ih kako se njima sluæiti.

Nastavnici su izrazili zadovoljstvo ovakvimnaËinom rada i uvidjeli vaænost informacijskogopismenjivanja za cjeloæivotno uËenje te vaænu uloguknjiænice i knjiæniËara u tome. Uvidjeli su da jeknjiænica nezaobilazno mjesto za provedbu naËelauËenja prema HNOS-u.

Nekoliko knjiæniËara naπe knjiænice, koji rade narazliËitim odjelima, aktivno se ukljuËilo u izvedbuovoga projekta pa je takav timski rad obogatio i njih.

Iz svega navedenoga zakljuËujemo da je ovajprojekt imao viπestruke plodove za sve sudionike.Njegovi, pak, nedostaci su u tome πto iziskuje veliku idugotrajnu pripremu voditelja te puno vremena usamoj izvedbi, posebno u radu na istraæivanju sasvakom grupom uËenika posebno.

Zato, razmiπljajuÊi o moguÊim poboljπanjimaprojekta, veselimo se novoj grupi djece koju Êemoprema ovom modelu informacijski opismenjivati, ali iotkrivati im knjiænicu kao zanimljivo i kreativno mjestoistraæivanja i cjeloæivotnoga uËenja.

IZ NARODNIH KNJIÆNICA - IZ ©KOLSKIH KNJIÆNICA

Teorija, praksa imladi, nadobudniknjiæniËar

Iako smo veÊ ina fakultetu bili ite-kako svjesni veÊineproblema s kojima senaπa struka svako-dnevno susreÊe, ipakje prvi susret s prak-som bio teæak. VeÊ kaostudenti znali smo danaπe obrazovanje nije

ni poznato πiroj javnosti ni prepoznato kao vrijednost, danaπa struka ne uæiva ugled koji bi trebala, da ne postojirazumijevanje naπeg posla. I bez obzira πto smo svegatoga bili veÊ unaprijed svjesni, ipak su rijeËi “Mi bez tebemoæemo” teπke poËetniku, a mislim, i svakom πkolskomknjiæniËaru. Kako objasniti da nije stvar u tome mogu libez nas veÊ u tome da je s nama ljepπe? Da li uopÊeobjaπnjavati? Objaπnjavati svima ili ciljano pojedincima?Korisnicima, ravnateljima, uËiteljima, financijerima...Kome? Koji od savjeta dobronamjerne okoline prihvatiti:“ignoriraj, odustani, nemoj se toliko truditi...” ili “neuzimaj k srcu i nastavi joπ bolje”? Komentar “Mlada si inadobudna, ali sigurno Êe te proÊi!” - upuÊen mi je kaokritika, no ja sam ga odluËila prihvatiti kao kompliment.

U ime svih mladih, nadobudnih, inspiriranih, tek izaπlihs fakulteta, ali i onih hrabrih, upornih i neumornih, biramnastavljati s nadom da Êe svaki put biti bolje! Ako samiposustanemo u radu, percepcija knjiænice i knjiæniËaraneÊe se mijenjati. Ako sami ne razbijemo stereotipe kojesmo zatekli u zajednici, oni Êe nas i dalje ograniËavati.Marketinπke smo strategije veÊ ugurali kroz vrataknjiænice, sad joπ samo kad bismo ih mogli iskoristiti zaoblikovanje ugleda struke... No dok se globalne promjenene dogode, biti nadobudni knjiæniËar solidna je lokalnastrategija.

Lud zbunjenom ili buka u komunikacijskom kanaluKolektiv u kojem imam priliku raditi je aktivan,

prilagodljiv i poticajan (veÊinu vremena). No ponekad,nabaviti knjigu, naruËiti Ëasopis, pa Ëak i dati grau nakoriπtenje, ne proe bez problema koji se, u najmanjuruku, mogu nazvati Ëudnim. Zaπto prvaπiÊi ne biposuivali slikovnice, zaπto ne bismo kupili enciklopediju,zaπto ne bismo pozvali djecu na kreativnu radionicu? Bezdaljnjeg nabrajanja ovih bizarnih situacija (primjere kojihsvi imamo) moramo se prisjetiti da svaka medalja imadvije strane. Primjerice; roditeljima prvog razreda reËenoje da u prvom polugodiπtu neÊe biti lektire pa uËiteljicasmatra da bi slikovnice mogle unijeti pomutnju. I bi li tozaista mogao biti problem? Da! Pa knjiænica je za knjige- πkolska knjiænica za lektiru, lektira je obavezna i podefiniciji naporna. No je li to tako uistinu?

ZA©TO KNJIÆNI»ARKE NIKAD NEMA?POGLED U STRUKU JEDNOG PO»ETNIKA

Piπe: Ivanka FerenËiÊ

34 Svezak 9

Ako je uËeniËki fond razdijeljen na obveznu lektirui slobodni fond, ako se uËenicima daje do znanja da suu slobodnom fondu djela za njihovo slobodno vrijemekoja mogu ponijeti kuÊi, a ako im se ne svide, vratiti ihneproËitana, ako ih se motivira da otkriju Ëarobne priËei pregledaju lijepe ilustracije...

»ini se da zapravo veliki dio problema proizlazi izkomunikacije u kojoj ni jedna strana nema sveinformacije, a obje strane imaju razloga smatrati da su upravu. Tako dolazimo do administrativnih vjeπtina mladihnadobudnih knjiæniËara, tj. pisanja izvjeπÊa i obavijesti osvakoj nabavi, aktivnosti, akciji i dogaaju i neprestanomguranju tih izvjeπÊa suradnicima i nadreenima. Aponeπto energije treba utroπiti i u hodanje za istima poπkoli i prepriËavanje sadræaja navedenih izvjeπÊa za sluËajda nisu imali vremena / volje / snage / interesa da taizvjeπÊa proËitaju. U svakom sluËaju, Ëak i neproËitano i(ne)posluπano izvjeπÊe korisno je u opisanim bizarnimsituacijama jer nitko viπe nema opravdanje “nisam znao”,sve argumentacije mladi je knjiæniËar veÊ iznio i æalbenirok je zavrπen! No i kod komunikacije u drugom smjerumoæe doÊi do smetnji, pa trebamo i mi biti upoznati stuim planovima, ciljevima i naËinima, te njihovim“IzvjeπÊima”.

odræavaju u vrijeme sata razredne zajednice (po dogovorus razrednikom). A osim usvajanja temeljnih znanja ivjeπtine informacijske pismenosti, uËenici imaju prilike ibolje upoznati knjiæniËara, Ëime se mijenjaju i njihovaoËekivanja u odnosu na πkolsku knjiænicu.

Jedna od najopseænijih akcija za poticanje ËitalaËkihnavika provedena je u Mjesecu hrvatske knjige podnazivom “Odlomak iznenaenja”. PoËela je plavimoglasom koji je ujutro uËenike doËekao na vratimanjihovih uËionica. Isticanjem problema s kojim se susreÊesvako dijete pri izboru knjige za slobodno vrijeme, oglasje najavljivao ono najvaænije - ovaj put, knjiga biraËitatelja! U svakoj se omotnici nalazilo nekoliko stranicapojedine knjige / priËe / slikovnice, svaki je od ovihodlomaka bio oznaËen samo πifrom, a omotnice su sezatvorene nalazile u kutiji. Kad je kutija stigla dopojedinog razreda, uËenici su izvlaËili omotnice, a timoblikom nagradne igre akcija je samo imala jaËi odjek.Oni uËenici kojima se odlomak svidio, mogli su doÊi uknjiænicu i po πifri saznati o kojoj se knjizi radi i posuditije.

Generalno zadovoljan rezultatima, ovaj mladi inadobudni knjiæniËar planira joπ puno ovakvih neoËe-kivanih novotarija!

Zaπto knjiæniËarke nikad nema?Kako radim po pola radnog vremena u dvije πkole,

svaki drugi dan me u jednoj od njih nema. Malo uËenika,naravno, proËita raspored rada πkolske knjiænice koji jeuredno izvjeπen na vratima, pa se Ëesto dogaa da dolazeu knjiænicu baπ kad knjiæniËarke nema.

Kad vas sljedeÊi dan doËekaju komentari “Vas nijebilo!”, “Zaπto vas nije bilo?”, “A zaπto radite u dvijeπkole?”, “Nemojte viπe raditi u onoj drugoj!” onda moratepriznati da vole, æele ili trebaju dolaziti u knjiænicu i daposao koji radite nije uzaludan.

Novotarije mladog i nadobudnog knjiæniËara

O poslanju i praksi suvremene πkolske knjiænicemoæe se uvijek nanovo raspravljati, a ta je praksa u nekimsvojim segmentima za mnoge uËitelje, struËne suradnike,roditelje, a ponekad i uËenike u prvom susretu s mladimi nadobudnim knjiæniËarom neoËekivana / neuobiËajena /neæeljena / nerazumljiva / uzbudljiva / dobrodoπla /... Usvakom sluËaju novotarija (joπ jedan prigovor koji je zamene bio kompliment, jer - zaπto bi novo znaËilo loπe?).

Ove smo πkolske godine u naπoj knjiænici imali nizakcija od kojih je svaka za mene kao knjiæniËara poËetnikabila jedinstvena pustolovina. Uz izrade tematskih panoai izloæba grae, uz boæiÊne kreativne radionice i izloæbudjeËjih radova, uz prvo πkolsko sudjelovanje uNacionalnom kvizu za poticanje Ëitanja, uz korelacijskoukljuËivanje u nastavu - u πkolskoj knjiænici se sustavnoprovodi i program informacijskog opismenjavanja ipoticanja ËitalaËkih navika. Program se sastoji od Ëetirisata nastave za svaki razred u kojima obraujemopojedine teme (navedene u HNOS-u). Satovi se uglavnom

I tako je jedna od najboljih nagrada knjiæniËarskogposla ovom poËetniku postao joπ jedan prigovor, osobnouzet kao kompliment: “A zaπto knjiæniËarke nema!?”.

IZ ©KOLSKIH KNJIÆNICA

Svezak 9 35

Knjiænica i Ëitaonica “Fran GaloviÊ” bila je 22.studenog 2006. domaÊin zajedniËkog sastanka ravnateljasvih πkola i πkolskih knjiæniËara iz KoprivniËko-kriæevaËkeæupanije, kojeg su zajedniËki organizirali æupanijskamatiËna Knjiænica i Ëitaonica “Fran GaloviÊ” i ÆupanijskostruËno vijeÊe πkolskih knjiæniËara, u suradnji s Uredomdræavne uprave u KoprivniËko-kriæevaËkoj æupaniji.

usporedbom podataka prikupljenih tijekom deset godinadjelovanja Æupanijske matiËne sluæbe.

StruËna izlaganja potom su odræale tri savjetnice zaπkolske knjiænice. Viπa savjetnica za πkolske knjiænice uMinistarstvu znanosti, obrazovanja i πporta, Mira Zovko,u svom je izlaganju informirala ravnatelje i πkolskeknjiæniËare o najvaænijim zakonskim i podzakonskimaktima kojima je ureeno poslovanje πkolskih knjiænica. Oπkolskoj knjiænici u novom Nastavnom planu i programuza osnovnu πkolu govorila je Biserka ©uπnjiÊ, viπasavjetnica za πkolske knjiænice u Agenciji za odgoj iobrazovanje. Kao znaËajnu novost, ona je istaknulauvoenje KnjiæniËnog odgoja i obrazovanja u nastavniplan za osnovne πkole. Izlaganje o ulozi matiËne sluæbe ustruËnom radu πkolske knjiænice, koje je pripremilaVeronika »eliÊ-Tica, prof., savjetnica za πkolske knjiæniceu Hrvatskom zavodu za knjiæniËarstvo pri Nacionalnoj isveuËiliπnoj knjiænici u Zagrebu - zbog sprijeËenostiautorice - odræala je Jadranka Sloboanac, savjetnica zanarodne knjiænice u NSK.

Nada PoturiËek, πkolska knjiæniËarka-savjetnica,ujedno voditeljica Æupanijskog struËnog vijeÊa πkolskihknjiæniËara KoprivniËko-kriæevaËke æupanije, odræala jeizlaganje pod nazivom “KnjiæniËar u πkoli”, s naglaskomna najvaænije teme iz svakodnevne prakse πkolskihknjiæniËara.

Potom su uslijedili - kao primjeri dobre prakse -prikazi rada odabranih πkolskih knjiænica, koje su sesvojim rezultatima uvrstile meu najuspjeπnije u naπojÆupaniji. Rad knjiænice O© “Antun NemËiÊ Gostovinski”prezentirale su ravnateljica πkole Gordana GazdiÊ-Buhanec i πkolska knjiæniËarka Luca MatiÊ. Zatim jeπkolska knjiæniËarka –urica KrËmar predstavila vrlouspjeπnu knjiænicu O© prof. Franje Viktora ©ignjara izVirja, a na kraju je putem izloæenog postera prikazanonastajanje jedne sasvim nove πkolske knjiænice - one u O©Kloπtar Podravski, koja radi tek drugu πkolsku godinu, aliveÊ ima iza sebe vrlo lijepe i zapaæene rezultate.

U KOPRIVNICI ODRÆAN SKUP RAVNATELJA ©KOLA I©KOLSKIH KNJIÆNI»ARA


©kolski knjiæiËari i ravnatelji na skupu u Koprivici

Do inicijative za organiziranjem ovog struËnogskupa, kojem je prisustvovalo pedesetak ravnatelja πkolai πkolskih knjiæniËara s podruËja cijele Æupanije, doπlo jezbog potrebe razjaπnjavanja temeljnih pitanja vezanih uzdjelokrug rada i poslovanje πkolskih knjiænica, osobito upogledu njihove znaËajne uloge pri uvoenju Hrvatskognacionalnog obrazovnog standarda. Istovremeno, ciljskupa bio je istaknuti potrebu i vaænost suradnjeknjiæniËara i ravnatelja, kao najuæeg tima zaduæenog zauspostavljanje uspjeπne πkolske knjiænice, kao kulturno-informacijskog srediπta suvremene πkole.

Ljiljana Vugrinec, voditeljica Æupanijske matiËnesluæbe za knjiænice KoprivniËko-kriæevaËke æupanije, uuvodnom je izlaganju izvjestila o aktualnom stanjuπkolskih knjiænica KoprivniËko-kriæevaËke æupanije,

OpÊeprihvaÊena je Ëinjenica da je znanje “crnozlato” buduÊnosti. Svi znamo da nam buduÊnost ovisi osposobnosti uËenja novih sadræaja. Nove sadræajemoæemo usvajati samo uz nove naËine, oblike i metodepouËavanja i uËenja. KnjiæniËarstvo je podruËje koje sebrzo razvija i koje je posljednjih godina doæivjelo velikepromjene. ©kolski se knjiæniËar od uËitelja priuËenoga zanabavu, obradu i posudbu knjiga razvio do informa-cijskoga struËnjaka osposobljenoga za pribavljanje iposredovanje razliËitih sadræaja.

KNJIÆNI»ARI U ©KOLSKOM OKRUÆENJUPredavanje za knjiæniËare i ravnatelje, Koprivnica, 22. studenoga 2006.

Piπe: Nada PoturiËek

Danaπnja djeca drugaËija su od nekadaπnjihgeneracija, zanimaju ih novi sadræaji, imaju drugaËijisenzibilitet. Djeca i mladi trebaju nove metode, naËinei oblike pouËavanja.

KnjiæniËari se obrazuju za nove zahtjeve(Ëetverogodiπnji studij informatologije - smjer biblio-tekarstvo ili dvogodiπnji studij bibliotekarstva). No, je lito dovoljno? Nije. Mladi danas trebaju osobe koje ÊesvjedoËiti vlastitim primjerom ono πto od njih traæe.Trebaju osobe iskreno oduπevljene za uËenje, Ëitanje i


36 Svezak 9

bavljenje njima da bi se oni oduπevili za isto. Zaπtomoramo ulagati toliki trud cijeloga æivota? Zato πto jepred nama, πkolskim knjiæniËarima, velika odgovornost.KnjiæniËar kreira fond, odreuje πto Êe djeca Ëitati, a timei πto neÊe, kada Êe i na koji naËin uËiti neke sadræaje,koliko Êe grae uËenicima biti redovito dostupno i kakoÊe se knjiæniËno-informacijski opismeniti, koja Êe graabiti uËiteljima u πkoli na raspolaganju itd. Knjiænicapridonosi ukupnom uËeniËkom postignuÊu i mjesto jenapredovanja i uËenika i uËitelja, jedina sluæi svimsudionicima u obrazovanju: uËenicima, uËiteljima iroditeljima, obuhvaÊa i podræava cijelu obrazovnupiramidu. U πkoli je knjiæniËar jedina osoba koja imaizravan kontakt sa svakim uËenikom, svaki uËenik proËitabarem jedno lektirno djelo, u knjiænici izradi barem jednuzadaÊu, svaki uËenik, dakle, nekoliko puta tijekomπkolovanja doæivi osobni susret s knjiæniËarem. KnjiæniËarisu, dakle, osposobljeni za posredovanje nekih vaænihznanja i razvijanje nekih uËeniËkih kompetencija ivrijednosti. No, u velikom broju pokazuju nezadovoljstvoposlom, radnim uvjetima i okruæenjem. Pitanje je kako toda se u πkolama teπko mijenja poloæaj knjiæniËara.

Nerijetko ravnatelji “popunjavaju” upraænjena ilinovootvorena radna mjesta knjiæniËara nestruËnimosobama, dok to, npr., uglavnom ne Ëine s drugimpodruËjima. Nadalje, knjiæniËari se Ëesto æale nazaduæenja koja ne spadaju u naπu struku, a ravnatelji tonazivaju ostalim poslovima, πto ometa ispunjenjeredovnoga programa, zbog Ëega uËenici gube povjerenjeu knjiænicu, a potom je prestaju posjeÊivati itd.

DræeÊi aktive, radionice, predavanja, Ëula bih na πtose sve knjiæniËari æale. U anketi za ocjenjivanje radioniceili aktiva postavljala sam knjiæniËarima i ova pitanja:

©to te na poslu najviπe veseli? ©to ti na poslunajviπe smeta?

Obradila sam rezultate ove pripreme za anketu, iiznijela ih na struËnom skupu svoga æupanijskog vijeÊa,odræanom u listopadu 2006., sa æeljom da se ravnatelji iknjiæniËari meusobno pogledaju iz drugoga kuta i boljerazumiju jedni druge, πto Êe u konaËnici biti korisno svimsudionicima nastavnoga procesa.

Na aktivu sam ravnatelje zamolila da ispune sljedeÊianketni listiÊ.

Kako vidite svoga πkolskoga knjiæniËara?1. Kao i ostale nastavnike2. Imaju lakπi posao nego nastavnici3. Ne primijetim kad ga (je) nema u πkoli4. Nisam o tome razmiπljao5. Ima nezahtjevan posao pa od njega oËekujem viπe

angaæmana u tekuÊim poslovima6. Sposoban, pouzdan i savjestan7. Posebno je darovit(a) za rad s uËenicima8. PokretaË je vaænih akcija u πkoli9. Da mogu, rado bih zaposlio nekog obrazovanijeg i

sposobnijeg10. Neπto drugo_____________________

Obradila sam rezultate i iznijela ih tijekompredavanja :

3 ravnatelja zaokruæila su odgovore 6, 7, 8, dakle,vide svoje knjiæniËare kao sposobne i vaæne osobe

2 ravnatelja zaokruæila su odgovor br. 16 ravnatelja zaokruæilo je odgovore 2, 3 i 52 ravnatelja zaokruæila su odgovor 9.

Zatim sam predstavila knjiænicu na sljedeÊi naËin:Knjiænica - utoËiπte:

- ublaæava socijalne, intelektualne, vjerske, i sve drugerazlike i nepravde

- knjiæniËar mora biti posebno senzibiliziran za djecu,njihove potrebe, poznavati djeËju psihologiju i “razliËitetipove uËenika” jer je knjiænica “korektiv πkole idruπtva”- ublaæava probleme s pretrpanim odjelima i sl.jer uË. u knjiænicu dolaze u manjim grupama ilipojedinaËno.

Ako knjiænica nije uËenicima dostupna uvijek u istovrijeme, ako se naruπi raspored i oduzme im se “redovnitermin koriπtenja usluga”, uËenici lako odustaju.

Pitanje za knjiæniËare: Prepoznajete li se u ovomopisu? (5 od 30-ak dalo je potvrdan odgovor).

Postavila sam pitanje ravnateljima: Nalazi li seknjiænica na jednom od prva 3 mjesta na listi Vaπihπkolskih prioriteta (od 13 anketiranih ravnatelja samosu 2 odgovorila potvrdno na postavljeno pitanje)

Tvrdim da nedovoljno dobrim odnosom premaknjiænici Ëinimo INTELEKTUALNO NASILJE NAD DJECOM- ODUZIMANJE PRAVA NA U»ENJE.

Zaπto djeca ne poπtuju uËenje, ozbiljan rad,uËitelje? Ako mi ne poπtujemo njihova prava i potrebe,oni prestanu poπtivati prostor, sadræaj i nas.

Evo pitanja koja sam postavljala knjiæniËarima:Koje su prednosti rada u knjiænici u odnosu na

nastavu? ©to te na poslu veseli, a πto ti najviπe smeta?Tko moæe pomoÊi da tvoj rad bude kvalitetniji,uËinkovitiji i zadovoljstvo poslom veÊe?

Odgovori©to me veseli? Prednosti moga posla?

- mogu katkad sluπati glazbu dok radim- ne moram djecu ocjenjivati pa znam πto Ëine zbog mene i moga poticaja- nisam vezan za strogo odreen program pa ga dijelom sam

kreiram i sl.©to mi najviπe smeta?

- ravnatelj misli da je moj posao samo posudba knjiga pa meoptereÊuje hrpom drugih poslova

- neravnopravnost u odnosu na nastavnike, bilo kakva nastavauvijek ima prednost pred knjiænicom

- ubijam se od posla, a nitko u πkoli ne zna πto radim- moj potencijal u πkoli nije iskoriπten i uglavnom se osjeÊam jadno

i zapostavljeno i sl.Sve se navedeno moæe dogaati zbog nekih

nelogiËnosti vezanih uz πkolsko knjiæniËarstvo:Zakon pri zapoπljavanju jednako tretira uËitelje bez

struËnoga bibliotekarskog ispita i profesore s Ëetverogod.studijem bibliotekarstva; Samo bibliotekari morajupolagati 2 struËna ispita; Samo bibliotekari imaju 2nadzora i sl.

Zaπto se knjiæniËari djelotvornije ne zauzmu za sebe,otvoreno je pitanje. Mi knjiæniËari bismo, dakle, moraliviπe poraditi na podizanju vlastitoga samopouzdanja ioduπevljenja za posao koji radimo i trebali bismo bitiuporniji u predstavljanju uloge knjiænice u odgojno-obrazovnom procesu. Ako dobro radimo svoj posao i akosmo mi sigurni u njegovu vaænost, ne bi trebalo biti teπkouvjeriti druge. Mi koji se toliko druæimo s izvorima znanja,djecom i lijepom knjiæevnoπÊu, vjerojatno imamo velikosrce, a u veliko srce stanu i uËenici i roditelji i kolege iravnatelji. Tako nastaje zajedniπtvo, a ono je dobar temeljza rjeπavanje svih problema.

Dakle, oËekujem da Êemo mnoge stvari poboljπativeÊ do sljedeÊega naπeg struËnog skupa.


Svezak 9 37

Tijekom posljednihgodinu dana odræana suËetiri sastanka StruËnogvijeÊa πkolskih knjiæniËaraBjelovarsko-bilogorskeæupanije, od toga dvazajedno s knjiæniËarimaVirovitiËko-podravske æupa-nije, jer smo odavno za-kljuËili da na taj naËin bo-lje razmjenjujemo iskustva,

a i praktiËnije je zbog struËnih predavanja.17. oæujka 2006. odræan je struËni skup u TrgovaËkoj

πkoli Bjelovar (za dvije æupanije), 6. srpnja 2006. u Osnovnojπkoli RoviπÊe, 7. rujna 2006. u O© Mate Lovraka u VelikomGrevcu te posljednji, 29. struËni skup, u O© VladimiraNazora u Daruvaru, takoer za dvije æupanije.

SastavljajuÊi plan i program rada VijeÊa nastojimpratiti æelje svojih kolega i iÊi uvijek ukorak s onim πto senovo zbiva u podruËju naπe struke. Takoer, nikada niπta neplaniram sama, veÊ to uvijek Ëinim u suradnji s kolegomIlijom PejiÊem, voditeljem Æupanijske matiËne sluæbe. Sobzirom da je naπ posao specifiËan i da moramo pratitistruku, ali imamo i metodiËki / uËiteljski dio posla, teme sudvovrsne: struËne i metodiËke. Tako smo tijekom ova Ëetirisusreta obradili sljedeÊe struËne teme:- Obrada neknjiæne grae, predavaË je bila Tina Gatalica- Revizija i otpis u Metelu, predavaËi su bili gosp. Danko

Tkalec i Ilija PejiÊOsim ovih, strogo knjiæniËarskih tema, imali smo

pregrπt tema viπe vezanih uz rad s uËenicima teneizostavna izvjeπÊa s raznih seminara, struËnih pu-tovanja i sl. Nabrajam:- Subkulture i πkolska knjiænica, Nikolina MariniÊ i Marko

DragiËeviÊ- Timsko planiranje i programiranje nastave, Marija

Magoc-DelaliÊ- Ostvarivanje nastavnih tema u integriranoj nastavi,

Mira BarberiÊ- Projektno uËenje, autorica ovog priloga- O radionicama i timskom radu, Mira BarberiÊ- Komunikacija i πkolska knjiænica, Alica BaËekoviÊ- Komunikacija πkolskog knjiæniËara s osobljem πkole,

Jadranka –oreski- Asertivnost, Mirela IlekoviÊ, psihologinja u O© RoviπÊe

Kolega Ilija PejiÊ upoznao nas je s knjiænicama uNizozemskoj i predstavio projekt Informacije o EU, a JerkoBariπiÊ dao vrlo zanimljiv prikaz 18. proljetne πkole πkolskihknjiæniËara. Ga Biserka ©uπnjiÊ, viπa savjetnica, koja rado

dolazi na naπe sastanke, govorila je o sudjelovanju πkolskogknjiæniËara u novom Nastavnom planu i programu za O© teo odreivanju ciljeva pouËavanja u πkolskoj knjiænici.

Zahvaljujem svima koji su na bilo koji naËin aktivnosudjelovali u radu naπega VijeÊa, a ostale pozivam na joπbolju suradnju. Ovaj posao moæemo kvalitetno raditi samoako smo zajedno, prenoseÊi jedni drugima iskustva - dobra,ali i loπa. Jer, doista, “nitko od nas nije otok”.

A da na naπim sastancima moæe biti i zabavno ipouËno, govore sliËice:

O RADU STRU»NOG VIJEΔA ©KOLSKIH KNJIÆNI»ARABJELOVARSKO-BILOGORSKE ÆUPANIJE

Piπe Mirjana MilinoviÊ:

Ovo nije tulum knjiæniËara, nego dramska radionica Nikoline MariniÊ

A ovo nisu knjiæniËari zalutali u grevaËkoj πumi, nego knjiæniËari -ljubitelji prirode


38 Svezak 9

Za preostale πkolske knjiænice Bjelovarsko-bilogorske i VirovitiËko-podravske æupanije koje su naposljetku uπle u sustav informatizacije, MatiËna sluæba jeorganizirala edukaciju u Metelu koja je odræana19.9.2006.g. u bjelovarskoj Narodnoj knjiænici “P.PreradoviÊ”. Prvom dijelu edukacije (preuzimanje zapisa,kreiranje vlastite baze, ispis naljepnica, ispis kataloænihlistiÊa, uËlanjivanje uËitelja i uËenika, osnovepretraæivanja te restauracija i zaπtita) odazvalo se 13knjiæniËara: Ivanka FerenËiÊ (TehniËka πkola Bjelovar),Gabriela Suπac (Srednja πkola »azma), Ana DeliÊ (Srednjaπkola B. KaπiÊa G. Polje), Romana Horvat (Srednja πkolaDaruvar), Maja PejiÊ (O© Nova RaËa), Ivanka Novoselac(O© M. Pereπa Kapela), Zvjezdana Barila-Faletar (O©©tefanje), Barbara LjubiÊ (O© Trnovitica), Marina Petrnel

(O© SiraË), Dinko VekiÊ (O© Mikleuπ), Karlo Vranjeπ (O©V. Nazora Virovitica), Saπa TopiÊ (O© I. G. KovaËiÊa GornjeBazje) i Melita Schmitz (O© E. KumiËiÊa Slatina).

Drugi dio edukacije (Narodna knjiænica “P.PreradoviÊ” Bjelovar, 1.3.2007.) bio je u cijelosti posveÊensamostalnoj obradi knjiga, ali i druge grae.

Na poËetku je ponovljeno sve o preuzimanju zapisa(iz baze ili preko Interneta). U proteklih pet mjeseci nekiod knjiæniËara obradili su veliki dio svoga fonda. Ostao imje manji dio grae koju nisu naπli u bazi pa Êe je samiobraditi u modulu “knjiga õevidentiranje õmonografije”.Istodobno radeÊi u modulu “knjiga” mogli su ponoviti svasteËena znanja o klasifikaciji i katalogizaciji, ali i otehniËkoj obradi (inventarizaciji, signiranju, ispisunaljepnica za knjige...). S modulom “knjiga” vezani su imnogi ispisi: nakladnika, biltena prinova, otpisa...Dogovoreno je da knjiænice nadalje vode inventarneknjige u elektroniËkom obliku, a od kataloga na listiÊimasamo matiËni zbog revizije. Edukaciji se odazvalo 6knjiæniËara: Ivanka Novoselac, Snjeæana MargetiÊ (O©Veliko Trojstvo), Maja PejiÊ, Zvjezdana Barila-Faletar,Dinko VekiÊ i Saπa TopiÊ.

Edukacije su vodili D. Tkalec, programer Metela i I.PejiÊ, viπi knjiæniËar i voditelj ÆMS-a.

Joπ jedna edukacija u Metelu (2. dio) za preostaleknjiæniËare (I. FerenËiÊ, A. DeliÊ, M. Schmitz, R. Horvat, M.Petrnel, B. LjubiÊ i K. Vranjeπ) bit Êe organizirana u lipnju2007.g., najvjerojatnije u virovitiËkoj Gradskoj knjiænici.Edukacija u Metelu, 2. dio, Bjelovar, 1.3.2007.

VeÊ nekoliko godina Mozaik knjiga organiziratematske kvizove za poticanje Ëitanja u kojima vrlo radosudjeluju i uËenici Ekonomske i birotehniËke πkoleBjelovar. Tako su u 2006. godini sudjelovali u kvizovima“Jaki bez droge” i “U Ëast Nikole Tesle”. Tema prvog kvizabila je droga i njezini πtetni uËinci. UËenici su trebaliproËitati tri knjige u kojima su se susreli s intimnimpriËama i tragiËnim sudbinama mladih ljudi koji su proπlipakao droge, a nakon toga su ispunjavali upitnik ukojemu su mogli pokazati znanje o proËitanome.

Premda je u naπoj πkolskoj knjiænici bio samo pojedan primjerak od svake knjige, uËenici su bili vrlotolerantni i susretljivi i meusobno su ih izmjenjivali.Neki su knjige posudili i u Narodnoj knjiænici “PetarPreradoviÊ” koja je takoer sudjelovala u kvizu. Ispunjeneupitnike uËenici su poslali u Zagreb i prava je sreÊa da jeod triju nagrada koje je Mozaik knjiga dijelila, jednanagrada, i to druga, zavrπila u rukama Vedrane Kenel iz3. b razreda koja je nagraena enciklopedijom oæivotinjama.

Drugi je kviz bio posveÊen 150. godiπnjici roenjaNikole Tesle. I ovaj su put uËenici vrijedno Ëitali knjige iispunjavali upitnike. Moram priznati da je napetostiπËekivanja πkolskog pobjednika bila vrlo velika jer je

ISPLATI SE »ITATIPiπe: Alica BaËekoviÊ

πkolski pobjednik imao Ëast sudjelovati na sveËanojdodjeli nagrada u Zagrebu. I konaËno, kasno naveËer,saznali smo pobjednika! Jedan od najËeπÊih posjetiteljaπkolske knjiænice, Martin Mikπa iz 2. d, proglaπen jeπkolskim pobjednikom.

Premda na dodjeli nagrada 10. studenoga 2006. uZagrebu na Interliberu njegovo ime nije izvuËeno i nijedobio nagradu, Martina je πkola nagradila Satelitskimatlasom Hrvatske te besplatnim odlaskom u Zagreb nadodjelu nagrada. I tko onda kaæe da se Ëitanje ne isplati?!

