TADIJANOVIĆ REISER erotique · C M Y CM MY CY CMY K Tkalčićeva 77 tel. 01 46 68 649 REISER galerija mona lisa 2006 TADIJANOVIĆ erotique galerija mona lisa

C M Y CM MY CY CMY K

Tkalčićeva 77www.galerija-mona-lisa.com

tel. 01 46 68 649

R E I S E R

gale

rija

mo

na

lisa

20

06

T A D I J A N O V I Ć

erotique

gale

rija

mo

na

lisa

e

roti

qu

e

I SBN 953 - 7352 - 01 - 3

9 789537 352011 14

Zagreb


Tkalčićeva 77www.galerija-mona-lisa.com

tel. 01 46 68 649

R E I S E R

gale

rija

mo

na

lisa

20

06

T A D I J A N O V I Ć

erotique

gale

rija

mo

na

lisa

e

roti

qu

e

I SBN 953 - 7352 - 01 - 3

9 789537 352011 14

Zagreb




Galerija Mona Lisa, Zagreb, svibanj 2006.

DragutinTADIJANOVIĆ

NikolaREISER

e r o t i q u e


Partner Galerije Mona Lisa


Dragutin

TADIJANOVIĆNikola

REISER

erot

iqu

e

predgovorTonko MAROEVIĆ

Zagreb 2006


6


LUTANJE

Samotan lutam večernjim ulicama,

Na svakom uglu, visoko, svjet i l jka s ja:

Stotinu uglova, s tot inu svjet i l jaka,

Al nigdje nema tebe…Tebe nema.

Brod (Samostan) , l i s topad 1920.

7


8


9

Plesač ica1947.


10

U stvaralačkom saldu dvojice živih klasika hrvatske umjetnostierotska komponenta ima značajnu ulogu. Nema dvojbe da su ljubavprema ženi i zadivljenost, zatravljenost ženstvom potaknuli mnogenadahnute reakcije majstora riječi i lirika slike kakvi su upravoDragutin Tadijanović i Nikola Reiser. Činjenica da je kroz niz desetljećaljubavna zaokupljenost i motivika akta gotovo dominantna crta njihovihopusa govori o iznimnoj vitalnosti i prirodnoj, biofilnoj i senzualnojusmjerenosti tih autora, a u stanovitoj mjeri ta je činjenica utjecalai na njihovu veliku popularnost i široko prihvaćanje. Naime, oni suse bavili područjem elementarnih ljudskih osjećaja i doživljaja, svojasu iskustva umjeli transponirati u odgovarajuće oblike, progovorili suili obilježili ono što mnoge zanima, a učinili su to na istančan iproduhovljen način, daleko od svake vulgarnosti i banalizacije.

Okupiti unutar istih korica naslikane i ispisane pohvale ženi,ženskom t i je lu i ženskoj magi j i , znači također bi t i sv jestankomplementarnosti riječi i oblika. Dok poetski tekst najčešće živi ododsutnosti objekta, vizualna interpretacija teži izravnosti ikoničkogznaka, i kad nije zasnovana na izravnoj kontemplaciji modela. Dakle,u književnom kazivanju mnogo je veća potreba za sugestijom, a uslikarskom konstituiranju važnije je izbjeći doslovnost deskripcije,prizemnost ilustracije. Kad je, međutim, evokacija zasnovana nasublimiranju konkretnih pobuda, a u slučaju Tadijanovića i Reiseraimamo baš takav slučaj, onda se stih i slika idealno prožimlju: verbalnapreobrazba zbilje dopunjuje se i jača grafičko-kolorističkom stilizacijomljuvenog sadržaja - predmeta čežnje i cilja slutnje, razloga strepnje imjesta kušnje.

S tridesetitri pjesme, što ih je sam probrao iz ovećega korpusa,Dragutin Tadijanović predstavlja svoju dionicu ljubavnih nadahnuća,svoju trajnu i duboku potrebu za srodnim bićem, svoju potragu inalaženje one bez koje nema životne potpunosti. Kroz više od polastoljeća nije jenjao zanos i muka povlaštenog odnosa u kojemu seprepliću biološke i psihološke poveznice, pročišćene pak u duhovnostist ihovnog govorenja. Zapravo, ampli tuda erotske motiv ike uTadijanovićevoj poeziji ide od njegovih prvih znanih i zapisanihstiliziranih riječi, od katrena “Lutanje” (iz 1920-e), a obuhvaća svedo posebno zrele i programatske epiloške intonacije “Svjetiljke ljubavi”(nastale 1983. godine). Šezdesetitri ljeta prošla su u znaku snažnihintenziteta, samo što se mijenjao sadržaj i predznak: od samoće dosretnih susreta, od napuštenosti do definitivnog prepoznavanja. Ilidrugačije rečeno: od sanjarije i slutnje do realnosti i blizine, s time

ČEŽNJE SA STREPNJAMA, SLUTNJE S KUŠNJAMA

EROTSKI MOTIVI DRAGUTINA TADIJANOVIĆA I NIKOLE REISERA


11

da se žudnja zapravo ni nemože do kraja zadovoljiti iiscrpiti.

Naslovivši ovaj izborpr imjeren im s imbol ičn imimen ima “Le l i j a i Lem”pjesnik je razložno ukazao narazinu koja ide s onu stranuautobiografskog svjedočenja,ne poričući pritom motivi-ranost doživljaja. U spomena-ru srca ostala su urezana jošneka imena, poput Marije i Katjuše, da ne govorimo o Jelici (kojapripada autentičnom dnevničkom ili epistolarnom planu komunikacije),no možda je čak više pjesama koje govore o Neznanoj, Neimenovanoj,Onoj, Djevojčici ili Djevojci s majuskulom (a općenitost je jednomi ostentativno branjena formulacijom: “Neću da spomenem ime”). Alijedino Lelija pripada onomastici gotovo bajkovitih protega (baš kaoi Lem, pjesnikov alter ego), a osim toga u kanconijeru je njezinaepizoda zaokružena prizorom na odru, pa tom definitivnošću prikladnopečati cjelinu.

Pogledamo li datacije pojedinih pjesama lako ćemo vidjeti kakoih je najviše napisano 1923. godine (čak sedam, kad je autor imaoosamnaest godina), a kako su gotovo čitava dva desetljeća posnaljubavnom tematikom (1935-1954). Doista, u spomenutom dugačkomrazdoblju Tadijanović je i inače ispisao relativno malo stihova, štoznači da je erotsko nadahnuće za njega bilo gotovo supstancijalno,jer kad je nakon spomenute cezure opet postao mnogo plodniji vratilisu se također motivi čežnje i ljubavi (dakako, s odgovarajućim pomakomu fazi, s uračunatom mukom i gorčinom prolaznosti ili s uzajamnošćui pomirenom vedrinom razumijevanja). Osvrnemo li se na izražajnedominante Tadijina “petrarkizma” uočit ćemo određenu prevlast plaveboje, one koja je najsuptilnija i najeteričnija. I svoj odnos i svojudragu vidi pod svjetlom ili ogrtačem zračnih i prozirnih tonova, paspominje i plavi san i plavo čeznuće, a plavet njezinih očiju povezujes plavetnilom neba. Kad je riječ o usporedbama, odabranicu vidi kaoanđela i kao košutu, a jednom i kao cvijet, treperenje kose podsjećaga na žitno klasje, a njedra razdragano doživljuje kao dva janjeta.Pjesnikova senzualnost praćena je čitavo vrijeme sviješću o kratkoćii sudbinskoj životnoj ograničenosti ljubavne žudnje i ljubavne veze,a Tadijanovićeva se utjeha sastoji u tome da svoje iskustvo možeprenijeti na druge, da bude istodobno i tužni “kasni žetelac” i ponosniautor koji zaljubljenima ostavlja u baštinu riječi koje će mladići idjevojke nakon njega također moći, kao svoje vlastite, prihvatiti ipodijeliti.

Skice za ak t , tu š i akvare l na pap iru , 29x41 cm, 1953 .


