�����������������������������������

����������������������

�����������

�������������������������

� � � � � � � � � � ! � " # � � $ % � �

ALFONS KAUDERS, SENJ

NEKOLIKO RIJE�I OPOŠUMLJAVANJU KRŠAOKO NAŠIH PRIMORSKIH

KUPALIŠTA.

POPULARNI PRIKAZ

HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

ZAGREB 2008.

w w w . s u m a r i . h r / k a u d e r s

����������������������������

�����������������������

���������������������������������������������������������������������������������������

������������������� �������������

������������������������������� ������������ �����������!����������"

#��$#����%����������������������������������� � ������� � ������� � ������� � �������� � ����� � �� ���&������'(��&�������� � � � )�����������* � �#+#, � �����- � ���������� � � � ����� � &���� � ��������� � ����, � ��, � .����� � /������� � �#+#, � ��,� � ��������� � � ������ � ��&������������ � �� � �������� � � � ���� ������� � ������������ � ��������� ����������,

.�����/�������������������0� ����� �������&����������������������� ����&��� �� �0� ���� � � �/������, �/�, � �������� ���������� �&������� ��$",� ��,����1����������'2��&�����*�������������������&���������$3,� ��,�!��&�����������������&�������������������4�������������������4������������� ����&������&�����������������������������/�,��������������������,����&�����&�������������������������5����$+,� ��,���6��������7���������&�������%���������� ��$#��$�$, � ��, � &� �/�, ��������� � ������� � ��� � �� �������� � �������������������������������!��������,�!���������������8 ������$"��$"", � ��,�&��5��������� ��������� ����&������, �0������������������&������������/�,�������������������9�������$""�"3,� ��,��������$"3�:,� ��,�&��������������������������� �)�����������,�(�������������&�9�������������������&����������������������� ���������9�����������������$:��$$,� ��,��������������� � � � ���������� �� � ��������������������������������� �� �����������$:�,� �����,

(�� �� ����������� � ������� � ������&���� �&� ���� �;������� ��������� ���������������"+� ������� ������������ ���&���������&����������������������� � ������� � �� � ������ � ���������� � �&���� � ��������� � � � ������� � &� � ��������������������������������������������������������������������������������������������� � �����5������ � �� �������� � ������������ � &������ � ������� � ����4��������� � �������� � ����� � �����5������ � �������� � ������� � �� � ����������������� � ���������, �8� ������� ������������� � � � ������������ � ������� �(��&���������� � )������������&��

���������� � ����� � � � ;��������, � @�� � �� � �������� � A.0� � � � ���� � �&������?������� � ������������� � �� � ������� � ��������� � �������� ��������������������,�9��������������4������������ �?������� �����������$<,� ��,����������������������������� ���������� ����������,�������&�5�����/������� � ���������� � �� � ���������� � ��������� � ?������� � ������������������ �� ���� �� �., �/������ � '���,* � > �B��������������������� � ����������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������� ,

� � ������ � ����������� � ��� ��� � ������� � � � ������4���� � �� � ��� �������� � �������� � �� � ����� � � � �������� � �������� � ��� ��� � �������� � ������������ � ����5��� � B(������ � ������ � � � ������������ � ���� � ��� � ���������������� ���������C� ����� � �� �������� �9���& �&������������� � ����&������D�������A���������9�������$,� �����,���������������� ���4��4�������4������ � ��&���� � ���� � � � ������������ � ���� � ������� � ���� � � � ��&�������������, �E��������������������� �., �/������ � ����&�� � �� ������ � ��������������&��������������������������� ���������������������������������������,�(� �������� � ����5��� ������ � ����� � �������� ���5�> � B!�� ��������� � ��������������� � ���� � ������ � ���� � ��������� � �� � ������� � ����� ����� � � � ��������������� �� ������������������������� ����������� , �!������������������������������������ ������������������������������ ��������������������&�����������4� � ���������� � ������ � ������4��� � ������ � ������ � ������������� ���������&��������������������, �8������ ���������� ���� �������4������������&����������������������/����������!� ��������������������F�������� �F�����/����, �E���������������.,�/������ �'���,*> �B"������������������������� � # ������$��� �������� �������� ���������� � ������� � ��� � ������ , �8�����������,