EDUKACIJE U METELUPiπe: Ilija PejiÊ

Martin i knjiæniËarka na dodjeli nagrada


Svezak 9 39

Sve nas je barem jednom u æivotu ponijelainspiracija da napiπemo pjesmu i da svoje osjeÊajepustimo da teku po papiru u savrπen sklad stihova.Premda za Ëitanje i pisanje lirskih pjesama nemavremenskoga i prostornoga ograniËenja, idealno vrijemeza to je 21. oæujka - Svjetski dan pjesniπtva.

U Ekonomskoj i birotehniËkoj πkoli u Bjelovaru togaje dana πkolska knjiæniËarka Alica BaËekoviÊ svakomerazredu pripremila iznenaenje. U njihovim razrednimdnevnicima Ëekala ih je pjesma pod πifrom, koju sutrebali proËitati na prvom πkolskom satu. Da bi otkriliautora, uËenici su morali doÊi u πkolsku knjiænicu i reÊiπifru pjesme, a sve zainteresirane knjiæniËarka je nagradilastraniËnicima koje su prethodno izradili uËenici kaoreklame za svoje vjeæbeniËke tvrtke. ©teta πto nam jeknjiænica vrlo malena jer sljedeÊih nekoliko dana nijemogla odjednom primiti sve zainteresirane uËenike.UËenicima je posebno iznenaenje bila spoznaja da injihovi profesori piπu i objavljuju zbirke pjesama pa sumnogi od njih poæeljeli proËitati zbirke pjesama naπeprofesorice i pjesnikinje Katice Kovrlije. Uz njezinepjesme, uËenici su posuivali i zbirke pjesama SlaanaLipovca i Branislava ObluËara koje smo nekoliko mjeseciranije ugostili i s kojima smo proveli vrlo zanimljivo idirljivo knjiæevno popodne.

Istoga dana, 21. oæujka, organizirana je i radionicapisanja lirskih pjesama koju je takoer organiziralaπkolska knjiæniËarka. Na radionici su sudjelovalizainteresirani uËenici svih razreda i profesori hrvatskogajezika: Katica Kovrlija, Milica ©epak i Marko DragiËeviÊkoji su uËenicima pribliæili svoje vienje pjesniπtva.

Da bi motivirala sudionike radionice za pisanjepjesama, profesorica Kovrlija proËitala je svoju pjesmu“Sarajevski notturno” koja je nastala na obali rijekeMiljacke u Sarajevu, na πkolskom izletu u listopadu proπlegodine. Pjesma je inspirirana TadijanoviÊevom pjesmom“VeËer nad gradom”. Tako su uËenici saznali da mnogipjesnici imaju svoje uzore, ali i da pjesma ponekad moradugo sazrijevati u pjesniku, poput ploda.

“PJESNICI SU »U–ENJE U SVIJETU”»itanje i pisanje lirskih pjesama u Ekonomskoj i birotehniËkoj πkoli Bjelovar

Piπu: Alica BaËekoviÊ i Sanja MaciËek

Poster o pjesnicima

Inspirativna atmosfera na radionici

O pogreπkama koje uËenici Ëesto rade dokpokuπavaju napisati pjesmu te kako te pogreπke izbjeÊi,govorio je profesor Marko DragiËeviÊ, a uËenica 3.a, MajaKolak, koja je vodila radionicu, ponudila je uËenicimapojmove koje su trebali uvrstiti u svoju pjesme.

Radionica je iznjedrila pedesetak zanimljivihpjesama, a ponajbolje su uËenici Ëitali u Bjelovarskomkazaliπtu 22. oæujka 2007. na manifestaciji “Svatko moæepet minuta, nitko ne moæe dva puta”, organiziranojpovodom Goranovog proljeÊa. Publika je odliËno reagiralana njihove pjesme, a svoje su pjesme Ëitali Tomislava©obak, Maja Kolak, Martin Mikπa, Marko LukaË, SanjaMaciËek i Mihael Haraminec. Upravo je MihaelaHaraminca æiri, sastavljen od afirmiranih i priznatihpjesnika, nagradio treÊom od Ëetiriju nagrada, zbog Ëegasmo te veËeri bili posebno sretni i ponosni.

Osim πto su se odliËno zabavili, uËenici su na ovojradionici mnogo nauËili o poeziji, o procesu pisanjapjesama, ali su imali i priliku pokazati svoje pjesniËkesposobnosti. Zbog toga je radionica ponovljena naDanima slobodne nastave koji se u naπoj πkoli odræavajuveÊ Ëetrnaest godina. Tko zna, moæda je baπ na timradionicama probuen neki novi mladi pjesnik...


40 Svezak 9

KnjiæniËari O© “Prof.Blaæ Maer” NovigradPodravski svake godineostvaruju po jedan pro-jekt. U πk. god. 2006./07.odabrali smo projektGODI©NJA DOBA U©KOLSKOM PARKU, aostvarit Êemo ga uokviru slobodnih aktiv-nosti. KljuËni zadatak u

realizaciji projekta glasi: UPOTRIJEBI NEPOTREBNO.Kako su uËenici knjiæniËari vrlo svestrani, nije nam

bilo teπko osmisliti projekt u kojem se od uËenikaoËekuju kreativnost, maπtovitost, povezivanje ideja,suradnja meu uËenicima, zajedniËko stvaranje i æelja dapredstavimo neπto novo πto moæemo ostvariti sami.

Iz odgojnih zadataka naπeg projekta izdvojit Êu:razvoj interesa za stvaranjem, koriπtenje maπte isposobnosti, interes i potrebu za kreativnim izriËajem ipotrebu za ugodnim iskoriπtavanjem slobodnog vremena,doæivljavanje osobnog zadovoljstva u realizacijipostignutoga, kao i potrebu kolektivnog doprinosa urealizaciji dogovorenih zadataka.

KonaËni zadatak projekta bio je svojim radomodgojno utjecati na ostale uËenike i prezentiratipredmete uporabne vrijednosti izraene u vlastitimkreacijama od nepotrebnog materijala iz naπeg najuæegokoliπa. U realizaciju ukljuËeni su svi uËenici knjiæniËari,a zadatak nam je u svakom godiπnjem dobu ostvariti 3-5radova.

IDEJA - godiπnja doba u πkolskom parkuMOTIV - πkolski park i sve u njemuMATERIJAL - sve u πkolskom parku

I, aktivnosti su zapoËele.1. AKTIVNOST : JESEN(izraujemo slike - podloga pluto)

Za izradu slika koristimo uvelo liπÊe s drveÊa izπkolskog parka i bilje s livade ispred πkole. Slikeizraujemo u salvetnoj tehnici. Nije nam bilo teπkoprikupiti materijal, jer naπ park obiluje raznovrsnimstablima i ukrasnim grmljem.

UËenici su marljivo preπali liπÊe i bilje i donijeli gamnogo viπe no πto smo stigli upotrijebiti u izradi slikajeseni. Bilo je tu liπÊa obiËnog javora, japanske treπnje,lijeske, kruπke, lipe, gloga, hortenzije, ligustruma, breze,crvene vrbe i raznog bilja s livade.

NauËili smo salvetnu tehniku upotrijebiti na vrloneobiËan naËin i tako Êemo dio πkolskog parka unijeti iu zatvoreni prostor gdje moæe posluæiti kao zanimljivukras. Iskoristit Êemo stabljiku kukuruza i njome uokviritivrlo maπtovite slike. Prostor za izlaganje jeseni obogatitÊemo literarnim radovima uËenika ili pjesmama autoradjeËje poezije.

2. AKTIVNOST - ZIMA(izraujemo aranæman od mahovine i kuÊice za

ptice)Tko bi rekao da u naπem parku ima mahovine ljepπe

no πto se u πumi moæe pronaÊi, a mi smo je upotrijebiliu aranæmanu na otpaloj kori drveta i ukrasili boriÊima odËeπera raznih vrsta crnogorice.

©kolski domar ureivao je kroπnju lijepe breze, a mismo u mnogo nepotrebnog materijala pronaπli ideju.Pticama smo podarili najmaπtovitije kuÊice od korebagrema i breze s kroviÊima od slame. Nove Êemonastambe montirati na zajedniËko postolje od debljihgrana breze razliËitih visina i bit Êe to naπ zimskiaranæman dekorativno zanimljiv i korisno upotrebljiv.Nismo imali poticaja za radove u snjeænoj bjelini sobzirom da je ova zima bila vrlo neobiËna - bez snijega.

3. AKTIVNOST: PROLJEΔEProljeÊe Êe biti vrlo zanimljivo, jer su u bogatstvu

naπeg parka skrivena mnoga joπ neprimijeÊenaiznenaenja.

4. AKTIVNOST: LJETOLjeto Êe biti vjerojatno raskoπno, zasad joπ bez

odreenih zadataka, jer Ëekamo da nam materijal za radono ponudi samo. I tako Êemo aktivnosti privesti kraju doDana πkole i prezentirati ih na najbolji moguÊi naËin.

©to to knjiæniËari tako vrijedno radedok kuÊice za ptice izrauju.Ma oni se samo igraju,otkrivaju, stvarajui maπtu otvarajupa nastane takoi lijepa slikaod liπÊa raznolika.Æelite li znati tko su ?Mario, Josipa, Mateja, Lucija, Monika, Sara, Emma, Martina,Valentina i Ana.Eto, to su.Ovako mi podrπku dajemo HNOS - u.

UPOTRIJEBI NEPOTREBNOPiπe: Ana MihokoviÊ

Jesen u salvetnoj tehnici


Svezak 9 41

©kolska knjiænica O©prof. Franje Viktora©ignjara Virje na svu sreÊunije skuËeni pro-stor ukojem se samo posuujuknjige i briπe praπina spolica, veÊ je to jednomultinamjensko srediπtekoje je izravno svojimradom ukljuËeno u od-gojno-obrazovni sustav

πkole te pruæa uËenicima razliËite oblike zabave, ali i rada,bilo kreativnog ili intelektualnog. Izmeu ostaloga, tu su iistraæivaËki projekti koje osmiπljavamo veÊ treÊu godinupovodom Kajkavskog etnografskog kviza u sklopu DanaopÊine Virje.

Igrom i druæenjem s uËenicima iz susjednih πkolanastojimo upotpuniti i obogatiti naπe poznavanje zaviËajnekajkavπtine, proπiriti znanje o nama samima, spasiti odzaborava naπe narodno blago, obiËaje i sve ono πto namizmiËe pred jureÊim vlakom globalizacije. JeziËnimistraæivanjem s podruËja kajkavπtine (lingvistika, etnologija)svaka ekipa moæe ukazati na razliËitosti i ljepote svogmjesnog poddijalekta.

U protekle tri godine istraæivali smo Virovska prezi-mena, Frazeme vezane uz nazive æivotinja i Zidne kuharice.Na sastancima mladih knjiæniËara razgovarali smo o mogu-Êim temama istraæivaËkog projekta, postavljali teze, pro-blemska pitanja i metodiËke korake istraæivanja, a pritom smosuraivali sa svim uËenicima pa i nastavnicima naπe πkole.

Zaπto frazemi??? SluπajuÊi razgovore naπih starijih,uËinilo nam se da u svakodnevnim razgovorima vrlo Ëestokoriste upravo frazeme vezane uz nazive æivotinja (sigurno steËuli nekoga da kaæe: kaj blejiπ kak tele vu πarena vrata).UËenici su u literaturi prvo pronaπli definiciju FRAZEMA.Sastavili su popis svih (ne)domaÊih æivotinja koje senajËeπÊe javljaju u razgovorima Virovki i Virovaca ( imaπjezika kak krava repa), a potom su uz pomoÊ baka, djedovai literature zabiljeæili sve oblike frazema u kojima se javljajunazivi tih æivotinja i njihova pojaπnjenja. Najprije smoodvojili frazeme s pozitivnim karakteristikama od onih snegativnim. (posluπen kak cucek / dosaden kak vuπ). UoËilismo i to da meu æivotinjama postoji poπtena podjela namuπke i æenske poslove (stari jarci / nedokazane koze).Najgore je u svakom sluËaju proπla svinja koja je kriva svimæenama kad si muæi “malo popiju” (smrdiπ/ nalejan si kaksvinja).

Svoje rezultate istraæivanja poslali smo naπimprijateljima u O© Gornje Jesenje i O© Milana BrozoviÊa izKastva koji su nam opet vratili rezultate svojih istraæivanja.Usporedivπi njihove i naπe primjere s primjerima izFrazeoloπkog rjeËnika uoËili smo tek male razlike uznaËenjima i ponekim nazivima æivotinja, naprimjer: naπemmaËku u Gornjem Jesenju kaæu - mojca, mravljici mromlja,πklopcu klop.

Pozabavili smo se i jeziËnim karakteristikama frazemau kajkavskom narjeËju, o Ëemu viπe moæete saznati na naπimweb stranicama. Uspjeπnost istra-æivaËkog projekta pamtitÊemo i po tome πto smo kao pobjednici na Etnokvizuosvojili sedmodnevno ljetovanje u Selcu.

IduÊi istraæivaËki projekt bile su Zidne kuharice za kojeje opet vrlo karakteristiËno to πto je svaka domaÊica ukuhinji imala bar jednu zidnu kuharicu, ali nijedna nijesadræavala tekst na kajkavskom dijalektu.

ISTRAÆIVA»KI PROJEKTI U KNJIÆNICIPiπe: –urica KrËmar

Zidna kuharica na temu Tesle

Rad na Zidnim kuharicama produæili smo i na Daneotvorenih uËionica sa svrhom obiljeæavanja godiπnjicevelikih genija N. Tesle (150 godina roenja) i W. A. Mozarta(250 godina roenja). U suradnji s prof. Maricom Cik-AdakoviÊ æeljeli smo senzibilizirati uËenike za poπtovanjevelikih ljudi i povezati naπe zaviËajne osobitosti s njihovimdjelima.

U radionici koja je trajala 4 πkolska sata sudjelovali suuËenici 6. i 8. razreda, roditelji i bake. U pripremnom dijeluradionice odræane u πkolskoj knjiænici uËenici su serasporedili po skupinama zajedno s mamama i bakama.Nakon kratkog dogovora uz glazbu Wolfganga AmadeusaMozarta uslijedilo je upoznavanje s biografijama Tesle iMozarta. Dvije predstavnice mladih knjiæniËara izvjestile suo istraæivanju knjiæniËara (objavljenim u novom brojuπkolskog Ëasopisa “Mali Virovec” ( str.24-25 ) “KAJ - nema gana zidnim kuharicama?!”)

Temeljem zakljuËka do kojeg su doπli uËenicisudionici kajkavskog Etnokviza (Marija LukiÊ i AntonioLjubiÊ) osmislili smo naπ daljnji rad. TraæeÊi nit poveznicudjela W. A. Mozarta i N. Tesle s nama Hrvatima kajkavcimaodluËili smo se za revitalizaciju zidnih kuharica koje sudaroviti crtaËi radili po uzoru na starinske kuharice, ali iosmiπljavali i neke svoje motive. U tekstualnom dijelu htjelismo ispraviti nepravdu izostavljanja dragog nam KAJ-a nazidnim kuharicama. U literarnoj radionici uËenici suosmiπljavali stihove za zidnjake, dvije mame i dvije bake sus djevojkama prvo fodrukale, a zatim jednobojno naπivavalezidne kuharice. Na samomom kraju preostalo je Ëitanje ikorekcija uradaka o N. Tesli i W. A. Mozartu, odabirnajuspjelije i fodrukanje iste na platno.• Naπ Tesla je majstor pravi, gazdarici struje ne fali, a Mozart glazbomæivot slavi.• U Teslinom rodnom kraju sve kuharice po struji ga znaju!

Na prezentaciji rezultata rada predstavili smo uËinjenou ugodnom suradniËkom ozraËju s mamama i bakama tesmo dogovorili daljnji tijek aktivnosti izrade zidnih kuharicai prodaje na DjeËjem sajmu s naπim tekstovima nastalim naDanu otvorenih uËionica 2006.


42 Svezak 9

Meunarodni dan tolerancije u naπoj πkoli obiljeæenje 16. studenoga 2006. kampanjom pod nazivom “SvirazliËiti/svi jednaki”. U akciji su sudjelovali svi uËenici,uËitelji i ostali djelatnici naπe πkole.

Svi posteri izloæeni su u naπoj πkolskoj knjiænici. Slikovnim i literarnim radovima uËenika ureene suuËionice, πkolski hodnici, razredni panoi.

ME–UNARODNI DAN TOLERANCIJEU O© GRGURA KARLOV»ANA –UR–EVAC

Piπe: Nataπa ©vaco

Tijekom cijelog tjedna izraivali su se plakati iposteri na temu sprjeËavanja nasilja i ohrabrenja mladihu izgradnji mirnog druπtva, temeljenog na razliËitosti, uduhu poπtivanja, tolerancije i meusobnog razumijevanja.U knjiænici je bilo veselo i radno.

U viπim razrednim odjelima odræane su i parlaonicena ovu temu.

Na dan 16. i 17. studenoga neki sudionici nosili sumajice i bedæeve s natpisom “Svi razliËiti/svi jednaki”.Proglaπeni smo najboljom πkolom u ovoj akciji na cijelojæupaniji.

PrisjeÊajuÊi se svoga πkolovanja, nekako mi baπ nepada na um da je pokuπaj da se uËenje uËini zanimljivim,a kamoli zabavnim, bio - kao danas - masovna pojava. Teknekoliko sporadiËnih primjera, malo grupnog rada nahrvatskom i engleskom. Odgajani smo i obrazovani excathedra i nitko nas baπ nije puno pitao za miπljenje.

No, “sve teËe, sve se mijenja”, pa tako ipromiπljanja o metodama uËenja. Sva sreÊa da je tako padanas imamo neizmjerne moguÊnosti kreiranja iorganiziranja pouËavanja uËenja. S obzirom na to da jeπkolski knjiæniËar u odreenoj prednosti u odnosu nauËitelje jer on ne ocjenjuje, moæe stoga biti prisniji suËenicima koji u knjiænicu dolaze kad to stvarno æele,neoptereÊeni, znajuÊi da sam tu samo da im pomognem,pokuπala sam to iskoristiti. Najprije sam ispitala“situaciju na terenu” koja je pokazala da djeca imaju voljunauËiti neπto novo πto bi im pomoglo da lakπe savladajugradivo i da ga trajnije pamte. Najzainteresiraniji su biliosmaπi, svjesni Ëinjenice da uskoro kreÊu u srednju πkolui da Êe im to dobro doÊi.

Tako sam, potaknuta jednom davnom radionicomnaπe kolegice Nade PoturiËek, u nekoliko razreda provela

Ëitanje s predvianjem na dva, njima nepoznata, teksta:Ivan i tuljanovo krzno i Koπulja sretnog Ëovjeka. Nakonuvoda koji sam poËela pitanjem πto je za njih kvalitetnoËitanje (a odgovori su bili kakve sam i oËekivala - onokoje nas dovodi do trajnog znanja, tj. Ëitanje srazumijevanjem), slijedile su moje upute. UËenici su ihpaæljivo pratili, vrijedno biljeæili zapaæanja u dijaloπkidnevnik te na kraju davali zanimljive komentare izakljuËke. Shvatili su da Ëitanje moæe biti izuzetnozanimljiva aktivnost i nauËili joπ poneπto o kvalitetnomËitanju.

Druga aktivnost koju veÊ neko vrijeme provodim suËenicima jest pisanje saæetka. Znam da je i menisvojedobno bio problem iz “πume kojekakvih podataka”izdvojiti baπ ono najvaænije. Razradila sam stoga naËinrada, koji moæe biti grupni, ali i individualni, moæe seraditi u πkoli ili kod kuÊe, te naiπla na dobar odaziv iizvrsne rezultate. UËenici πestih razreda pisali su saæetkeu sklopu nastave knjiæevnosti, a radili smo na tekstu»arobno zrcalo Michaela Endea. UËiteljica Andrea Tumaprethodno je obradila tekst πto je bio preduvjet zauspjeπan rad. Morali su poznavati i razumjeti tekst te

KAKO U»ENJE U»INITI ZABAVNIMili “KAD ΔEMO OPET RADITI NE©TO SLI»NO?”

Piπe: Mirjana MilinoviÊ


Svezak 9 43

razlikovati kompozicijske dijelove. Po dolasku u knjiænicu,podijeljeni su u 5 grupa i dobili opÊenite upute:- postaviti cilj - izrada saæetka- upotreba predznanja (situacije, leksik)- postavljanje pitanja (samome sebi, uËitelju)- za svaki odgovor - traæiti potvrde u takstu- odbacivanje nebitnog - traæenje bitnog- izdvajanje kljuËnih podataka- stvaranje saæetka

Svaka je grupa dobila zadatke za svoj dio teksta:1. grupa - uvod2. grupa - zaplet3. grupa - vrhunac4. grupa - rasplet5. grupa - kontrolna - piπe sve

4. pisanje saæetka - 10 min.5. saæetak najprije Ëita kontrolna grupa6. saæetak Ëitaju ostale grupe redom7. zajedniËki zakljuËak

Za rad je bio dovoljan jedan πkolski sat.SliËnu shemu ponovila sam i u osmim razredima na

satu povijesti. Kolegica Gordana MargetiÊ-©unjo trebalaje obraivati nastavnu jedinicu “Kraljeva diktatura ivelikosrpska hegemonija”, tvrdeÊi da je taj dio gradivauËenicima nezanimljiv i zato teæak.

Prethodno sam se upoznala s tekstom i pripremilaga. Radilo se u knjiænici, u 5 grupa, a svaka je imala svojzadatak koji su dobili nakon onih opÊenitih uputa:1. grupa piπe odgovore na uvodna pitanja/ ponavljanje2. grupa piπe Centralizam i velikosrpska hegemonija3. grupa piπe Ubojstvo kralja Aleksandra i uspostava

Namjesniπtva4. grupa piπe Zapostavljanje Hrvatske5. grupa piπe Iseljavanje Hrvata

Sluæili su se rjeËnikom i udæbenikom. Tijek rada:1. uvodni dio - upute - do 5 min.2. odgovaranje na pitanja na kraju poglavlja - opπirno -

15 min.3. izdvajanje kljuËnih rijeËi i na temelju toga pisanje

saæetka - 2-3 reËenice - 10 min.4. izrada umne mape na temelju kljuËnih rijeËi - svi

zajedno na jedan hamer-papir, svaka grupa piπe dio zakoji je bila zaduæena

Rezultat je bio stvarno izvrstan. Osim πto jeuËenicima zanimljivije ovako uËiti u πkoli, mogu to Ëinitii samostalno, kod kuÊe. UËeÊi dio po dio, praveÊi biljeπkei umnu mapu, nauËeno Êe postati njihovo “vlasniπtvo”, ane tek neπto πto Êe “izvjetriti” nakon napisanog testa.Kolegice koje su sudjelovale u ovom radu koristepovremeno taj naËin i dalje, πto znaËi da je zajedniËki radurodio plodom. IstiËem, stoga, veliki znaËaj suradnje skolegama koji u nas, knjiæniËare, moraju imati povjerenjai ustupiti nam dio svoga vremena, jer samo na taj naËinmoæemo raditi na zajedniËku dobrobit.

Mi volimo uËiti

Kako bi lakπe pronaπli kljuËne rijeËi, postavljaju sipitanja: Tko? ©to? Gdje? Kada? Kako? Zaπto ili zbogËega?

Etape rada bile su sljedeÊe:1. upute za rad - do 5 min.2. sve grupe izdvajaju kljuËne rijeËi (za dio za koji su

zaduæene) - 5 min.3. jedan Ëlan svake grupe Ëita odabrane kljuËne rijeËi -

5 min.

U πkoli radim veÊ dugi niz godina i za to samvrijeme uredila stotine panoa i plakata s najrazliËitijimtemama. Temeljna sam znanja o tome stekla ranije,radeÊi u Narodnoj knjiænici “Petar PreradoviÊ” u Bjelovaru,gdje sam uvijek bila dio tima u kojem su mi iskusnijekolegice rado pomagale i “uËile me poslu”.

Doπavπi raditi u πkolsku knjiænicu, donijela sam sasobom mnoπtvo ideja i dobrih iskustava. No, veÊinomsam radila sama ili s uËenicima. Plakati i panoi koji sutijekom godina znali osvanuti na πkolskim hodnicima iliu uËionicama, varirali su od izvrsnih do priliËno loπih.Nisam imala namjere nikome nametati svoja iskustva, alistvar se pokrenula sama od sebe. Sve su me ËeπÊe kolegepitali za savjet. A moramo priznati da je plakat zahvalna

forma jer njime moæemo prikazati svoj rad, obiljeæitivaænu godiπnjicu, dati prikaz noviteta u knjænici, nekipovijesni prikaz ili πto god zaæelimo. UËenici u tome radosudjeluju, a najbolja potvrda jest radionica izrade plakatakoju sam provodila uoËi ovogodiπnjega Dana zaljubljenih.

Kolegica Andrea Tuma bila je zainteresirana zazajedniËki rad predloæivπi kao temu upravo Valentinovo,a ja sam konkretizirala ideju: radit Êe se nekolikopodtema za koje uËenici trebaju prikupiti materijal -Ljubavni filmovi; Ljubavni parovi na filmu / u knjiæevnosti;Ljubavne pjesme / lijepe misli / aforizmi; PovijestValentinova; Poziv na proslavu Valentinova.

Radilo se u πkolskoj knjiænici tijekom dvosatahrvatskog jezika. UËenici su bili podijeljeni u 4-5 grupa i

RADIONICA PLAKATA U ©KOLSKOJ KNJIÆNICIPiπe: Mirjana MilinoviÊ


44 Svezak 9

zduπno radili. Na poËetku rada ukratko sam ih upoznalas pojmom i povijeπÊu plakata te najboljim naËinimanjegova nastanka, koristeÊi pri tome prezentaciju kolegeIlije PejiÊa “Kako izraditi dobar poster”, Ëlanke I. StriËeviÊ(Zrno, br. 50-51) i J. Matovine (HBD Novosti) teviπegodiπnja osobna iskustva. UËenicima je bilo zabavnotako raditi, traæili su razne savjete (odabir boja, vrsta iveliËina slova, raspored ilustracija, naslov ...), zakljuËivπina kraju da nisu znali da ima toliko elemenata o kojimamoraju razmiπljati. Ipak, drago im je πto su u tomesudjelovali jer tek sad znaju kao se za neki novi plakatmoraju dobro pripremiti.

Posao ipak ne bi bio posve dovrπen kad ne bismoproveli evaluaciju. Za to nam je trebao joπ po jedanπkolski sat (ali ne istoga dana) tijekom kojega su uËenicivrjednovali sve plakate: ostvarenost ideje, odabir iraspored boja, ilustracija, tekstova, preglednost, odabirkljuËnih rijeËi, odnos tekst-ilustracija-praznina, te ukupnidojam / estetski doæivljaj. Kolegica i ja bile smo izuzetnozadovoljne njihovim komentarima iz kojih se najboljevidjelo koliko su nauËili. Na kraju su svi plakati (njih 16)naπli svoje mjesto na zidovima hodnika prezentirajuÊitako naπ rad na najbolji moguÊi naËin.

I tu nije kraj! Jer, nakon toga, voditeljica Aktivarazredne nastave u naπoj πkoli pozvala me je da odræimpredavanje i prezentiram rad s radionice na njihovomsastanku. UËitelji Êe ta praktiËna znanja prenijeti na svojeuËenike te tako πiriti znanje i svijest o potrebi njegovanjalijepog u sluæbi korisnog.

Koja bi se tema mogla radije i ljepπe obraditi?

Namjera skretanja paænje na jedan raritetni, davnonapisan, a danas zaboravljen rad koji nam donosi nizdragocjenih informacija iz davne 1936. godine, vjernodoËaravajuÊi ozraËje djelovanja niza malih podravskih seoskihknjiænica i Ëitaonica, proizlazi upravo iz potrebe upoznavanjaknjiæniËarskih korijena Podravine. Naslov spomenutog radaposluæio je i za naslov ovog rada Ëija zadaÊa je veÊ gorenavedena, a koji preuzima funkciju prenositelja informacija svedo momenta dok zainteresirani za problematiku ne dou doizvornika.

Kad knjiæniËar suvremenog kova ukljuËen u svapostignuÊa danaπnje sofisticirane informatiËke tehnologije,zahvaljujuÊi kojoj ulazi u baze podataka i kataloge knjiænicadiljem svijeta, pronalazi grau i udovoljava zahtjevimasuvremenog korisnika, gdje rad u knjiænicama slijedi uvrijeæenapravila knjiæniËnog poslovanja, neprestano teæeÊi postizanjustandarda izraæenih u kvadratnim metrima, duænim metrima ilipostotcima i stalno se usporeujuÊi sa Zapadom, proËitaspomenuti rad, ostat Êe nemalo iznenaen njegovim sadræajemkoji nameÊe niz pitanja.

Naime, tvorac ovog dragocjenog rada objavljenog uNarodnom napretku 1936. godine u dva dijela (veljaËa i oæujak)je Ivan SaboliÊ.

Tko je zapravo Ivan SaboliÊ? Vrijedne podatke o njegovomdjelovanju donosi Æivotopis kojega je zajedno s pripovijetkomDravski valovi objavio u Zborniku hrvatskih seljaka. Iz Æivotopisa

se saznaje da je zavrπio pet razreda puËke πkole u Peterancugdje je i roen, da je silno volio Ëitati i Ëitao je sve πto mu jedoπlo pod ruku, kako na jednom mjestu piπe Ivan SaboliÊ inastavlja “... od Ëitanja do pisanja nije dalek put ... U πesnaestojgodini - 1929. - napisao sam svoju prvu stvar.” Bio je urednikZbornika seljaka, pisao je i objavljivao u Narodnom napretku,a 1938. god. objavljena mu je zbirka pripovjedaka Selo Belovec.Kratko vrijeme od 1930. - 1932 . god. boravio je u Zagrebu.

SEOSKE KNJIÆNICE U PODRAVINIPrilozi za povijest knjiænica i knjiæniËarstva u koprivniËkoj Podravini

Piπe: Boæica AniÊ

IZ ©KOLSKIH KNJIÆNICA - IZ SPECIJALNIH KNJIÆNICA

Svezak 9 45

Potreba pisanja o seoskim knjiænicama vjerojatno jeproizaπla s jedne strane iz njihova dobrog poznavanja jer jeautor i sam bio vrlo vrijedan Ëlan knjiænice u Peterancu. Sdruge strane pak, kao samoobrazovanoj osobi koja je velik dioznanja stekla zahvaljujuÊi neprestanom druæenju s knjigama,jasna je njihova uloga i znaËenje pa o tome u uvodnom dijeluËlanka piπe na sljedeÊi naËin “ .... moramo sami stvarati svojeproduæene πkole! Te πkole, to su nam naπe seoske knjiænice iËitaonice.”

Seoske knjiænice i Ëitaonice o kojima Ivan SaboliÊ piπe suknjiænice srednje Podravine ili koprivniËke Podravine i to:Hrvatska knjiænica i Ëitaonica Peteranec, knjiænica u –elekovcu,SeljaËka knjiænica i Ëitaonica u Drnju, Narodna knjiænica iËitaonica u TorËecu, knjiænica u Botovu, u Sigetcu biljeæi Ëakdvije knjiænice i to πkolsku takozvanu PuËku knjiænicu i knjiænicuZadruæne omladine, te knjiænice u Bregima i Goli. VeÊinaknjiænica je, kako autor kaæe, na “teritoriju sreza koprivniËkog,iako u samoj Koprivnici nije bilo knjiænice do pred dvije godine.Podravska sela u tom pogledu iπla su pred gradom!” Autorprilaæe kartu s mjestima koprivniËke Podravine u kojima postojeknjiænice.

Punom linijom podvuËena su mjesta u kojima knjiæniceaktivno rade, iscrtkanom linijom podvuËena su mjesta u kojimaknjiænice iz nekog razloga ne rade, dok u mjestima koja nisupodvuËena knjiænica nema. Od 11 knjiænica koje su aktivnoradile 1935. god., danas aktivno rade svega Ëetiri, i to knjiæniceu Koprivnici, Peterancu, Novigradu i Virju. Ostala mjestaposjeÊuje bibliobusna sluæba jednom ili dva puta tjedno.

Kao najstariju te po broju knjiga i po uspjeπnom radunajjaËu izdvaja knjiænicu i Ëitaonicu u Peterancu, opisuje njenupovijest, navodi sekcije knjiænice: πahovsku, pjevaËku idiletantsku (glumaËku) koja prihodima svojih predstava, 3-4godiπnje, sudjeluje u nabavi novih knjiga, jer prikupljenasredstva (Ëlanarina) nisu dostatna za to. Navodi knjiæni fond od2000 knjiga koje su nabavljane uglavnom vlastitim sredstvima,osim darovanih primjeraka i malobrojnih knjiga koje suuzimane pod raËun ( kao upisnina i Ëlanarina). Sredstva zanabavu knjiga prikupljaju se upisninama i Ëlanarinama teprihodima od predstava.