12

U sl ikarstvu NikoleReisera uloga motiva ženejedna je od temeljnih; dapače,nema dvojbe da feminilnil ikovi predstavl ja ju “bol jupolovicu” njegovih ostvarenja.Slikar nije zazirao od portreti-ranja rodbine, kolega i prijate-lja, od prikazivanja krajolikai ambijenata (posebno onih sko j ima je b io udomaćen,poput obiteljskoga Mirnovca),no neosporno je najveću moti-viranost pokazao u prezen-taciji i interpretaciji poznani-ca, posjetitel j ica i naruči-teljica, koje je umješno fiksi-rao sa svim njihovim fizio-nomijskim i psihološkim svojstvima. Nije slučajno što je pretežan brojportreta posvetio ljepoticama i mladenačkim, svježim i nježnim licima,no važno je da pritom nije zlorabio kriterij puke fotogeničnosti i upaou opasnost laskanja modelu. Naime, na ljepotu predloška znao jedograditi ekspresivnost vlastitog udjela, mekoću poteza i istančanostkromatike, pa tako postići uvjerljivu komplementarnost živog odnosa.

I kad nije slikao žene Nikola Reiser je često ostajao u krugusenzibiliteta koji možemo obilježiti ako ne baš ženstvenim, a onoženama naročito bliskim. Riječ je o mrtvim prirodama s delikatnimstaklenim ili porculanskim posudama, a posebno s dragocjenim vazamapunim raznolikog šarenog cvijeća. Upravo kao slikar cvijeća mogaoje razviti specifičan ritam dinamičnih otisaka i karakterističan koloritbogatih raspona. Uglavnom postavljajući i raspoređujući bukete naispražnjene, neutralne pozadine (katkad ogoljele materičnosti podloge:čistoga platna ili prešanog kartona) dolazio je do samoga pragaapstrahiranja, to jest do slobodne igre temperamentnog duktusa iznalačke kombinatorike ili kontrastnih sklopova ili pak blagih preljevapastelnih tonova. S obzirom da cvijeće vene i mijenja napon svjetlostikoju emanira, Reiser se mogao primjereno pozabaviti intenzivnijeblistavim ili zagasitijim kromatskim inačicama.

Sjetimo li se Tadijanovićeve zaljubljeničke metonimije: “Njezinnasmiješeni lik, moj najdraži cvijet”, onda smijemo i Reiserov nadahnutiflorilegij shvatiti kao prolog apologiji ženstva. Baš kao što stručakcvijeća zauzima mjesto u sredini slikareva kadra, kao što se latice ilistovi rasprostiru na monokromnim pozadinama, tako se i ženskotijelo - pretežno u jednini - nalazi posred platna ili papira. Međutim,portretist koji je znalački individualizirao pojedinačne crte, u prikazuženskoga akta služi se namjernim poopćavanjem, da ne kažemo

Ležeća f i gura , akvare l na pap iru , 25x32 cm, 1965 .


13

apstrahiranjem, te u nizu brojnih varijacija na temu nudi zapravopohvalu čitavom rodu, spolu, vrsti.

Iznimno opsežan erotski ciklus Nikole Reisera nastajao je kroznekoliko desetljeća i u raznim tehnikama. No dok je izvedba u uljuna platnu pretpostavljala sustavnije građenje oblika i rezultiralasnažnijom mimetičnošću, radovi na papiru bili su svi brzi i skicozni,improvizirani i ležernije nabačeni, kao da je ri ječ o dnevnikuneposredno bilježenih uzbuđenja i zanosa. S jedne strane imamocrteže tušem i perom, crno-bijele elementarne reakcije ispisanestrastvenim grafizmima i začinjene čvorovima i mrljama erogenihzona. Čisti linearizam obrisa katkad manje vodi računa o melodioznostiili skladnosti predstavljenog lika, a više je zaokupljen prenošenjemhedonističke geste, što dakako pridonosi autentičnosti učinka.

S druge su strane akvareli, rafinirana serija stojećih i ležećihaktova (koji put i s intervencijom tuša, nužno laviranoga). U novijemhrvatskom slikarstvu jamačno nema usporedive odanosti erotskojmotivici, a niti slične senzualnosti, koja međutim nigdje i nipoštonije vulgarna. Uz naravno sugeriranje obline bokova i jedrine prsiju,Venerin brijeg i kuštrava kosa tvore mjesta naglašenijega sabiranjalinija i boje (ukoliko im naznake čarapa ne otmu prvenstvo u privlačenjupažnje). Sve je pak uronjeno ili pretopljeno s fluidnom pozadinom,koja poput velova filtrira svjetlo i daje cjelini dojam nježnog milovanja.

Nerijetko su i pozadine i sam inkarnat plavkasti, pa Reiserovil ikov i kao da također lebde u p lavom snu i l i sud je lu ju uplavom čeznuću, poput Tadijanovićevih sudionika i junakinja. Valjda

i nije neobično što se pjesnik i slikar susrećuna istom zadatku, kad je nadahnuće jednogai drugoga blisko sanjariji i slutnji, kompen-zatorno i sublimno, pripadajući radije raziniidealizacije nego li području verizma i natura-lizma. Ljubav, koja danteovski pokreće i nad-ljudske sfere, potaknula je višekratno ljudeod pera i ljude od kista, a u toj humanističkojplejadi i motivskoj orijentaciji ova naša dvaautora muškoga roda umjeli su posebnozdušno odati počast predstavnicama ljepšegaspola.

Tonko MaroevićZagreb, 2006.

Blizanke , akvare l na pap iru , 40x29 cm, 2003 .


14

RASTANAK U JESEN

Zaboravi vedro l je to: i sunce, i ži to zrelo;

Zaboravi milovanja u večeri meke,

Sreću srdaca naših.

Jesen je , Leli jo , jesen:

Kišna i s iva jesen,

I treba da se mladi rastanemo.

Lišće u tvom vinogradu

Požut jelo, osušeno,

I većinom popadalo

Po umornoj crnoj zemlj i .

Jesen je , Leli jo , jesen:

Kišna i s iva jesen,

I treba da se t iho rastanemo.

Zaboravi vedro l je to: i sunce, i ži to zrelo;

Zaboravi milovanja u večeri meke,

Sreću srdaca naših.

Brod (Zvjer inac) , 24. l i s topada 1922.


Model (Par iz )1950 .

15


16

KAD PROLAZIŠ IZNENADA…

Kad prolaziš iznenada kraj mene

Htio bih te uhvati t i za ruke.

Al se brzo žel je moje s t i šaju:

Ja ugledam ispred sebe anđela,

Te me gleda nestašno, i veselo,

I smiješi se , i s i tno, s i tno korača.

O, oči moga anđela, ogledala sreće!

U vama se nigda, nigda l ik moj smiri t neće.

Brod (Zvjer inac) , 14. s tudenoga 1922.


17

Coco ta (Par iz )1950 .


18

Kupač icaoko 1951 .


19

Cabare t (Par iz )1950 .


20

Baler ina > >1952 .



22

SUSRET

Kad ugledam, gdje mi

U susret koračaš,

Vidim plahu košutu

Kraj šumskog izvora.

Moju dušu obuzme

Silna radost života:

Izvadivši ludo srce

Na dlanu bih ga pružio

Tebi…

Brod (Zvjer inac) , 13. vel jače 1923.


23

Viole ta1956.


24

U ZORE BLAŽENE…

Hodit ćemo u rane zore,

Kroz voćnjake, uz bregove,

Gdje su vinogradi plavi.

U oči bih te pol jubio,

Djevojčice!.. . Nasmiješi se.

O, da znadu crne oči ,

Preplašene, izgubl jene,

Kako ih volim, kako ih volim

U zore blažene!

Brod (Zvjer inac) , 15. t ravnja 1923.


25

Zanos1957.


26

Rasp jevana dama1957.


27

Na prozoruoko 1958 .