����������� �����������������D����� �A��������� �����������������"�,"��������$=��������� ��������:"����&��3� �����������������,$

���������������������'���*>�B(���������������������������������������������������������������������������������������&�"��������������������������������������������������������������� ,

!�����4���������������������������1�����.��4����� �������������������&�� ���&���&�����������������������������������������4���������������������� � &����� � ���������� � �������� � ���������� �������, � (� � ��� � ����������� � ������ � ��� � �� � �����&���� � �� � ������ � ����������� � ����� � ����4�,�(�5����� � ����� � &����� � ���� � ������4��� � �� � �������� � &���� � ������������������� ������� � ����� � �� � ����� � � � ���� � &������ � � � �������&�������,�!�����.,�/����������4�������������������������������&�������������� ��������� � ������� � �� � ���� � �����, � (� � ��� � ����� � ��������� � �� � ������������������� � ����4� � ������������� � �� � � � ���� � ����� � � ���� � ���������,�!������������������5� ����������������������������������������� ����������������������������� ���4� ���������������� �����,�!�������������������������� � �������� � ����4�� � � � ������� � ����� � ����4�� � ����� � ������� � �����������4���������������������������������������������������������������������������,�(������������5���������������������������� ������������ �������������������������������, �9����������&�������������������������&�������������� � � ������������ ��� ��� ����������������� ���� �����5��� ������ � ����� �+3� �����, � 1������� � ��4��� � �����5����� � �������� � ������ � � � ���������������������� ����������������������������������������������������������& ������������������������,�0�� ��� ���������������������������������������5�����������������������,�E�������������� ����������������������5���������� � �&��������� � ��������� � ����������� � &����������� � � � �&��� � ��� ���&����������������������5����������������������������������������������������������������������������������4�,

(�� ���������5�����������������������������1�������;���&���4��$#,� ��,���������>�B)���&�*&�'�������������������������������������������������������������������������������������������������������$���������������������������������������������������+�����������������,��������������������-.�����������������������������������������$������� ,

(����F����������,��������"

#,� �����

F����)�������4

I.

�udna li i neugodna iznena�enja za putnika, što se s naših brdovitih išumovitih krajeva spušta k našem moru! Na jednoj strani prostrani gajevi i šumestoljetne i gorde sa zaraslim brdima i dolinama — da spomenemo samo Velebit iKapelu — a na drugoj strani pusta i beskrajna pustoš — goljet — naš primorskiKrš pust i neplodan.

Uz obalu našeg Primorja kao i uz obalu naših otoka po vinodolskomprodolu i po kraškoj visoravni nanizana su sela i zaseoci i to gdje gdje jedno selodo drugoga, a onda opet ku�a od ku�e po nekoliko kilometara daleko. Po svim timselima prebiva vrijedan i ko mrav radin narod, koji ve� kroz vijekove �uva svojebijele, kamene domove i ono malo zemlje ogra�eno suhozidom. Teškim i mu�nimradom grbe�i se i kopaju�i i ruju�i poput krtice stvara naš primorac iz kamenazemlju, rukama diže i valja teške kamene groma�e, da na�e lopatu dvije crljenicepa da na njoj uz svoj skromni ku�erak u zatišju od bure uzgoji koju smokvu ilimendulu.

Visokim groma�ama zašti�uje tijesne i uske vinograde i umejke te �uva tugrudu zemlje i taj kamen za potomke, koji �e opet prže�i se na suncu opaljenim ižuljevitim rukama obra�ivati taj dragocjeni, morem kroz vijekove oplakivani kraj,što ga Bog i priroda nadariše, a ljudi ga pre�esto zaboravljaju i napuštaju.