»lanovi knjiænice mogu biti redovni i potporni te Ëlanoviutemeljitelji. Redovnih Ëlanova knjiænica ima 99, od toga je 5utemeljitelja. Potporne Ëlanove ne navodi. Svi Ëlanovi knjiæniceplaÊaju upisninu i Ëlanarinu visina koje se razlikuje ovisno oËlanskom statusu. Upisnina iznosi 10 dinara po Ëlanu, plaÊa sesamo jedanput i to pri upisu u knjiænicu, dok Ëlanarina iznosi1 ili 2 dinara i plaÊa se mjeseËno. »lanovi koji ne Ëitaju knjige,veÊ su tu samo zato da bi materijalno pomogli knjiænicumjeseËno plaÊaju jedan dinar, dok ËitaËi plaÊaju takozvanu“ËitalaËku taksu” koja iznosi dva dinara. »lan utemeljitelj plaÊasamo jedanput 200 dinara i ima sva prava kao i ostali Ëlanovi.Dalje u tekstu autor piπe o naËinu nabave knjiga, navodi knjigei autore zastupljene u fondu, a zbog izuzetnosti podatcidobiveni statistiËkim mjerenjima za 1935. god., koja su oËitosastavni dio knjiæniËnog poslovanja, zavrjeuju doslovniprijenos.

“Od 99 Ëlanova redovito ih Ëita 73 i ta sedamdeset itrojica proËitala su u 1935 godini 1302 knjige, tako da napojedinog Ëlana dolazi prosjeËno 17 knjiga. Moramo znati, da susvaku knjigu uz Ëlana knjiænice proËitala barem dvojica ili trojicaod ukuÊana, a i po gdjekoji susjed neËlan. Razumije se, da tobaπ nije zgodno, jer svako ko ima æelju za Ëitanjem mogao bibiti Ëlan knjiænice, tim viπe πto je Ëlanarina priliËno niska, a svakinovi Ëlan svojim malim novËanim doprinosom pomaæe jednudobru i korisnu stvar.

Od knjiga se najviπe Ëitaju one sa socijalnom notom, akako je na naπem knjiæevnom træiπtu pomanjkanje takovih

domaÊih knjiga, to se mnogo Ëitaju strane. Tako je u 1935.godini proËitano beletristike 77%, dok preostala 23 postotkaotpadaju na knjige iz gospodarstva i drugih struka. Od tih 77%proËitano je domaÊih 19%, a stranih 58%. Razlika je vrlo velika,i po tome se vidi, kojim bi smjerom naπa knjiæevnost moralapoÊi, da je publika uzima barem u jednakom omjeru kao istranu. A moæda joπ i viπe.”

Jedno statistiËko mjerenje o Ëitanosti beletristike, domaÊei strane, struËno-znanstvene i popularne knjige provedeno jeprije desetak godina u urevaËkoj knjiænici. PrisjeÊam serezultata tih mjerenja. Gotovo da su bila identiËna gorenavedenim.

Ne smije se preskoËiti joπ jedna izuzetna aktivnostknjiænice koja se provodila u zimi 1933./34. god., u prostorijamaknjiænice svakog Ëetvrtka, a to su “knjiæevne veËeri”. “Na timknjiæevnim veËerima Ëitali su se Ëlanci iz Ëasopisa ili sereferiralo o proËitanim knjigama. Iza toga bio je razgovor, a sveu cilju da ljudi πto bolje upoznaju knjige i da se vidi, koliko suod proËitanih stvari razumjeli.” Knjiæevne veËeri vodio je mjesniuËitelj Petar FranjiÊ koji je inaËe zasluæan i za uspjeπan radknjiænice.

Tekst o seoskim knjiænicama iπao je u nastavcima.. Uprvom dijelu (veljaËa) opisan je rad peteranjske knjiænice izkojeg su preneseni naj ... dijelovi, premda ih joπ uvijek imadovoljno i takovih zbog kojih vrijedi posegnuti za originalnimtekstom. Drugi dio (oæujak) donosi niz informacija, obraenihistim principom, o ostalim knjiænicama iz okolice Koprivnice zakoje autor kaæe: “Sve su one manje-viπe sliËne onoj u Peterancu,samo πto su kasnije osnivane i po broju knjiga znatno slabije.”Da li su i sve ostale “seoske” knjiænice i Ëitaonice u Hrvatskojmanje-viπe sliËne onoj u Peterancu? Ako jesu, onda bi ovomogao biti model ondaπnjeg knjiæniËnog poslovanja, pa bi radIvana SaboliÊa predstavljao nezaobilazan izvor i doprinosupoznavanju povijesti knjiæniËarstva u Hrvatskoj.

Ukoliko nisu, u svakom sluËaju u naslijee smo dobilivrijedan, rijedak i jedinstven rad zahvaljujuÊi Ivanu SaboliÊu.Kao potvrda jedinstvenosti, moæe posluæiti primjer graniËnogmjestaπca Botova koje je sa svojih 88 kuÊa imalo Ëak 55Ëlanova knjiænice.

I na kraju, napomena da je koriπteni primjerak Narodnognapretka prispijevao u vidu pretplate na adresu MihovilaPavleka Miπkine, a nalazi se u osobnoj knjiænici MihovilaPavleka Miπkine koja je od 1950. god. u vlasniπtvu Muzeja gradaKoprivnice.

IZ SPECIJALNIH KNJIÆNICA

46 Svezak 9

Podijeli svoje znanje! To je put da postaneπ besmrtan.(D. Lama)

Proljetna πkolaπkolskih knjiæniËara Re-publike Hrvatske, s te-mom “©kolsko knjiæni-Ëarstvo i cjeloæivotnouËenje”, odræana je pro-πle godine u ©ibenikuod 29. oæujka do 1.travnja. VeÊ 18.!? Zbiljarespektabilna brojka.©kola je pokrenuta 1988.g. na inicijativu Mirka

TodoriÊa, prosvjetnog savjetnika u Zavodu za πkolstvo uRijeci i Viπnje ©eta, πkolske knjiæniËarke u Prvoj suπaËkojhrvatskoj gimnaziji u Rijeci. Ovaj struËni skup postao jei ostao najvaæniji oblik struËnog usavrπavanja πkolskihknjiæniËara, koji su nezaobilazna struËna potporauËiteljima i uËenicima u unaprjeivanju i osmiπljavanjucjelokupnog odgojno-obrazovnog procesa.

OstajuÊi vjerni osamnaestogodiπnjoj tradiciji iovoga puta doπla je do izraæaja povezanost znanosti,dræavne uprave, teorije i neposredne prakse. Organizatori©kole bili su: Zavod za πkolstvo Republike Hrvatske /Agencija za odgoj i obrazovanje, Odsjek za informacijskeznanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Prva suπaËkahrvatska gimnazija u Rijeci, Srednja tehniËka πkola©ibenik i Osnovna πkola Petra Kreπimira IV. ©ibenik.

©kolu je otvorio profesor Vinko FilipoviÊ, ravnateljZavoda za πkolstvo RH /Agencije za odgoj i obrazovanje.Brojni πkolski knjiæniËari, njih oko 400, sudjelovali su narazliËite naËine u radu ©kole.

Program ©kole bio je veoma bogat i raznolik.Ponuda od jutra do mraka: plenarna izlaganja, radionice,posteri, plakati, filmske projekcije, susret s piscem...Osjetio sam se viπe puta kao Buridanov magarac predtolikom ponudom.

Glavna nit koja je proæimala cijelu ©kolu bio je slo-gan “UËiti doæivotno”. To je temelj pismenosti 21. stoljeÊa.©kolski knjiæniËari su predvodnici onih koji Êe taj zadatakostvariti. “Ovogodiπnja ©kola treba pokazati moguÊnostiutjecaja πkolskih knjiænica na razvoj vjeπtina, sposobnosti,stavova i vrijednosti potrebnih za cjeloæivotno uËenje, ato se posebno odnosi na vjeπtine informacijskepismenosti, uËenje uËenja, poticanje æelje za Ëitanjem,uËenjem i primjenom nauËenog, zatim komunikacijskevjeπtine s raznim medijima i s ljudima, timski suradniËkinaËin rada, vjeπtine rjeπavanja problema, vjeπtinekritiËkog miπljenja, poticanje pozitivnih osjeÊaja,kreativnost i stvaralaπtvo u πkolskom æivotu i dr.”,istaknula je, na otvaranju, Biserka ©uπnjiÊ, viπa savjetnicaza πkolske knjiænice u Zavodu za πkolstvo RepublikeHrvatske / /Agencije za odgoj i obrazovanje.

Prvoga dana odræano je viπe plenarnih izlaganja kojasu se odnosila na cjeloæivotno obrazovanje. Plenarnimizlaganjima meunarodni ton dali su sudionici iz

Slovenije i sa SveuËiliπta u Padovi. PredavaËi iz Italije iSlovenije iznijeli su svoja iskustva, a nama sudionicimapruæili priliku za usporedbu naπeg πkolskog knjiæniËarstvas dræavama koje su veÊ u Europskoj uniji (o kojoj je ivrapcima dosadilo sluπati). Hvala Bogu πto naπe πkolskoknjiæniËarstvo u ovoj usporedbi ima razloga zazadovoljstvo.

Nakon stanke Ëuli smo izlaganje uz prezentaciju“Copyright i copywrong”, Vanje ©krobice te izlaganje DinkeKovaËeviÊ i Evice TihomiroviÊ: KnjiæniËno-informacijskopodruËje u HNOS-u.

STRU»NI SKUPOVI I TEME

18. PROLJETNA ©KOLA ©KOLSKIH KNJIÆNI»ARAPiπe: Jerko BariπiÊ

Nije potrebno dokazivati da je informacijskapismenost nuæna sastavnica Ëovjekove pismenosti. Uedukaciji ove pismenosti πkolska knjiænica ima vaænuulogu. Ona pouËava uËenike istraæivaËkom radu narazliËitim izvorima informacija, potiËe u njima stvaralaËkomiπljenje, samostalno pronalaæenje, izbor i vrjednovanjeinformacija.

BuduÊi da su, prema miπljenju knjiæniËara,knjiæniËno-informacijska znanja oskudno zastupljena ueksperimentalnom programu HNOS-a, knjiæniËno-informacijsko podruËje treba postati sastavnim dijelomNastavnog plana i program osnovne πkole prema HNOS-u. Slikovito reËeno, on je razraen u 8 koraka, preciziranesu odrednice za svih osam razreda.

©kolski knjiæniËari æeljeli su viπe praktiËnog rada irazmjene iskustava, a manje plenarnih izlaganja, zato jeodræano petnaest radionica. Devet ih je odræano prvogadana. Zbog zanimljivih naslova izabrao bih ih viπe, aliodluËio sam se za onu koja se odnosi na HNOS:“KnjiæniËno informacijsko podruËje u timskom,korelacijskom i interdisciplinarnom planiranju rada suËenicima”. (Zdenka BiliÊ, prof. i dipl. knjiæ., O© Otok,Zagreb i Evica TihomiroviÊ, prof i dipl. knjiæ., I.O© B.KaπiÊa , Zagreb)

Odaziv je bio ogroman. Bilo nas je, prema mojojprocjeni, oko 90. Tehnika zakazala, nismo mogli vidjetiprezentaciju. Radionica je bila namijenjenaosnovnoπkolskim knjiæniËarima. Cilj radionice bio jekorelacijsko planiranje pri donoπenju tematskogmjeseËnog nastavnog plana.

Obradili smo temu za 5. razred - Priroda i prirodneznanosti. Timski, korelacijski i interdisciplinarno sve smoosmislili i stavili na plakat. Lijepo! Ali nisam dobioinformaciju kakvi su rezultati dosadaπnje provjereHNOS-a u onim πkolama koje su radile po njemu. Govorise kako to mora iÊi. Neki daju glamurozne izjave, ali zaπtotako naglo i bez provjere?

Svezak 9 47

Ostalih πest radionica odræano je drugoga dana.UkljuËio sam se u rad radionice broj 10: “©kolska knjiænicai metode i oblici rada za cjeloæivotno uËenje” (NadaPoturiËek, prof i dipl. knjiæn., Gimnazija Ivana ZakmardijaDijankoveËkoga, Kriæevci). NazoËnih - 36 kolegicaknjiæniËarki i jedan muπkarac bez brkova.

Predstavljeno je zatim nekoliko iskustava iz prakse.Posebno bih istaknuo prezentaciju naπe kolegice LuceMatiÊ i njene ravnateljice Gordane GazdiÊ - Buhanec izOsnovne πkole A. N. Gostovinskoga, Koprivnica: “©kola ukojoj cvjeta pismenost” te izlaganje uz prezentaciju “Naizvoru djetinjstva knjiæevnika Vladimira Nazora” kolegiceMile BioËine iz Splita.

VrataPrije nepuna dva satazatvorih za sobom vrata.Salu knjiæniËari ispuniπe,o vratima radionicu zapoËeπe.PoËetak nije lagan bioipak sam ga ostvario.Koliko smo sintagmi i reËenica stvorilida smo sami sebe zadivili!Stigli smo do vrata mudrostinapustivπi sve gluposti.Ipak, trebat Êu Ëekati do starostida otvorim vrata mudrosti.

Na okruglom stolu pokazani su saæetci gotovo svihradionica. Ipak, mislim da je bilo previπe sadræaja.Moæda bi trebalo napraviti selekciju. Divim sesavjetnici Biserki ©uπnjiÊ na izdræljivosti. Iako samdobio kompleks od svega πto sam vidio i doæivio(tehnolgije, prezentacije, entuzijazam...) tjeπe me triËinjenice:1. “Nikada nije kasno, da poËnemo s uËenjem...”

(J.A.Komensky)2. KnjiæniËarska susretljivost i motiviranost za rad...3. Bog je stvorio vjeËnost da Mark Twain nauËi njemaËki.

Dodajem, stvorio je vjeËnost da ja stignem sve tonapraviti.


Voditeljica nas je pripremila i uvela u rad: “»itaj,dakle, da bi o tome mogao misliti. Piπi i govori o tomeda znaπ o Ëemu misliπ”. Tema radionice bila su “Vrata”,pa sam i ja morao razmisliti: “©to znam o vratima?” Vratasu na kuÊi i ne samo na kuÊi. Postoje vrata i na nebu.Teπko je proÊi kroz vrata raja. Moæda zato πto su teπkodostiæna pa se umorimo dok doemo do njih. Moæda zatoπto nas Ëekaju u jednoj drugoj realnosti. Mi se za tajprolazak pripremamo u ovoj stvarnosti. U svom smo radustigli do vrata mudrosti, ali treba nam kljuË da ihotvorimo...

»etrnaestom po redu Susretu slovenskih pokretnihknjiænica, odræanom proπloga ljeta u Ljubljani,prisustvovalo je Ëetvero knjiæniËara - Ëlanova DruπtvaknjiæniËara Bilogore, Podravine i KalniËkog prigorja:Marjana Janeπ-Æulj iz Kriæevaca te Ivo Trepotec, MladenTudiÊ i Ljiljana Vugrinec iz Koprivnice.

Kao mjesto odræavanja tradicionalnog susretaslovenskih putujuÊih knjiæniËara ovaj put je odabranaLjubljana, kako bi struka i na taj naËin pruæila podrπkuljubljanskoj Knjiænici Otona ÆupanËiËa i njenoj Pokretnojknjiænici u nastojanjima da ukaæu na dotrajalost svogabibliobusa (najstarijeg u Sloveniji) i nuænost njegovezamjene novim vozilom.

Kako je u Sloveniji veÊ uvrijeæen obiËaj daknjiæniËari obavezno dolaze na susret svojimbibliobusima, za graane Ljubljane i sve zainteresiraneposjetitelje prireena je i ovom prilikom impresivnaizloæba 12 pristiglih “knjiænica na kotaËima” - od toga 10

bibliobusa i 2 bibliokombija. Najnoviji meu bibli-obusima - onaj iz Nove Gorice - posebno je plijeniopaænju svojom originalno oslikanom karoserijom, dok jeu unutraπnjem ureenju potvrdio veÊ standardnukvalitetu slovenskih bibliobusa, usmjerenu na stvaranjeπto ugodnije atmosfere u vozilu za korisnike, kao ioptimalnih uvjeta za rad osoblja, a uz maksimalnofunkcionalno ureen prostor namijenjen smjeπtajuknjiæniËne grae i opreme.

Ipak, tijekom izbora za najljepπi bibliobus u 2006.godini, koji je odræan paralelno sa struËnim skupom (aglasovati su mogli i knjiæniËari i posjetitelji) pobjedu jeodnijela putujuÊa knjiænica iz Maribora. Iako po godinamastarosti veÊ vremeπan (proizveden je 1998.), mariborskibibliobus dokazao je kako je joπ uvijek pravi ljepotan posvojim voznim karakteristikama (proizveden je naMercedesovoj autubosnoj πasiji), ali i po vrloinovativnom, kako funkcionalno, tako i estetski izvedenom

POKRETNE KNJIÆNICE ZA BUDUΔNOST14. susret slovenskih pokretnih knjiænica (Ljubljana, 30.6.-1.7.2006.)


48 Svezak 9

unutraπnjem ureenju, Ëiju je uspjeπnu formulu i danasteπko dostiÊi u proizvodnji pokretnih knjiænica.

U struËnome dijelu skupa odræano je nekolikozanimljivih izlaganja. Dr. Silva Novljan, savjetnica zanarodne knjiænice iz Nacionalne in univerzitetnebiblioteke u Ljubljani u svom uvodnom izlaganju na temu“Pokretne knjiænice za buduÊnost” izrazila je uvjerenjekako i nadalje treba osnivati i razvijati pokretne knjiænice,jer Êe u buduÊnosti biti sve potrebnije. Opisala je sveelemente postupka koji prethodi osnivanju sluæbepokretne knjiænice. Za vozilo je istovremeno potrebnoplanirati spremiπte i garaæu, a vrlo je vaæno odmahrazmiπljati i o osoblju pokretne knjiænice - kako o posadisamog vozila, tako i onima koji Êe obavljati ostaleposlove za pokretnu knjiænicu: nabavu i obradu grae,planirati i organizirati poslovanje, voditi financije.Izgradnja pokretne knjiænice zajedniËki je posao razliËitihstruËnjaka - knjiæniËara, arhitekata, ekonomista,informatiËara, proizvoaËa vozila - u kojem svaki moraodraditi svoj dio posla, sa zajedniËkim ciljem - pokretnomknjiænicom koja Êe πto uspjeπnije zadovoljavati potrebesvojih korisnika. Na kraju, vaæna je i promocija novepokretne knjiænice koja mora biti usmjerena i nakorisnike, ali i na sveukupnu javnost.

Dr. Novljan iznijela je i vrlo impresivne brojËanepodatke o slovenskim putujuÊim knjiænicama: viπe od 50%slovenskih srediπnjih knjiænica ima ustrojene pokretnezbirke knjiæniËne grae (neku vrstu stacionara), doktreÊina srediπnjih knjiænica za pokrivanje svoga podruËjaknjiæniËnom uslugom koristi pokretnu knjiænicu -bibliobus ili bibliokombi.

Jedno hrvatsko iskustvo u izgradnji bibliobusa ibibliobusne mreæe predstavila je Marija ©egota Novak izGradske knjiænice Rijeka, koja je - uz gradski - uspjeπnouspostavila i æupanijski bibliobus. Boris JukiÊ iz KnjiæniceFranceta Bevka u Novoj Gorici predstavio je mnogapitanja, nedoumice i dileme koje su u njegovoj knjiænicimorali razrijeπiti na putu do novog bibliobusnog vozila.Da su na kraju odabrali dobre odgovore i optimalnarjeπenja, najrjeËitije je govorio sam novi bibliobus kojegsmo mogli vidjeti u Ljubljani.

Boris Zgonc iz Knjiænice Otona ÆupanËiËa uLjubljani izloæio je zanimljivu viziju buduÊe ljubljanskeputujuÊe knjiænice, koja se æeli razvijati na tragu - urazvijenoj Europi veÊ vrlo raπirenih - tzv. info-buseva.Ovakva, moderna sluæba putujuÊe knjiænice, koja nosi

radni naziv @-mobilna knjiænica, imala bi zadatak nesamo da i nadalje bude klasiËna knjiænica koja Êe dolazitiizravno do svojih najudaljenijih korisnika, veÊ trebaomoguÊiti i pristup, kao i edukaciju za koriπtenjesuvremene IC tehnologije i Interneta za sve one koji toæele i trebaju, a zbog bilo kojeg razloga nisu u moguÊnostiovu uslugu potraæiti u stacioniranoj knjiænici.

Vrlo inspirativno bilo je izlaganje Viljema Lebana,direktora Srediπnje knjiænice Kranj, na temu “ObrazovanjeputujuÊih knjiæniËara”. Pokretni knjiæniËari imaju vrloposeban posao jer ga obavljaju na dva mjesta, od kojihje jedno pokretno; kao i kod ostalih knjiæniËara, kljuËna jeu njihovom poslu komunikacija s korisnicima, samo πtopokretni knjiæniËari pri tome moraju poπtivati posebnostisvakog pojedinog okruæenja u kojem pokretna knjiænicaima svoja stajaliπta.

Zbog sloæenosti zahtjeva koji se postavljaju predputujuÊe knjiæniËare (komplicirana izgradnja zbirki iusluga zbog specifiËnosti korisniËke populacije,pridobivanje sredstava na raznim stranama, komunikacijas lokalnom sredinom...), oni moraju biti: psiholozi,sociolozi, socijalni radnici, odgajatelji, informatiËari,vozaËi, mehaniËari, tehniËari, elektriËari, menadæeri,komunikolozi, PR-ovci, komunalni sluæbenici, nosaËi...i,naravno, knjiæniËari. Kako osposobiti tako svestranogaputujuÊega knjiæniËara?! Korisno bi bilo πto viπemeusobnih obilazaka i posjeta knjiæniËara pojedinihknjiænica radi razmjene iskustava i informacija ouspjeπnim rjeπenjima u praksi; viπe posjeta putujuÊimknjiænicama u drugim sredinama; trajno struËnousavrπavanje i dopunjavanje znanja, organiziranoposebno baπ za pokretne knjiæniËare; skupljanje podataka,usporedba i analiza rada pokretnih knjiænica u Sloveniji teusporedba s rezultatima pokretnih knjiænica u drugimzemljama.

U KRIÆEVCE DOLAZI BIBLIOKOMBI!

Suradnja sa slovenskim kolegama, a posebno posjetnaπih knjiæniËara njihovom zadnjem susretu u Ljubljani,donio je veÊ konkretan razultat i u naπoj sredini!Potaknuti slovenskim primjerima malih biblio-kombijakoji uspjeπno obavljaju knjiæniËnu funkciju u brdsko-planinskim podruËjima gdje obilaze mala naselja ukojima se ne mogu osnovati stacionirane knjiænice,Gradska knjiænica “Franjo MarkoviÊ” iz Kriæevaca iÆupanijska matiËna sluæba KoprivniËko-kriæevaËkeæupanije odluËili su u planove za 2007. godinu uvrstitinabavu biblio-kombija koji bi knjiæniËnom uslugompokrivao podruËje KalniËkog prigorja - konfiguracijom,vrstom i brojem malih naselja vrlo sliËno podruËje onimagdje se u Sloveniji uspjeπno koriste male pokretneknjiænice.

Ministarstvo kulture prepoznalo je potencijal ovogaprijedloga te odobrilo inicijalna sredstva za nabavu vozila,a nadamo se kako Êe tijekom 2007. (u rebalansuProraËuna) isto uËiniti i KoprivniËko-kriæevaËka æupanija,πto bi omoguÊilo da se vozilo nabavi ove godine, anjegovo preureenje i opremanje zavrπi sljedeÊe, 2008.godine. Time bismo u Hrvatskoj dobili prvu pokretnuknjiænicu - bibliokombi, a mnogi stanovnici KalniËkogprigorja po prvi puta imali bi moguÊnost koriπtenjaknjiæniËne usluge u svome mjestu!

Novi bibliobus iz Nove Gorice


Svezak 9 49

U sklopu KarlovogsveuËiliπta u Pragu odr-æavaju se tzv. Ljetneπkole ili seminari u tra-janju od mjesec dana.Ovaj tip seminara nami-jenjen je pripadnicimaËeπke manjine koja æiviπirom svijeta. Ljetneπkole odræavaju se veÊviπe od petnaestak go-

dina. Sudionici su iz 36 zemalja i 5 kontinenata, a usvojim sredinama su promicatelji Ëeπkog jezika i kulture.

Troπkove seminara plaÊa Ministarstvo vanjskihposlova »R. Jedan od uvjeta je da su kandidati sposobnivoditi konverzaciju na Ëeπkom jeziku. Organizatorpriprema i dopunske programe kao πto su: prikazivanjefilmova, struËni i turistiËki izleti. Program ljetne πkoleodvija se u gradiÊu Dobruπka, a zadnji dan πkole je uPragu. SveËano uruËenje diploma uvijek je na visokojrazini, uglavnom prva dama »eπke Republike prireujeprijem za sve sudionike. Voditeljica ljetne πkole AlenaObstova rekla nam je : “Trudimo se stvoriti ovdje ugodnuatmosferu, obiteljsku, kao da su polaznici stigli kuÊi, udomovinu.”

Meu pripadnicima Ëeπke manjine koji dolaze uLjetnu πkolu ima ljudi svih generacija: od 18 do 70godina. Neki od njih su politiËki emigranti iz dobakomunizma, neki su potomci iseljenika iz 19. stoljeÊa,drugi Ëine skupinu djece iz mijeπanih brakova koja æelenauËiti materinji jezik jednoga od roditelja. Znanje jezikaje razliËito. Neki teËno govore Ëeπki, a neki imaju velikihpoteπkoÊa.

Ministarstvo vanjskih poslova »R prakticira i drugeoblike pomoÊi uËenja Ëeπkog jezika. U pojedine zemljesvijeta odlaze Ëeπki lektori i tamo se zapoπljavaju uπkolama ili Ëeπkim centrima. Hrvatski »esi to koriste unajveÊoj moguÊoj mjeri.

Jedan od modula ljetne πkole ponuen jeknjiæniËnom osoblju. Proπle godine govorilo se oproblematici socijalne komunikacije u prihvaÊanjuinformacija. Seminar se sastojao od dvije tematskeskupine, a jedna od njih bila je posveÊena osobamaoπteÊena sluha koje ne koriste knjiænicu.

Problematika integracije gluhih osoba u πirojjavnosti javlja se devedesetih godina. Pokuπajmo se sjetitikada smo posljednji put registrirali da meu nama æivenagluhe i gluhe osobe koje imaju problema ukomunikaciji. U veÊim mjestima moæemo vidjeti na uliciskupinu ljudi - uglavnom mlaih - koja Êe naπu paænjuzaokupiti iskljuËivo gestikulirajuÊi rukama, tj. koristeÊiznakovni jezik. Na stariju populaciju, meutim, moralismo donedavno vikati da nas bolje Ëuju, a πto je vrloneprimjereno za starije. PoËetkom 90-tih godinapojavljuju se titlovana pisma i tumaËenje odabranihprograma u znakovni jezik.

Glavni predavaË seminara bio je student Filozofskogfakulteta, Petr VysuËek. Njegov nastup bio je vrloautentiËan, zanimljiv i poticajan. Govorio je o razlozimazaπto veÊina gluhih ne Ëita. Kakav je æivot bez govora,kako moæemo pomoÊi i kako naÊi put prema knjizi, nauËitikomunicirati sa gluhim osobama te kako traæitimoguÊnosti suradnje knjiænice s gluhim osobama.KnjiæniËari su odmah prionuli poslu, traæeÊi moguÊnostikako knjiænica moæe pomoÊi u prevladavanjukomunikacijske barijere gluhih u knjiænicama ipribliæavanju te problematike πiroj javnosti.

Druga tema bila je komunikacija s duπevnimbolesnicima koji su, kako se pokazalo, Ëesti korisniciknjiænica. Kroz ove dvije teme, prisutni knjiæniËariosvjestili su znaËaj komunikacije u æivotu opÊenito, aposebno u odnosu knjiæniËara s korisnicima.

PERMANENTNO OBRAZOVANJE ILI DOBRU©KAPiπe: Fanika Stehna

Predstavnici Hrvatske u Dobruπki

Vidjeli su se konkretni primjeri krize u komunikacijis korisnicima u praksi. KnjiæniËari su u suradnji s drugimstruËnjacima naπli odgovarajuÊi pristup i tehnikukomunikacije u konkretnim situacijama. Jedna odknjiæniËarki upoznala je kolege s dvogodiπnjim iskustvomu radu sa psihiËki lijeËenim korisnicima te sbiblioterapijom za pojedine skupine u ljeËiliπtu.ZahvaljujuÊi poticaju sa seminara, nekoliko je knjiænicakasnije uspostavilo kontakte s lokalnim udrugama gluhih.

Organizatori seminara bili su: »eπka Nacionalnaknjiænica i æupanijska knjiænica u HavliËkovu Brodu.Financijsku potporu dalo je Ministarstvo kulture.


50 Svezak 9

U koprivniËkoj Knjiænici i Ëitaonici “Fran GaloviÊ”odræan je 6. i 7. studenog 2006. meunarodni Okrugli stolo knjiæniËnim uslugama za osobe s posebnim potrebama.Skup je nosio naziv “DOSTUPNOST KNJIÆNICA ZA SVE -knjiæniËne sluæbe, usluge i raËunalna oprema za slijepe,slabovidne i gluhoslijepe: kako u lokalnoj zajednici dolazedo izvora znanja”. Prisustvovalo mu je viπe odsedamdeset sudionika iz Hrvatske, Slovenije, Austrije i©vedske - ponajviπe knjiæniËara i Ëlanova udruga slijepih,dok je izlaganja i prezentacije u dva dana trajanja skupaodræalo petnaestak predavaËa. U rad skupa ukljuËile su sei predstavnice resornih ministarstava neposrednozainteresiranih za ovu problematiku: Astrid Horvat,voditeljica Odsjeka za zajedniËke nacionalne programeMinistarstva znanosti, obrazovanja i πporta te IvanaLackoviÊ, viπa struËna savjetnica u Odjelu za knjiæniceMinistarstva kulture. Kako je ovaj skup bio i jedna odcentralnih manifestacija obiljeæavanja 650. obljetnicegrada Koprivnice, nazoËne je pozdravio i okrugli stolsveËano otvorio koprivniËki gradonaËelnik, ZvonimirMrπiÊ.

Prvog dana rada Okruglog stola, odræana suplenarna izlaganja, s ciljem predstavljanja postojeÊihknjiæniËnih usluga za slijepe, slabovidne i gluhoslijepeosobe, kao i njihovih specifiËnih potreba u odnosu naostale korisnike knjiænica.

Hrvatskoj i u susjednoj Sloveniji, koje bi takoer æeljelesvoju djelatnost proπiriti sliËnim vrstama usluge za osobes posebnim potrebama.

Beatrice Skold Christensen, goπÊa iz ©vedskeknjiænice za taktilne knjige i knjige na Brailleovom pismu,odræala je izlaganje o πvedskim iskustvima u pruæanjuknjiæniËnih usluga osobama koje ne mogu Ëitatistandardni tisak. Sanja Frajtag, ravnateljica Hrvatskeknjiænice za slijepe, predstavila je sluæbe i usluge kojenudi ova knjiænica, koja ima viπe od 2.000 korisnika spodruËja cijele Hrvatske. Kao najvaæniji zadatak Hrvatskeknjiænice za slijepe u iduÊem razdoblju istaknuto jeuvoenje Daisy formata u proizvodnju zvuËnih knjiga.Potom je Sanja Tarczay iz Hrvatske udruge gluhoslijepihosoba Dodir iz Zagreba prezentirala osnove zarazumijevanje gluhosljepoÊe te prikazala moguÊnostipristupa informacijama i komunikaciji za gluhoslijepeosobe, dok je Danko Butorac iz Hrvatskog saveza slijepih,zajedno sa Sanjom Frajtag, predstavio digitalne knjige izbirke za slijepe i slabovidne osobe.

Gordana ©estiÊ i Blaæenka PakoviÊ iz Centra zaodgoj i obrazovanje “Vinko Bek” u Zagrebu govorile su onaËinima orijentacije i kretanja osoba s oπteÊenjem vidau suradnji s videÊom okolinom, te o integraciji uËenika soπteÊenjem vida. Marina OsmanoviÊ iz Glazbenog odjelaGradske knjiænice u Zagrebu predstavila je iskustva ovogOdjela i Knjiænice u radu sa slijepima, a potom je PericaMihaljeviÊ iz Centra za odgoj i obrazovanje “Vinko Bek” usvom izlaganju upoznao nazoËne s osnovniminformacijama o brajici i brajiËnoj glazbenoj notaciji.Kristijan CiganoviÊ predstavio je projekt “Dijalog u tami”,koji se provodi u muzejima πirom Europe, Azije iAmerike. Cilj je projekta videÊim osobama pribliæitiiskustvo i naËin na koji slijepi doæivljavaju svijet oko sebe,tako da slijepe osobe, kao vodiËi, vode videÊe posjetiteljekroz posebno konstruirane tamne prostorije gdje mirisi,zvukovi, vjetar, temperatura i teksture odgovarajuodreenim ambijentima - npr. parku, kafiÊu i sl.