28

U SLAPU ZELENE MJESEČINE

U slapu zelene mjesečine

Ti voliš cvi jeće

Ti voliš nebo

Marijo

Moja se duša naginje prema tebi

Ja volim cvi jeće

Ja volim nebo

Marijo

Prema tebi moja se duša naginje

Volim te

Zašto sam tužan

Marijo

Nebo je cvi jećem osuto

Nebo je puno anđela

Ima li za nas t iho mjestance

Osuto cvi jećem

Marijo

Brod (Zvjer inac) , 11. l ipnja 1923.


29

Kate1958.


30

ČEKANJE U DRVOREDU

Jutro. Drvored prazan.

Krošnje zelene.

Nema nikoga.

Gdje su l judi koj i su ovdje

Bili i koj i će još bi t i?

U drvoredu nikoga. Samo ja

Na klupi s jedim, sam, i čekam:

Djevojko moja, gdje s i?

Brod (Klas i je) , 21. l ipnja 1923.


31

Kateoko 1958 .


32

Dama1958.


33

Ples sa zmi jom1960.


34

ONOJ KOJU NASLUĆUJEM

Jesmo l i nas dvoje

Daleko jedno od drugog?

O, kad bih mogao znati

Ima l i plavo čeznuće

Između nas dvoje?...

Ti s i mala djevojčica

I imaš crne oči ,

Dva plamena crna,

A ja sam možda tvoj

Skromni, dragi p jesnik

Koji b i ht io tebi da pjeva

Pjesme srca, vesele, bez rime:

A ne znam ni gdje s i

Ni kako t i je ime!

Brodsko Brdo (Berkovićev v inograd) ,

18. kolovoza 1923.


35

Jenny1960.


36

ROMON KIŠE

Rominja kiš ica t ihana,

Vjetar se l jul ja u granama.

Oblak se diže iz bezdana

Misli le te k tebi , Neznana.

Brodsko Brdo (Berkovićev v inograd) ,

19. kolovoza 1923.


37

Nosta lg i j a1962 .


38

SANJAM KAKO IDEM PORED TEBE

…ali kad te u dal j ini ugledam,

Prelazim na drugu s tranu, protivnu,

Gdje me nećeš opazit i

Izmeđ prolaznika mnogih.

Pred tobom se sakrivam

Za uglove ulične

Ili za š iroka s tabla.

U noći , sanjam kako idem pored tebe.

Rastušje , 11. rujna 1923.


39

Zagr l ja j1964 .


40

Ležeć i ak t1965 .


41

Ljubav u Venec i j i1967 .


42

ZAGRLJAJ

Ti si u svom vinogradu,

Nedaleko od mene,

I ne s lut iš da t i pišem

Pismo iz osame.

Jutros rano dođoh

U svoj vinograd:

Misao je moja

Odlutala odmah

Preko brda, k tebi… u zagrl ja j .

Rastušje (v inograd) , 3 . kolovoza 1925.


43

Skica za u l j e1969 .


44

NIKAD VIŠE

Uvenuše rujni cvjetovi

Tvoje i moje l jubavi.

Nikad više

Neću gledati

Tvoja dva oka

Duboka.

Rastušje , 26. kolovoza 1925.


45

Žena sa ze l en im ve lom1970.


46

�avao i l j epo t i ca1970.


47

U l jub i ča s tom1970.


48


49

LELIJA

Srce je moje skršeno, a tebi je ime Leli ja.

I ovog prol jeća žubori potok kao i prol je tos

Kada si t i b i la u Rastuš ju.

Gdje s i , Leli jo , gdje s i?

Vrbe uz potok rastu mekane kore.

Prol jetos

Sjeđasmo ukraj potoka: Ti i ja.

Ustavši odrezah granu vrbovu

I sagradih sviralu s i tnu,

Ja, Lem.

Kada t i dadoh sviralu

Potok je žuborio, žuborio:

Ti si u sviralu svirala

Kao vjetar š to doli jeće s bregova.

Ja, Lem,

Nagnuh se, kradom, nada te:

U njedrima tvoj im mirno, mirno ležahu

Dva mala, b i jela janjeta.

Gdje s i , Leli jo , gdje s i?

I ovog prol jeća žubori potok kao i prol je tos ,

Kada si t i b i la u Rastuš ju.

Srce je moje zgaženo, a tebi je ime Leli ja.

Rastušje , 4 . t ravnja 1926. (Uskrs)


50

POSLJEDNJI RASTANAK

U trku, njeni koraci

Zazvoniše na s tubama.

Ostadoh sam, u suzama,

I pođoh u noć bezdanu.

Nebom su juril i oblaci.

Kamo, na koju l i s tranu

Da krenem, ostavl jen,

Osamljen?

Zagreb (Petr in jska ul ica 26a)

15. t ravnja 1926.


51

Dvi jeoko 1970 .


52

Igra1973.


53

Lebdeć i ak t1971 .


54

Skica za ak t1971 .


55

Zagr l ja j1975 .


56

Akt u smeđem1977.


57

Figura1981 .


58

PLAVI SAN

Suton je…

a nas dvoje s to j imo pod kestenom.

Tvoje kose lepršaju na vjetru

dugo, dugo.

Krila vremena huje

dugo, dugo.

Kad sam te, najposl i je , za ruke uhvatio

i privinuo k sebi ,

Rekla s i mi šapćući:

Sunce moje!

Probudivši se ,

gledao sam tvoju s l iku

s koje mi se smješkaš…

dugo, dugo.

Zagreb (Petr in jska ul ica 26a)

16. t ravnja 1926.


59

Na p laž i1980 .


60


61

Žena na crveno j s t o l i c i1982 .


62

Žena u p lavom1985.


63

Brine ta1985.


64

UGAŠENA SVJETLA

Mirišu cvjetovi koje u rukama nošah

Da ih metnem, ružičaste , ponad njene glave:

Marija leži.

Ona je s latka, a ruke su moje u čežnj i pružene.

Njezine su kose crne,

I noć je crna zastava.

Marija uklanja

Cvjetove, t iho,

I s tavl ja moju glavu, kao pečat , na bi jela njedra.

Miriše noć,

I cvjetovi mirišu.

Svjet la ugašena.

Zagreb (Savska cesta 14) , 9 . s i ječnja 1928.


65

Jenny1986.


66

PJESMA O ŽUDNJI

Moja je l jubav divl ja kao šuma

U koju ni je nikad s tupila l judska noga.

Moja je l jubav divl ja kao šuma.

Usta su mi žudna slast i l jubavi

Koju nosiš u dnu dubokih oći ju.

Usta su mi žudna slast i l jubavi.

Ruke moje žele da te miluju:

Tvoje kose, bedra, grudi, kol jena.

Ruke moje žele da te miluju.

Oči su mi crne: tuguju za tobom.

Ti si moja sanja i čeznuće,

Oči su mi crne: tuguju za tobom.



67

Zagr l ja j1987 .


68


69

ŽENE POD ORAHOM

U predvečerje pred kućom krošnje mirišu

I toplo se mli jeko puši iz punih muzlica.

Pod orahom sa l išćem širokim

Mlade žene vezu marame.

Ja prolazim pokraj nj ih, zbunjen i neveseo,

I pozdravl jam.

Njihove se kose kao ži tno klas je zatalasaju.

One spuste vez na kol jena.

I slatko mi se smiješe, bezbrižno:

I ona s crnim očima, i baršunast im,

I ona s očima zelenim

Kao trava prol je tna posl i je kiše.

Odlazeći od nj ih, zanesen,

Mene muče vrele žudnje.

Mene more misl i uzaludne

Na te mlade žene pod orahom.

Bileće (Hercegovina; Kasarna, Učionica 13. čete) ,

28. t ravnja 1929. nedjel ja , posl i je podne


70

Pred og leda lom1988.


71

Na pozorn ic i1988 .


72

NOĆ

U polutmini , f laša zelena,

Vinom napunjena, pored mene s ja.

Pijem. I ležim nauznak.

Ja čujem gdje žensko srce

Kao u košute kuca;

To kraj mene leži Katjuša.

Kestenovo l išće zašumi na vjetru. Pada l i rosa?

Mjesec kroz granje viri , s tar i umoran; pospan.