Ovo nekoliko redaka upu�ujemo svim onima, koji obitavaju na obalamanašega mora i svim onima, koji k nama dolaze vedre duše i dobrih misli. Ali ve�sada treba da naglasimo, da pod primorjem ne razumijevamo samo onaj uski rubuz more, na kojem se odvija veseli kupališni život ve� i bliže i dalje zale�e, dokojega ne dopire šum našeg Jadrana. Isto tako ne razumijevamo pod kulturomkrša samo zašumljavanje ve� i druge radove kao: ure�enje bujica i vododerina,izgradnju vodovoda i nakapnica i poboljšanje pašnjaka. Ovom se pridružuje ipodizanje vo�arstva i to besplatnim dijeljenjem vo�aka, pa ure�enje gaji�a uljika,uzgoj dudinjaka i podignu�e ku�nog obrta. No sada je najpotrebnije i najpre�eure�enje ve� postoje�ih cesta i izgradnja novih cesta uz obalu i od mora dovisokih šuma. Sve se ovo dade materijalnim žrtvama podignuti, ali imade jednavrlo znatna stvar, za koju ne treba materijalnih žrtava, a ta je da sve podru�neinstitucije i sva inteligencija naša propagiraju rad oko pošumljavanja i daju uputenarodu, kolike štete nastaju nerazboritom sje�om i uništavanjem šume.

�����

II.

Krš Hrvatskog primorja veže se s onim u Istri te su geološke prilike našegkrša gotovo jednake onima Istre i Kranjske, a karakterišu ga vapnenci i dolomiti.Ovi se vapnenci protežu od Kranjske �itavom našom obalom do dalmatinskegranice i dalje. Iako su svim onima, koji nastavaju ovaj kraj dobro poznatezna�ajke krša, — mi �emo ipak spomenuti, da je najvažnija zna�ajka krša po-manjkanje kulturnog tla i pomanjkanje vode temeljnice, a u primorskom se kršuovim zna�ajkama pridružuje još jedna i to pomanjkanje šume.

Mjestimice se proteže na kilometre i kilometre tužna golijet — mrtva�kimbijelim plaštem pokrivena krajina bez života. Ali svuda, gdje bura i kiša nijesuodnijele i posljednju mrvu zemlje vidimo izraslu travu, kadulju ili vrijesak. Našebiline imadu zaista zagonetnu životnu snagu; one se svuda šire, gdje je ostala baršaka zemlje. Od lista se stvara i skuplja pomalo plodna zemlja, na kojoj se na-stanjuju mahovine i drugi sitniš, koji dalje stvara plodniju zemlju, gdje se opetnastanjuju trave, a kasnije i sitno grmlje. Ako se takav kraj, u kojem je priroda za-mijenila bijeli plašt sa zelenim, u svom daljnjem razvoju ne smeta, imademo ve�za koju godinu i koje drvce, ve�i grm i bujniju travu.

Me�u mnogim uzrocima postanka golog krša naves�emo onaj naglavniji, ato je neure�eno uživanje paše t. j. neograni�ena paša i time skop�ano zatiranje iuništavanje šume.

Kasnije pak — kad je šume nestalo — došlo je kopanje panjeva, a k svemutomu snažna bura i u ljetno doba visoka toplina i dugotrajna suša. Ono malozemlje pretvara se u prah, a ono što bura ne odnese i ne staloži na drugimmjestima, odnose jesenje kiše. Kona�ni je rezultat goli krš, koji se prostire odgranica visokih šuma sve do mora.

Ovo udruženo djelovanje prirode i �ovjeka vidimo u ovim krajevima idanas. Primjeri su za to okolina Ošlijevog polja kod sela Klari�evac pa prostoroko Grobinštine te okolice sela Razbojište i Oltari.

Malo prije spomenusmo i štete od neograni�ene paše, a sada možemoodmah nadovezati i nekoliko rije�i o privrednim prilikama našeg primorja.

Iako u našem primorju imade ogromnih površina krša, ipak tu nalazimo svevrsti agrikulture, ali je tlo sposobno za obra�ivanje tako maloga opsega, dakulturne površine jedva kroz dva mjeseca svojim prirodom prehranjuju našegzemljoradnika.