OKRUGLI STOL O KNJIÆNI»NIM USLUGAMAZA OSOBE S POSEBNIM POTREBAMA

“DOSTUPNOST KNJIÆNICA ZA SVE”Piπe: Ljiljana Vugrinec

GradonaËelnik, Zvonimir MrπiÊ, otvara Okrugli stol

Dijana SaboloviÊ-Krajina i Ljiljana Vugrinecpredstavile su dosadaπnje rezultate projekta “KnjiæniËnausluga za slijepe i slabovidne” kojeg provode Udrugaslijepih KoprivniËko-kriæevaËke æupanije i Knjiænica iËitaonica “Fran GaloviÊ” tijekom 2006. godine, a financiraga Europska unija. Ova vrsta knjiæniËne usluge u javnojknjiænici potpuno je nova u Hrvatskoj, ali i πire, pa jeiskustvo koprivniËke Knjiænice u njenoj pripremi iuvoenju uvelike zainteresirala brojne knjiænice u Prezentacija knjiæniËne usluge za slijepe i slabovidne u koprivniËkoj Knjiænici


Svezak 9 51

Na Okruglom stolu predstavljeno je i hrvatskoizdanje Smjernica za razvoj knjiænica za slijepe uinformacijsko doba, u izdanju HKD-a. Ove Smjernice bitÊe od velike pomoÊi svim knjiænicama koje kreÊu uformiranje posebnih zbirki za slijepe i slabovidne osobe.

Drugi dio skupa, koji je odræan sljedeÊi dan, bio jeposveÊen prezentaciji i demonstraciji knjiæniËne usluge zaslijepe i slabovidne koja je tijekom 2006. uvedena uKnjiænici i Ëitaonici “Fran GaloviÊ” u Koprivnici. DjelatniciKnjiænice Dijana SaboloviÊ-Krajina, Kristian Ujlaki,Danijela PetriÊ, Ljiljana Vugrinec i Josipa StrmeËki odræalisu prezentacije kroz koje su detaljno prikazali cijeli putkojeg je Knjiænica proπla zajedno sa æupanijskomUdrugom slijepih - od nastanka same ideje i planiranjaprojekta te prijavljivanja na natjeËaj CARDS 2002, prekopriprema za uvoenje nove usluge do prvih rezultatanjenog koriπtenja. Uz to, izvrπena je demonstracijanabavljene opreme i opisana sva dosadaπnja iskustva u

pruæanju knjiæniËnih usluga slijepim i slabovidnimkorisnicima koja bi mogla biti od koristi svim onimknjiænicama i/ili udrugama slijepih koje se odluËeponuditi sliËnu uslugu svojim korisnicima, odnosnoËlanovima.

SudeÊi po iznimnom interesu za predstavljene vrsteknjiæniËnih usluga za osobe s posebnim potrebama kojesu iskazali sudionici okruglog stola, u naπim narodnimknjiænicama postoji veliki interes i potreba za pruæanjemovih usluga. Stoga Êe zakljuËci doneseni na skupu -poglavito u smislu uvrπtavanja potreba slijepih islabovidnih u programe financiranja resornih mi-nistarstava - zasigurno pridonijeti bræem uvoenju novihknjiæniËnih usluga, kako bi se omoguÊilo πto ravno-pravnije koriπtenje izvora informiranja i znanja za svepotencijalne korisnike narodnih knjiænica, bez ogra-niËenja.

Od 3. do 5. prosinca 2006. godine u Puli suodræani Dani knjiæniËara u sklopu Sajma knjiga u Istri podmotom “Progovorimo iz srca o potrebama knjiænica”. Uzmnoπtvo nakladnika i knjiæniËara, dani su prolazilibrzinom svjetlosti. Svaki radni dan poËeo je obaveznimdoruËkom Knjiæevnik je u jednoipolsatnom druæenjuodgovarao dugo i duhovito na svako postavljeno pitanje.Bila je promovirana i njegova najnovija knjiga prevedenakod nas “Otprilike isto: iskustvo prevoenja” u s nekim odnajpoznatijih knjiæevnika u kavani Doma hrvatskihbranitelja, gdje se odræavao i Sajam knjiga u Istri, azavrπavao bi kasno noÊu. NajveÊa guæva bila je uoËidoruËka s nobelovcem Umbertom Ecom. izdanjuzagrebaËkog “Algoritma”, a nakon toga je strpljivopotpisivao knjige.

Paralelno sa Sajmom knjiga, u Gradskoj knjiænici iËitaonici Pula trajao je program Dana knjiæniËara. Namaje bio najzanimljiviji treÊi dan, jer se u okviru radionice“Financiranje programa: potrebe - moguÊnosti -partnerstva” predstavljala i Gradska knjiænica –urevac.Svima je bio zanimljiv naËin na koji smo mi zadnjihgodina puno uËinili u razvoju naπe knjiænice unatoË“tankom” proraËunu Grada –urevca. U radionici susudjelovali: gospoa Anja JelaviÊ iz Ministarstva kulture,Breda Karum iz Ljubljane, Dragan MarkoviÊ iz Sarajeva,Vasa RadoviÊ iz Ulcinja, Ivana Vladilo iz Rijeke, AlemkaBelan-SimiÊ iz Zagreba i Anica ©abariÊ iz –urevca.

Moto pulskih dana knjiæniËara “Progovorimo iz srcao potrebama knjiænica” bio je opravdan.

DANI KNJIÆNI»ARA U PULI S UMBERTOM ECOMPiπe: Anica ©abariÊ

Anica ©abariÊ prezentira Gradsku knjiænicu –urevac

Umberto Eco potpisuje knjige


52 Svezak 9

U povodu obiljeæavanja Meunarodnog danaljudskih prava i Meunarodnog dana borbe protivkorupcije, Hrvatsko knjiæniËarsko druπtvo i njegovaKomisija za slobodan pristup informacijama i ove sugodine organizirali Okrugli stol o slobodnom pristupuinformacijama. Tema ovogodiπnjeg Okruglog stola bila jeProfesionalna etika knjiæniËara i druπtvene etiËke norme.Suorganizator skupa i organizator jednodnevne radioniceo antikorupciji bila je IFLA/FAIFE, a skup je odræan uZagrebu 8. i 9. prosinca 2006.

Na skupu su se razmatrale tri skupine pitanjapovezanih s navedenom temom.

U prvom dijelu posveÊenom profesionalnoj eticiknjiæniËara razmotrene su temeljne vrijednostiknjiæniËarske profesije. Tu su predoËeni rezultatiistraæivanja koje je provela Komisija za slobodan pristupinformacijama. Istraæivanje je provedeno anketiranjemsudionika 35. skupπtine Hrvatskog knjiæniËarskog druπtvaodræane na PlitviËkim jezerima 2006. Istraæivanjem seæeljelo utvrditi u kojoj je mjeri knjiæniËarima poznat EtiËkikodeks HKD-a i da li u svakodnevnom poslu odluËuju ipostupaju u skladu s profesionalnim vrijednostimasadræanim u Kodeksu. Rezultati istraæivanja pokazali suda je knjiæniËarima uglavnom poznat sadræaj EtiËkog

kodeksa, ali ne i njegovo znaËenje. Ovo je tema o kojojÊe se joπ puno istraæivati i pisati, no bilo je zanimljivovidjeti kako su se anketirani kolege izjaπnjavali osituacijama kao npr.’’knjiga preko veze - da li dati knjigupoznatom lijeËniku ili uËeniku.’’ ili ‘’davanje informacija okorisniku’’. Istraæivan je i stav knjiæniËara prema usa-vrπavanju u struci, stupanj samostalnosti i profe-sionalnosti u donoπenju odluka, odnos prema vlastitojradnoj organizaciji, kolegama i korisnicima.

U drugom su dijelu razmatrana pitanja vezana uzslobodan pristup informacijama u globalnom informa-cijskom okruæenju - zaπtita privatnosti, intelektualnovlasniπtvo, raËunalna sigurnost. BuduÊi da razlikujemoËitav niz nedoliËnog ponaπanja na Internetu, od krπenjaetiËkih ponaπanja preko blaæih oblika prijevara pa sve doteπkih kriminalnih aktivnosti, saznali smo da postoje raznioblici zaπtite, kao πto su npr. sigurnosni alati kojiomoguÊavaju zaπtitu raËunala, zatim Abuse sluæbe, ali ipravna regulativa kojom su propisane nelegalneaktivnosti.

TreÊi dio bio je posveÊen suradnji knjiænica inevladinih udruga u dostizanju i poveÊavanju etiËkihstandarda druπtva πto je bio i uvod u radionicu o borbiprotiv korupcije kojom je i zavrπio 6. okrugli stol.

6. OKRUGLI STOL O SLOBODNOM PRISTUPU INFORMACIJAMA“Profesionalna etika knjiæniËara i druπtvene etiËke norme”

Piπe: Silvija ©olc

Od 29. do 31. sijeËnja 2007. godine u Pragu jeodræan 15. meunarodni simpozij BOBCATSSS. Posebnostje ovog okupljanja πto se njegova organizacija svakegodine odvija kao projekt studenata informacijskihznanosti. Organizatori se mijenjaju svake godine, a uvijekse radi o suradnji dviju πkola informacijskih znanosti -jedne iz IstoËne ili Centralne Europe i jedne iz ZapadneEurope. Tako su BOBCATSSS 2007. organizirali studenti izPraga i Stuttgarta (Charles University Prag, Hochschuleder Medien Stuttgart).

VeÊ petnaest godina BOBCATSSS je meunarodnookupljaliπte studenata, mjesto za suradnju i razmjenuiskustava, prilika za druæenje u jedinstvenoj knjiæniËarsko-studentskoj atmosferi. Ali i prilika za drugaËiju suradnjus vlastitim profesorima i svjetski renomiranimstruËnjacima.

Zbog dinamiËnih promjena u informacijski i træiπnoorijentiranom druπtvu 21. stoljeÊa, te potrebe da seknjiænice i knjiæniËari pozicioniraju na novonastalomtræiπtu, ovogodiπnja je tema bila “Marketing informacijskihsluæbi i usluga”. Radovima, radionicama i posterprezentacijama predstavljen je Ëitav niz razliËitih praksi imarketinπkih alata. Posebno su bila zanimljiva predavanja

i radionice o stereotipima knjiænica i knjiæniËara teutjecajem postojeÊih stereotipa na knjiæniËarsku struku iknjiæniËnu praksu. Temeljem radova autora iz razliËitihzemalja moglo se primijetiti veliki nesrazmjer u pozicijikoju struka u pojedinoj zemlji ima. U Nizozemskoj,primjerice, veÊ neko vrijeme studenti informacijskihznanosti (s ne tako razliËitim programom studija odnaπeg) dobivaju zvanje Information managera, i nerijetkorade u profitnom sektoru. Istodobno se kod nas vrataprofitnog sektora tek pomalo otvaraju naπimknjiæniËarima. ZakljuËak je uvijek isti: potencijalnikorisnici, suradnici, pa Ëak i poslodavci, ne znaju tko i πtosu knjiæniËari i πto mogu za njih uËiniti. Tako bismo, osimo marketingu u knjiænicama, morali razmiπljati i omarketingu knjiæniËarske struke.

Svojim su radovima iz Hrvatske sudjelovali istudenti iz Osijeka, Zadra i Zagreba. BOBCATSSS 2008odræat Êe se u Zadru u organizaciji Odsjeka zainformacijske znanosti SveuËiliπta J. J. Strossmayer uOsijeku i SveuËiliπta Zadar, te Odsjeka za knjiæniËnu iinformacijsku znanost na SveuËiliπtu Humbolt u Berlinui Odsjeka za informacijske znanosti SveuËiliπta zaprimijenjene znanosti Potsdamm.

15. BOBCATSSS SIMPOZIJ :MARKETING INFORMACIJSKIH SLUÆBI I USLUGA

Piπe: Ivanka FerenËiÊ


Svezak 9 53

Gradska knjiænica “Franjo MarkoviÊ” Kriæevci bila jedomaÊin susreta knjiæniËara triju æupanija: KoprivniËko-kriæevaËke, Bjelovarsko-bilogorske i VirovitiËko-podravske,objedinjene u zajedniËkom “Druπtvu knjiæniËara Bilogore,Podravine i KalniËkog prigorja.” Susret je odræan 8. veljaËe2007. g. u Kriæevcima i na susretu su knjiæniËariraspravljali o temi: KNJIÆNI»NE SLUÆBE I USLUGE ZADJECU U 21. STOLJEΔU. GoπÊe susreta bile su dr. sc.Marian Koren iz Nizozemske i dr. sc. Aleksandra Horvat sFilozofskog fakulteta u Zagrebu.

Dr. sc. Marian Koren, voditeljica je istraæivaËkih imeunarodnih poslova u Nizozemskom udruæenju javnihknjiænica u Hagu, Nizozemska. Radi na inovativnimkonceptima i knjiæniËnim strategijama s posebnimnaglaskom na prava djece te pravom na informacijenaroËito imajuÊi u vidu knjiænice. Dr. Koren je odræalapredavanje o iskustvima nizozemskih knjiænica u pruæanjuusluga djeci i mladima.

i voditeljica je poslijediplomskog studija informacijskihznanosti te mentorica doktorandima i magistrantima izHrvatske, Slovenije i Kosova. Voditeljica je znanstvenogprojekta Hibridna knjiænica i pristup znanstveniminformacijama.

ZakljuËci predavanja: ©kolske i narodne knjiæniceizvori su informacija i mjesta cjeloæivotnog uËenja, adjelotvoran knjiæniËar neizostavna je poveznica izmeurazliËitih dijelova ukupne druπtvene i obrazovne zajednice.Potrebno je poπtivati pravo djeteta na informaciju,dostupnost materijalima, obrazovanju, vrijednostima kaoljudskih biÊa, kako je to navedeno u Konvenciji UN oPravima djeteta (iz 1989. godine).

Nakon izlaganja, knjiæniËari πkolskih i narodnihknjiænica su razmijenili “primjere dobre prakse” iprograme koje provode u svojim knjiænicama.

Ravnateljica Gradske knjiænice “F. MarkoviÊ”,Marjana Janeπ-Æulj, tom je prilikom predstavilaradionicu crtanja stripa koju su ostvarili u Mjesecuhrvatske knjige (15. 1. -15. 11. 2006. g.) u suradnji sa prof.likovne kulture, Saπom ÆivkoviÊem, prof. MartinomMajdak te uËenicima naπih osnovnih πkola (njih oko 12).Radionica je rezultirala zajedniËkim stripom raenimprema djelu Ivane BrliÊ MaæuraniÊ “©uma Striborova”.Cilj radionice bio je potaknuti korisnike, posebno onemlae, na koriπtenje knjiænice i na Ëitanje te uËenjecrtanja stripa. Radionica se odvijala subotom kadauËenici nemaju obaveza, dolazak u radionicu bio jeslobodan i svako je dijete u skladu sa svojim godinamai sposobnostima prikazalo svijet Striborove πume na svojnaËin. Njihov zajedniËki uradak nalazi se u strip izdanju,koji Êe sudionicima radionice biti uruËen kao poklon.

Sudionici ovog susreta nakon toga su posjetiliKatedralu i biskupsku rezidenciju u kojoj se nalazivrijedna spomen - knjiænica sa neprocjenjivim knjiænimblagom o kojoj brinu i koju Ëuvaju sestre Bazilijanke uKriæevcima.

KNJIÆNI»NE SLUÆBE I USLUGE ZA DJECU U 21. STOLJEΔUPiπe Marjana Janeπ-Æulj

Dr. Marian Koren na predavanju u Kriæevcima

Dr. sc. Aleksandra Horvat redovita je profesorica ipredstojnica Katedre za bibliotekarstvo Filozofskogfakulteta u Zagrebu. Predaje predmete iz bibliotekarstva

Hrvatsko knjiæniËarsko druπtvo, Komisija zaknjiæniËne usluge za djecu i mladeæ i Knjiænice gradaZagreba, Knjiænica MedveπËak organizirali su 19. oæujkastruËni skup vezan uz najmlae korisnike knjiænice injihove roditelje pod nazivom “Roditelji s bebama imalom djecom - dobro doπli u knjiænicu!”. Dr. sc. Mira»udina-ObradoviÊ govorila je o vaænosti “predπkolskogËitanja” i kako ga moæemo potaknuti. Istraæivanjepredπkolske prakse ukazuje da je za poticanje Ëitanja koddjece predπkolske dobi najvaænije Ëitanje djetetu,posjeÊivanje knjiænice i kazaliπta lutaka. Dr. sc. DubravkaMaleπ u svom predavanju stavila je naglasak na djeËju

knjiænicu koja svojim uslugama moæe pridonijeti jaËanjuroditeljskih kompetencija.

U knjiænici roditelji mogu dobiti znanja i razmijenitiiskustva. Knjiænica pruæa informacije o slikovnicama ivaænosti Ëitanja djetetu, odræava predavanja za roditelje,ukljuËuje roditelje u igraonice zajedno s djecom i sl. Dr.sc. Ivanka StriËeviÊ upoznala je prisutne sa sadræajemnovih IFLA-inih smjernica za knjiæniËne usluge za bebe idjecu do tri godine koje Êe biti objavljene u kolovozu2007. GoπÊa iz Italije Letizia Tarantello, predstavila jetalijanski nacionalni projekt “Roeni za Ëitanje” koji seprovodi s lokalnom zajednicom, a radnu grupu Ëine

STRU»NI SKUP “RODITELJI S BEBAMA I MALOM DJECOM- DOBRO DO©LI U KNJIÆNICU!”

Piπe: Danijela PetriÊ


54 Svezak 9

pedijatri i knjiæniËari. Knjiænice osiguravaju informativnematerijale o projektu, organiziraju teËajeve za volonterekoji Êe Ëitati djeci i posebne teËajeve za πkole.

Narodne knjiænice predstavile su svoja iskustva uradu s bebama i malom djecom do tri godine i njihovimroditeljima. Igraonice za bebe, predavanja za roditelje,informacije o slikovnicama i vaænosti poticanja Ëitateljskihnavika od najranije dobi, samo su neki od programakojima se æeli potaknuti roditelje da dou s bebama uknjiænice.

KoprivniËke knjiæniËarke Danijela PetriÊ i JasminkaVajzoviÊ predstavile su program “Knjige za bebe” koji seprovodi u suradnji s koprivniËkim rodiliπtem veÊ osmugodinu. Programom je 109 beba postalo poËasnimËlanom Knjiænice do pet godina starosti. Od 2003. do2006. godine preko 4000 beba dobilo je na poklon “prvuslikovnicu”, a roditelji informativne letke o znaËaju ranepismenosti.

Programom “Knjige za bebe” pokuπavamo potaknutiroditelje da Ëitaju djeci od najranije dobi, kvalitetnoprovode slobodno vrijeme s djetetom i da ih pripreme zauspjeπno i radosno uËenje i Ëitanje kroz cijeli æivot.

Jedan od susreta s bebama i roditeljima u koprivniËkoj knjiænici

Knjiænice sve viπe uzimaju u obzir potrebe roditeljas bebema i malom djecom te svoj knjiæni fond obogaÊujupriruËnicima za roditelje, igraËkama za bebe islikovnicama prilagoenim za najmlai uzrast djeteta.

U O© “BraÊa RadiÊ” u Koprivnici odræan je 30.3.2007.sastanak StruËnog vijeÊa πkolskih knjiæniËara KoprivniËko-kriæevaËke æupanije. Na tom struËnom skupu, izmeuostalog, odræana je i radionica pod nazivom “Osnovnetehnike brzoga Ëitanja” koju je veoma saæeto, alizanimljivo i poticajno odræala mr. sc. Sonja ToπiÊ-GrlaË,πkolska knjiæniËarka - savjetnica.

PoËetak brzog Ëitanja nekog teksta zahtijeva, prijesvega, odreivanje svrhe Ëitanja tog teksta, koje cijelovrijeme moramo biti svjesni i prilikom izrade kognitivnihmapa. Ova tehnika istovremeno nas prisiljava daprestanemo s linearnim Ëitanjem (u redovima) kojezapravo usporava Ëitanje i uËenje.

Za razliku od linearnog Ëitanja, tehnika brzog Ëitanjai izrada kognitivnih mapa osniva se na osobinamaljudskog mozga koji ne percipira svijet oko sebe linearno,veÊ upravo kao kognitivne mape (fotografski, prostorno islikovno) pa se radeÊi na ovaj naËin prilagoavamonaËinu percipiranja i zapamÊivanja naπih moædanihhemisfera koje tada funkcioniraju zajedno. Zato je brzoËitanje poput fotografiranja, a cilj mu je u πto kraÊemvremenu bræe proËitati πto viπe teksta (uπteda vremena).

Vjeæbanju tehnika brzoga Ëitanja pomaæe opÊenitofiziËko vjeæbanje, te tehnike disanja radi poveÊanjakoncentracije i smanjivanja fluktuacije paænje.

PoËetne tehnike:- priprema: Ëitati sjedeÊi u uspravnom poloæaju, s

knjigom na stolu ispred sebe- prvo proËitati (detaljno): predgovor, pogovor, sadræaj,

biljeπku o piscu i sl.- brzi pregled (listanje): list po list pregledati cijelu knji-

gu, usmjeravajuÊi paænju na naslove, podnaslove, i sveπto je na neki naËin naglaπeno u tekstu

- skeniranje (u smjerovima): a) najprije samo lijeve stra-nice, b) zatim samo desne stranice, c) na kraju i lijevei desne stranice

Tada se veÊ moæe poËeti raditi kognitivna mapa(zapisivanjem centralnoga pojma i kljuËnih rijeËi).

KRATKI OSVRT NA RADIONICU

“OSNOVNE TEHNIKE BRZOG »ITANJA”Piπe: Gordana ÆuliËek

Radionica o brzom Ëitanju

PrikazujuÊi nam tehniku brzog Ëitanja kroz pojedinekorake, povezala ju je s izradom kognitivnih (mentalnih)mapa, naglaπavajuÊi da i sama tehnika brzog Ëitanja iizrada kognitivnih mapa prilikom Ëitanja (uËenja),zahtijevaju vjeæbanje te koliko se god u poËetku Ëinileteπko izvedivima, uz trud i ponavljanje, kao i kod raznihdrugih vjeπtina, postiæe se pozitivan efekt: bræe Ëitanjeteksta i dulje zapamÊivanje proËitanog.


Svezak 9 55

Tehnike brzog Ëitanja - s pokazivaËem (olovkom):- cik-cak (u poËetku uzimati dva reda s lijeva na desno,

pa sljedeÊa dva reda s desna na lijevo; kad se stekneodreena vjeπtina, moæe se uzimati i viπe)

- valovito (od margine do margine ili val po sredini)- unatrag- dijalog se Ëita okomito razdijeljen po sredini: najprije

lijeva polovica, pa zatim desnaSlijedi inventura prema izraenoj mentalnoj mapi te

lagano leæerno Ëitanje od poËetkaKao πto je potrebno uvjeæbati brzo Ëitanje, tako je

potrebno nauËiti i izradu kognitivnih mapa. Postupak seukratko sastoji od pronalaæenja centralnog pojma, okokojeg se onda granaju ili poglavlja, ili podnaslovi, ilikljuËne rijeËi, ovisno o vrsti teksta koji se Ëita. Nijepoæeljno pretjerivati u broju tzv. grana (ne piπemo knjigu

iznova!) jer iz teksta nastojimo izvuÊi i upamtiti onobitno.

Na temelju kognitivne mape treba moÊi odgovoritina pitanja: tko, πto, gdje, kada, kako, zaπto. Poæeljno jekoristiti boje za oznaËavanje pojmova u mapi te ju raditina papiru formata A3 radi bolje preglednosti sadræaja.

Postoji i vrlo zanimljiv naËin izrade kognitivnihmapa za lektiru. Centralni pojam je naslov knjige zalektiru, a na 7 grana se upisuje: tema, likovi, zaplet,atmosfera (tematika), stav ili miπljenje o knjizi, jezik i stilpisanja, simbolika ili poruka djela.

S obzirom da teËaj brzog Ëitanja zahtijeva odreenemocionalno-mentalni napor (naroËito u poËetku), nepreporuËa se djeci osnovnoπkolske dobi, tek korist odteËaja imaju srednjoπkolci od 3. razreda srednje πkolenadalje te odrasle osobe.

S obzirom da Knjiænica i Ëitaonica “Fran GaloviÊ”u DjeËjem odjelu veÊ nekoliko godina pruæa uslugu“»ITAMO S VAMA”, namijenjenu prvenstveno djeci,roditeljima, starateljima, uËiteljima i svima onima koji seu svom radu bave osobama s disleksijom,nadopunjujuÊi mapu s korisnim informacijama na temudisleksije, prevela sam (i prilagodila) tzv. “tips for par-ents, teachers and students” koje sam pronaπla nainternet stranici www.dyslexi.info, nazvavπi ih korisnimsavjetima za roditelje, uËitelje i uËenike.

Zanimljivo je πto su tu web stranicu izradilitinejdæeri s disleksijom koji najizravnije mogu predoËitiprobleme na koje nailaze tijekom πkolovanja iodrastanja, te ponuditi, na temelju vlastitog iskustva,konkretne savjete osobama istih teπkoÊa.

KORISNI SAVJETI ZA U»ITELJEAko vam uËenici imaju teπkoÊe pri Ëitanju:

* Saznajte Ëim viπe o specifiËnim teπkoÊama u Ëitanju(disleksiji).

* Pitajte ih usmeno, izbjegnite pismene testove.* ProËitajte pisani test uËeniku.* Produljite mu vrijeme za rjeπavanje testa.* Piπite biljeπke na raËunalu ili ih prikaæite grafoskopom

tijekom nastave.* Ako je moguÊe, dopustite uËeniku da gradivo o kojem

govorite na satu, snimi na kasetofon. Olakπat Êe muuËenje kod kuÊe.

* Informirajte uËenika o zvuËnim knjigama. Lektiru npr.moæe posluπati na kaseti ili CD-u, umjesto Ëitanja.

* Koristite slova velikog formata pri pisanim zadatcima,a kad je moguÊe, koristite skice na A3 formatu papira.

* NauËite uËenika da i u tijeku nastave izrauje i koristimentalne mape, umjesto biljeæaka u nizu.

* Ako je moguÊe, zadajte uËeniku πto viπe praktiËnihzadataka za uËenje gradiva, umjesto pasivnog Ëitanja.

* Za Ëitanje mu dajte kraÊe tekstove, odnosno podijelitetekst na manja poglavlja, da ne bude frustrirajuÊe.

* Budite strpljivi. Pohvalite uËenika za trud. HrabriteuËenika iIi mu pomognite da izgradi i zadræisamopouzdanje. Mnogi od njih nemaju ni dovoljnosamopoπtovanja.

* Lagana muzika u pozadini, pri Ëitanju moæe imatipozitivan utjecaj na disleksiËnog uËenika jer su tadaobje moædane hemisfere podjednako aktivne.

* Razgovarajte s ostalim uËenicima u razredu o poteπ-koÊama Ëitanja, disleksiji, s naglaskom na prihvaÊanjurazliËitosti meu djecom. IzbjeÊi Êete zadirkivanje iomalovaæavanje od strane nasilnih uËenika.

DISLEKSIJAKorisni savjeti za roditelje, uËitelje i uËenike

Piπe: Gordana ÆuliËek


56 Svezak 9

KORISNI SAVJETI ZA RODITELJE* Saznajte Ëim viπe o specifiËnim teπkoÊama u Ëitanju

(disleksiji).* Imajte na umu da ste prvenstveno djetetov roditelj, a

ne uËitelj.* Vjerujte u svoje dijete, razvijajte vjeπtine koje mu idu

i strpljivo ga hrabrite u uËenju onih teπkih.* Pisanje domaÊe zadaÊe i uËenje ne bi smjeli oduzeti

sve djetetovo vrijeme. OmoguÊite djetetu zabavu iopuπtanje u njegovo slobodno vrijeme.

* Savjetujte djetetu neka koristi i piπe slova velikogformata pri pisanim zadatcima, a kad je moguÊe,koristite skice na A3 formatu papira.

* NauËite ga i u poËetku zajedno s njim izraujte i kori-stite mentalne mape, umjesto biljeæaka u nizu, kori-steÊi razliËite boje i simbole.

* Neka gradivo uËi na πto praktiËniji naËin, usporedbomi primjerima iz æivota.

* Hrabrite i potiËite dijete da koristi knjige veÊih slova,s viπe ilustracija, skraÊene verzije lektira i, ako jemoguÊe, audio knjige.

* Igrajte igre koje potiËu i pomaæu u vjeæbanju kon-centracije i pamÊenja (kognitivne sposobnosti) :memory, grad i selo, πto viπe pisanih rijeËi na istopoËetno slovo ili isti zavrπni slog (rima).

* Lagana muzika u pozadini, pri Ëitanju moæe imatipozitivan utjecaj na disleksiËnog uËenika jer su tadaobje moædane hemisfere podjednako aktivne.

* »itajte naglas s djetetom tako da ima moguÊnostrazumjeti upotrebu rijeËi i strukturu reËenice.

* Budite strpljivi. Pohvalite dijete za trud. Hrabrite ga ipomognite mu da izgradi i zadræi samopouzdanje usvoje sposobnosti i samopoπtovanje prema svojojosobnosti.

KORISNI SAVJETI ZA U»ENIKE* Moæda Êeπ u viπim razredima moÊi predavanja snimati

recorderom, a ne biljeæiti na papiru.* Ako neπto ne stigneπ zabiljeæiti, zamoli prijatelja da

kopiraπ (ukoliko ima Ëitak rukopis).* Ako imaπ veliki tekst za proËitati, Ëitaj odlomak po

odlomak i podcrtaj bojom glavnu reËenicu. Ne obraÊajpaænju na detalje. Ako je moguÊe, posluπaj zvuËnuknjigu iz knjiænice.

* S druge strane, ako imaπ malo teksta, poveÊaj formats A4 na A3. Koristit Êe ti.

* Ako imaπ priliku, velik tekst Ëitaj zajedno s nekim. »itajnaglas s roditeljem (malo ti, malo on) tako da imaπmoguÊnost razumjeti upotrebu rijeËi i strukturureËenice.

* Ako nemaπ dovoljno vremena, neka ti druga osobaproËita, a ti zabiljeæi glavno slikom i simbolima.

* Ako moæeπ, zamoli uËitelja da ti da viπe vremena zaneki pisani ispit, ako se bojiπ da neÊeπ stiÊi.

* Crtaj slike i simbole (raznim bojama) poput mentalnihmapa radije nego da piπeπ biljeπke tipa reËenica zavrijeme nastave.

* Lagana muzika u pozadini pri Ëitanju moæe imatipozitivan utjecaj na disleksiËnog uËenika jer su tadaobje moædane hemisfere podjednako aktivne.

* Imaj samopoπtovanja zbog svojih vrlina kao osobe.* Imaj i samopouzdanja u svoje sposobnosti. Nije istina

da nisi dovoljno pametan/na da neπto nauËiπ, samotrebaπ drugaËiji naËin uËenja.

* Mnoge poznate osobe koje su postigle neπto vrijednoou æivotu i radile πto vole, imale su specifiËne teπkoÊeu Ëitanju.

* Tvoje zanimanje u æivotu (posao) ne mora biti nuænovezano uz tekst.

Informatizacija narodnih knjiænica u Bjelovarsko-bilogorskoj i VirovitiËko-podravskoj æupaniji zapoËela jeintenzivnije poslije 2000. godine. VeÊ krajem 2004. sve suove knjiænice imale automatizirano poslovanje. ©kolskeknjiænice su se u informatizaciju ukljuËile neπto kasnije odnarodnih, no i one su veÊ krajem 2005. veÊim dijelomkoristile raËunalnu tehnologiju u svome svakodnevnomradu. Krajem 2006. u BBÆ-u je bilo informatizirano 6narodnih, 20 knjiænica osnovnih te 10 knjiænica srednjihπkola, a u VPÆ-u 4 narodne, 13 knjiænica osnovnih te 6knjiænica srednjih πkola. Joπ uvijek informatizaciju (unosgrae, lijepljenje bar-kod naljepnica, uËlanjivanjekorisnika...) nije dovrπilo 11 knjiænica osnovnih πkola (7 izBBÆ-a i 4 iz VPÆ-a).