Daj mi da diram srce tvoje rukom.

Daj da kose tvoje dragam, Katjušo!

Razbi jam noć od s takla.

Trava. I njedra… Milina.

Mjesec kroz granje ne viri

Nit šumi l išće na vjetru. Pada l i rosa?

Rastušje , 12. kolovoza 1929. ponedjel jak


73

Poluak t1988 .


74

MIRIS LJILJANA

Sumračje bl i jedo u bezglasnoj sobi.

Zastori su spušteni.

Umorne moje trepavice, i one su sklopl jene!

Ja vidim dvi je svi jeće voštane. Zapal jene

Pored njenog odra.

Ona tako mirno spava. Nepomična.

I smiješi se. Lji l jani su oko odra

Ukočeni.

Samo nj ihov miris lebdi oko odra.

Ona spava. I smiješi se.

Ispuni se žel ja tvoja, Leli jo , srce!

Šuma od l j i l jana bi jel ih oko tvog odra

Miriše.

Rastušje , 26. i 27. kolovoza 1929.


75

Prol j eće1990.


76

PLAVETNILO NEBA

Sinoć sam promatrao

Plavetnilo neba.

Zatim sam, u misl ima,

Došao k tebi i gledao

Plavost oči ju tvoj ih,

Šuteći.

Naposl i je , rukom

Dodirnuh tvoje pletenice,

I počeh šaputat i ri ječi

Bez smisla.

Nasmijavši se , iznenada,

I sebi , i nebu,

Dugo sam gledao

Tvoje oči ,

Plavetnilo neba.



77

Raskoš ob l ina1990.


78

PJESMA MARIJI

Moje srce još i sad, Marijo,

Kada te vidim gdje mi u susret dolaziš ,

Moje srce zbog tebe naglo zakuca.

Budi mi sklona, molim te, Mari jo,

I nemoj mi srce odjednom zgazit i :

Gazi ga malo pomalo, kao i dosada.

A ja ću se smijat i i smijat i

Ko što sam se i večeras smijao.

A i t i se smij , Mari jo,

I gazi srce moje!

Zagreb (Runjaninova ul ica 4) , 23. vel jače 1933.


79

Djevo jka1990.


80

Dvi je p l e sač ice1990.


81

Zeleno pr iv iđen je1993.


82


83

DJEVOJČICA I JA

Neću da spomenem ime

Kako se zvala -

Djevojčica s kojom sam brao

U šumi l ješnjake.

Nabravši puno krilo,

Pred podne, rekoh ja:

Hodi, lezi kraj mene

U hladovinu, u grm.

A ona, zbi l ja , dođe… Mene je bi lo s t id.

Jer zašto sam se morao zacrvenjet i?

Joj, kad bi to baka doznala!

A sutradan popela se na dud pred kućom.

Htio sam gore pogledati

(baš sam ispod nje s ta jao) ,

Al sam se plašio:

Mogla bi me kako baka spazi t i

Pa šta bi onda bi lo, misl im ja.

Najbol je će bi t i

Da gri jeh svoj ispovjedim

Velečasnom gospodinu župniku.

Zagreb (Runjaninova ul ica 4) , 21. srpnja 1935.


84

Češ l jan j e1994 .


85

S podignu t im rukama1995.


86

PORUKA IZ DALJINE

Lastavice, mile moje lastavice,

Govorim vama. Čujete l i

Moje ri ječi? Odlet i te;

Preko gora odlet i te na prozor kuće

Ispod bri jega. I cvrkućite , cvrkućite ,

Dokle se god ne pojavi Ona.

Rab (Park Komrčar) , 29. sv ibnja 1954. popodne


87

Ruža u kos i1995 .


88

KASNI ŽETELAC

Kasni žetelac ne podiže glave

Iznad klas ja dozrelog. On žanje,

Brzo žanje; ne vidi da zlatan

Sunčani prah više ne lebdi

Nad pol jem. Smrkava se. Kraj njega

Prolazi , l ica ražarenog,

Djevojka tamna sa cvi je tom u kosi ;

Dovikuje mu, uzdrhtalim glasom,

Večernji pozdrav. Al on je ne čuje;

Samo žanje, brzo žanje, sagnut

Nad crnom zemljom; i ne zna,

Kad noć se spust i da će djevojka

Već ot ići daleko i samo će njen miris

Lebdjet i nad s trniš tem. A on će,

Ražalošćen, teškim se vraćati korakom,

Sam, kasni žetelac.

Zagreb (I l ica 26) , 23. kolovoza 1954. ponedjel jak, naveče


89

Djevo jka s uzd ignu t im rukama1995.


90

Pred og leda lom1997.



91


92

OSAMLJENOST

Preda mnom nebo, i more,

I sunce na s taklenim vratima:

Po dogovoru davnom, čekamo te

Već sat ima i sat ima.

Al od tebe ni glasa. Nebo moje

Stalo se da muti (oblaci

Crni kao ponoć u jeseni od zlata ) ,

A more sklapa knj igu s pečatima

Plavim, a sunce pruža ruke kroz vrata

Misleći : Ti s i

Skrita iza mene.

A ja mu moram reći: - Još je nema…

U sobi sa mnom suze, muk i s jene.

Rijeka (Brgudi 157), 19. s i ječnja 1955. sr i jeda, dopodne


93

Akt u pros toru1999.


94


95

KAD MENE VIŠE NE BUDE

Svakog dana sunce zapada. Doći će

Dan od kojeg će se znati : mene

Više nema.

Neće se niš ta desi t i š to ni je bi lo

Za moga vi jeka: mornari će

Plovit i morima, vjetrovi će hujat i žalost ivo

U granju, savi jat će se dozrelo klas je k zemlj i .

Voljet će se mladići i djevojke

Kao što se pri je nj ih

Nikada ni je volio ni tko.

U jesen, kad voće dozri jeva, kad se beru

Plodovi, prolazi t će nj ih dvoje

Alejom ispred Sveučil iš ta: zat im će

Šetati pod kestenima na Griču

Držeći se za ruke, dugo, dugo,

Kao što se pri je nj ih ni tko

Nije držao nikada. Oni će s jes t i na klupu

Starinsku i spazi t i oboje: na nj ima leži srebro mjesečine

(Kako je negda počivalo na tebi

I meni, u doba mlade l jubavi ) . Prije neg se pol jube,

Djevojka će šapnuti s ja jnom mjesecu: Sanjam li

Ili či tam pjesnika

Koji je p jevao o mojoj l jubavi?

Rijeka (Brgudi 155), 30. prosinca 1955. naveče


96

Moj san2000.


97

S ružom u kos i1999 .


98

TEBI ZA RO�ENDAN

Neću, neću u crno izagnanstvo.

Tako započeh. Tu sam. Žedan, razapet

Među srebrnim ri ječima. I hoću

Glasno da poviknem u okovanost

Mog mraka, mojih patnja, moga grča,

Da zapjevam do neba kao u danima

Zelenila: nek me čuju anđeli

I t i , zajedno s nj ima, a bez krila

I bez trubl ja obl ivenih bl is tavilom.

Pa ćemo se igrati , kraj mora, nasmijani ,

Od zore do zore, od sunca do sunca.

Opet kažem, igrat ćemo se, nevini ,

Nedužnim, malim igračkama: suzama.

Dubrovnik (Park Gradac) , 23. t ravnja 1959.

četvrtak, popodne


99

Akt s vrpcom2000.


100

Djevo jka2000.


101

Iza p lavog zas tora2000.


102

ŽELJA PUSTA

Potraži ri ječi u s jećanju na vjetar

Davnine. Oči sklopi od svjet los t i

I daj nek more udara o greben,

Neka se konji spuste u dolinu.

Tamo su živi izvori , grgol je.

Djevojke grabe vodu, nj ih devetnaest ,

A jedna je uz ogradu od smil ja

Naslonjena. Ti zaustavi konja

I pruži ruku. Djevojka će sama

Kazati : Siđi , odmori se ovdje;

U mom ćeš krilu sve zaboravit i ,

U mom ćeš krilu otkri t i potomstvo.