�����

Znatna je privredna grana jednog dijela pu�anstva — i to uglavnom naostrvima — vinogradarstvo. Osim vinogradarstva bavi se naš primorskizemljoradnik uzgojem uljika, no nažalost za taj posao nema u našim krajevimadosta volje i mara. Kod nas bi uzgoj uljika morao biti na znatno višem stepenu, aliu našim krajevima (osim na otocima i u crikveni�kom srezu) ne mari pu�anstvoza ovu vrst kulture. U nekim se dijelovima primorskog krša bavi pu�anstvo uznatnoj mjeri i vo�arstvom. U svim od bure zašti�enim dijelovima primorskogkrša mogu�e je s uspjehom uzgajati vo�ke i to napose orah, trešnje, mendule,kajsije i smokve, pa kad bi pu�anstvo bilo bolje upu�eno u njegu vo�aka bilo bivo�arstvo na znatno višem stepenu. Posljednjih je godina u tom pogledu postignuti neki napredak. Banovinski putuju�i u�itelji vo�arstva i sreski poljoprivrednireferenti drže u mnogim selima uspješna predavanja i daju upute o uzgoju vo�akai spremanju vo�a.

Osim toga dobiva podru�no pu�anstvo uz pogodovne cijene iz banovinskihvo�nih rasadnika oplemenjene i izabrane vo�ke, a inspektorat u Senju iz svojihvo�nih rasadnika u Senju i na Velikim Brisnicama ve� od nazad nekoliko godinadijeli besplatno zemljoradnicima u podru�ju grada Senja i sreza senjskog godišnjenekoliko hiljada oplemenjenih vo�aka.

Spomenuti se mora, da su klimati�ke prilike našega podru�ja mjestimicevrlo podesne za vo�arstvo te bi pu�anstvo prodajom vo�a moglo imatiznatne koristi, a mirne duše možemo kazati, da bi se mnoge obitelji prodajomvlastitog priroda vo�a mogle i kroz �itavu godinu prehraniti.

Najve�i dio zemljoradnika, osobito onih na teritoriju bivše vojne Krajine ina otocima, bavi se sto�arstvom. Krš i zajedni�ki pašnjaci identi�ni su pojmovi teje prema tome i pošumljavanje krša uglavnom vezano i na ure�enje kraškihpašnjaka.

Kraški pašnjaci u sadanjem svom stanju nijesu baš najpodesniji zaracionalno sto�arstvo, ali obzirom na njihovo veliko rasprostranjenje prehranjujumršavom svojom vegetacijom znatan broj stoke i to osobito veliki broj ovaca, anažalost i koza.

Ali sto�arstvo tako�er postepeno propada radi sve ve�e neplodnosti tla. Dase sto�arstvo na kršu podigne neophodno je potrebno da se poboljšaju pašnjacitako da se uvede �ubrenje umjetnim, gnojem i sijanjem podesnih trava. Ali jepotrebno i na ovim pašnjacima urediti redoslijed za pašu. Osim toga treba na timpašnjacima izgraditi vodospreme, jer u �itavom tom našem kršu nema gotovo nikapi žive vode.

�����

Nadalje treba izgraditi pastirske kolibe i skloništa za stoku pa izvestiputove, urediti napajališta kao i sabirališta za mlije�ne proizvode. Od sto�arstvaživi u našem kraju više od polovine pu�anstva te je ova grana gospodarstva �esto ijedino vrelo prihoda pa stoga treba sto�arstvu odnosno poboljšanju kraškihpašnjaka prikloniti najviše pažnje. Naglasiti nam je da se samo i isklju�ivoure�enjem paše taj naš goli krš može bar donekle pošumiti. Uredi li se povoljnopitanje paše bi�e i na kršu za koju godinu šume.

Sadanje stanje pašnjaka daje stoki vrlo malo hrane. Prema tome treba stokai velikih površina, da se prehrani. Tako n. pr. odrasli komad treba površinu od2.80 ha kraškog pašnjaka, mazga ili mula 1.5 ha, magare 1 ha, ovca 0.6 ha, a koza0.7 ha. Poznato je da poradi znatne ljetne temperature i pomanjkanja oborina uljetnim mjesecima gotovo sva vegetacija usahne te nam naši pašnjaci na kršu upolovini mjeseca jula pokazuju sliku kraške stepe. Za vrijeme toga sušnogaperioda brsti stoka grmlje tako, da su joj samo list i mladice našeg grmlja glavnahrana pa se tome imade zahvaliti, da zemljoradnik u kršu može timariti razmjernoveliki broj stoke. Prema tome se vidi, da je sto�arstvo u podru�ju našegprimorskog krša, i to navlastito na Velebitu, u vrlo primitivnom stanju pa seobzirom na loše stanje pašnjaka stoka nalazi u vje�itom kretanju i potroši najve�idio energije traže�i hranu.