Kako u narodnim tako i u πkolskim knjiænicamajavio se problem revizije i otpisa pa je MatiËna sluæba

pripremila predavanje s radionicom Revizija i otpis uMetelu. Na zamolbu savjetnice za πkolske knjiæniceBiserke ©uπnjiÊ prvo predavanje smo odræali 24.10.2006.u Zagrebu, za voditelje struËnih vijeÊa RH-a (prisutno 45voditelja), potom 26.1.2006. u Osnovnoj πkoli V. Nazora uDaruvaru za πkolske knjiæniËare iz BBÆ-a i VPÆ-a (prisutno46 knjiæniËara). Za drugu polovicu svibnja planirano jepredavanje i za knjiæniËare iz narodnih knjiænica BBÆ-a,VPÆ-a i KKÆ-a koje Êe se odræati u –urevcu. U prvomdijelu je predavanje (60 minuta) a potom radionica (60minuta). Ovaj modul zajedniËki su osmislili i provode gaI. PejiÊ, viπi knjiæniËar i D. Tkalec, programer Metela.

I. Odreivanje pojmova.Osnovna svrha revizije je utvrivanje stvarnog

(brojËanog) stanja i vrijednosti fonda. Za razliku odinventure (kvantitativan pokazatelj), revizija je kvalitativna

REVIZIJA I OTPIS U METELUPiπe: Ilija PejiÊ


Svezak 9 57

kategorija jer se implicira na cjelokupno poslovanjeknjiænice od nabave, inventarizacije, tehniËke i stvarneobrade do posudbe i oblika rada s korisnicima. Revizijaima i dodatne vrijednosti: doprinosi zaπtiti grae,kreiranju nabave, pokazatelj je koriπtenja pojedinih zbirki,neizravno upuÊuje korisnika na paæljivije rukovanje sgraom (odgojna komponenta), pomaæe nam pri ustrojunovih zbirki... Uz redovite postoje i izvanredne(preseljenje, poplave, poæari...) te djelomiËne revizije (uvelikim knjiænicama revidira se fond pojedinog odjela ilineka zbirka).

Tijekom revizije mi fond proËiπÊavamo, izluËujemoknjiæniËnu grau. Zaπto? Ponajprije da bismo fondaktualizirali, oslobodili prostor za novu grau, uËiniliprostor privlaËnijim, prozraËnijim i atraktivnijim. Krajnjicilj je poveÊanje dostupnosti, preglednosti, a u konaËnicii poveÊanje koriπtenja zbirki i veÊi broj korisnika. ©tonajËeπÊe izluËujemo? Nepotrebne duplikate (stari lektirninaslovi koji neÊe viπe biti u programima), nepotrebnedarove, sadræajno zastarjelu i neaktualnu grau (loπeprevedena djela...), grau koja se dugi niz godina nekoristi (v. Metel õ statistika), prekinute nizove periodike,uniπtenu grau... U redovitoj reviziji otpis ne smije bitiveÊi od 3% za knjiænu, odnosno 20% za neknjiænu grau.IzluËivanje je stalna djelatnost knjiænica (najËeπÊa na krajugodine) da bi zbirke bile neoptereÊene zastarjelom iuniπtenom graom. (pokidana, vlaæna, zaprljana,polivena...).

III. Tijek revizije u Metelu je sljedeÊi:.a) Definiranje postavki - lista za otpis (Norm.

datoteka õ vrste otpisa)b) Obuhvat revizije (Knjiga → revizija → obuhvat).

Ovaj dio posla je najopseæniji - jer donosimo knjige spolica i bar-kodom oËitavamo. Vaæno je poπtivatiredoslijed sloæenih knjiga na polici (po signaturi) inastojati da se koja polica ne preskoËi. IstovremenoizluËujemo knjige za otpis (dotrajale, zastarjele) ipopravak.

c) Obrada revizije (Knjiga → revizija → obrada)logiËan je korak nakon obuhvata. I ovdje je vaæno prijeodrediti osnovne parametre: odjeli, datum (poËetak i krajrevizije). Potom slijedi obrada nakon koje su moguÊipregledi (po zadanim elementima: sve obuhvaÊene knjige,knjige koje nedostaju, knjige veÊ prije otpisane, knjige uposudbi, knjige koje nisu nikada posuivane...). Ako sekojim sluËajem naknadno pronae koja knjiga ili korisnicivrate neke knjige, moguÊe ih je uvijek obuhvatiti. Ispiseza pojedine skupine napravit Êemo istom poslije svih ovihradnji i poslije pregleda.

d) Otpis knjiga je zavrπni Ëin revizije i moguÊ jenakon odobrenja uprave πkole (ravnatelja), odnosnonarodne knjiænice (ravnatelja). Provodi se na sljedeÊinaËin poπto smo u Norm. datoteci veÊ odredili (πifrirali)vrste otpisa ( amortizirane, zastarjele, stara zaduæenja,nepronaene knjige...): unosimo inv. broj, datum, razlogotpisa, iznos (automatski se pojavljuje na ekranu ako smoispravno jedinicu inventarizirali) i na kraju klikom na X tujedinicu otpisujemo. Ako smo kojim sluËajem pogrijeπili,moæemo je i vratiti u fond klikom na strelicu.

e) Pregled otpisanih knjiga (Knjiga → otpisaneknjige → ispisi).

f) AÆURIRANJE dolazi na kraju svih poslova okorevizije i otpisa.

IV. Poslovi poslije revizije.Nakon revizije duæni smo napisati Zapisnik o reviziji

te Zapisnik o otpisu kojemu prilaæemo liste otpisanihknjiga. Svu dokumentaciju o reviziji i otpisu dostavljamomatiËnoj knjiænici te Nacionalnoj i sveuËiliπnoj knjiænici.Nakon oËitovanja nadleænih knjiænica otpisanu graumoæemo pokloniti, zamijeniti, prodati ili predati u staripapir.

Polaznicima ovog predavanja/radionice pokazalismo zapisnike o reviziji i zapisnike o otpisu te listeotpisanih knjiga u Metelu (u digitalnom obliku). Primjeridobre prakse nekih πkola i nekih narodnih knjiænica,njihova iskustva te dugogodiπnje moje iskustvo urevizijama omoguÊili su nam da i ovom poslu pristupimostudiozno i sustavno. Brojna pitanja i veliki interesknjiæniËara pokazuju da je tema aktualna i zanimljiva pasu uloæeni napori u pripremi izlaganja/radionice timopravdaniji.

LiteraturaTatjana BlaæekoviÊ, Branka Furlan. Knjiænica osnovne πkole. Ponovljenoi preraeno izdanje. Zagreb: NSK, 1993.Upute za poslovanje narodnih knjiænica. Uredila Aleksandra Malnar.Zagreb: Knjiænica grada Zagreba, 1996.Veronika »eliÊ-Tica, Svjetlana Premilovac. Revizija i otpis knjiæniËnogfonda u πkolskim knjiænicama. Zagreb: NSK, 2003. /radni materijal/Metel Win: programski proizvod za knjiæniËarstvo: upute za uporabu. 2. dio.

Varaædin, 2004.

??

II. Pripreme za reviziju.Prije same revizije vaæno je poznavati propise koji

reguliraju reviziju, ponajprije Pravilnik o reviziji i otpisuknjiæniËne grae (NN 21/02), Pravilnik o zaπtiti knjiæniËnegrae (NN 52/05), Standard za narodne knjiænice (NN 58/99), Standard za πkolske knjiænice (NN 34/00), Zakon oknjiænicama (NN 105/97, 5/98, 104/00), ali i Zakon oosnovnom (2003.) te Zakon o srednjem πkolstvu (2003.).Pripreme za reviziju prije svega ukljuËuju sljedeÊe: odlukuo provoenju revizije, imenovanje povjerenstva,odreivanje vremena revizije, obavijest korisnicima oreviziji radi vraÊanja grae, odnosno zatvorenostiknjiænice, sreivanje fonda (slaganje knjiga na policama),sreivanje dokumentacije (inventarnih knjiga, kataloga...).Znatan dio te dokumentacije veÊ je u Metelu pa su timepripreme lakπe.

Sudionici struËnog skupa, Daruvar, Osnovna πkola V. Nazora, 26.sijeËnja 2007.


58 Svezak 9

UvodJedna je od temeljnih zadaÊa knjiænice osiguravanje

pristupa informacijama. Iako je to u srednjem vijekuznaËilo da moæete Ëitati knjigu koja je lancima vezana zastol, dok vam nervozni fratar viri preko ramena, a danasznaËi da moæete raznim informacijama pristupiti iz svogdoma, ta je zadaÊa joπ uvijek ista. No, danas knjiæniceimaju viπe konkurencije. Naπe træiπte se mijenja u svojimobiËajima i potrebama, zbog Ëega moramo uzeti u obzirnove alate koji Êe nam pomoÊi da knjiæniËnu misijuuËinimo uspjeπnom. Devedesetih godina, marketinπka jeteorija posuena od profitnog sektora i uvedena uknjiæniËarsku teoriju u Hrvatskoj, kao jedan od tih moÊnihalata. Ubrzo nakon toga, knjiænice su marketing poËeleprimjenjivati u praksi u skladu sa svojim znanjem isposobnostima.

VeÊ neko vrijeme, knjiæniËarska se zajednica uHrvatskoj bori s marketingom i svime πto on znaËi zaknjiænice. Zasad, Ëini se da je to borba koju dobivamo!Sve viπe i viπe knjiæniËara prepoznaje vaænostmarketinπkih strategija i prednosti koje iz njih proizlaze.Sve viπe knjiænica ima marketinπke planove i djelujeprema njima svakodnevno. Vaænost imagea i identiteta jeprepoznata, a ostalo je samo pitanje komuniciranja togidentiteta i imagea naπem træiπtu - naπoj korisniËkojzajednici.

Stanoviti broj hrvatskih struËnjaka je pisao omarketingu u knjiænicama, ali brand i upravljanjebrandovima se rijetko spominju. Globalno, marketing jeËeπÊe prouËavan od strane knjiæniËara koji primjenjujubrand managament i marketinπkih struËnjaka koji imajuiskustva s knjiænicama (Roy Tennant, Francine Fialkoff,Doug Peebles, Beth Dempsey, Sejan Yun, etc.).

Brandovi i drugi “Ëudni” termini koje koristemarketingaπi

Prema definiciji AMA-e (American Marketing Asso-ciation) marketing je “organizacijska funkcija i set procesaza stvaranje, komunikaciju i dostavljanje vrijednostipotroπaËima i za upravljanje odnosima s potroπaËima nanaËin koji Êe koristiti organizaciji”. Marketing je poslovnafilozofija. Kako su knjiænice ukljuËile marketing u svojsvakodnevni rad, sljedeÊi je logiËan korak uvoenje brandmanagamenta.

©to je brand?Brand ili marka, takoer prema definiciji AMA-e, je

“ime, termin, znak, simbol ili dizajn, ili kombinacijanavedenog kojoj je svrha identificirati proizvode i uslugejedne organizacije ili grupe i diferencirati ih od proizvodai usluga druge organizacije ili grupe.”

Vrijednost branda ipak ne proizlazi iz njegovihvidljivih ili osjetilnih aspekata, veÊ i iz lojalnostipotroπaËa brandu, tj. marki proizvoda, svijesti potroπaËao brandu, percipirane kvalitete i svih asocijacija koje suvezana uz brand. Pomislite, na primjer, na Coca-colu! ©to

pada na pamet? Crveno, crno, mjehuriÊi, æivot, mladi,zabava, pustolovina... To je identitet proizvoda koji TheCoca-cola Company razvija godinama. Kod brandova “radise od identitetu, o jasnom definiranju vrijednosti idoprinosa zajednici.” Identitet i osobnost su ono πtotrebamo stvoriti, oblikovati i prezentirati naπimkorisnicima.

Zaπto se gnjaviti s brandovima?Istraæivanje OCLC-a pod nazivom “Percepcije

knjiænica i informacijskih centara (2005)” odgovara na topitanje - veÊina korisnika smatra Internet uËinkovitijim ibræim, i skoro jednako, ako ne i viπe, pouzdanim odknjiænica. Ljudi joπ uvijek smatraju da su knjiænice samoza knjige. a knjiæniËari stariji ljudi s naoËalama koji ti kaæuda budeπ tiho. Veliki dio naπe potencijalne korisniËkezajednice vjerojatno nije svjestan svih novih usluga kojeknjiænica pruæa. Nisu svjesni prostora, zanimljivih izabavnih aktivnosti koje se odvijaju u knjiænici, ivjerojatno nemaju pojma kako bi se ugodno osjeÊali uknjiænici. PomoÊu brandova i brand managamentamoæemo promijeniti percepciju knjiænice, stvoriti interesi izgraditi korisniËku zajednicu, a time, naravno, iprezentirati joπ bolje rezultate financijerima.

Kako razviti (knjiæniËni) brand?Postoji niz odluka u procesu razvoja branda, koje

knjiænica - za razliku od profitnih organizacija - vjerojatnoneÊe morati donijeti. Kad je odluka o stvaranju brandadonesena, profitna organizacija mora odluËiti hoÊe li tobiti privatni brand (u vlasniπtvu distributera), licenciranibrand (veÊ poznata marka koja se unajmljuje od drugeorganizacije) ili proizvoaËev brand. Ako organizacijaodluËi kreirati novi brand mora se donijeti joπ jedan nizodluka (jedan brand za cijeli svijet, regionalni brand,drugo ime branda za razliËita træiπta, itd...). Pitanje kojesi knjiænice mogu postaviti jest hoÊe li to biti jedan brandili jedan brand s nekim varijacijama za pojedina træiπta -jedan knjiæniËni brand s varijacijama za razliËite korisniËkegrupe. I hoÊe li to biti korporativni brand - jedan brandza cijelu knjiænicu ili razliËiti brandovi za razliËiteproizvode (u naπem sluËaju usluge).

Kao i cijeli marketing proces, razvijanje brandapoËinje istraæivanjem. Trebamo definirati naπu ciljanupopulaciju i saznati kakva je percepcija knjiænice u tomsegmentu i javnosti uopÊe. Kako nas vide? TemeljemMisije i Vizije naπe knjiænice moæemo definirati identiteti osobnost koju æelimo naπoj knjiænici. “Moæda jenajuzbudljiviji aspekt brand managamenta knjiænice,prilika da se redefinira πto je ustvari knjiænica”. Kojevrijednosti æelimo istaknuti? Koju ulogu æelimo imati uzajednici? Kako æelimo da se ljudi osjeÊaju kad dou uknjiænicu ili kad uopÊe na nju pomisle? Kako æelimo danas vide? I kako to postiÊi? Jednom definiran identitetknjiænice treba ostvariti!

KnjiæniËni logo nije cijeli brand, ali je svakako dobarpoËetak. GrafiËko rjeπenje Êe korisnici najvjerojatnije prvo

TEMELJI BRAND MANAGAMENTAU HRVATSKIM NARODNIM KNJIÆNICAMA

Piπu: Nataπa Brekalo i Ivanka FerenËiÊ


Svezak 9 59

zapamtiti i daljnja iskustva asocijativno vezati uz njega.Ako ga nemamo, trebamo ga (a moæe ga se napraviti vrlojeftino), a ako ga imamo, trebali bismo ga isticati svugdje:u knjiæniËnom prostoru, na web stranicama, u svimmaterijalima...

Web stranice mogu imati veliki utjecaj na knjiæniËniidentitet pa ih zbog toga treba dizajnirati paæljivo, smisijom i vizijom na umu (u sluËaju outsorcinga,knjiæniËar bi trebao suraivati s webdizajnerima). Bojemoraju biti u skladu s logom.

KnjiæniËni prostor i osoblje takoer su dio branda.Prostor treba odraæavati brand - ako je knjiænica “dnevniboravak” zajednice - trebalo bi postojati mjesto gdje ljudimogu udobno sjesti i razgovarati; ako je knjiænica mjestouËenja - trebalo bi postojati mjesto gdje korisnici moguradi u tiπini s adekvatnim namjeπtajem; ako je knjiænicamjesto zabave - trebalo bi postojati mjesto gdje se djecamogu igrati (glasno)... Prostor mora korisnike nagnati dase poæele vratiti i svima ispriËati lijepe stvari o knjiænici.

Osoblje moæe donijeti prevagu izmeu uspjeha ineuspjeha. Ono mora biti svjesno misije i vizije, kako bibolje razumjelo svoj posao i ulogu koju igraju u cjelini.Moraju biti upoznati s brandom jer su oni ti koji gaprezentiraju korisnicima. Brand je obeÊanje, a osoblje gamora odræati!

Da bi se stvorio jedinstveni identitet i osobnost,brand mora biti sveobuhvatan i zastupljen u prostoru,osoblju, zbirkama, uslugama, grafiËkom dizajnu, webstranicama i odnosima s javnoπÊu. Veliko je pitanjeprofitnoj organizaciji izbor imena za brand. Za knjiænicuovo moæda i nije problematika kod stvaranja knjiæniËnogbranda (jer veÊina knjiænica ima tradicionalno ime), aliprilikom stvaranja posebnih bradova za neke usluge iodjele zanimljivo ime moæe biti vaæno.

Jedno pitanje na koje komercijalna tvrtka nikad neÊeodgovoriti negativno jest pitanje registracije branda.Knjiænice moæda ne trebaju zakonsku zaπtitu jer ÊeknjiæniËni brand imati malu (ako ikakvu) financijskuvrijednost, ali nedavni sluËaj iz hrvatske prakse u kojemje jedna narodna knjiænica posudila logo druge, stvarajuÊigotovo identiËan, postavlja neka pitanja.

ZakljuËakOnaj je nervozni fratar s poËetka teksta moæda

priæeljkivao da ljudi odu iz njegove knjiænice, no veÊ nekovrijeme naπa je borba dobiti ih da uu. Marketing znaËiviπe korisnika, viπe korisnika znaËi bolje rezultate zaprikazati financijerima, znaËi viπe sredstava, bolje usluge,opet viπe korisnika itd... NajveÊa je pogreπka misliti damarketing znaËi samo odnose s javnoπÊu i da je brandsamo logo!

Netko je jednom rekao da je marketing koji ne vodibrigu o brandovima kao voænja autom kroz maglu bezupaljenih svjetala. Primjer ovoga su dobre knjiænice, sizvrsnim uslugama, velikim brojem razliËitih aktivnosti istatistikama koje pokazuju uspjeh, ali bez pravogidentiteta koji bi ih bolje predstavio zajednici. Knjiænicane bi smjela biti definirana samo kao knjiænica, dok godpostoji i najmanja prisutnost stereotipa. I bez detaljnogistraæivanja moæemo pretpostaviti da ni u Hrvatskoj borbas knjiæniËnim stereotipom nije zavrπena. Postoji nizuspjeπnih knjiæniËnih brandova u Hrvatskoj (npr. Plavaknjiænica - Zadar, Knjiænica kod mede i Idi pa vidi -Zagreb, i druge) koji nam daju odgovor na pitanja ©to? iKako?, ali i najvaænije Zaπto? U promjenjivom okruæjuknjiænice, marketing moæemo promatrati kao poslovnikoncept, pomoÊ, alat ili Ëak oruæje - ali u svakom sluËajuon je sadaπnjost upravljanja knjiænicama.

Digitalizacija hrvatske kulturne baπtine sve jezastupljenija tema u hrvatskom knjiæniËarstvu. Uztradicionalne seminare “Arhivi, knjiænice, muzeji:moguÊnosti suradnje u okruæenju globalne informacijskeinfrastrukture” koji se odræavaju od 1997. godine imeunarodnih konferencija “Knjiænice u digitalnom dobu”(Libraries in the Digital Age - LIDA) koje se odræavaju od1999. godine, ovoj temi su u protekle dvije godineposveÊeni vaæni struËni skupovi - 2. NAPLE konferencija(Supetar, BraË, 5.-8. 10. 2007.) i 35. skupπtina HKD-a(Plitvice, 27.-30. 9. 2006.). Nedavno je donesen“Nacionalni program digitalizacije arhivske, knjiæniËne imuzejske grae” (http://daz.hr/bastina), a tim povodomodræane su edukativne radionice za ravnatelje muzeja,arhiva i knjiænica. Jedna takva radionica odræana je uVaraædinu, 14. 3. 2007.

Cilj je bio upoznati sudionike s trogodiπnjimprogramom digitalizacije grae hrvatskih arhiva, muzeja iknjiænica, te zapoËetim projektom “Hrvatska kulturnabaπtina”.

O temeljnim polaziπtima digitalizacije AKM grae iNacionalnom programu digitalizacije govorio je Jozo

DIGITALIZACIJA HRVATSKE KULTURNE BA©TINEPiπe: Dijana SaboloviÊ-Krajina

IvanoviÊ, zamjenik ravnatelja Hrvatskog dræavnog arhiva ivoditelj Projekta “Hrvatska kulturna baπtina”. Lana Kriæajgovorila je o europskim inicijativama i smjernicama napodruËju digitalizacije, Sofija Klarin i Goran Zlodi onacionalnim programima digitalizacije u usporedbi seuropskim iskustvima, te primjerima nacionalnih proje-kata, a Dunja Seiter-©verko o projektima digitalizacije narazini ustanove, lokalne zajednice i dræave.

Pojam digitalizacije kulturne baπtine koji se koristikao okosnica u ovom programu i projektu mnogo je πirii kompleksiji od postojeÊe prakse mnogih ustanova ukulturi, koje koriste digitalizaciju kao tehniËki postupak.Tako shvaÊena digitalizacija podrazumijeva struËnuobradu klasiËne grae s metapodacima koji omoguÊujupretraæivanje, digitalizaciju kao tehniËki postupak, internetdostupnost, upravljanje pravima za pristup i dugoroËnuzaπtitu. Digitalizacija arhivske, knjiæniËne i muzejske graeosnova je za stvaranje e-kulture.

PolazeÊi od digitalizacije kao procesa zaπtitekulturne baπtine i moguÊnosti poveÊanja dostupnostivrijedne grae na nacionalnoj i internacionalnoj razini,Ministarstvo kulture RH je prihvatilo inicijativu


60 Svezak 9

Hrvatskoga knjiæniËnog vijeÊa i Nacionalne i sveuËiliπneknjiænice u Zagrebu, te predloæilo i Hrvatskom muzejskomvijeÊu i Hrvatskom arhivskom vijeÊu da imenuju svojepredstavnike u Radnu skupinu za digitalizaciju kulturnebaπtine. Tako je program digitalizacije ovog dijelakulturne baπtine odreen kao jedan od strateπkih ciljevaMinistarstva kulture Republike Hrvatske.

Ne zaboravimo, u Hrvatskoj djeluje 1400 knjiænica,200 muzeja i 15 arhiva, tako da je kooperativni nacionalniprojekt digitalizacije neophodan. Ove godine izradit Êe sepreporuke, norme i smjernice, te formirati radne grupe.Oformljen je Ured Projekta, koji Êe pojedinaËnoprijavljene projekte digitalizacije prosljeivati Centru zanjihovu podrπku i praÊenje. Stoga, projekte digitalizacijekulturne baπtine na lokalnoj razini valja osmisliti, prijavitii traæiti finacijsku podrπku za njegovu realizaciju.

Umjesto dasadaπnjih stihijskih inicijativa u podruËjudigitalizacije kulturne baπtine, projekt bi trebao garantirati

oslanjanje na strategiju kulturnog razvoja na razinikoriπtenja informacijskih tehnologija, te promicati lokalnezajednice s turistiËkog i edukacijskog aspekta, a ustanoveu kulturi kao vrijednost loklane zajednice. Osnovni cilj jestvaranje relevantnog i prepoznatljivog sadræaja kojiproizlazi iz naπe djelatnosti i dugoroËna odræivostproizvoda.

U sklopu edukacije za uvoenje nove knjiæniËneusluge za slijepe i slabovidne, krajem oæujka 2006. godinekoprivniËki knjiæniËari su posjetili Dansku knjiænicu zaslijepe u Kopenhagenu i nekoliko narodnih knjiænica uKopenhagenu i okolnim gradovima. Projekt Udruge slijepihi slabovidnih osoba KoprivniËko-kriæevaËke æupanije ipartnera Knjiænice i Ëitaonice “Fran GaloviÊ”, pod nazivom“KnjiæniËna usluga za slijepe i slabovidne”, izabran je ifinanciran sredstvima EU kroz natjeËaj CARDS 2002. Projektje, izmeu ostaloga, predvidio i edukaciju u inozemstvu, aDanska je izabrana zbog iznimno bogate knjiæniËarsketradicije te razvijenosti i kvalitete Ëitavog knjiæniËnogsustava, a posebno usluga za slijepe i slabovidne.

Na petodnevni boravak u Danskoj koprivniËkiknjiæniËari Dijana SaboloviÊ-Krajina - ravnateljica, DanijelaPetriÊ, Josipa StrmeËki, Mario Zovko i Kristian Ujlaki suotputovali s ciljem upoznavanja sa danskim knjiæniËnimsustavom, a prije svega sa opremom, graom i uslugamakoje narodne knjiænice imaju i pruæaju slijepim islabovidnim osobama. Takoer nas je zanimalo na kojinaËin danske narodne knjiænice integriraju takve usluge isadræaje u postojeÊi prostor i funkcije.

Studijski boravak je bio iznimno koristan i edukativanjer smo dobili saznanja o proizvodnji, formiranju iorganiziranju zbirki zvuËnih knjiga za slijepu, slabovidnu idislektiËnu djecu i odrasle, zatim o tehniËkim pomagalimakao πto su razne vrste elektronskih poveÊala za slabovidnei dislektiËne, raËunalima sa specijalnim programima kojitekst pretvaraju u govor, Brailleovom retku koji omoguÊujeËitanje na “brajici” - pismu za slijepe, Brailleovom printerute taktilnim slikovnicama i igraËkama za djecu. Mnogelokalne danske knjiænice proizvode zvuËne novine na CD-ima ili audiokasete s izborom iz lokalnog tiska. Koristenajsuvremeniju tehnologiju za pruæanje usluga visokihstandarda i organiziraju mnogobrojne programe i projekteza integraciju u druπtvo slijepih i slabovidnih.

U Danskoj su inaËe javne knjiænice besplatne, nenaplaÊuje se Ëlanarina i Danci ih Ëesto posjeÊuju jer su unjima prepoznali informacijske centre i svojevrsne “dnevne

STRU»NI SKUPOVI I TEME - KNJIÆNICE U SVIJETU

KOPRIVNI»KI KNJIÆNI»ARI POSJETILI DANSKUPiπe: Kristian Ujlaki

boravke” za graane svih druπtvenih skupina kojima suknjiænice postale omiljena mjesta okupljanja. Mnoge uslugese odvijaju na bazi samoposluge - korisnici sami zaduæujui razduæuju grau na posebnim ureajima πto knjiæniËarimaostavlja viπe vremena za komunikaciju s korisnicima iosmiπljavanje i pruæanje kvalitetnijih usluga. Zbog uπtedei efikasnosti, temeljni poslovi nabave i obrade grae sucentralizirani na nacionalnoj razini.

KnjiæniËari razgledaju jednu od danskih knjiænica

Vrlo dojmljiv je bio posjet Srediπnjoj danskoj knjiæniciza slijepe koja je svojevrsna tvornica za masovnuproizvodnju zvuËnih knjiga i knjiga na Brailleovom pismu teza njihovu distribuciju korisnicima. Koriste najsuvremenijutehniËku opremu i u fazi su potpune digitalizacije πto znaËida Êe uskoro digitalni oblici zamijeniti zvuËne knjige naaudiokasetama.

Danska iskustva i primjeri bili su vrlo korisni ipoticajni i koprivniËki knjiæniËari neke, u skladu smoguÊnostima i potrebama, veÊ primjenjuju u svomposlovanju s ciljem pruæanja πto kvalitetnijih knjiæniËnihusluga za svakoga.

Svezak 9 61KNJIÆNICE U SVIJETU

Grupa knjiæniËara iz Hrvatske - predstavljajuÊiHrvatsko knjiæniËarsko druπtvo - boravila je od 22. do 25.svibnja 2006. u studijskom posjetu Nizozemskoj. UknjiæniËnoj ekipi bili su: Tomislav SiliÊ iz Zagreba, Æeljan»eË iz Varaædina, Ilija PejiÊ iz Bjelovara i Ljiljana Vugrineciz Koprivnice. Organizatori studijskog boravka bili su:Hrvatsko knjiæniËarsko druπtvo - Program “Informacije oEU u narodnim knjiænicama”, Nizozemsko druπtvonarodnih knjiænica, Druπtvo knjiæniËara Bilogore,Podravine i KalniËkog prigorja i Knjiænica i Ëitaonica “FranGaloviÊ” Koprivnica.

Cilj posjeta bio je pobliæe upoznavanje nizozemskogknjiæniËnog sustava, koji je u struËnim krugovima poznatkao jedan od najbolje organiziranih i najuËinkovitijih uEuropi. U Nizozemskoj, naime, narodne knjiænice - nesamo u teoriji, veÊ u praksi! - zauzimaju vaæno mjesto ulancu usluga koje javne sluæbe pruæaju graanima: oddræavnog nivoa, preko pokrajina do gradova i opÊina,nezamjenjivim se smatra njihov doprinos u obrazovanjui informiranju graana, pruæanju moguÊnosti kvalitetnogprovoenja slobodnog vremena, ali i pri oæivotvorenjudemokracije i graanskih sloboda i prava u najπiremsmislu.

KNJIÆNI»ARI U NIZOZEMSKOJPiπe: Ljiljana Vugrinec

nedostatan prostor Ëesto jedan od najveÊih problema skojim se knjiæniËari susreÊu!). Za nizozemske knjiænicekarakteristiËno je to πto se velika paænja pridajeunutraπnjem ureenju, koje se u pravilu povjeravaspecijaliziranim arhitektima.

Srediπnja gradska knjiænica u Den Haagu

Nizozemski knjiæniËni sustav izuzetno je dobro itemeljito organiziran, πto knjiænicama uvelike pomaæe iolakπava svakodnevni rad. Pri tome vaænu ulogu imaNizozemsko druπtvo narodnih knjiænica koje inicira,organizira i provodi brojne programe i projekte usmjerenerazvoju knjiænica, zadovoljavanju potreba korisnika teopÊenito uspjeπnijem i ekonomiËnijem radu knjiænica.

Tijekom boravka u Nizozemskoj, hrvatski knjiæniËarirazgledali su ogledne gradske knjiænice u nekolikogradova - u Den Haagu, Utrechtu, Zoetermeeru,Nijmegenu i Amsterdamu, ukljuËujuÊi i dvije podruËneknjiænice - Segbroek u Den Haagu i Overvecht u Utrechtu,te dvije specijalne knjiæniËne ustanove: u Leidschendamute Arnhemu. Glavno obiljeæje veÊine ovom prilikomvienih knjiænica veliki su i lijepi prostori kojima oneraspolaæu (za razliku od knjiænica u Hrvatskoj, gdje je

Gradska knjiænica u Nijmegenu

Rezultat takvog pristupa su vrlo lijepe, suvremeneknjiænice, ureene s velikom paænjom, na naËin da buduestetski ugodne i funkcionalne, a prije svega ugodne zaboravak korisnika.

Novoureene knjiænice obiluju æivim bojama, u svakom kutku moæe seudobno sjesti, i popiti kava u internet-caffeima koji su sastavni dio

gotovo svake knjiænice - primjer iz Zoetermeera

U mnogim knjiænicama u Nizozemskoj upravo je utijeku uvoenje tzv. self-servicea, ili samoposluge: naime,korisnici pomoÊu specijalnog raËunala sami zaduæujuknjiæniËnu grau koju æele posuditi, odnosno, sami jerazduæuju prilikom vraÊanja. Svrha samoposluænogsistema - ubrzati i olakπati poslove kod posudbe ivraÊanja grae, te kvalificirane knjiæniËare osloboditi za

62 Svezak 9

druge struËne poslove u knjiænici - uglavnom seostvaruje, ali ovaj princip ima i svoju tamniju stranu:pomalo se gubi nekadaπnji kontakt s knjiæniËnimosobljem, koje u knjiænici ipak nije samo posrednik pridolaæenju do traæenog naslova, veÊ Ëesto i osoba s kojomkorisnici rado porazgovaraju, ne samo o proËitanoj knjizi,veÊ i o drugim æivotnim temama. Zbog toga, premarijeËima samih nizozemskih knjiæniËara, ima sluËajeva daneki korisnici - osobito oni starije æivotne dobi - sve rijeedolaze u knjiænicu, a kao glavni razlog tome navodeupravo sve veÊu “automatizaciju” knjiænice, u kojoj se viπene osjeÊaju ugodno kao ranije.

grae za sve knjiænice u Nizozemskoj, po jedan srediπnjiBiblioservis u svakoj pokrajini - poput BiblioserviceaGelderland u istoimenoj pokrajini - brine se za πirenjeknjiæniËne mreæe, edukaciju knjiæniËara, uvoenje novihtehnologija i sl., a priprema i sve vrste biblioteËnihpomagala (poput bibliografija, tiskanih i on-line katalogai baza podataka, kompilacija zvuËnih zapisa i sl.), itd.