Dubrovnik (Put Frana Supi la 35) , 30. t ravnja 1959.

četvrtak, naveče


103

Poluak t s uzd ignu t im rukama2000.


104

U Tuni su > >2001 .



106

STIHOVI NA POKLON

Kad odlazim od kuće, u Gajevoj , pogled

Svraćam na prozore prvoga kata:

Ona i ja živimo tamo odnedavna.

Nema na prozoru cvi jeća,

Otvoren je i na njemu se pojavi

Njezin nasmiješeni l ik,

Moj najdraži cvi je t ,

I pozdravl ja me, kao nekada.

A ja ne mogu da doviknem:

Najdraži cvi je te moj

(Jer š to bi prolaznici rekli?),

Nego se laganim korakom izgubim

Iza ugla, pa s tanem. I kažem naglas:

Jelice, najdraži cvi je te!

Zagreb (Kl inički bolnički centar ”Rebro”) ,

15. ožujka 1979. uveče


107



108

PADA SNIJEG

I tako ideš, pri jatel ju moj , ideš

Pa si odjednom na kraju zimskog dana,

Pa te zasipaju krupne pahul je sni jega,

A ti pomišl jaš na prol je tno davno

Zelenilo, na vrt u cvi jeću, na ruže

Rumene koje su u njenoj crnoj kosi

Mirisale onog predvečerja

Kad si je l jubio u s jeni s tare l ipe.

A sni jeg pada svejednako,

I polako tvoje s tope zasipl je:

Nije ga briga, hoće l i sutra i tko

Tvoj prepoznati trag… Pada sni jeg,

Bez prestanka pada, u pahul jama

Mekanim kao krilo tvoje majke.

Zagreb (Gajeva ul ica 2 a) , 17. prosinca 1979.


109

Poluak t2001 .


110

Crnokosa2003.


Tunežanka2002.

111


112

POTAJNE RIJEČI LJUBAVI

Ne možemo se primiri t i dok nam kosa

Svilena vi jori u mekom vjetru

Pokreće nas mučeniš tvo zrelih trenutaka

I nježnost ruku ovit ih oko gologa vrata

Zaboravl jeno nek bude sve š to je

Nemilo bi lo i š to je tvrdokorno

A u nebu u žarkom plavetnilu

Nek se bez prestanka oči tavaju

Potajne ri ječi l jubavi tvoje i moje

Krapinske Topl ice (Hotel Topl ice) ,

3. l ipnja 1981. oko 22,30 sat i


Djevo jka u cv j e tno j ha l j in ioko 2002 .

113


SVJETILJKA LJUBAVI

Svjeti l jka l jubavi

koju sam či tavi svoj vi jek

nosio u rukama

pazeći pomno

da je ne ugasi ledena kiša

i l nenadani vjetar

dogori jeva pomalo

ali još uvi jek osvjet l ju je

moje l ice i l ica pri jatel ja

s tamnim s jenama

što nam se smješkaju potiho

a mi nećemo da ih vidimo

nego bez prestanka

svaki pred svoj im očima

gleda u tajnost i

kako iščezava i nestaje

u nepoznatoj dal j ini

zlatna svjet i l jka l jubavi.

Zagreb (Gajeva ul ica 2 a) ,

19. prosinca 1983.

114


Ljepo t i ca2003.

115


Tunežanka2004.

116


Hayet2005.

117


118


Dragutin Tadijanović, “nesumnjivo jedanod najznačajnijih i najsamosvojnijih modernihhrvatskih pjesnika”, rođen je 4. studenoga 1905.u Rastušju, kraj Slavonskog Broda, u Hrvatskoj.U susjednom selu, Podvinju, polazio je osnovnuškolu, u Slavonskom Brodu gimnaziju, a uZagrebu studirao šumarstvo pa f i lozofi ju ijužnoslavenske književnosti; diplomirao 1937. - Prije rata radio je kao korektor novina i knjiga,a poslije oslobođenja kao književni urednik uNakladnom zavodu Hrvatske i Izdavačkompoduzeću “Zo ra ” . Za i z van rednog č l anaJugoslavenske akademije znanosti i umjetnostiizabran je u lipnju 1953., a u listopadu istegodine za direktora Instituta za književnost JAZU,na kojoj je dužnosti proveo dvadeset godina. Od1962. godine član je Hrvatskog centra PEN-kluba. U veljači 1964. izabran je za predsjednikaDruštva književnika Hrvatske, a naredne godine,1965., redovnim članom JAZU, danas Hrvatskeakademije znanosti i umjetnosti.

Premda je pjesme započeo pisati već utr inaestoj svojo j godini , u jesen 1918. , uknjiževnosti se javio nakon deset godina pjesmom“Golubinja krila”, 1928. u “Književniku”, podpseudonimom Tadeon, a pod svojim imenomsurađuje od 1930. u najuglednijim književnimčasopisima i publikacijama. Kao zasebna izdanjaobjelodanio je ove knjige pjesama: “Lirika 1931”.;- “Sunce nad oranicama” 1933.; - “Pepeo srca”1936.; - “Dani djetinjstva” 1937.; - “Tuga zemlje”1942.; - “Pjesme” (izbor) 1951.; - “Intimna izložbacrteža iz Raba” 1955.; - “Blagdan žetve” (sabranepjesme) 1956. ; - “Srebrne svirale” 1960. ,dvadeseto izdanje 2004.; - “Prsten” (izabranepjesme) 1963., peto izdanje 1985.; - “Pjesme i

proza” (pjesme, članci i feljtoni, autobiografskaproza) 1969.; - “Poezija” (izabrane pjesme sautorovim komentarima) 1973., peto, dopunjenoizdanje pod naslovom “Gozba” 1990.; - “Vezan zazemlju” 1974.; - “Sabrane pjesme” 1975.; - “San”(pjesme, sa 16 grafičkih listova Ivana Lovrenčića,u svilotisku) 1976.; - “Prijateljstvo riječi” 1981.;- “Svjetiljka ljubavi” (izbor ljubavne poezije) 1984.;- “Moje djetinjstvo” (pjesme i autobiografskapjesnička proza) 1985.; - “Kruh svagdanji” 1986.,d r u g o i z d a n j e 1 9 8 7 . ; - “ M o r e u m e n i ”(Pjesnikovom rukom pisano) 1987.; - Sabranadjela u pet svezaka I “Knjiga pjesama prva” 1920.-1945., II “Knjiga pjesama druga” 1951.-1987., III“Knjiga o sebi i o svojima”, IV “Knjiga o hrvatskimpiscima I”, V “Knjiga o hrvatskim piscima II”,1989.; - “Dom tajnovitosti”, Lirika 1990.-1993.(sa deset grafičkih listova Dubravke Babić) 1993.;- “Dani djetinjstva” 1935. Faksimil rukopisa iz1935. objavljen je kao bibliofilsko izdanje u 333,označena i potpisana primjerka, u prosincu 1993.;- “Čarolije”, Poezija i proza, 1994.; - “Djela”, I“Knjiga pjesama prva” 1920.-1945., II “Knjigapjesama druga” 1951.-1995., III “Knjiga o svojimai o sebi”, IV “Knjiga o hrvatskim piscima”, Članci/Feljtoni/ Bilješke, V “Knjiga razgovora” 1995.; - “Svi moji haiku”, 2000.; - “Djela”, I-V, Drugo,dopunjeno izdanje, 2002.; - “Pjesni dubrovačke”,2003.; - “Devedeset i devet pjesama i još jedna”,2004. - Dragutin Tadijanović / Matko Trebotić,“Misao na tebe”, Pjesme i slike, [Predgovori MilanMoguš / Ivo Frangeš / Priredio Dubravko Jelčić,Zagreb, 2005.] “Objavljeno u trinaest numeriranihprimjeraka s potpisom autora”. - “Sabrane pjesme”1920.-2005. - “Rabske pjesme”, PredgovorSlobodan Novak, 2005.