III.

Posljednjih �etrdeset godina turizam je u svim obalnim mjestima uzribarstvo jedini na�in privrede. Turizmu poklanjaju vrlo mnogo brige svi državnifaktori, a poglavito Ministarstvo šuma i Rudnika, Ministarstvo Trgovine teBanska Uprava Savske banovine. Radovi na pošumljavanju krša u našimpoznatim kupalištima stoga su i provedeni u neposrednoj blizini njihovoj tako, dasu nam ve� gotovo sva naša morska kupališta zaokružena lijepim starijim kraškimkulturama. Mnoge od ovih podignutih kultura danas su u samim mjestima i služekao kupališni parkovi.

Šumarske vlasti radile su od uvijek u sporazumu s lje�ilišnimpovjerenstvima, op�inskim zastupstvima pa baš ovom zajedni�kom raduzahvaljuju svoj postanak i uspjeh mnoga kraška branjevina i ve� starija kultura.Prema tome je možda i suvišno da se pu�anstvu, koje je ve� decenije u sporazumusa šumarskim vlastima, daje uputa u samu provedbu radova na pošumljivanju.Zbog toga ni ova kratka raspravica ne�e i ne može ništa novog dati u tom pravcu,a i onaj, koji �e ovih par redaka pro�itati, na�i �e u njoj ve� dobro poznate stvari iosobito ono, što je na konferenciji šumarskih stru�njaka na Sušaku u mjesecufebruaru 1933. raspravljeno.

�����

-- -- --

Odredbama šumskog zakona § 92—105 data je mogu�nost za sistematsko ibrzo pošumljavanje i uop�e kultiviranje krša (Vidi Balen »Naš goli Krš« str. 237).Po § 92 re�enoga zakona imadu se u roku od deset godina (do kraja god. 1940.)izlu�iti ona zemljišta, �ije pošumljivanje traži op�i interes. Naro�ito se imaduizlu�iti sva zemljišta, kojih pošumljivanje ima da sprije�i stvaranje opuzina ilavina, rušenje kamenja, postanak vododerina, štetan utjecaj vjetrova i bujica. Istose tako ima izlu�iti potreban dio zemljišta u oblastima slabo pošumljenim radipoboljšanja klimatskih i higijenskih prilika i radi unapre�enja turizma i prometastranaca.

Po § 93 šumskoga zakona imadu se sva ova izdvojena zemljišta sistematskipošumiti i rad na pošumljavanju krša najzad za pedeset godina dovršiti.

U podru�ju Gornjeg Jadrana imade neplodnog krša oko 36.000 ha t. j.takovih krajeva koji se nikada ne�e mo�i privesti zašumljavanju i koji po svojprilici nisu nikada bili obrasli šumom. Uglavnom se imade provesti zašumljavanjekraških pašnjaka, kojih imademo u Gornjem Jadranu oko 77.000 ha. Od ove bi sepovršine dalo privesti zašumljavanju u podru�ju

sreza Sušak oko 2.600 ha

„ Crikvenica „ 2.000 „

„ Novi „ 2.500 „

„ Senj „ 4.000 „

op�ine Karlobag „ 1.400 „

grada Sušak „ 80 „

„ Senj „ 50 „

sreza Kastav „ 600 „

„ Krk „ 4.000 „

„ Rab „ 4.000 „

ukupno 21.230 ha

Uspije li da se obzirom na materijalna sredstva godišnje privedezašumljavanju 420 ha, to bi za pedeset godina uglavnom bilo provedeno ono, za�im težimo.

�����

Ovo bi bio maksimum, koji bi se mogao oteti površini odre�enoj za pašu iprivesti zašumljavanju. Ukupni trošak kulturnih radova iznosio bi godišnje1,512.000 Din, a osim toga za popunjavanje starih kultura od 200 ha godišnjitrošak 300.000 Din. Veliki dio novo osnovanih kultura mora se ograditisuhozidom te je prema tome u godišnje preliminare potrebno uvrstiti i taj trošak, ito godišnje za 15.000 teku�ih metara suhozida 150.000 Din. Prema tome bisveukupni trošak iznosio 1,962.000 Din.