KnjiæniËni ogranak Segbroek, Den Haag

Osim knjiænica, knjiæniËari iz Hrvatske posjetili su idvije posebno zanimljive profesionalne ustanove koje sebave nekom vrstom “knjiæniËne logistike”: NBD Biblion uLeidschendamu (nedaleko Den Haaga) te BiblioServiceGelderland u gradu Arnhemu. Upravo u ove dvijeustanove najbolje se mogla vidjeti centralizacija iracionalizacija knjiæniËnog poslovanja u Nizozemskoj: dokNBD Biblion obavlja poslove nabave i obrade knjiæniËne

KnjiæniËari u Utrechtu, jednom od naljepπih gradova u Nizozemskoj

Takoer, meusobno suraujuÊi na nacionalnomnivou, pojedini Biblioservisi u svojim pokrajinamaorganiziraju i provode razne edukativne i druge programeu narodnim i πkolskim knjiænicama, namijenjene npr.poticanju razvoja vjeπtine i navike Ëitanja, i sliËno.

Iako organizacija ovakvih centraliziranih “logistiËkih”ustanova u poËetku zahtijeva dosta truda i umjeπnosti,kao i dosta vremena, u konaËnici daje odliËne rezultate,jer se struËno kompetentnim rjeπavanjem temeljnihknjiæniËnih poslova na jednom mjestu uz istovremenuuπtedu vremena, energije i novca moæe postiÊi veÊakvaliteta i uËinkovitost usluga koje knjiæniËari pruæajukrajnjim korisnicima.

sklopu nastavka projekta “Informacije o Europskojuniji u narodnim knjiænicama”, u Hrvatskoj su od 23. do 29.listopada boravile kolegice - knjiæniËarke iz Nizozemske:Annet Krol-Meijer, ravnateljica knjiæniËne sluæbe za podruËjeMeppel, Hetty Kruithof-van de Weg, ravnateljica knjiænicaNovetheek, Ingrid Bonn iz Biblioservice-a pokrajineGelderland i tajnica IFLA-ine Sekcije knjiænica za djecu imladeæ te Vera Traas-van Straten, voditeljica knjiæniËnesluæbe za podruËje Borger-Odoorn.

U okviru bogatog studijskog programa koji je za njihorganiziran, i tijekom kojeg su obiπle nekoliko hrvatskihgradova te viπe knjiænica, cijeli treÊi dan svoga boravka uHrvatskoj, 25. listopada 2006., goπÊe iz Nizozemske provelesu u Koprivnici. Posjetile su Knjiænicu i Ëitaonicu “FranGaloviÊ”, gdje su im domaÊini odræali prezentacije o svojojknjiænici i njenim uslugama za korisnike te o knjiæniËnojmreæi KoprivniËko-kriæevaËke æupanije. Potom su goπÊepredstavila koprivniËkim knjiæniËarima knjiænice iz kojihdolaze, te nizozemski knjiæniËni sustav opÊenito. Na kraju

svoga boravka u Koprivnici, posjetile su πkolsku knjiænicuO© “Antun NemËiÊ - Gostovinski” u Koprivnici.

KOPRIVNICU POSJETILE GO©ΔEIZ NIZOZEMSKOG DRU©TVA NARODNIH KNJIÆNICA


GoπÊe iz Nizozemske s domaÊinima ispred Knjiænice u Koprivnici

KNJIÆNICE U SVIJETU

Svezak 9 63

Na poziv Druπtva bibliotekara Maribora, 8. oæujka2007. koprivniËki su knjiæniËari Ljiljana Vugrinec i KristianUjlaki gostovali na godiπnjoj skupπtini ovog Druπtva.Mariborske kolege zanimao je projekt Udruge slijepihKoprivniËko-kriæevaËke æupanije i Knjiænice i Ëitaonice“Fran GaloviÊ” - “KnjiæniËne usluge za slijepe i slabovidne”koji je usvojen i najveÊim dijelom financiran sredstvimaEU kroz natjeËaj CARDS 2002. Slovenski kolegeinteresirali su se za sve elemente projekta - od pisanja iizrade natjeËajne dokumentacije, do njegoveoperacionalizacije i implementacije u postojeÊu ponuduknjiæniËnih usluga. Iskustva Knjiænice i Ëitaonice “FranGaloviÊ” paæljivo su i sa zanimanjem sasluπana i moædaÊe biti primjer ponekoj slovenskoj knjiænici.

Boravak u Mariboru koprivniËki knjiæniËari suiskoristili i za posjet Knjiænici Rotovæ, Pionirskoj knjiænici

Rotovæ i obliænjoj Ëitaonici, te Knjiænici Nova vas iPionirskoj knjiænici Nova vas koje se nalaze u dijeluMaribora Nova vas i dio su mreæe mariborskih knjiænicakoju uz bibliobus Ëini joπ 19 knjiænica. Posebno zanimljivbio je posjet Pionirskoj knjiænici Nova vas kojoj su Ëlanovidjeca i mladi do 15. godine æivota.

Od knjiæniËnih usluga izdvojili bismo igroteku -zbirku od preko 5 000 igraËaka razvrstanih prema starostidjece kojima su namijenjene. IgraËke se posuuju na rokod tri tjedna, a smjeπtene su u zatvorenim ormarima jerse djeca teπko odluËuju koju igru ili igraËku posuditi kadasu im sve na vidiku. Zanimljivo je da se kompleti Legokocaka nakon svake posudbe peru u prilagoenoj perilicirublja. Tako oprane, kocke se dezinficiraju, suπe i pakirajuu Ëiste PVC omote te su nakon toga spremne za novuposudbu.

KOPRIVNI»KI KNJIÆNI»ARI GOSTOVALI U MARIBORUPiπe: Kristian Ujlaki

KnjiæniËari kraj polica s igraËkama

Oprane igraËke suπe se u spremiπtu

Jeste li ikada bili na bibliobrodu kroz Ëiju utrobuprolazi vlak? Ne, ne radi se o snu nekog prolupalogknjiæniËara niti prizoru s nadrealistiËke slike, veÊ o stvarnosti.Knjiænicu koja izgledom podsjeÊa na dugaËki brod imali supriliku vidjeti knjiæniËari iz Hrvatske i Slovenije koji sunedavno boravili na struËnom izletu u BeËu.

Radi se Srediπnjoj (glavnoj?) gradskoj knjiænici,modernoj i arhitektonski smjeloj graevini. Izazov zaarhitekta Ernsta Mayra bio je viπestruk. Projektirati,odnosno interpolirati knjiænicu u uzak prostor u vrloprometnom i buËnom kvartu kojim prolaze tramvaji,automobili i podzemna æeljeznica! NeobiËan prostor +neobiËna izvedba = supermoderna i funkcionalnaknjiænica. A da bi ugoaj bio potpun, prilaz knjiænicinatkriljuju arhitektonski elementi u obliku jedra koji seproteæu dalje na ulicu i ispod kojih prolaze tramvaji.Okrugli prozori u pojedinim prostorijama takoer

GLAVNA GRADSKA KNJIÆNICA U BE»UPiπe: Josipa StrmeËki

asociraju na brodske. Novi prostor znaËio je i novukoncepciju, a ona se sastoji u sljedeÊem: na jednommjestu korisniku su dostupne knjige, Ëasopisi, raËunala.Uz stepenice na obje etaæe postavljeni su fotokopirniaparati, a velike zidne zavjese oznaËavaju da se naprostoru pred njima nalaze raËunala za pretraæivanje. Uzpolice s knjigama i audiovizualnim medijima smjeπtenesu i raËunalne jedinice za presluπavanje. Na drugom katuje internet galerija, a zanimljivo je da za æene postojiposeban prostor s raËunalima (da ih muπka populacija neometa pri uËenju). Uza zidove takoer je puno internetraËunala s kojih je moguÊe printanje za razliku od internetgalerije. Cjelokupni prostor kupa se iznutra u svjetlustaklenih zidova i dugaËkih krovnih prozora, a posebno jedojmljiva staklena ploha zida s pogledom na podzemnuæeljeznicu i sjeverni dio grada. Na vrhu “broda” je kafiÊ -restoran.


64 Svezak 9

Sama knjiænica dugaËka je 150 metara, visoka 30, aπiroka 35 metara. Proteæe se na tri etaæe i ima 6000 m2povrπine. Otvorena je 2003. godine i kako nam je naπvodiË kazao, prvotna ideja bila je da se dobije punoprostora. A prostora zaista ima! Pogotovo gledajuÊi izprespektive (veÊine) naπih pretrpanih i tijesnih knjiænica.Dvije etaæe namijenjene su korisnicima, a njih je uistinumnogo. Statistike kaæu da ovuda dnevno proe 3000korisnika i obavi se 7000 posudbi! Proπle godine imali sudva milijuna posudbi! Korisnici su veÊinom mladi ljudi(puno je imigranata) koji osim klasiËne posudbe knjigaimaju na raspolaganju i mnoge druge moguÊnosti.Knjiænica ima 240 000 knjiga i 60 000 audovizualnihjedinica te 160 raËunala (ukljuËujuÊi i raËunala zaknjiæniËare kojih je 50). Kao i u veÊini velikih knjiænica, iova ima sistem samozaduæivanja, a korisnici mogu vratiti

posueno bilo gdje od ukupno 29 gradskih ogranaka.Odjednom mogu posuditi 25 jedinica (knjiga, CD-a, DVD-a) na rok od Ëetiri tjedna, s moguÊnoπÊu produæivanja. (Jedino se posudba DVD-a naplaÊuje i to 1 euro pojedinici). Svaki graanin Austrije moæe se uËlaniti, a mladido 18. godine ne plaÊaju Ëlanarinu. Radno vrijemeknjiænice je od ponedjeljka do petka od 11.00 do 19.00, asubotom od 11.00 do 17.00 sati. Prostor namijenjen djeci( do 14 godina) takoer je koncipiran na naËin daobjedinjuje sve medije, ima radne i ËitaoniËke prostore temjesta za igru.( Studenti koji su zaposleni na skraÊenoradno vrijeme i kojima je glavni posao razvrstavanjevraÊenih medija, takoer pomaæu djeci pri pisanju zadaÊai pripremi dogaanja na djeËjem odjelu).S obzirom navelik broj stranaca koji æive u BeËu, Knjiænica nabavljamnogobrojne tiskovine na stranim jezicima, a takoer islikovnice i knjige.

Letci s pravilima za korisnike tiskani su, izmeuostalih, i na hrvatskom jeziku. Kako su nam domaÊinirekli, jedino nemaju knjiga na afriËkim jezicima. Radilakπeg snalaæenja, knjige i ostali mediji oznaËeni sunaljepnicama u boji i svrstani u nekoliko grupa i viπepodgrupa.

Na svakom katu su istaknuti punktovi gdje se odknjiæniËara mogu dobiti sve informacije, posuditi ilizaduæiti medije (ako korisnik ne æeli taj posao obavitisam). Kako nas knjiæniËare uvijek najviπe zanima praksa,Ëuli smo mnogo zanimljivih i korisnih Ëinjenica. Internetje besplatan i ograniËen na jedan sat koriπtenja dnevno,a raËunalni program kreiran je tako da desetak minutaprije zavrπetka signalizira korisniku da Êe mu isteÊivrijeme i automatski prekida vezu. Korisnici samostalnofotokopiraju, a imaju i moguÊnost ispræiti sve sadræajeosim filmova. Ove usluge se naplaÊuju, a problemautorskih prava nije ugroæen sve dok korisnik to radi zasvoje osobne potrebe. Knjiænica za svoje korisnike imabesplatno obuËavanje u nekim raËunalnim programima teorganizira mnogobrojna dogaanja.

Kako smo doznali, uskoro im u goste dolazi GabrielGarcia Marquez.Vidimo se!

BITOLJ

Jeste li kad doπliu taj Bitolj maliu predveËerje kad se gasi dankad se Pelisternad Bitoljom javii Bitolj lagano tone u san.Jeste li ikad Ëuli pjesmuπto iz izvora kisele vodedopire kroz noÊ:Oj, prijatelju, ti Êeπ opet doÊ!

KonaËno je doπao i taj dan. »ekao sam ga neπtoviπe od 20 godina. Putovanje u Bitolu - grad moga

U POSJETU BITOLIPiπe: Darko JoviËiÊ

djetinjstva. U tih dvadesetak godina, vrijeme i povijestuËinili su svoje. Nekada je u gradu, kao i u ondaπnjojdræavi, æivjelo πest naroda, ali prilike su se i u Makedonijitijekom vremena promijenile. No, Bitola je joπ uvijek gradkoji nikoga neÊe ostaviti ravnoduπnim. Kao na filmskojvrpci, ovdje se moæe vidjeti kontinuitet æivota na tompodruËju od pretpovijesti, preko antike, srednjega vijekai dalje, kroz stoljeÊa - do danas. Srce grada vidljivo je odpoznate ulice ©irok sokak, od Saat kule (iz 16 st., umaterijal za gradnju upotrijebljeno 20000 jaja!) i StareËarπije, kroz staru gradsku arhitekturu i prirodu kojom jeokruæena, do gostoljubivosti domaÊih ljudi. Za vrijemeboravka u Bitoli, grad Êete upoznati kao neprocjenjivuriznicu materijalne i duhovne kulture stvarane stoljeÊima.

©arm i ljepota grada njegova su prepoznatljivaobiljeæja i svatko, tko doe u Bitolu, ponijet Êe sa sobom


Svezak 9 65

nezaboravne utiske koji Êe u njemu ostaviti trag i æeljuda ponovno doe. Boravak u tom gradu, nakon tolikihgodina, rijeËima se moæe opisati, ali ne i osjeÊaji koji sume obuzimali tijekom boravka. ©etnja kroz Ëarπiju,ulicama koje su me vodile poznatim putevima, kvart ukojem sam æivio, put do πkole, susret sa starimdrugovima, sve me je to vratilo u najljepπe doba æivota- djetinjstvo.

Kao πto to obiËno biva u nas kulturnjaka, kad smou nekom drugom gradu, ulovi nas poznata “profesionalnadeformacija”, pa sam tako svratio i u njihovu knjiænicu. Toje (na makedonskom) Nacionalna ustanovaUniverzitetska biblioteka, a nosi naziv po jednom odsljedbenika πirenja slavenske pismenosti, “Sv. KlimentOhridski”.

Tamoπnje kolege, knjiæniËari, primili su me srdaËno,kako samo oni znaju. Bili su iskreno oduπevljeni πto ih je,

nenajavljeno, doπao obiÊi kolega iz druge dræave. S njimasam proveo neπto viπe od tri sata. Nedavno su uselili unove knjiæniËne prostore i informatizacija im je u tijeku.Koriste slovenski program Cobis. Knjiænica je veÊinomzatvorenog tipa, a slobodan pristup ima samo djeËjiodjel. Knjige su im razvrstane po grupama i rednombroju. U I. grupi su knjige veliËine do 20 cm, a svakaknjiga uz inventarni broj ima i oznaku rednog broja. U II.grupi su knjige do 30 cm veliËine, u III. do 45 cm, apostoji i IV. grupa, u koju spadaju Ëasopisi i sl. NaËlanskim iskaznicama knjiænice nalazi se i fotografijakorisnika, πto ima mnoge prednosti, jer olakπavaidentificiranje korisnika i onemoguÊava zlouporabuiskaznice. Na rastanku, kolege su izrazili æelju za svakojakusuradnju s nama iz Hrvatske.

Detalj iz knjiænice u Bitoli

KNJIÆNICE U SVIJETU - ZAVI»AJNO NAKLADNI©TVO

Bjelovarski zbornik 7 / [gl. urednik Mladen Medar]:Bjelovar : Matica hrvatska, 2006.

Sedmi broj Bjelovarskog zbornika posveÊen je 130.obljetnici osnutka Realne gimnazije u Bjelovaru.

Prvi dio zbornika temelji se na izvornim dokumentimakoji se Ëuvaju u Dræavnom arhivu u Bjelovaru i obuhvaÊarazdoblje od nastanka Gimnazije 1876. do prestanka rada1978., a autor je Josip VusiÊ. Drugi dio obuhvaÊa razdoblje

od ponovne uspostave Gimnazije 1992. do 2002. godine. Tajdio je napisao Darko Balaæin. TreÊi dio govori o izgradnjizgrade nove velike realne gimnazije 1901. godine i potpisujega Mladen Medar. U Ëetvrtom dijelu Æeljko Pleskalt piπe oarhivskom gradivu bjelovarske gimnazije kao temelju zaizuËavanje njene povijesti, ali i zaviËajne povijesti πkolstva.U petom poglavlju nalaze se kratki æivotopisi istaknutihuËenika bjelovarske gimnazije. Æivotopise su pripremili M.VezmaroviÊ, Z. IvkoviÊ i J. VusiÊ.

©ufflayevo shvaÊanje uloge povijesti u narodnojsvijesti Hrvata / Josip Matota : Bjelovar : Matica hrvatska,Ogranak, 2006.

Milan ©ufflay (1879.-1931.) poznat je hrvatskojjavnosti po svom politiËkom i publicistiËkom djelovanju.Autor Josip Matota, bjelovarski profesor povijesti, u ovoj seknjizi bavi njegovim povijesnim radovima i njegovomposebnom pristupu povijesti izraæenom u koncepciji “obiologiji naroda”.

Pater Stanko Juraj BaniÊ / Nikolina MariniÊ ;[fotografije M. Pacas, –. Slivar, Z. SjekloÊa] : DonjaLomnica : Ekoloπki glasnik ; Bjelovar : Matica hrvatska,Ogranak, 2006.

BJELOVARSKO NAKLADNI©TVO U 2006. GODINIPiπu: Tina Gatalica i Neda AdamoviÊ

66 Svezak 9

Nikolina MariniÊ, profesorica i knjiæniËarka u TrgovaËkojπkoli Bjelovar, u ovoj knjizi kronoloπkim slijedom prikazujeæivot i rad patera Stanka BaniÊa, od rodnih GraËana 1917. pasve do smrti u Bjelovaru 2004. god.

Spomen slovo uz otkrivanje spomenika hrvatskimærtvama II. svj. rata : sva 3 sela Mosti / Zdravko IvkoviÊ :Bjelovar : Matica hrvatska, Ogranak, 2006.

Ova broπura sastoji se od tri poglavlja. U 1. poglavljuautor piπe o Bjelovarskom ustanku 8. travnja 1941. godine,u 2. poglavlju opisani su ratni zloËini u Donjim Mostima 10.travnja 1941., a u 3. poglavlju govori se o Hrvatima iz Donjih,Srednjih i Gornjih Mosti koji su pogubljeni u II. svjetskomratu i nakon njega.

Hrvatski kriæni put : postaja Bjelovar - Lug 1945. :prigodom otkrivanja spomenika s grobnicom u πumi Lugkod Bjelovara 2006. / Zdravko IvkoviÊ ; [fotografije M.P.Arvay] : Bjelovar : Matica hrvatska, Ogranak, 2006.

Joπ jedna broπura u kojoj autor opisuje ratne zloËinepred kraj rata u selu Gornji Tomaπ, kriæni put, odvoenja iuhiÊenja hrvatskih ljudi, gubiliπta na danaπnjem podruËjuGrada Bjelovara i Bjelovarsko-bilogorske æupanije te donosipopis preπuÊivanih hrvatskih ærtava II. svjetskog rata i poraÊau Æupaniji.

PuËki kalendar Bjelovarsko-bilogorske æupanije :2006. / [glavni urednik Stjepan Horvat ; fotografijeStjepan Horvat...[et al.] : Bjelovar : »vor, 2006.

PuËki kalendar za 2006. godinu donosi kratkeinformacije i saæete preglede iz æivota Bjelovarsko-bilogorskeæupanije u proπlosti i sadaπnjosti. Rubrike pokrivajudruπtvena, politiËka, gospodarska, kulturna i sportskadogaanja te obiËaje ljudi ovoga kraja.

Gospodarstvo Bjelovara 2006. / [tekst Franjo Forjan,Sonja Novak...[et al.] ; glavni urednik Stjepan Horvat .Bjelovar : »vor, 2006.

Knjiga se sastoji od nekoliko tematskih cjelina. Uprvom dijelu govori se o povijesnom i gospodarskom razvojuBjelovara. U drugom dijelu predstavljeno je gospodarstvoBjelovara u sadaπnjem trenutku i najznaËajnije bjelovarsketvrtke, a zadnji dio donosi popis tvrtki abecednimredoslijedom.

Kardiopulmonalna reanimacija : priruËnik zazdravstvene djelatnike / Mijo Bergovec, Mario Ivanuπa :Bjelovar : »vor, 2006.

Dva renomirana lijeËnika, specijalisti za kardio-vaskularne bolesti, Mijo Bergovec (Zagreb) i Mario Ivanuπa(Bjelovar) napisali su saæet priruËnik o odræavanju æivotabolesnika sa srËanim zastojem. PriruËnik je namijenjenlijeËnicima hitne medicinske pomoÊi, medicinskim sestramai medicinskim tehniËarima koji skrbe i dolaze u doticaj sovim bolesnicima.

Hrvatski ribiËki veleulovi 2005. / [Siniπa SlaviniÊ ;solunarne tablice Marijan BojaniÊ ; glavni urednikStjepan Horvat]: Bjelovar : »vor, 2006.

Kao πto naslov kazuje, u knjizi su sakupljeni i opisaniribiËki veleulovi u 2005. godini i to na razini Hrvatske. RijeËje o veleulovima na slatkovodnim vodama. Knjiga obilujemnoπtvom fotografija i podataka.

Zaπtita bilja / Borislav VolËeviÊ ; [struËna redakturaTomislav Fejeπ.] : Bjelovar : Neron, 2006.

Biljke koje uzgajamo ugroæavaju bolesti, πtetoËine ikorovi. Knjiga govori o zaπtiti ratarskih usjeva, zaπtitipovrtlarskih biljaka i zaπtiti voÊaka i vinove loze.

Orah i lijeska / Miladin M. ©oπkiÊ ; [struËnaredaktura Tomislav Fejeπ] : Bjelovar : Neron, 2006.

PriruËnik donosi podatke o svim najvaænijim sortama,razmnoæavanju, zaπtiti od bolesti i πtetnika te gnojidbi orahai lijeske. U poglavlju Informacije navedeni su proizvoaËisadnica i otkupljivaËi ploda u RH.

PËelarstvo / Branko ReliÊ ; [struËna redakturaTomislav Fejeπ] : Bjelovar : Neron, 2006.

U knjizi su obraene sve glavne medonosne ipeludonosne biljke (amorfa, bagrem, suncokret, maslaËak,voÊnjaci...) i rjeπenja kako poboljπati pËelinju paπu. Nadalje,autor piπe o uzgoju matica te o bolestima pËela. SlijedepraktiËni savjeti kako zaπtititi pËelinju zajednicu od bolesti itrovanja. Informacije s kraja knjige upoznaju Ëitatelja sapËelarskim udrugama, proizvoaËima koπnica i punionicamameda u Hrvatskoj.

Hrana i ishrana pËela / G. F. Taranov ; [struËnaredaktura Tomislav Fejeπ] : Bjelovar : Neron, 2006.

PriruËnik o osnovnoj hrani pËela, njenom kemijskomsastavu i fizioloπkom djelovanju te o moguÊnostima zamjenemeda πeÊerom i peludi.

Troglasja / [tekst] Marijan Javurek, ZvonimirPuπkariÊ ; [ilustracije] Ivan MataniÊ : Bjelovar : Neron,2006.

NeuobiËajena formom, knjiga pjesama i ilustracijatrojice bjelovarskih autora, dvojice pjesnika i jednog likovnogumjetnika, podijeljena je u tri dijela. Prva je pjesniËka cjelina“Beskraj proæimanja” Marijana Javureka, a zatim dvijepjesniËke cjeline Zvonimira PuπkariÊa “Neugasle svijeÊe” i“BuduÊe pjesme”. Kroz cijelu knjigu proteæu se ilustracijeIvana MataniÊa (na Ëije se slikarstvo u predgovoru osvrnuoJuraj Baldani). Knjiga je, osim brojih ilustracija, bogatarukopisima pjesama te citatima poznatih mislilaca.

KuÊanica : (koja to nije svojevoljno) / KaticaSaboloviÊ -VusiÊ ; [ilustracije Branko Medak] : Bjelovar: Millennium, 2006.

Duhovita, iskrena i Ëitka knjiga zapisa na temu æene-kuÊanice. Potpisuje je bjelovarska autorica Katica SaboloviÊ-VusiÊ, a tekst karikaturom prati poznati bjelovarskikarikaturist Branko Medak.

Mi smo htjeli / Mato Δurak : Bjelovar : Gradskopoglavarstvo grada Bjelovara, 2006.

Knjiga “Mi smo htjeli” govori o Domovinskom ratu napodruËju Bjelovara, Grubiπnog Polja, Pakraca i Daruvara.

ZAVI»AJNO NAKLADNI©TVO

Svezak 9 67

Temeljena je na ratnoj dokumentaciji, iskazima branitelja iduænosnika, dnevnom tisku, arhivskim zapisima ivideosnimkama. Takoer, u uvodnom dijelu autor piπe oHDZ-u na podruËju Bjelovara i osnivanju mladeæi HDZ-a uBjelovaru.

Da se ne zaboravi : 105. brigada HV-a u Domo-vinskom ratu : (1991.-1992.) / Stjepan IvaniÊ ; [urednikIlija PejiÊ] : Bjelovar : Udruga 105. brigade HV-a :Marigraf, 2006.

Ova knjiga predstavlja dnevniËke zapise, sjeÊanja,zapaæanja i ocjene brigadira Stjepana IvaniÊa, zapovjednika105. (bjelovarske) brigade HV-a od njezina osnivanja dozavrπetka ratnog puta na bojiπtima zapadne i istoËneSlavonije. Posebna vrijednost knjige su opisi ljudi i njihovaratnog odrastanja kao i primijenjenih borbenih i taktiËkihiskustava.

Slike rukometne bajke : 50 godina / [tekstovenapisao i s novinarskim izvornicima sravnio Josip KrekoviÊ; fotografije M. BrletiÊ...[et al.] : Bjelovar : Rukometniklub Bjelovar, 2006.

Fotomonografija Slike rukometne bajke na 223stranice donosi povijesni prikaz Rukometnog kluba Bjelovarod 1955.-2005. godine.

Godiπnjak TehniËke πkole Bjelovar donosi najvaænijeaktivnosti koje je ova πkola pokrenula u πkolskoj godini2005./2006., natjecanja na kojima su njeni uËenicisudjelovali, popise svih uËenika i nastavnika te njihovefotografije.U uvodnom dijelu nalazi se i kratki povijesniprikaz TehniËke πkole πto predstavlja vaæan izvor zaprouËavanje πkolstva u Bjelovaru.

Gledam svoj grad Bjelovar / [Anita Gruenhut, IvanaJuriÊ, Branka Biketa Caktaπ ; grafiËko oblikovanjeMiroslav BrletiÊ ; ilustracije Svea BabiÊ...[et al.] ;fotografije Svenibor Pohajda...[et al.] : Bjelovar : DjeËjivrtiÊ “Ciciban”, 2006.

Anita Gruenhut i Ivana JuriÊ odgajateljice su u DjeËjemvrtiÊu Ciciban, a Branka Biketa Caktaπ u istom je vrtiÊupedagoginja. S djecom - polaznicima vrtiÊa pokrenule suprojekt Gledam svoj grad Bjelovar s ciljem da istraæenajzanimljivije detalje iz povijsti i sadπnjosti grada. Rezultatprojekta je istoimena slikovnica.

Svijet u novËiÊu / [autorica Melita Kraus ; crteæi [ikomentari] Inga AbramoviÊ]...[et al.] : Bjelovar : DjeËjivrtiÊ Bjelovar, 2006.

Slikovnica “Svijet u novËiÊu” rezultat je likovneradionice koju je Melita Kraus provela s djecom DjeËjegvrtiÊa Bjelovar. U slikovnici se nalaze crteæi i iskazi IngeAbramoviÊ, Eme BariπiÊ, Vjerana BeloπeviÊa, Petre Boπnjak iostale djece koja su sudjelovala u radionici.

Bjelovarsko-bilogorska æupanija kroz povijest / D.AdamoviÊ, B. GeriÊ, G. JakovljeviÊ, T. MatiÊ, M. Medar, S.Sitta ; [autor koncepcije i urednik izdanja DubravkoAdamoviÊ] : Bjelovar : Bjelovarsko-bilogorska æupanija :Gradski muzej, 2006.

U prvom dijelu autori prate podruËje Bjelovarsko-bilogorske æupanije od prapovijesti pa do turskih osvajanja.U drugom dijelu piπu o prodoru Turaka, razvoju vojnihgranica i migraciji stanovniπtva. Srednjovjekovne utvrdezasebno su obraene, kao i tradicijska kultura i graniËarskonasljee. Posebno poglavlje posveÊeno je nastankuBjelovarske æupanije i njezinu razvoju, a vrlo vrijedan jeprilog u kojem su navedene poznate liËnosti ovoga podruËja.

Godiπnjak Gimnazije Bjelovar 2005./2006. /[tekstove napisali uËenici i profesori Gimnazije ; urednikMiroslav BrletiÊ] : Bjelovar : Gimnazija Bjelovar, 2006.

Godiπnjak Gimnazije Bjelovar 2005./2006. biljeæipregled najvaænijih dogaanja u ovoj πkolskoj godini, popiszaposlenika i uËenika sa slikama te statistiËke podatke ouspjehu i upisu na fakultete.

©kolska godina 2004./2005. / [priredili SnjeæanaBjelovarac-Hrestak, Vojislav KranæeliÊ] : Bjelovar : Eko-nomska i birotehniËka πkola, 2006.

Godiπnjak Ekonomske i birotehniËke πkole za 2004./2005. priredili su Snjeæana Bjelovarac-Hrestak i VojislavKranæeliÊ. Godiπnjak predstavlja znaËajan izvor zaprouËavanje πkolstva u Bjelovaru.

Godiπnjak TehniËke πkole Bjelovar 2005./2006. /[priredili Tomislav AdamoviÊ, Ivana Cikoja, Sandra PetrliÊ; fotografije uËenika Damir Bencek] : Bjelovar : TehniËkaπkola, 2006.

DokuArt : Dani dokumentarnog filma : Bjelovar,Dom kulture, 2.-6.10.2006 : [katalog] / [tekst Rada ©eπiÊ; uredniËki kolegij kataloga Tibor Javurek, Denis Hladiπ]: Bjelovar : DokuArt : ZUM Zadruga za videoprodukciju,2006. (Bjelovar : Vedgraf)

Katalog - vodiË u Dane dokumentarnog filma koji supo prvi put odræani u Bjelovaru na inicijativu Rade ©eπiÊ,filmske autorice i kritiËarke koja od 1993. godine æivi u


68 Svezak 9

Nizozemskoj i predaje u Amsterdamu na Fakultetu za teorijui povijest filma. Katalog donosi sadræaje svih 13 prikazanihfilmova i najvaænije podatke o njihovim autorima.

Bjelovarski uËitelj : Ëasopis za pitanja odgoja iobrazovanja / [glavni i odgovorni urednik VladimirStrugar] : Bjelovar : Ogranak Hrvatskoga pedagoπko-knjiæevnog zbora, 2006.

U 2006. godini tiskana su dva broja BjelovarskoguËitelja. Tema prvog broja je ©kolska knjiænica u 21. stoljeÊu.U Ëasopisu su objavljeni radovi sa istoimenog struËnogskupa odræanog u Velikom Grevcu 3. lipnja 2005. godine zavrijeme 18. Lovrakovih dana kulture. U drugom broju struËneËlanke potpisuju Milorad TomiÊ (Jedan kriterij djeljivostibrojeva), Sanja PrelogoviÊ (Moderno druπtvo i svjetski etos)i Jasna Relja (List za roditelje kao oblik suradnje roditelja iπkole). U skupini preglednih Ëlanaka nalaze se radovi IlijePejiÊa (O πkolskim knjiænicama u VirovitiËko-podravskoj

æupaniji 1999.-2005.), Zorke ReniÊ i Tatjane Kreπtan ( OGustavu Fleischeru, bjelovarskom pedagogu, kemiËaru ikulturnom djelatniku) i Gorana »aniÊa (O III. Osnovnoj πkoliBjelovar).

Rusan : Ëasopis za knjiæevnost, kulturu i drugadruπtvena zbivanja /[urednik Ante Rade] : Bjelovar :Meuæupanijsko vijeÊe Matice hrvatske, 2006.

U 2006. godini izaπla su dva broja. Dvobroj 1-2posveÊen je nedavno preminulom knjiæevniku MirkuSaboloviÊu (Pavlovac, 1935. - Bjelovar, 2005.). U treÊem brojuistaknuto mjesto zauzima poezija Andrijane ©kunca iBranislava ObluËara. Oboje su roeni u Bjelovaru i oboje sudobitnici Goranova vijenca za 2006. godinu. Ovaj broj Rusanaosvjeæen je i likovnim prilozima u boji. U Ëasopisu se nalazideset reprodukcija bjelovarske slikarice i naπe kolegiceTatjane Kreπtan.