119

BIO-BIBLIOGRAFSKA BILJEŠKA

O DRAGUTINU TADIJANOVIĆU


120

Tadijanović nije samo vrstan pjesnik, većisto tako i prevodilac, što je dokazao svojimosobenim prepjevima čeških (Nezval), francuskih( V a l e r y L a r b a u d ) , n j e m a č k i h ( G o e t h e ,Hoelderlin, Novalis, Heine) i slovenskih pjesnika(Cankar, A. Vodnik, Kocbek): “Ostani, ostaniuza me”, “Prepjevi strane poezije”, 2005. Njegovesu pjesme prevedene na dvadesetak stranihjezika, a ovdje se navode samo prijevodi usamostalnim knjigama: “Kanto al mia koro”(”Pjesma mom srcu”), Na esperanto preveo ipredgovor napisao Josip Velebit, Zagreb, 1936.;- “Večer nad gradom”, Na makedonski preveoAco Šopov, a na slovenski Ivan Minatti, Beograd,1966.; - “Seize poèmes”, Na francuski prevelaJanine Matillon-Lasić, Zagreb, 1968.; proširenoizdanje: “Choix de poèmes”, Prijevod JanineMatillon, Zagreb, 1971.; - “Kései arató” (”Kasnižetelac”), Odabrao i na mađarski preveo FerencFeher, Pogovor napisao László Tomán, Novi Sad,1974.; - “La Bague”, Realisation et gravure deVirgil Nevjestić, Traduction du croate par JanineMatil lon-Lasić, “La Bague de la vie”: JureKaštelan, Paris, MCMLXXVI; - “Lirika”, Naslovenski preveo Ivan Minatti, Pogovor napisaoNikola Milićević, Ljubljana, 1980.; - “Prikovanza zemjata” (”Vezan za zemlju”), Izabrao i nabugarski preveo Ivan Kolarov, Sofija, 1982.; -“Sjena života/L’ombra della vita”, Izbor/Scelta:Eros Sequi, Predgovor/Prefazione: Ivo Frangeš;Rijeka, 1986.; - “La verdure de la terre” (”Zelenilozemlje”), Izbor i prijevod Jugoslav Gospodnetić,Dvanaest pjesama prevela Janine Matillon,Predgovor Tonko Maroević, Zagreb, 1991.; -“Prsten”, Stihove, Prijevod na bugarski GeorgiMickov, Podbor i redakcija Sijka Račeva. Sofija,

1996.; - “Stihovi na poklon/Des vers en cadeau”.I zbor , predgovor i adaptacija Pierre Calderon,Prijevod Blaženka Bubanj, Zagreb, 1997.; -“Rodzinne strony”, wiersze wybrane (”Rodni kraj”,izabrani stihovi). Izbor, prijevod i pogovor EdwardF. Zych, Kraków, 2000.; - “Otvoren prozor/Anopen Window”, Haiku. Na engleski prevelaVišnja McMaster. Ilustrirao Josip Biffel. Zagreb,2000.; - “Gozba/Festmahl”, Izabrane pjesme1920.-1995. Izbor i pri jevod/Auswahl undÜbertragung Nada Pomper Predgovor/VorwortIvo Frangeš. Ulm/Donau, 2000.; - “Dodicipoesie/Dvanaest pjesama”. Prijevod na talijanskiIngrid Damiani Einwalter. Zagreb, 2002.; -“Gedichte” in deutscher Übersetzung vonReinhard Lauer. Göttingen, November 2004.; - “Izabrane pjesme/Ausgewählte Gedichte”,Izabrala i prevela/Ausgewählt und übertragenMarija Dragica Anderle, Wiesbaden, 2005. -“Poes ía Escog ida” (Cien poemas para e lcentenario), [Pri jevod na španjolski ŽeljkaLovrenčić, Predgovor Tonko Maroević], Málaga,España, 2005. - “Na stolu kruh/Bread on theTable”, Dvadeset i dvije pjesme/Twenty twopoems, Izbor, pri jevod i i l istraci je DennisWard/Selected, translated and illustrated DennisWard, Pogovor/Afterword Tonko Maroević,Zagreb, 2005. - Dragutin Tadijanović, “Desetpjesama”, Deset basni / Dušan Karpatsky, Prepjevna češki, Preklad na češtiny / Zdenka Pozaić,Grafike, Grafiky. [Predgovor Dušan Karpatsky iTonko Maroević. U 27 primjeraka.] Zagreb, 2005.

Nezaobilazan je i Tadijanovićev anto-logičarski rad: u suradnji s drugim urednicimapriredio je zbornik “Hrvatska moderna lirika”1933.; “Novija hrvatska poezija” 1952.; Pregled


Portre t Dragu t ina Tadi janov ićau l j e na p la tnu , 1988 .

nas l ikao Niko la Rei ser

121

mladoga hrvatskog pjesništva pod naslovom“Četrdesetorica” 1955., te “Antologiju hrvatskihpjesama u proz i ” 1958. - Pr i redio knj igu“Neprolaznost prolaznosti”, Predgovori i pogovoriu knjigama Dragutina Tadijanovića, PredgovorVinko Brešić, 2004.

Izuzmemo l i n jegov pjesnički opus,Tadijanović je hrvatsku kulturu i književnostp o n a j v i š e z a d u ž i o p r a v i m u m j e t n i č k i mpothvat ima, posebice kr i t ičkim izdanj ima“Sabranih djela” Josipa Draženovića, SilvijaStrahimira Kranjčevića, Antuna Gustava Matoša,Vladimira Vidrića, Janka Polića Kamova, TinaUjevića i Ivana Gorana Kovačića.

Značenje i popularnost što ju je svojimknjiževnim djelom Tadijanović stekao u Hrvatskoji stranoj kulturnoj javnosti rezultirala je mnogo-brojnim priznanjima i nagradama od kojih sespominju: Zmajeva nagrada 1964,; Nagrada gradaZagreba 1964.; Nagrada “Vladimir Nazor” za

ž i vo tno d je lo 1968 . ; Nagrada Kn j i ževnoumjetničkog društva “Poesie Vivante” za knjigu“Seize poèmes” u prijevodu Janine Matillon-Lasić (Charleroi, 1968.); Nagrada “Tin Ujević”Društva književnika Hrvatske 1987.; NagradaŽeljezare Sisak 1987.; Nagrada “Visoka žuta žita”Društva hrvatskih književnika (Vinkovci) 1990.;Plaketa “Dobro jutro, more” Josipa Pupačića(Podstrana, Poljička knežija) 2000.; NagradaJos ipa i Ivana Kozarca (Vinkovc i ) 2000.

Triput je predložen za Nobelovu nagraduza 1996., 1997. i 2005. godinu.

Grad Opatija dodijelio mu je Povelju zvi-jezde u Hrvatskoj ulici slavnih, u kategoriji Kultu-ra i umjetnost 2006.

Živi i radi u Zagrebu.

foto

Dam

ir F

ajd

eti

ć


Nikola Reiser rodio se 14. listopada 1918.u Mirnovcu pored Samobora u obiteljskoj kurijiiz 16. st. gdje je proveo i djetinjstvo. Njegov otac,također Nikola, bio je doktor filozofije, profesorzemljopisa i povijesti, umjetnički i glazbenoobrazovan, a na svojem imanju bavio se igospodarstvom. Majka mu se zvala Zdenka.

Pučku školu polazio je u Samoboru, agimnaziju u Sisku kod djeda, šk. god. 1935/36.u Zagrebu u današnjoj Križanićevoj ulici, a1936/37. putuje iz Mirnovca u Zagreb u gimnazijuna današnjem Rooseveltovu trgu.

U to vrijeme počinje i crtati kopirajućiHolbeina, Rubensa, El Greca iz knjiga, a crta ipo prirodi. Prva tehnička znanja dobio je odsestrične Anice Muačević, učenice slikara StojanaAralice. 1937. crta portret oca u ugljenu i kredi.

1938 . ma tu r i r a i up i su j e pov i j e s tumjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu,no njega napušta slijedeće školske godine kadaje upisao s l ikarstvo na Akademij i l ikovnihumjetnosti.

Na Akademij i su mu profesori KrstoHegedušić, Omer Mujadžić i Vladimir Becić, ad i p l o m i r a o j e k o d O t o n a P o s t r u ž n i k a .

Na izradi kulisa za jednu predstavu uSamoboru upoznaje se i sprijateljuje sa slikaromZlatkom Pricom. Zlatko P rica kasnije ženiReiserovu sestru Zdenku.

1941. slika prvu sliku u ulju - “U kavani”.1943. u partizanima radi u selu Kunčani

zajedno s drugim slikarima: Zlatko Prica, VanjaRadauš... Tiskaju razni propagandni materijal -publikaci je, letke, zidne novine, plakate.. .Tijekom tih ratnih godina stalno crta tako danastaje svojevrstan ratni dnevnik. Za razliku odostalih umjetnika koji su bilježili doživljaje izrata kod Reisera je prisutna potpuna odsutnostideoloških stereotipa. Crta borce, ranjenike,prijatelje bez nepotrebne heroizacije koja je bilatipična za tzv. ratnu umjetnost.

U to doba također radi crteže nevezaneuz ratnu tematiku kao npr. studije rađene premareprodukcijama i l i po sjećanju na poznataumjetnička djela.

Početkom 1944. odlazi u Topusko gdjedjeluje s grupom umjetnika a godinu kasnijeodlazi s umjetnicima u Šibenik gdje crta nekolikoportreta koji odudaraju od do tada važećihstandarda.

122

BIOGRAFIJA

NIKOLE REISERA


123

U svibnju 1945. vraća se u Zagreb inastavlja studij na Akademiji likovnih umjetnosti.

1946. boravi u Samoboru.1947. vraća se u Zagreb. Iste godine u

selu Jošani na Krbavskom polju slika brojnecrteže i ulja, a ovdje nastaje i odlična slika“Krbavsko polje” koja je sada u vlasništvuModerne galerije u Rijeci.

1948. izlaže u Salonu LIKUM u Zagrebus Pricom i Murtićem.

1949/50. studijski boravi u Parizu, u RueGay Lusac 6 . , pohađa Academie Ju l ian .

1956. ženi se Vesnom Samardžija s kojomće kasnije imati sina Nikolu.

U periodu od 1957. do 1969. putuje poEvropi i povremeno boravi u Italiji, Njemačkoj,Švedskoj.

1958. dobiva Nagradu grada Zagreba.1964. samostalno izlaže u Malom salonu

Moderne galerije u Rijeci.Od 1969. do 1983. predaje na Akademiji

likovnih umjetnosti nakon čega odlazi u mirovinu,a od 1978. do 1985. vodi Majstorsku radionicus Ljubom Ivančićem.

1970. izlaže u Galeriji Forum u Zagrebus Lovrenčićem i Murtićem.

1977. samostalno izlaže u Malom salonuModerne galerije u Rijeci.

1978. samostalno izlaže u Galeriji Forumu Zagrebu.

1985. dobiva Nagradu Moderne galerije,Rijeka.

1998. samostalno izlaže u Umjetničkompaviljonu u Zagrebu.

Redoviti je član HAZU.


DRAGUTIN TADIJANOVIĆ

KAZALO

124

LutanjeBrod (Samostan), listopad 1920. (str. 7)

Rastanak u jesenBrod (Zvjerinac), 24. listopada 1922. (str. 14)

Kad prolaziš iznenada...Brod (Zvjerinac), 14. studenoga 1922. (str. 16)

SusretBrod (Zvjerinac), 13. veljače 1923. (str. 22)

U zore blažene...Brod (Zvjerinac), 15. travnja 1923. (str. 24)

U slapu zelene mjesečineBrod (Zvjerinac), 11. lipnja 1923. (str. 28)

Čekanje u drvoreduBrod (Klasje), 21. lipnja 1923. (str. 30)

Onoj koju naslućujemBrodsko Brdo (Berkovićev vinograd),18. kolovoza 1923. (str. 34)

Romon kišeBrodsko Brdo (Berkovićev vinograd),19. kolovoza 1923. (str. 36)

Sanjam kako idem pored tebeRastušje, 11. rujna 1923. (str. 38)

ZagrljajRastušje (vinograd), 3. kolovoza 1925. (str. 42)

Nikad višeRastušje, 26. kolovoza 1925. (str. 44)

LelijaRastušje, 4. travnja 1926. (Uskrs) (str. 49)

Posljednji rastanakZagreb (Petrinjska ulica 26a), 15. travnja 1926. (str. 50)

Plavi sanZagreb (Petrinjska ulica 26a), 16. travnja 1926. (str. 58)

Ugašena svjetlaZagreb (Savska cesta 14), 9. siječnja 1928. (str. 64)

Pjesma o žudnjiRastušje, 15. kolovoza 1928. (str. 66)

Žene pod orahomBileće (Hercegovina; Kasarna, učionica 13. čete),28.travnja 1929. nedjelja, poslije podne (str. 69)

pjesme

NoćRastušje, 12. kolovoza 1929. ponedjeljak (str. 72)

Miris ljiljanaRastušje, 26. i 27. kolovoza 1929. (str. 74)

Plavetnilo nebaRastušje, 16. kolovoza 1932. (str. 76)

Pjesma MarijiZagreb (Runjaninova ulica 4), 23. veljače 1933. (str. 78)

Djevojčica i jaZagreb (Runjaninova ulica), 21. srpnja 1935. (str. 83)

Poruka iz daljineRab (Park Komrčar), 29. svibnja 1954. popodne (str. 89

Kasni žetelacZagreb (Ilica 26),23. kolovoza 1954. ponedjeljak, naveče (str. 88)

OsamljenostRijeka (Brgudi 157),19. siječnja 1955. srijeda, dopodne (str. 92)

Kad mene više ne budeRijeka (Brgudi 155),30. prosinca 1955. naveče (str. 95)

Tebi za rođendanDubrovnik (Park Gradac),23. travnja 1959. četvrtak, popodne (str. 98)

Želja pustaDubrovnik (Put Frana Supila 35),30. travnja 1959. četvrtak, naveče (str. 102)

Stihovi na poklonZagreb (Klinički bolnički centar “Rebro”),15. ožujka 1979. uveče (str. 106)

Pada snijegZagreb (Gajeva ulica 2a), 17. prosinac 1979. (str. 108)

Potajne riječi ljubaviKrapinske Toplice (Hotel Toplice),3. lipnja 1981. oko 22:30 sati (str. 112)

Svjetiljka ljubaviZagreb (Gajeva ulica 2a), 19. prosinca 1983. (str. 114)

Bio-bibliografska bilješka o Dragutinu Tadijanoviću (str. 119)


NIKOLA REISER

Ležeć i ak takva re l na pap i ru , 33 .5x50 cm1965 . ( s t r . 40 )

Sk ica za u l j eu l j e , o lovka i akva re l na pap i ru ,50x35 .5 cm, 1969 . ( s t r . 43 )

Žena sa ze l en im ve lomakva re l na pap i ru , 49 .5x35 cm1970 . ( s t r . 45 )

�avao i l j epo t i caakva re l na pap i ru , 55x45 cm1970 . ( s t r . 46 )

Ka teu l j e na p l a tnu , 115x56 cmoko 1958 . ( s t r . 31 )

Damatuš u bo j i na pap i ru , 33 .5x31 .5 cm1958 . ( s t r . 32 )

P les sa zmi jomakva re l na pap i ru , 50x35 cm1960 . ( s t r . 33 )

Jennyakva re l na pap i ru , 33x22 .5 cm1960 . ( s t r . 35 )

Nos ta l g i j aakva re l na pap i ru , 48x31 .5 cm1962 . ( s t r . 37 )

Zag r l j a jakva re l na pap i ru , 33 .5x25 cm1964 . ( s t r . 39 )

L jubav u Venec i j iu l j e i akva re l na pap i ru , 25x33 .5 cm1967 . ( s t r . 41 )