“Lijepo je da smo se odazvali, ne poznajemo se takodobro, a trebali bismo se bolje poznavati i viπe suraivati”rijeËi su koje smo Ëuli na okruglom stolu u daruvarskom»eπkom domu, prilikom obiljeæavanja 60. obljetnice tjednikaJednota.

Raspravljalo se o izdavaËkoj djelatnosti nacionalnihmanjina u Hrvatskoj. Predstavnici πest hrvatskih manjina naovoj visokoj obljetnici izmijenili su iskustva i zakljuËili da jeproblematika manjinskog tiska uglavnom podjednaka. Jedanod najvaænijih problema je mali krug Ëitatelja, odnosno malenaklade πto poskupljuje cijenu tiskovine na jeziku manjine.O znaËenju i problematici manjinskog novinarstva uHrvatskoj govorili su Zoran StankoviÊ, dopredsjednik Savjetanacionalnih manjina, Zdenka »uhnil, saborska zastupnica zaËeπku i slovaËku manjinu, Lenka Janota, predsjednica Saveza»eha, Dragan LuËiÊ, predsjednik Hrvatskog novinarskogdruπtva i predstavnici manjinskih redakcija.

»eπki tisak u Hrvatskoj ima dugu tradiciju. Prve novinena Ëeπkom jeziku u Hrvatskoj poËele su izlaziti 1911. godineu Zagrebu. Tradiciju tiskane rijeËi na materinjem jezikupreuzima izdavaËka kuÊa Jednota iz Daruvara. VeÊ od 1946.godine istoimeni tjednik Jednota informira o svim zbivanjimaËeπke manjine, koja je tada æivjela na prostorima bivπeJugoslavije. Od 1963. godine izdavaËka kuÊa Jednota izdajemjeseËnik za djecu Detsky koutek, znanstveni zbornikPrehled, godiπnjak »esky lidovy kalendár, publikacijemanjinskih autora, povijesne studije i udæbenike za Ëeπkeπkole.

“O informiranju na jeziku i pismu manjina kod nas sepoËelo intenzivnije govoriti prije desetak godina. ©ezdesetgodina neprekidnog izlaæenja manjinskog lista velik jeuspjeh, a mislim da to svjedoËi o tome koliko jepripadnicima Ëeπke nacionalne manjine takav list potreban.Jednota biljeæi sve dogaaje unutar manjine, a i uzajamneodnose sa sredinom u kojoj pripadnici manjine æive idjeluju” - kaæe urednica i direktorica, Libuπe Stranik.

U komunikaciji s pripadnicima Ëeπke manjine osjeÊa sesve manja upotreba Ëeπkog knjiæevnog jezika, deficitarni su

TISAK I IZDAVA»KA DJELATNOST NACIONALNIHMANJINA U HRVATSKOJ60. obljetnica tjednika Jednota

Piπe: Fanika Stehna

diplomirani novinari i profesori Ëeπkog jezika, πto se osjeÊau samom uredniπtvu Jednote. Sadaπnje uredniπtvo morat Êeuloæiti dodatne napore da se naklada od 1500 primjerakatjednika Jednote zadræi na ovoj razini.

Izbor iz naslovnica Ëasopisa Jednota


ˇˇ ´

ˇ´´

Svezak 9 69

U posljednjih petnaest godina izdavaËka kuÊa Jednotabila je prisiljena rijeπiti problem prelaska na novutehnologiju pripreme novina, u Ëemu je i uspjela.Sofisticirana oprema iziskuje kontinuitet samog odræavanjaπto dodatno poskupljuje i Ëesto nema dovoljno sredstava dase sve odræava. Mlae manjinske redakcije u Hrvatskojsklonije su informiranju u elektronskom obliku ili preko webstranica. Redakciji Jednote za sada nije neophodanelektroniËki naËin informiranja.

O problematici maarskog manjinskog tiska govorio jeRobert Jankovics, predstavnik Zajednice Maara iz Osijeka.Ova manjina ubraja se u tzv. “stare” manjine u Hrvatskoj, aveÊina problema s kojima se danas susreÊemo potjeËe izvremena prije 1991. godine kada je maarska manjina bilaorijentirana prema Novom Sadu. Tako je bilo sa cjelokupnimtiskom na maarskom jeziku i zbog toga je poslijeDomovinskog rata u Osijeku osnovana izdavaËka kuÊaHUNCRO, koja izdaje tjednik Új Magyar Képes Újság, idanas ima 880 pretplatnika. Ista izdavaËka kuÊa tiskamaarski mjeseËnik za odrasle, a djeËji Ëasopis izlazi Ëetiriputa godiπnje. Nedostatak manjinskih tema u elektronskimmedijima hrvatski Maari su rijeπili uvoenjem vlastitog TVstudija u kojem rade tri zaposlenika i dnevno daju 30 minutaprograma na maarskom jeziku. Isti taj program preuzimaMaarska dræavna televizija putem satelita. Redakcijska ekipafunkcionira kao tim prevoditelja za Maarsku dræavnuteleviziju. Danas maarska i Ëeπka manjina teæe da im sevrati nekadaπnja emisija Kronika nacionalnih manjina, kojuje producirala i emitirala tadaπnja zagrebaËka televizija.

Izlaganje Silvija Forze, direktora izdavaËke kuÊe EDIT izRijeke, zapoËelo je povijesnim pregledom izdavaπtvatalijanske manjine u Hrvatskoj. Danaπnja Unija Talijana jekrovna organizacija koja sjedinjuje manjinske organizacijekako u Hrvatskoj tako u Sloveniji. Od 1944. godine izlazenajznaËajnije manjinske novine u Hrvatskoj, kao πto sudnevne novine La Voce del Popolo, a osim toga EDIT izdajedjeËji mjeseËnik, dvotjednik za odrasle Panorama, kvartalnoizlaze Ëasopisi kulturne tematike i cijeli niz udæbenika.Talijanski jezik u Hrvatskoj uËi se u osnovnim, srednjim ivisokim πkolama. U novinarstvu talijanska manjina nemakadrovskih problema, ali u oËuvanju materinjeg jezikaproblemi su kao i kod »eha. Biti zanimljiv mladeæi kojaperfektno govori talijanskim jezikom, a istovremeno se neæeli razlikovati od ostalih koji meu sobom govore hrvatskijezik, nije lako. Mora se pronaÊi put k mladim ljudima,promijeniti manjinsku egzotiËnost u stvarnu vrijednost.“Moramo pronaÊi naËin kako biti zanimljiv mladim ljudima”,kazao je Silvio Forza. Izdavaπtvo talijanske manjine uHrvatskoj je zaista opseæno. Godiπnji proraËun EDITA je 18milijuna kuna. Talijanska manjina mora voditi raËuna daovaj godiπnji proraËun i na najrazliËitije naËine osigura.

Ispred Saveza Rusina i Ukrajinaca govorio je AleksaPavleπin. Istaknuo je da ovaj Savez brine o dva razliËitajezika. OteæavajuÊa je okolnost da u Hrvatskoj ukrajinskialfabet Ëita samo oko 400 ljudi. Jasno je da takav tisakposkupljuje, zbog toga treba manjina zajedniËkim snagamauvjeriti druπtvenu zajednicu da tako mala naklada ne moæebiti jeftinija.

U ime zajednice Nijemaca govorio je ZorislavSchönberger. Njegov osvrt odnosio se na sudbinu Nijemacaposlije II. svjetskog rata, kada je velik broj pripadnikanjemaËke manjine morao preseliti u NjemaËku. Zbog teπkeposlijeratne sudbine, ljudi su se kasnije nerado deklariralikao Nijemci. Jedan od problema je i to πto mali brojpripadnika njemaËke zajednice vlada njemaËkim knjiæevnimjezikom. Istovremeno, mladeæ se asimilira s veÊinskimnarodom zbog Ëega je unutar njemaËke narodnosnezajednice sve manje mladih Ëlanova. Posljedica toga je da setisak veÊinom izdaje na hrvatskom jeziku. Udruga Nijemacai Austrijanaca u Hrvatskoj izdaje list Deutshe wort,dvojeziËno, a izlazi Ëetiri puta godiπnje. NjemaËka zajednicatakoer izdaje i godiπnjak, koji piπe o æivotu Nijemaca iAustrijanaca u svim mjestima Hrvatske.

O specifiËnim problemima Slovaka govorio je AndrejKuric, koji veÊ 15 godina izdaje Ëasopis Pramen, aposljednjih 6 godina Kuric je izdao petnaestak knjiga naslovaËkom jeziku. U svojoj pradomovini hrvatski Slovaci malosu poznati, a u Republici SlovaËkoj viπe potpore daje seSlovacima iz BaËke.

Svi manjinski mediji susreÊu se sa sliËnim prob-lemima, a to je nedostatak struËnog kadra i financijskopraÊenje programa, kako na radiju tako i na televiziji. UnatoËtome svi se æele razvijati i u buduÊnosti πiriti informacije uelektroniËkom obliku.

Detalj izloæbe - izdavaËka djelatnost


ˇ

70 Svezak 9

Kako je zaviËajnazbirka dio nacionalnogfonda ove sredine i, kaotakva, dragocjen izvorinformiranja koji omogu-Êuje znanstveno-istraæi-vaËki rad i kompleksnijeizuËavanje svih raznoli-kosti æivota, razvoja istvaralaπtva naπega kraja,ove godine izdvajamonajznaËajnije novitetepristigle u Zbirku uglav-nom donacijama. Naπa

knjiænica izdavaË je knjiga “–urevaËki pijesci: pijesci uPodravini” Radovana KranjËeva i “Libela i druge pjesme”Boæice JeluπiÊ kao i bibliografija “Boæica JeluπiÊ - literarnaobljetnica”.

Trideseta obljetnica galerije Stari grad –urevacznaËajan je jubilej za ovaj podravski kraj zbog svojegkontinuiteta i identiteta podravskog stvaralaπtva. O tomjubileju, prostoru, izloæbama, umjetnicima koji su tu izlagalii donaciji Ivana LackoviÊa-Croate u publikaciji “Tridesetgodina galerije Stari grad –urevac” govore Zdravko ©abariÊi Edita JankoviÊ Hapavel. IzdavaË je Centar za kulturu–urevac.

Draæen Podravec u knjizi “Zgrade i objekti virovskogaπkolstva” opisuje povijesni put podruËnih πkola u©emovcima, Miholjancu i Hampovici, izgradnju πkolskihzgrada u tim mjestima i Virju, te æivopisne ravnatelje koji sugradili πkole. KoristeÊi pouzdane izvore, autor vjerno opisujevrijeme i napore ljudi da stvore πto bolje prostorne uvjete zarad uËenika i uËitelja. IzdavaË je Osnovna πkola prof. FranjeViktora ©ignjara, Virje.

O πkolstvu Novog Virja, Virovske Drenovice u svojojknjizi govori Josip GriviÊ u izdanju OpÊine Novo Virje.

Vladimir Miholek prikuplja i zapisuje stare urevaËkerijeËi, poslovice i uzreËice, te radi na sistematiziranjurjeËniËke grae za rjeËnik urevaËkog govora. Proπle godineu izdanju Zaklade –uroka Picoka izaπla je njegova Ëetvrtazbirka poezije na urevaËkoj kajkavπtini, “Paperki i pepovje”.O njegovom pjesniËkom, proznom i publicistiËkom opusugovori dr. Velimir Piπkorec.

Niz knjiga pod zajedniËkim nazivom “Moralno-duhovniæivot” predstavlja najbolje od onoga πto je autor prof. dr. IvanFuËek tijekom Ëetrdeset godina studirao, nauËavao i pisao.Peti svezak “Bogoπtovlje, molitva” posveÊen je bogoπtovljukoje je, kako nas uËi Katekizam KatoliËke Crkve, vrhunac kakojem teæe djelatnost Crkve i ujedno izvor iz kojegaproistjeËe sva njegova snaga, te molitvi koja je “uzdignuÊeduπe Bogu ili traæenje primjerenih dobara od Boga”.

U produkciji Grada –urevca i TuristiËke zajednicegrada –urevca na DVD-u je ovjekovjeËen scenski prikaz“Legende o Picokima” 2006. “Zakaj nam vele Picoki.” Autorteksta i pripovjedaË je Vid Balog, a redatelj KreπimirDolenËiÊ.

Gosp. Kruno Heidler obogatio je mnoπtvom novihfotografija –urevca i okolice gradski audiovizualni arhiv, tzv.GAVU, koju je knjiænici poklonio Fotokinoklub Drava –ur-evac.

IZ ZAVI»AJNE ZBIRKE GRADSKE KNJIÆNICE –UR–EVACPiπe: Vesna BrozoviÊ

Jedan od najveÊih ljudi i umjetnika koje je rodilaPodravina svakako je Ivan LackoviÊ-Croata, slikar, crtaË,grafiËar, ali i kolekcionar slika i skulptura i mecena. NjegovaumjetniËka djela nalaze se u mnogim zemljama i gradovimasvijeta. O njemu su pisali brojni hrvatski i svjetskiintelektualci. Milorad KovaËeviÊ autor je knjige “IvanLackoviÊ-Croata uspravni Ëovjek: 1932.-2004.” koja uzpodatke o æivotu i radu umjetnika daje i popis muzeja,galerija i zbirki koje Ëuvaju djela Ivana LackoviÊa. IzdavaË jeOsnovna πkola “Ivan LackoviÊ-Croata” Kalinovac.


Svezak 9 71

Gradska knjiænica –urevac pojavila se kao izdavaË u2006. godini s nekoliko naslova.

Prvi je naslov dr. sc. Radovana KranjËeva “Pijesci uPodravini: –urevaËki pijesci.” Knjiga je znatno obogatilazaviËajnu grau, ali je tema zanimljiva i kada se govori oprirodnoj baπtini Hrvatske. Naime, knjiga ima struËno-znanstveni karakter, a govori o –urevaËkim pijescima koji suod Komisije Zavoda za zaπtitu prirode proglaπeni zaπtiÊenimobjektom prirode kao specijalni geografsko-botaniËki rezervat8. lipnja 1961. godine, te su upisani u registar zaπtiÊenihobjekata prirode.

Knjiga obrauje nastanak, sastav i razvitak Pijesaka uPodravini, njihovo istraæivanje, biljni svijet, æivotinjski svijet,svijet gljiva, prilagodbu æivog svijeta æivotu na pjeskovitimstaniπtima, ekoloπku razdiobu Podravskih pijesaka i njihovuzaπtitu, a najveÊa pozornost usmjerena je na vegetaciju–urevaËkih pijesaka koja je vrlo zanimljiva u biljno-geografskom pogledu jer se tu zdruæuju biljke istoËno-europskog i zapadnoeuropskog podrijetla s endemiËnimbiljkama Panonske kotline.

Gospodin KranjËev je u knjizi dao prikaz Ëetrdeseto-godiπnjeg istraæivanja prirode Podravine, posebice –ure-vaËkih pijesaka. InaËe, sav svoj publicistiËki rad on jeusmjerio preteæno na popularizaciju i struËno-znanstvenovrjednovanje sadræaja prirode Podravine.

akcije, inicijative, ostvarenja, priznanja), medijski i lektirniprojekti i na kraju Ëasopisna suradnja, prepjevi / prijevodi idruge kulturne akcije.

NAKLADNI©TVO GRADSKE KNJIÆNICE –UR–EVACU 2006. GODINI

Piπe: Anica ©abariÊ

Druge dvije publikacije izdali smo povodom dvajubileja Boæice JeluπiÊ, poznate urevaËke i hrvatskepjesnikinje: 55. obljetnice æivota i 35. obljetnice aktivnogknjiæevnog stvaralaπtva. Bibliografija “Boæica JeluπiÊ -literarna obljetnica” daje na jednom mjestu sve njenebiografske i bibliografske reference. Nakon kratke biografije,slijedi 28 samostalnih naslova (poezija, proza, putopisi,kritika, esejistika), zatim zbornici, pregledi i antologije,neobjavljeni rukopisi, likovni projekti (predgovori likovnimizloæbama ili monografijama), ekoloπki projekti (tekstovi,

Slikozbirka “Libela i druge pjesme” sadræi osimnajnovijih pjesama Boæice JeluπiÊ i umjetniËke fotografijeAndreje Dugina. Knjiga je bibliofilska poslastica zbog malenaklade i fine opreme. Fotografije ambijentalno slijedepjesme, ali imaju i svoju priËu - kako Andreja doæivljavaprirodu i svijet oko sebe. Knjiga se vraÊa slobodnom stihu,afirmira izravno obraÊanje, bliskost i empatiju s Ëitateljemkoji zna odgonetnuti simbole.

Svi ovi naslovi promovirani su od jeseni do zime 2006.godine u Gradskoj knjiænici –urevac.


72 Svezak 9

NastavljajuÊi veÊ uhodanu praksu, Gradska knjiænica“Franjo MarkoviÊ” Kriæevci poËetkom svake godine prireujeizloæbu grae: Nakladniπtvo s podruËja Grada Kriæevaca iokolnih opÊina: Gornja Rijeka, Kalnik, Sv. Ivan Æabno i Sv.Petar Orehovec, u tekuÊoj godini. Radi se uglavnom omonografskim publikacijama i neknjiænoj grai koja jesastavni dio zaviËajne zbirke Crisiensia, dostupne upretraæivanju na naπim web-stranicama:

www.knjiznica-krizevci.hr .Nadamo se da smo i ovoga puta prikupili sve

publikacije koje su izaπle u Kriæevcima i okolici izahvaljujemo pojedincima i nakladnicima na suradnji te seunaprijed ispriËavamo ukoliko neku publikaciju nismouvrstili, ne zato πto to ne æelimo, nego zato πto nismo s njomupoznati. Zato ovom prilikom pozivamo sve koji se bave bilokojom vrstom nakladniπtva, da surauju s Gradskomknjiænicom, da nam dostave primjerak knjige ili druge grae,jer Êe na taj naËin sva ta graa biti trajno saËuvana,pohranjena i dostupna πiroj javnosti.

Nakladniπtvo u Kriæevcima je u 2006. godinikvantitativno loπije od 2005. godine, ali ne i po vaænostiizdanih publikacija. Potvrda tome je da u 2006. godiniKriæevci dobivaju veliku monografiju: Kriæevci i KalniËkoprigorje: umjetnost, arhitektura, krajolici, koja doprinosiduhovnom i kulturnom bogatstvu kraja i njegovoj kulturnoji turistiËkoj prepoznatljivosti. Takoer treba istaknuti da suKriæevci u 2006. godini konaËno dobili novine, iakomjeseËnik, ipak vlastito periodiËno izdanje koje prati svevaænije dogaaje u gradu i okolnim opÊinama.

U prvom dijelu ovog Ëlanka predstavljena su djela(KNJIGE, BRO©URE, KATALOZI IZLOÆBI, GRAFI»KE MAPE,CD-IZDANJA, KALENDARI, GODI©NJACI I ©KOLSKI LISTOVI)koja su izdana u Kriæevcima u 2006. godini (premaabecednom popisu autora ili naslova):

GVERIΔ, Viπnja: 105. roendan πkolske zgrade,Kriæevci: Osnovna πkola Ljudevita Modeca, 2006., 128 str,ilustrirano, 29 cm.

Viπnja GveriÊ, profesorica hrvatskog jezika u O©Ljudevita Modeca u Kriæevcima, imala je teæak zadataknapraviti spomen knjigu u povodu 105. obljetnice PuËkeπkole u Kriæevcima, kasnije Viπe puËke πkole, UËiteljske πkole,II. osnovne πkole i danas Osnovne πkole Ljudevita Modeca.Od kada je dana 18. kolovoza 1900. poloæen kamen temeljacza novu πkolsku zgradu na poËetku Gornjeg grada uKriæevcima, prema nacrtima Vinka Hlavinke, kroz 105 godinakroz njezine su uËionice, hodnike, vjeæbaonice i zborniceproπle generacije i generacije uËenika i profesora. Knjiga jesvojevrsni zbir dokumenata i fotografija koje je autoricaprikupila i odabrala i sadræi tek isjeËke tog dugogodiπnjegrada i djelovanja ove znaËajne obrazovne ustanove koja jeodgojila i obrazovala mnoge generacije uËenika.

HUSINEC, Franjo: Dr. Fran Gundrum OriovËanin,prijevod sa hrvatskog na bugarski Rumana Boæilova,Sofija: Akademsko izdateljstvo “Prof. Marin Drinov”,2006., 337 str., ilustrirano, 20 cm. (na bugarskom jeziku)

Opπirno biografsko i bibliografsko djelo o æivotu i radukriæevaËkog gradskog lijeËnika, publicista, prosvjetitelja,polihistora i humanista, Frana Gundruma OriovËanina,autora dr. Franje Husinca, u izdanju Matice hrvatske Kriæevci,2002. godine, po prvi puta je prevedeno na bugarski jezik. To

je i prva prevedena knjiga Matice hrvatske Kriæevci. Autor jeprikupio i sustavno obradio opπirnu povijesnu grau vezanuza rad i æivot dr. Gundruma, povijesne prilike u Kriæevcima,te je ova je monografija vrijedan doprinos prouËavanju ipoznavanju povijesti hrvatske medicine izvan naπe domovine.

KOVA»IΔ, Milivoj: ApatovaËko vrelo, Zagreb: Badel1862. d.d., 2006., 155 str, fotografije u boji, 30 cm.

Knjiga “ApatovaËko vrelo”, autora Milivoja KovaËiÊa,lijeËnika i planinara iz Koprivnice, monografsko je djeloposveÊeno selu Apatovcu i apatovaËkom izvoru ljekovitemineralne vode koja se u narodu oduvijek zvala “apatovaËkakiselica” . Autor je godinama prikupljao materijal idokumentaciju o apatovaËkom vrelu i povijesti togaæivopisnog kraja, koje je dokumentirao i serijom fotografijas brojnih izleta planinara, Ëiji je i on Ëlan, apatovaËkomizvoru na obroncima KalniËke gore. ZahvaljujuÊi Badelu 1862d.d., koji je 2002. godine u Apatovcu otvorio modernupunionicu mineralne vode, knjiga je ugledala svjetlo danakao velika, ilustrirana i bogato opremljena monografija.

ODGOJ i πkola: poruke XIV. KriæevaËkih pedagoπkihdana, Kriæevci: Hrvatsko pedagoπki knjiæevni zbor,Ogranak Kriæevci, Ogranak Bjelovar, 2006.

HPKZ i Ogranak Kriæevci, u zajedniπtvu sa Ogrankom uBjelovaru i u suradnji sa πkolama KoprivniËko-kriæevaËkeæupanije te pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti,obrazovanja i πporta RH, KoprivniËko-kriæevaËke æupanije iGrada Kriæevaca, organizirali su u Kriæevcima 21. i 22.listopada 2005. g. XIV. KriæevaËke pedagoπke dane. Ova jepublikacija zbornik radova s toga skupa. Hvale je vrijednoredovito odræavanje kriæevaËkih pedagoπkih dana, trinaestihpo redu, za πto treba najviπe zahvaliti prof. dr. ValentinuPuæevskom. U ovom zborniku, uz pozdravnu rijeËgradonaËelnika Branka Hrga i u spomen na prof. dr. sc.Antuna MijatoviÊa (1939.-2005.) te pregleda njegovihobjavljenih radova, sakupljeni su radovi 28 predavaËa,izvjeπÊa sa radionica, okruglih stolova i radnih grupa,okupljenih na zajedniËkoj temi: πkola buduÊnosti, uËiti uozraËju nade.

POTO»NJAK, Ingrid: Jutarnje kupanje: sedamSaturnovih godina, Kriæevci: 4M, 2006., 121 str., 21 cm.;predgovor: JeluπiÊ, Boæica: Pitanje pjesme po sebi.

KRIÆEVA»KO NAKLADNI©TVO U 2006. GODININOVI NASLOVI KNJIGA I DRUGE GRA–E

Piπe: Marjana Janeπ-Æulj


Svezak 9 73

Ingrid PotoËnjak pojavila se na pjesniËkoj sceni saprvom zbirkom pjesama kao vrsna pjesnikinja zrelog idotjeranog izraza. Boæica JeluπiÊ je u predgovoru napisala:“Naπa autorica srËano se prihvatila zadatka, ispisujuÊistihove ne za svianje, veÊ za promiπljanje, dajuÊi nam nauvid graditeljsku, ucjeljujuÊu sliku svijeta koji zasigurno imasrediπte i priznaje mnogo staza, puteljaka i pravaca premajednom jedinom okrepljujuÊem Izvoru... Njen je izrazekonomiËan, naizgled jednostavan, no uvijek u funkcijimisaonosti, refleksije o bitnome.” Zato Ëestitam IngridPotoËnjak i preporuËam stiholjupcima zbirku pjesamaJutarnje kupanje: sedam Saturnovih godina, u izdanju 4M izKriæevaca.

VRABEC, Marica: Svi kriæevi duboveËki, Kriæevci;Hrvatsko podagoπko-knjiæevni zbor; Gornji Dubovec: Æupasv. Margarete, 2006., 120 str., ilustrirano, 21 cm.

Profesorica Marica Vrabec, rodom iz Gornjeg Dubovcakraj Kriæevaca, prikupila je podatke o kriæevima i raspelimai njihovoj simbolici tijekom povijesti. Posebno je vrijedandrugi dio knjige gdje se nalaze fotografije i opisi svih kriæevai raspela s podruËja æupe sv. Margarete u Dubovcu, a svakije opis popratila poetskim zapisom ili kako ga sama naziva,“slikopoetskom minijaturom”.

ÆULJ, Nikola: Kriæevci i KalniËko prigorje:umjetnost, arhitektura, krajolici: Kriæevci, Gornja Rijeka,Kalnik, Sveti Petar Orehovec, Sveti Ivan Æabno, Kriæevci:Veda, 2006., 224 str., fotografije u boji, 28 cm.

Fotomonografija Kriæevci i KalniËko prigorje sadræiumjetniËku, arhitekturnu i prirodnu baπtinu grada Kriæevacai opÊina: Gornja Rijeka, Kalnik, Sveti Petar Orehovec i SvetiIvan Æabno. To je reprezentativno i bogato opremljenoizdanje koje u rijeËi i slici pokazuje ono najvrjednije, najboljei najljepπe πto grad Kriæevci i cijelo KalniËko prigorje moguponuditi u kulturno-povijesnom i turistiËkom smislu. Ovamonografija, autora teksta i fotografija Nikole Æulja, dajebitan doprinos stvaranju prepoznatljivog geografskog,kulturno-povijesnog i duhovnog identiteta KalniËkog prigorjai na taj naËin doprinosi razvoju turizma cijelog kraja.

U predgovoru je autor napisao: “Nadam se da Êe sedio toga uzbuenja koje izaziva Ëudesan spoj prirodne ikulturne baπtine KalniËkog prigorja prenijeti i na Ëitatelje-gledatelje knjige i da Êe Kriæevci i KalniËko prigorje biti jednaod ljepπih knjiga na vaπim policama u koju Êete uvijek radozaviriti.”

Knjiga na 224 stranice, tvrdog uveza i velikog formata,struËnog teksta i vrhunskih fotografija, sadræi i popratnugrau: popis literature, saæetke na engleskom (Æeljka Kræek-Novosel, prof.), talijanskom (Ottone Novosel-Franz) injemaËkom jeziku (dr. Ljudevit PlaËko), rijeË pokrovitelja -gradonaËelnika Branka Hrga i pogovor recenzenta prof. dr.Valentina Puæevskog.

ÆUMBERA»KI krijes: kalendar 2007., ÆumberaËkivikarijat KriæevaËke biskupije, 2006.

Kalendar sadræi: GrkokatoliËki i RimokatoliËki kalendar,crtice i vijesti iz æivota crkve, knjiæevna ostvarenja, Inmemoriam, kalendar proπtenja i adresar æupnih uredaKriæevaËke biskupije.IZDANJA NOVI SVIJET, HRVATSKA, KRIÆEVCI:

LUBICH, Chiara: UmijeÊe ljubavi, Zagreb (Kriæevci):Novi svijet, 2006.

Chiara Lubich je utemeljiteljica i predsjednica Pokretafokolara i djeluje na ekumenskom podruËju. Zalaæe se zajedinstvo, mir i duhovno zajedniπtvo meu razliËitimreligijama. U ovoj knjizi, petoj prevedenoj na hrvatski jezik,Chiara govori o ljubavi kao temeljnjoj vrijednostievangelizacije i afirmacije humanih vrijednosti druπtva.INTERNETSKA IZDANJA:

CULTURE SHOCK: Digitalna fotografija, priruËnik zaradionicu, urednici: Sandro Novosel, Sergej Novosel,Hrvoje Belani, Kriæevci: Udruga P.O.I.N.T., 2006.;internetska adresa: www.c-shock.org

PriruËnik “Digitalna fotografija” popratna je graa uzistoimenu radionicu koju su odræali Ëlanovi Udruge P.O.I.N.T.Kriæevci, tijekom 2006. godine, u okviru kulturno-obrazovnogfestivala Culture Shock. PriruËnik objaπnjava osnovnepojmove o digitalnom fotoaparatu, osnovu fotografsketeorije i daje praktiËne savjete o fotografiranju, obradi ipohranjivanju fotografija.

CULTURE SHOCK: Internet - novinarstvo, priruËnikza radionicu, urednici: Sandro Novosel, Sergej Novosel,Hrvoje Belani, Kriæevci: Udruga P.O.I.N.T., 2006.;internetska adresa: www.c-shock.org

PriruËnik je popratna graa radionice Internet -novinarstva koju su odræali Ëlanovi udruge P.O.I.N.T. Kriæevci,pod motom: “Promicanje obrazovanja, informiranja,novinarstva i tehnologija”. U priruËniku se obrauju teme:kako sastaviti novinske oblike, kako pisati za Web, upute zarad na portalu Kriæevci.info i joπ mnogo korisnih stvari za svekoji æele neπto viπe znati o Internet-novinarstvu.KATALOZI:

BALTIΔ, Hrvoje: izloæba, 2006., predgovor BoæicaJeluπiÊ, –urevac: Gradski muzej Kriæevci, 2006.

BEGOVIΔ, Boæidar: I. samostalna izloæba, 12. 1.-5.2.2006., predgovor Zoran Homen, Kriæevci: Gradski muzejKriæevci, 2006.

DETONI, Marijan: povodom 101. godiπnjice roenja(izbor radova), 20. travnja-7. svibnja 2006., predgovor TonkoMaroeviÊ, Kriæevci: Gradski muzej Kriæevci, 2006.

FORMA 2000. IvaniÊ Grad, izloæba 14.09.-24.09. 2006.,predgovor Maja Burger, Gradski muzej Kriæevci, 2006.

GODI©NJA izloæba: kriæevaËki likovni krug, 19. 5.- 4. 6.2006., predgovor Zdenko Balog, Kriæevci: Gradski muzejKriæevci, 2006.

HORVAT, Mirko: U carstvu flore, ulja na staklu, izloæba23.03.-02.04.2006., predgovor Boæica JeluπiÊ, Kriæevci: Gradskimuzej Kriæevci, 2006.

MIHALIΔ, Ivan: KriæevaËki πtrukli, Kriæevci: 4M,Gornjogradsko kulturno i dobrotvorno druπtvo “Lipa”, 2006.

STVARNIJE od stvarnog: hiperrealistiËka ineorealistiËka stremljenja na hrvatskoj likovnoj sceni, izloæba26. listopada-18. studenog, 2006., predgovor Zoran Homen,Kriæevci: Gradski muzej Kriæevci, 2006.


74 Svezak 9

ÆUPA Uznesenja Blaæene Djevice Marije, GornjaRijeka Hrvatska, katalog napisao i uredio Josip VragoviÊ,æupnik, Gornja Rijeka: Æupa U.B.D.M. Gornja Rijeka, 2006.

200 NASLOVA Matice hrvatske, katalog izloæbe upovodu Dana Matice hrvatske Kriæevci, predgovor: MartinaMajdak, Kriæevci: Gradska knjiænica “Franjo MarkoviÊ” Kriæevci,studeni 2006.ZIDNI KALENDARI:

KRIÆEVCI, GRAD S DU©OM, 2007, (1252-2007.) 755godina, kriæevaËki motivi, kriæevaËki slikari, tekst i fotografijeIvan MihaliÊ, Kriæevci: 4M, 2006.PERIODI»NA IZDANJA:

CRIS: Ëasopis povijesnog druπtva Kriæevci, Kriæevci:Povijesno druπtvo Kriæevci, 2005., (god. VII:, broj:1)

DOM: list djeËjeg doma sv. Marka KriæevËanina,odgovorna urednica s. Zinovija KoliÊ, Kriæevci: Dom sv. MarkaKriæevËanina, 2006.

GODI©NJAK: za πkolsku godinu 2005./2006., Kriæevci:Gimnazija I. Z. DijankoveËkog, 2006.

IZVOR: list uËenika O© Ljudevita Modeca, Kriæevci: O©Ljudevita Modeca, 2006.

KALNI»KI ©LJIVAR: list uËenika O© Kalnik, Kalnik:Osnovna πkola Kalnik, 2005.-/2006.

KRIÆEVA»KE NOVINE. Neovisne novine GradaKriæevaca i opÊina Kalnika, Sv. Ivana Æabno, Gornje Rijeke,Sv. Petra Orehovca; Sv.Ivan Zelina: Dioniz, 2006. (god I, broj1, 2, 3,)

KLIN»EK: list uËenika O© Sv. Petar Orehovec, Sv. PetarOrehovec: O©, 2005./52006.

KRIJESNICA: list uËenika O© “Grigor Vitez”, Sveti IvanÆabno: O© “Grigor Vitez”, 2005./2006.

NOVI SVIJET: mjeseËnik Pokreta fokolara, Kriæevci:Djelo Marijino-Pokret fokolara Kriæevci, 2006.

PLAMI»AK: list uËenika O© Sidonije Rubido - Erdödy,Gornja Rijeka: O© Sidonije Rubido -Erdödy, 2005./2006.

SVETI KRIÆ: list kriæevaËkih æupa, Kriæevci: Æupa MajkeBoæje Koruπke i sv. Marka KriæevËanina, 2006. (god. V., broj:1,2,3)

ZVONO: πkolski list uËenika O© “Vladimir Nazor”,Kriæevci, O© “Vladimir Nazor”, 2005./2006.

VeÊ viπe od desetljeÊa, Knjiænica “Fran GaloviÊ” krajemsvake godine prireuje izloæbu grae autora i nakladnika kojisu roenjem ili djelovanjem vezani uz koprivniËku Podravinu,ili πire, uz Æupaniju koprivniËko-kriæevaËku. Djela domaÊihautora i nakladnika trajan su i vrijedan dio naπe ZaviËajne,odnosno Æupanijske zaviËajne zbirke koja se rado Ëita ikoristi. Sustavnom nabavom i poklonima zbirka se stalnoobogaÊuje, a godiπnji “prirast” kreÊe se izmeu pedeset iπezdeset naslova. Veseli pojava novih imena i novih izdanjanaπih veÊ afirmiranih izdavaËa i autora.

A evo kako je izgledala koprivniËka knjiæna produkcijau 2006.

BISTROVIΔ, Ankica. Svijetli za mene. Koprivnica/etc/: NagnuÊa/etc/, 2006.

BIJA», Enerika. U moguÊem krajoliku (pjesniËko-slikarski zapisi). Koprivnica: Matica hrvatska, OgranakKoprivnica, 2006.

BUDNA, Darko. Koncerti & festivali. Koprivnica:Bogadigrafika, 2006.

BUKOWSKI, Charles. Kapetan je izaπao na ruËak, amornari su preuzeli brod. Koprivnica: ©areni duÊan, 2006.

COMPANY profile. Koprivnica: Podravka d.d.; Sektor zakorporativne komunikacije, 2006.

DICK, Philip Kindred. Filmske priËe. Koprivnica:©areni duÊan, 2006.

FANTE, John. PriËekaj proljeÊe, Bandini.Koprivnica:©areni duÊan, 2006.

FELETAR, Dragutin. Distribucijsko podruËje “Elektra”Koprivnica: razvoj elektrifikacije Podravine:u povodu 80.obljetnice koprivniËke munjare 1925.-2005. Koprivnica: HEPdistribucija, DP “Elektra” Koprivnica; Samobor: Meridijani,2006.

FELETAR, Dragutin. PRV»IΔ, Vjekoslav. KoprivniËkialbum. Samobor : Meridijani, 2006.

FELETAR, Dragutin. PETRIΔ, Hrvoje. Povijest izemljopis Hrvatske. Samobor: Meridijani, 2006.

GALOVIΔ, Fran. Pjesme. Koprivnica: Matica hrvatska,Ogranak Koprivnica, 2006.

GALOVIΔ, Fran. Pripovijetke. Koprivnica: Maticahrvatska, Ogranak Koprivnica, 2006.

GA©PARIΔ, Boæica. Filipove zvijezde. Koprivnica: vlast.nakl., 2006.

GA©PARIΔ, Boæica. Hrvatski krajolik. Zagreb:vlast.nakl., 2006.

GA©PARIΔ, Branka. JagnjedoveËki spomenki /2.proπireno izd./ Koprivnica: Mali princ, 2006.

GOLOB, Zvonimir. Izabrane pjesme. Zagreb:Euroknjiga, 2006.

GOLUB, Ivan. Skriveni Bog: nove dodirne toËkeznanosti i religije.Zagreb: Teovizija,2006.

GRGIΔ, Antonio. Fotomonografija grada Koprivnice.Koprivnica. Pikant marketing, 2006.

GUNDRUM - OriovËanin, Fran. O voænji na biciklu.Zagreb:Zapis; Koprivnica: Old timer Klub “Biciklin”: Maticahrvatska, Ogranak, 2006.

KOPRIVNI»KO NAKLADNI©TVO U 2006. GODINIPiπe: Josipa StrmeËki


Svezak 9 75

HARAMIJA, Ivan. Pisma iz proπlosti: od odumiranjastare do puberteta nove dræave. Samobor: Meridijani, 2006.

PROGRAM zaπtite okoliπa KoprivniËko-kriæevaËkeæupanije. Koprivnica: KoprivniËko-kriæevaËka æupanija, 2006.

PROJEKT KnjiæniËna usluga za slijepe i slabovidne: program Europske unije CARDS 2002: Pruæanje usluganeprofitnoga sektora u socijalnoj skrbi, zaπtiti zdravlja,izvaninstitucionalnom odgoju i obrazovanju i zaπtiti obitelji.Koprivnica : Udruga slijepih KoprivniËko-kriæevaËke æupanije: Knjiænica i Ëitaonica “Fran GaloviÊ”, 2006.

PROSENJAK, Boæidar. »itanje tragova: prikazi knjiga zadjecu i mladeæ. Zagreb: Druπtvo hrvatskih knjiæevnika, 2006.

PROSENJAK, Boæidar. Izmeu sræi i margine:prikazi:1974.-2005. Zagreb: Stajer- graf, 2006.

PROSENJAK, Boæidar. Sejalec sreËe. Celje: DruπtvaMohorjeva druæba/etc/, 2006.

PROSENJAK, Boæidar. The wild horse. Zagreb:Academia cravatica, 2006.

PROULX, E. Annie. Planina Brokeback. Koprivnica:©areni duÊan, 2006.

SALAJPAL,Tereza. Trenuci, tragovi, traganja. Zagreb:Stih, 2006.

SIJERKOVIΔ, Milan. Koprivnica: uzbudljiva vremenskaprognoza. Samobor: Meridijani, 2006.

SLOBODAN MiloπeviÊ: krvnik Balkana/priredio iuredio Mladen PavkoviÊ/. Koprivnica: Alineja d.o.o. (UBIUDR Podravka), 2006.

SOLAR, Milivoj. Smrt Sancha Panze i drugi eseji.Zargeb: Golden marketing - TehniËka knjiga, 2006.

STRBAD, Franjo. Moje rijeËi. Koprivnica:vlast.nakl.,2006.

©AFAR, Dragutin Em. Dobro je znati - svoj umbogatiti: (feljtoni i biografski zapisi). »akovrec: ©tampa, 2006.

TUKOVIΔ, Ana. Rozna kiklica. Koprivnica: Mali princ,2006.

ULOGA biciklizma u sportskoj rekreaciji. Koprivnica:Udruga kineziologa grada Koprivnice i Old timer klub“Biciklin”, 2006.

ZAPISNICI poglavarstva grada Koprivnice 1639. -1700. Samobor: Meridijani, 2006.

ZUBANOVIΔ, Marijan. ZatoËenik daljina. Virje:Osnovna πkola prof. Viktora ©ignjara, 2006.

ZNANSTVENI skup s meunarodnim sudjelovanjem.Znanstveno djelo prof. dr. sc. Milivoja Solara ; Hrvatskaknjiæevnost 20. stoljeÊa, razliËite ideje i funkcije knjiæevnosti: zbornik radova sa IV. znanstvenog skupa s meunarodnimsudjelovanjem, (Zagreb, 26. IX. - 27. XI. 2004.) Zagreb :Altagama, 2006.

HORVAT, Marijan. Karolina Suhodolska /2. izd./Varaædinske Toplice : Tonimir, 2006.

HRVATSKI pjesnici. Zagreb: Mozaik knjiga, 2006.KOVA»IΔ, Ivka. Mala æena? Koprivnica: Bogadi grafika,

2006.KRANJ»EV, Radovan. Pijesci u Podravini: –urevaËki

pijesci. Koprivnica/etc/: Gradska knjiænica –urevac, 2006.KRIÆEVIΔ, Jelena. Srce od stakla. Koprivnica: Centar

mladih, 2006.KULTURNO- umjetniËko druπtvo

“Podravka”.Literarna sekcija. Skladno mnogoglasje: zbornikradova. Koprivnica: Podravka d.d., 2006.

MALI GaloviÊ: zbornik literarnih radova pristiglih nanatjeËaj “GaloviÊeva jesen 2004. i 2005. godine.Koprivnica:Mali princ, 2006.

MARJANOVIΔ, Æarko. Hrvatski grobograd(i).Varaædinske Toplice: Tonimir, 2006.

MILAK, Vladimir. Putom æivota- tragom smrti.Koprivnica: Ogranak Matice hrvatske Koprivnica, 2006.

MIRIΔ, Marica. VodiË kroz Koprivnicu = Guide troughKoprivnica. Koprivnica: Promet-ing, 2006.

MUCKO, Æeljko. Mucko. Koprivnica: Pastorala, 2006.NEIMAREVIΔ, Ante. Naπi maliπi: roman o djeci, za

djecu i za roditelje. Sarajevo: Svjetlo rijeËi, 2006.NEMET- Lojan, Zlatka. Nosom u koprive. Koprivnica/

etc/: NagnuÊa-udruga za kulturu i umjetnost/etc/, 2006.NEMET- Lojan, Zlatka. Blagoslov srca. Koprivnica :

NagnuÊa ; Varaædinske Toplice : Tonimir, 2006.PAVKOVIΔ, Mladen. Razgovori s Josipom PeËariÊem.

Koprivnica: Alineja d.o.o. (UBIUDR Podravka), 2006.PAVKOVIΔ, Mladen. Vukovar: da se ne zaboravi.

Koprivnica: Alineja d.o.o. ( UBIUDR Podravka), 2006.PAVKOVIΔ, Mladen. HAA©KI sud: Ëlanovi udruæenog

zloËinaËkog poduhvata. Koprivnica: Alineja d.o.o. ( UBIUDRPodravka), 2006.

PERNJAK, Pero. Somina. Varaædin: Stanek, 2006.PET autora traæi naslov. »akovec: DataArt, 2006.PETRIΔ, Slavko. Mreæa 50. Koprivnica: Mali princ,

2006.PODRAVEC, Draæen. Zgrade i objekti u povijesti

virovskog πkolstva. Virje: Osnovna πkola prof. Viktora©ignjara, 2006.

PODRAVSKI zbornik. Koprivnica: Muzej gradaKoprivnice, 2006.


76 Svezak 9

DIJANA SABOLOVIΔ - KRAJINANAGRA–ENA “KUKULJEVIΔEVOMPOVELJOM”

Zbog iznimnog doprinosa u promicanju iunaprjeivanju knjiæniËne struke, Ëlanici naπega Druπtva,mr. sc. Dijani SaboloviÊ-Krajina, dodijeljena je najveÊahrvatska knjiæniËna nagrada, “KukuljeviÊeva povelja”, kojajoj je uruËena prilikom posebne sveËanosti tijekom 35.skupπtine HKD-a na Plitvicama. Uz iskrene i srdaËneËestitke, Uredniπtvo “Sveska” æeli kolegici Dijani joπ punouspjeha i zadovoljstva u radu, kao i novih priznanja kojihÊe - poznavajuÊi je! - u buduÊnosti zasigurno biti joπ!

uspjeπno odræana u Zagrebu, 31.7.-3.8.2005. - s preko 400sudionika iz 39 zemalja.

Tijekom dvadesetogodiπnjeg rada u knjiæniËarstvu, aosobito kao ravnateljica æupanijske matiËne Knjiænice iËitaonice “Fran GaloviÊ”, istakla se u mnogim aspektimaunaprjeivanja i promicanja knjiænice i knjiæniËarskestruke. Neumorna u uËenju, kao i u prenoπenju struËnogaznanja, pobornica je uvoenja suvremenih pristupa irazvoja novih koncepata u knjiæniËarstvu - od ureenja iopremanja knjiæniËnih prostora te uvoenja novihtehnologija sve do novih usluga za korisnike.

Dragocjena struËna saznanja s brojnih studijskihputovanja (u NjemaËkoj, Danskoj, Velikoj Britaniji, SAD-u, Finskoj, Irskoj...) nesebiËno prenosi na svoje suradnike,te nastoji u radu primijeniti πto viπe pozitivnih iskustavaiz drugih knjiænica i zemalja. Izlaganjima na velikom brojustruËnih skupova u zemlji i svijetu na kojima jesudjelovala, objavljivanjem struËnih radova te ulogompredavaËa u Centru za stalno struËno usavrπavanje,takoer na osobit naËin pridonosi razvoju struke u cjelini.Za posebne zasluge u kulturi RH, 1998. nagraena jeRedom Danice hrvatske s likom Marka MaruliÊa.

KNJIÆNICI I »ITAONICI “FRAN GALOVIΔ”PLAKETA GRADA KOPRIVNICE

Knjiænici i Ëitaonici “Fran GaloviÊ” dodijeljenja jePlaketa Grada Koprivnice za 2006. godinu. Ovo priznanjeKnjiænica je primila za izniman doprinos na podruËjukulture i provoenja projekata vezanih uz populariziranjeknjige, Ëitanja i pismenosti, kao “jedna od najmodernijihi najuspjeπnijih knjiænica, te po mnogim svojim uslugamajedinstvena u Hrvatskoj” - stoji u obrazloæenju dodjelejednog od najveÊih priznanja Grada Koprivnice.

STRU»NE VIJESTI

NAGRADE I PRIZNANJA

Dodjela “KukuljeviÊevih povelja” na Plitvicama

RADNA BIOGRAFIJA DIJANE SABOLOVIΔ-KRAJINA

Roena 1959. u Koprivnici. Na Filozofskom fakultetuu Zagrebu diplomirala 1985., te stekla zvanje prof.filozofije i sociologije. KnjiæniËarstvo diplomirala 1988.;1993. stekla struËno zvanje viπeg knjiæniËara, a 1994.postala magistrica druπtvenih, humanistiËkih i teoloπkihznanosti u podruËju filozofije. Od 1985. zaposlena uKnjiænici i Ëitaonici “Fran GaloviÊ” u Koprivnici, gdje radinajprije kao voditeljica opÊinske matiËne sluæbe, zatimkao dipl. knjiæniËarka u Studijskom odjelu. RavnateljicomKnjiænice postaje 1995., a tu funkciju -u treÊem mandatu- obavlja i danas.

»lan je HKD-a od 1985. U dva mandata obavljaladuænost Ëlana Glavnog odbora regionalnog DruπtvaknjiæniËara Bilogore, Podravine i KalniËkog prigorja, a bilaje i dugogodiπnji Ëlan viπe sekcija i komisija HKD-a .

Kao predsjednica Hrvatskog Ëitateljskog druπtva, urazdoblju 1996.-2005. godine, ostvarila zapaæene rezultatena promicanju Ëitanja i pismenosti. Bila je predsjednicaProgramskog i Organizacijskog odbora za organizaciju 14.europske konferencije o Ëitanju “Literacy WithoutBoundaries / Pismenost bez granica”, koja je osobito

SveËana dodjela nagrade dobitnicima,uz Dan grada Koprivnice, 3. 11. 2006.

Svezak 9 77

ZLATNA PLAKETA ZA 130. RO–ENDANPiπe: Anica ©abariÊ

Cijela 2006. godina je za Gradsku knjiænicu –urevacbila u slavljeniËkom ozraËju, jer je od prvih PravilaËitaonice u –urevcu iz 1876. godine proπlo 130 godina,a deset godina od poËetka rada DjeËjeg odjela ipreseljenja u nove prostore.

Zbog te prigode, ali i zbog svega πto smo do sadapostigli u urevaËkom knjiæniËarstvu, Gradsko vijeÊeGrada –urevca je na sjednici odræanoj 30. oæujka 2006.godine donijelo Odluku da se Gradskoj knjiænici dodijelijavno priznanje Zlatna plaketa “Sveti Juraj”.

Priznanje nam je bilo uruËeno na sveËanoj sjedniciuoËi Dana Grada 21. travnja 2006. godine.

I ovaj znak paænje i priznanja nas obvezuje da i daljebudemo odgovorni na svome poslu, a naπu djelatnost dajoπ viπe πirimo novim uslugama.

NAJKNJIÆNI»ARI ZA 2006. GODINU

Na Skupπtini Druπtva knjiæniËara Bilogore, Podravinei KalniËkog prigorja dodijeljena su tri priznanja zanajknjiæniËare u 2006. godini, koja su primili Josip Blaæekiz Knjiænice i Ëitaonice “Fran GaloviÊ” u Koprivnici,Marjana Janeπ-Æulj iz Gradske knjiænice “Franjo MarkoviÊ”u Kriæevcima i Luca MatiÊ iz O© “Antun NemËiÊGostovinski” iz Koprivnice. Istom prigodom, poËasnimËlanom Druπtva postao je dr. Vladimir Strugar izBjelovara. »estitamo dobitnicima i donosimo njihovekratke æivotopise.

JOSIP BLAÆEK roen je 27. kolovoza 1948. uPeterancu, rodnom mjestu Frana GaloviÊa. Na koljenimaoca od malih nogu sricao GaloviÊeve kajkavske stihove is njima odrastao. Zavrπio Pedagoπku akademiju u»akovcu, nakon 6 godina rada u prosvjeti, od 1. veljaËe1979. u koprivniËkoj Knjiænici.

NAJBOLJA FOTOGRAFIJA IZKOPRIVNI»KE KNJIÆNICE

Tijekom ljeta 2006. Hrvatsko Ëitateljsko druπtvoraspisalo je natjeËaj za najbolju fotografiju koja prikazujeosobu koja Ëita. Za jednu od dvije najbolje, izabrana jefotografija koju je snimila Lj. Vugrinec, a prikazuje dvijedjevojËice, Gabrijelu i Mariju, koje Ëitaju slikovnice uDjeËjem odjelu koprivniËke Knjiænice i Ëitaonice “FranGaloviÊ”.

Nagraena fotografija: djevojËice Gabrijela i Marijau koprivniËkoj Knjiænici

NajknjiæniËar Josip Blaæek

Prvo radno mjesto - voditelj bibliobusne sluæbe; od1981. informator u Odjelu za odrasle; od 1987. do 1995.direktor i ravnatelj Knjiænice. Aktivno sudjelovao udruπtvenom i politiËkom æivotu Grada i πire. Biopredsjednikom Druπta knjiæniËara, Ëlan PredsjedniπtvaHBD-a, jedan od pokretaËa prvog broja “Sveska”,utemeljitelj financiranja Druπtva preko SIZ-ova kultureZajednice opÊina Bjelovar, Knjiænici dao ime po FranuGaloviÊu, idejni pokretaË i jedan od organizatora prve“GaloviÊeve jeseni” 1994. godine. Sada informator uOdjelu za odrasle. Dugogodiπnji sportaπ i sportski radnik,savezni nogometni sudac, sada delegat na Prvoj Hrvatskojnogometnoj ligi.

MARJANA JANE©-ÆULJ roena je 4. oæujka 1960. uLjubljani. Zavrπila studij sociologije i komparativneknjiæevnosti i dodiplomski studij bibliotekarstva naFilozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1986. zaposlena unarodnoj knjiænici, od 1990. na mjestu voditelja knjiænice,a od oæujka 1999. imenovana za ravnateljicu knjiænice.Dugogodiπnja aktivna Ëlanica Druπtva knjiæniËaraBilogore, Podravine i KalniËkog prigorja i HKD-a, trenutnoËlanica Sekcije za narodne knjiænice.

StruËni rad: glavna urednica triju publikacija: VodiËkroz knjiænice Bjelovarsko-bilogorske æupanije (1996.),VodiË kroz knjiænice KoprivniËko-kriæevaËke æupanije

STRU»NE VIJESTI

78 Svezak 9

(1997.) i VodiË kroz knjiænice VirovitiËko-podravskeæupanije (1997.), Ëasopisa “Svezak” ( 1999.-2003.), Ëlanuredniπtva Hrvatskog knjiæniËarskog druπtva. Objavilaviπe radova iz podruËja knjiæniËarstva u struËnimËasopisima i glasilima, autor knjige: Gradska knjiænica“Franjo MarkoviÊ” Kriæevci: spomen knjiga u povodu 160.obljetnice postojanja, Kriæevci, 1998.

LUCA MATIΔ, prof. hrvatskog jezika i knjiæevnosti tediplomirana knjiæniËarka, roena je 25. svibnja 1965., a uπkolskoj knjiænici O© “Antuna NemËiÊ Gostovinski” radi od1994. U samo nekoliko godina rada stekla je zvanjediplomiranog knjiæniËara (struËnim radom na temu“Komunikacija u πkolskoj knjiænici”), te uspostavilastruËno organiziranu πkolsku knjiænicu, koja se razvila uistinsko kulturno-informacijsko srediπte πkole i postalaoglednom knjiænicom u KoprivniËko-kriæevaËkoj æupaniji.

Meu prvim πkolskim knjiæniËarima u KoprivniËko-kriæevaËkoj æupaniji, kompjutorizirala je knjiænicu (2002.)uvoenjem programa Metel.win, a 2004. je inicirala iprovela potpunu obnovu i suvremeno opremanjeknjiænice.

Na 14. europskoj konferenciji o Ëitanju 2005. uZagrebu predstavljala je svoju πkolu prezentacijom “©kolau kojoj cvjeta pismenost”, a u okviru Druπtva knjiæniËara,posljednjih se godina posebno angaæirala u pripremi zatisak Ëasopisa “Svezak”.

PO»ASNI »LAN DRU©TVA -DR. SC. VLADIMIR STRUGAR

Roen u Bjelovaru 1946. godine. Na Pedagoπkojakademiji u Pakracu diplomirao 1969. godine nastudijskoj grupi hrvatski jezik i knjiæevnost. Diplomirao1979. godine na Ëetverogodiπnjem izvanrednom studijupedagogije u Filozofskom fakultetu SveuËiliπta u Zagrebu.Obranio magistarski rad 1988. godine pod nazivomDodatni odgojno-obrazovni rad kao faktor racionalizacijenastave u Pedagoπkom fakultetu u Rijeci. Na istomfakultetu 1991. godine stekao znanstveni stupanj doktoraznanosti iz podruËja pedagogije s tezom OpÊe ipedagoπke osobine nastavnika kao determinanteefikasnosti obrazovanja. Izabran 2000. godine uznanstveno-nastavno zvanje docenta za znanstvenopodruËje druπtvenih znanosti, polje odgojnih znanosti, zapredmete Pedagogija i Didaktika.

Bavi se struËnim i znanstvenim radom. »lanuredniπtva Ëasopisa Napredak od 2002. do 2006. godine,glavni urednik Ëasopisa Bjelovarski uËitelj (Bjelovar) od1992. godine. Predsjednik Ogranka Hrvatskogapedagoπko-knjiæevnog zbora Bjelovar, Ëlan Hrvatskogpedagoπko-knjiæevnog zbora i Hrvatskog pedagogijskogdruπtva. Hrvatska akademija znanosti i umjetnostiimenovala 21. studenoga 2005. godine za upraviteljazavoda za znanstvenoistraæivaËki i umjetniËki rad uBjelovaru.

Radio u osnovnoj πkoli, kao prosvjetni savjetnik uZavodu za unapreivanje πkolstva, proËelnik Ureda zaprosvjetu, kulturu, informiranje, πport i tehniËku kulturuBjelovarsko-bilogorske æupanije.

U mandatu Vlade Republike Hrvatske (2000.-2003.)bio ministar prosvjete i πporta. Od lipnja 2004. godine umiru. Za osobite zasluge u prosvjeti odlikovan je 1996.godine Redom Danice hrvatske s likom Antuna RadiÊa,Plaketom “Tihomir Trnski” za izuzetan doprinos uobrazovnom, kulturnom i sportskom æivotu Bjelovarsko-bilogorske æupanije te 1997. godine Redom hrvatskogtrolista.

PoËasni graanin Grada Krapine (2002) i OpÊineDonji Kraljevec (2006). Primio Nagradu Grada MetkoviÊa(2003).

NajknjiæniËarka Marjana Janeπ-Æulj

PoËasni Ëlan Druπtva knjiæniËara dr. sc. Vladimir StrugarNajknjiæniËarka Luca MatiÊ

STRU»NE VIJESTI

Svezak 9 79

POZIV ZA PODNO©ENJE PRIJEDLOGA ZA

IZBOR NAJKNJIÆNI»ARKE / NAJKNJIÆNI»ARADRU©TVA KNJIÆNI»ARA BILOGORE, PODRAVINE I KALNI»KOG PRIGORJA

ZA 2007. GODINU

Temeljem Odluke od 3. svibnja 2004. godine Glavni odbor Druπtva knjiæniËara Bilogore, Podravine i KalniËkog prigorja

P O Z I V AknjiæniËare, knjiænice i knjiæniËne korisnike na podnoπenje prijedloga za

IZBOR NAJKNJIÆNI»ARKE / NAJKNJIÆNI»ARA ZA 2007. GODINU

TITULA NAJKNJIÆNI»ARKE / NAJKNJIÆNI»ARA dodjeljuje se knjiæniËarki / knjiæniËaru iz knjiænica s podruËja nakojem djeluje Druπtvo, za iznimna postignuÊa i uzoran rad u svojoj knjiænici, kao i u okviru struËnoga Druπtva.

KRITERIJI ZA DODJELU TITULE:- da kandidat bude aktivan Ëlan Druπtva knjiæniËara Bilogore, Podravine i KalniËkog prigorja- da se radi o pojedincu koji u svojoj radnoj i æivotnoj sredini uæiva ugled uzorna djelatnika i struËnjaka,

cijenjenog i poπtovanog kolege te Ëestitog i vrijednog Ëovjeka i graanina- da se radi o iznimno uspjeπnom struËnom knjiæniËaru, u onom segmentu knjiæniËnoga poslovanja kojim se

u svojoj knjiænici bavi- da svojim uzornim radom iznimno pridonosi njegovanju humanih i kolegijalnih odnosa u ustanovi u kojoj radi,

kao i u odnosu knjiæniËar - korisnik- da svojim radom iznimno pridonosi ugledu ustanove u zajednici, kao i knjiæniËne profesije uopÊe

UZ PRIJEDLOGE TREBA PRILOÆITI ÆIVOTOPIS KANDIDATA.

ROK ZA PODNO©ENJE PRIJEDLOGA JE 1. OÆUJKA 2008.

PRIJEDLOZI SE ©ALJU NA ADRESU DRU©TVA:

NARODNA KNJIÆNICA “PETAR PRERADOVIΔ”Trg E. Kvaternika 11, 43000 Bjelovar

s naznakom: “PRIJEDLOG ZA IZBOR NAJKNJIÆNI»ARKE / NAJKNJIÆNI»ARA”

ILI NA E-MAIL ADRESE:

ILIJA PEJIΔ (predsjednik Druπtva) [email protected] BA»EKOVIΔ (tajnica Druπtva) [email protected]

IN MEMORIAMSilva PavliniÊ 1946.-2006.

Dana 7. srpnja 2006., nakon teπke bolesti s kojom se dugo i hrabroborila, preminula je naπa draga kolegica Silva PavliniÊ, viπa knjiæiËarka ivoditeljica Æupanijske matiËne sluæbe u Gradskoj i sveuËiliπnoj knjiæniciOsijek. Svi mi koji smo sa Silvom dugi niz godina suraivali, osjeÊamo njenprerani odlazak kao bolan gubitak drage kolegice, ali i pravog prijatelja,uvijek spremnog na svaku kolegijalnu i ljudsku pomoÊ i podrπku. PamtitÊemo je po nezaustavljivoj æivotnoj energiji, ljudskoj toplini, dobroti i ljubaviza sve ljude koju je nesebiËno davala, a posebno po oduπevljenju zaknjiæniËarstvo koje je prenosila na sve nas. Draga Silva, zahvalni smo πto smoTe poznavali i πto si svojom jedinstvenom osobnoπÊu obogatila naπe æivote!Hvala Ti!

80 Svezak 9

NAPREDOVANJE U STRUCI

NAPREDOVANJE U ZVANJUNada PoturiËek, prof., πkolska knjiæniËarka u Gimnaziji Ivana Zakmardija DijankoveËkoga, promovirana je u

struËnu suradnicu savjetnicu.Luca MatiÊ, prof., πkolska knjiæniËarka u O© “Antun NemËiÊ Gostovinski”, promovirana je u struËnu suradnicu

mentoricu.

ZVANJE DIPLOMIRANIH KNJIÆNI»ARA u 2006./07. godini stekle su:Ivanka FerenËiÊ, πkolska knjiæniËarka u O© Ivana LackoviÊa Croate Kalinovac i u TehniËkoj πkoli Bjelovar,

diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Osijeku 24. svibnja 2006., obranom diplomskog rada na temu “Primjenamarketinga u knjiæniËarstvu”.

Sandra Kantar, prof. i knjiæniËarka na Visokom gospodarskom uËiliπtu u Kriæevcima, diplomirala je na Odsjekuza informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu - smjer bibliotekarstvo - 21. oæujka 2006., obranom diplomskograda na temu “Bibliografija o bioetici u Hrvatskoj: 1996.-2006.”.

Iskrene Ëestitke!

POZIV NA SURADNJU U 10. BROJU »ASOPISA (ZA 2008. GODINU)

O SADRÆAJU »ASOPISA

* “SVEZAK” je struËni Ëasopis u kojem se objavljuju Ëlanci, struËni radovi, informacije, prikazi i obavijesti izpodruËja knjiæniËarstva, informacijskih znanosti ili kulture opÊenito, s prvenstvenim ciljem popularizacijeknjiænica i Ëitanja.

* »asopis je namijenjen informiranju i edukaciji knjiæniËnih djelatnika, ali je temama i stilom pisanja orjentirani prema πirem krugu Ëitatelja.

* Sadræajem list nastoji obuhvatiti sva vaænija dogaanja u Druπtvu knjiæniËara Bilogore, Podravine i KlaniËkogprigorja izmeu dviju Skupπtina, no prilozi ne moraju biti nuæno lokalno odreeni, veÊ se mogu primati Ëlancii radovi i iz drugih podruËja Hrvatske, kao i iz inozemstva.

UPUTE AUTORIMA PRILOGA

■ za pisanje tekstova koristite font Times New Roman, veliËinu slova 11, s dvostrukim proredom■ maksimalna duæina teksta pisanog na ovaj naËin moæe biti 3 stranice■ u tekstu oznaËite mjesta na kojima treba umetnuti ilustracije, a za svaku ilustraciju ispiπite tekst koji uz nju

treba stajati■ uz jedan tekst πaljite najviπe TRI ilustracije (ili grafikona, tabela i sl.)■ fotografije i druge ilustracije snimljene u jpg. Ili gif. formatu πaljite kao zasebne dokumente, a tabele i grafikone

u originalnom excel. obliku■ uz prilog, poæeljno je (ali nije obvezno) poslati i fotografiju autora (u elektroniËkom obliku, u jpg. formatu)■ priloge πaljite SAMO u elektroniËkom obliku, na e-mail adrese urednika pojedinih rubrika:

• urednica rubrike “Iz narodnih knjiænica”: Anica ©abariÊ [email protected]• urednica rubrike “Iz πkolskih knjiænica”: Luca MatiÊ [email protected]• urednik rubrike “Iz specijalnih knjiænica”: Kristian Ujlaki [email protected]• urednica rubrike “StruËni skupovi i teme”: Tatjana Kreπtan [email protected]• urednica rubrike “Knjiænice u svijetu”: Tina Gatalica [email protected]• urednica rubrike “ZaviËajno nakladniπtvo”: Marjana Janeπ-Æulj [email protected]• urednica rubrike “Iz rada Druπtva”: Alica BaËekoviÊ [email protected]• urednica rubrike “StruËne vijesti”: Mira BarberiÊ [email protected]• urednica rubrike “Tema broja” i glavna urednica: Ljiljana Vugrinec [email protected]

Krajnji rok za prikupljanje priloga za 10. broj “Sveska” je 1. veljaËe 2008.

Napomena: Uredniπtvo zadræava pravo neuvrπtavanja radova koji ne stignu na vrijeme ilinisu u skladu s uputama za pisanje priloga.

Documents

SVEZAK - Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i ... · »asopis Druπtva knjiæniËara Bilogore, Podravine i KalniËkog prigorja ... VeËer s donatorima (Anica ©abari ... Druπtvu