Na p rozo ruakva re l na pap i ru , 40 .5x29 cmoko 1958 . ( s t r . 27 )

Ka teakva re l na pap i ru , 50x35 cm1958 . ( s t r .29 )

P lesač icaakva re l na pap i ru , 27x21 .5 cm1947 . ( s t r . 9 )

Mode l (Pa r i z )akva re l na pap i ru , 50x53 .5 cm1950 . ( s t r . 15 )

Cocota (Pa r i z )akva re l na pap i ru , 39 .5x29 .5 cm1950 . ( s t r . 17 )

Kupač icau l j e i akva re l na pap i ru , 49x35 .5 cmoko 1951 . ( s t r . 18 )

Cabare t (Pa r i z )akva re l na pap i ru , 34x30 cm1950 . ( s t r . 19 )

Ba le r inau l j e na p l a tnu , 44x36 cm1952 . ( s t r . 21 )

Zanosse r i g ra f i j a , 46x29 cm1957 . ( s t r . 25 )

V io le taakva re l na pap i ru , 42x36 .5 cm1956 . ( s t r . 23 )

Rasp jevana damau l j e i akva re l na pap i ru , 35x25 cm1957 . ( s t r . 26 )

125

U l jub ičas tomakva re l na pap i ru , 50x35 .5 cm1970 . ( s t r . 47

Dv i j eakva re l na pap i ru , 50x34 cmoko 1970 . ( s t r . 51 )

Lebdeć i ak takva re l na pap i ru , 37x23 cm1971 . ( s t r . 53 )

Ig ratuš i akva re l na pap i ru , 50x35 cm1973 . ( s t r . 52 )

Sk ica za ak takva re l na pap i ru , 35x25 cm1971 . ( s t r . 54 )

Zag r l j a ju l j e i akva re l na pap i ru , 42 .5x32 cm1975 . ( s t r . 55 )

Akt u smeđemakva re l na pap i ru , 50x33 .5 cm1977 . ( s t r . 56 )

F iguraakva re l na pap i ru , 50x35 .5 cm1981 . ( s t r . 57 )

Na p la ž iakva re l na pap i ru , 44x34 cm1980 . ( s t r . 59 )

Žena na c r veno j s to l i c iakva re l na pap i ru , 50x35 .5 cm1982 . ( s t r . 61 )

Žena u p l avomakva re l na pap i ru , 45 .5x36 .5 cm1985 . ( s t r . 62 )

s l ike

KATALOG DJELA


Br ine taakva re l na pap i ru , 34 .5x24 .5 cm1985 . ( s t r . 63 )

Jennyakva re l na pap i ru , 50x35 .5 cm1986 . ( s t r . 65 )

Zag r l j a jakva re l na pap i ru , 42x33 .5 cm1987 . ( s t r . 67 )

Pred og leda lomakva re l na pap i ru , 35x22 cm1988 . ( s t r . 70 )

Na pozo rn ic iakva re l na pap i ru , 35x28 cm1988 . ( s t r . 71 )

Po luak takva re l na pap i ru , 34 .5x24 .5 cm1988 . ( s t r . 73 )

Pro l j ećeakva re l na pap i ru , 32x22 .5 cm1990 . ( s t r . 75 )

Raskoš ob l inaakva re l na pap i ru , 42x39 .5 cm1990 . ( s t r . 77 )

Dv i j e p le sač iceakva re l na pap i ru , 35x50 cm1990 . ( s t r . 80 )

Djevo jkaakva re l na pap i ru , 49x24 cm1990 . ( s t r . 79 )

Ze leno p r i v iđen jeakva re l na pap i ru , 50x35 cm1993 . ( s t r . 81 )

Češ l j an jeakva re l na pap i ru , 45 .5x30 .5 cm1994 . ( s t r . 84 )

S pod ignut im rukamaakva re l na pap i ru , 43x35 .5 cm1995 . ( s t r . 85 )

Ruža u kos iakva re l na pap i ru , 42x30 cm1995 . ( s t r . 87 )

Djevo jka s uzd ignut im rukamaakva re l na pap i ru , 52 .5x39 cm1995 . ( s t r . 89 )

Pred og leda lomakva re l na pap i ru , 42x30 cm1997 . ( s t r . 90 )

Češ l j an jeakva re l na pap i ru , 56x42 cm1999 . ( s t r . 91 )

Akt u p ros to rutuš i akva re l na pap i ru , 50x35 .5 cm1999 . ( s t r . 93 )

Akt s v rpcomakva re l na pap i ru , 49 .5x35 .5 cm2000 . ( s t r . 99 )

Moj sanakva re l na pap i ru , 50x35 cm2000 . ( s t r . 96 )

S ružom u kos iakva re l na pap i ru , 45 .5x30 .5 cm1999 . ( s t r . 97 )

Djevo jkaakva re l na pap i ru , 41 .5x30 .5 cm2000 . ( s t r . 100)

I za p l avog za s to raakva re l na pap i ru , 49x40 cm2000 . ( s t r . 101)

Po luak t s uzd ignut im rukamaakva re l na pap i ru , 42x29 cm2000 . ( s t r . 103)

U Tun i suakva re l na pap i ru , 62x46 cm2001 . ( s t r . 105)

Češ l j an jeakva re l na pap i ru , 56x42 cm2001 . ( s t r . 107)

Po luak takva re l na pap i ru , 42x29 .5 cm2001 . ( s t r . 109)

Crnokosaakva re l na pap i ru , 35x26 cm2003 . ( s t r . 110)

Tunežankaakva re l na pap i ru , 42x30 cm2002 . ( s t r . 111)

Djevo jka u cv j e tno j ha l j in iakva re l na pap i ru , 32x23 cmoko 2002 . ( s t r . 113)

L jepo t i caakva re l na pap i ru , 56x42 cm2003 . ( s t r . 115)

Tunežankaakva re l na pap i ru , 56x42 cm2004 . ( s t r . 116)

Haye takva re l na pap i ru , 40 .5x30 .5 cm2005 . ( s t r . 117)

126

Biografija Nikole Reisera (str. 122)


N a k l a d n i kG A L E R I J A M O N A L I S A

I z b o r p j e s a m aA k a d e m i k

D R A G U T I N T A D I J A N O V I Ć

I z b o r s l i k aA k a d e m i k

N I K O L A R E I S E R

P r e d g o v o rA k a d e m i k

T O N K O M A R O E V I Ć

T i s a k i u v e zK r a t i s

Z a g r e bs v i b a n j 2 0 0 6

Galeri ja Mona LisaZagreb

Tkalčićeva 77tel . 01 46 68 649

www.galeri ja-mona-l isa.com

I S B N 9 5 3 - 7 3 5 2 - 0 1 - 3

C I P - K a t a l o g i z a c i j a u p u b l i k a c i j iN a c i o n a l n a i s v e u č i l i š n a k n j i ž n i c a - Z a g r e bU D K 7 5 R e i s e r , N .

8 2 1 . 1 6 3 . 4 2 - 1

R E I S E R , N i k o l aE r o t i q u e : G a l e r i j a M o n a L i s a , Z a g r e b / < s t i h o v i >

D r a g u t i n T a d i j a n o v i ć ; < s l i k e > N i k o l a R e i s e r ; < p r e d g o v o r >T o n k o M a r o e v i ć ; < f o t o g r a f i j e M a t i n H e n c > . - Z a g r e b :G a l e r i j a M o n a L i s a , 2 0 0 6 .

I S B N 9 5 3 - 7 3 5 2 - 0 1 - 3

1 . T a d i j a n o v i ć , D r a g u t i n 2 . M a r o e v i ć , T o n k o

4 6 0 4 2 5 0 9 3

edici ja erot iqueknjiga I


Zagreb, Tkalčićeva 77 | 01 46 68 [email protected]

Documents

TADIJANOVIĆ REISER erotique · C M Y CM MY CY CMY K Tkalčićeva 77 tel. 01 46 68 649 REISER galerija mona lisa 2006 TADIJANOVIĆ erotique galerija mona lisa