Izdvojiti se imadu u okolici i zale�u naših primorskih kupališta i lje�ilištaoni krajevi, koji su ome�ašeni ovom me�om: Orehovicom do kote 368 zvaneVeternica pa dalje do kote 299 ispod zaselka Juranj, a od ove kote do kote 336kraj kolodvora Bakar. Zatim od spomenute kote 336 u ravnoj crti do sela Meja.Od Meje ide me�a cestom do gradine Hreljin i do Križišta te preko Malog Dolado Velikog Dola kota 202, od kote 202 te�e me�a do kote 329 u na kotu303 iravno na kotu 334, a od ove na kotu 362 pa do kote 76 gradina Badanj. Odgradine Badanj, pa do kote 189 (Sv. Trojica) ide me�a do kote 380 (Drenjin), aodavde preko kote 329 na Sv. Barbaru i Sv. Juraj (kota 257). Od kote 257 pružase me�a preko vrha Osag na kotu 105, a od ove do vrha Osljak (kota 257) i daljena kotu 176 sve do Povila. Sa zapadne strane me�aši Rje�ina, a ostalu me�u odSušaka do Novoga �ini Jadransko more. Ovaj ovako zatvoreni prostor imadepovršinu od po prilici 2.000 ha.

Ovo ome�ašeno zemljište je posjed dijelom privatnika, a dijelom opetzemljišnih zajednica. Privatni posjed uglavnom je pošumljen listopadnom šumom,koja se proteže do mora, a posjed zemljišnih zajednica je opet pašnjak, koji jeisprekidan ve� sada mjestimice lijepim kulturama i branjevinama.

Da podignemo mediteranski karakter toga ome�ašenog vlasništva, trebaprivatne �estice mjestimice tu i tamo pošumiti ve� odraslim �empresima. Onda binam obala od Sušaka do Novoga prikazivala sliku, kao što je kraj Dubno izme�uKraljevice i Sv. Jakova. Kulture na posjedu zemljišnih zajednica imadu se vezatikao što je to u�injeno izme�u Crikvenice i Selaca.

Sasvim je naravno, da se na svim tim privatnim posjedima i posjedimazemljišnih zajednica imade u velikoj mjeri uzgojiti lovor, primorski bor, alepskibor, a uz samu obalu biljke, koje podnose periodi�ko zalijevanje mora kaoTamarix, Rhus Hirta, Populus nigra, a eventualno i drugi halofitni sitniš.

Od Novoga dalje i to u op�ini Ledenice imade se narednih godina dovršiti sradovima u krajevima, koji su ve� odavna stavljeni u zabranu. Pogotovo se imadudovršiti radnje u zaštitnom okolišu vodovoda Žrnovnica te u branjevini Drmun-Klenovica, koja me�aši s prije spomenutim zaštitnim okolišem. Novi se radovi u

�����

toj op�ini imadu provesti u kraju »Veleš« te u okolišu gradine Ledenice ivodovodnog rezervoara ispod spomenute gradine.

U podru�ju op�ine Krivi Put imade se nastaviti i u što skorijem rokudovršiti zašumljivanje onih branjevina, u kojima se ve� nekoliko godina radi ikoje radi pomanjkanja sredstava nije bilo mogu�e dovršiti. Osim toga imadu sepošumiti i umiriti obale onih bujica koje ugrožavaju cestu Senj—Novi.

U podru�ju grada Senja imade se znatan dio okoliša proglasiti zaštitnimokolišem i pošumiti, a napose se imadu dovršiti radovi na branjevini »Nehaj«.

U teritoriju op�ine Sv. Juraj treba, nastaviti s radovima u mnogimzapo�etima, a ne dovršenim branjevinama, te nastaviti s pošumljavanjemnajbližega okoliša t. j. kraja »Vojno vježbalište i Gradina«.

U op�ini Jablanac treba dovršiti radove u kraju »Gradina« koji se nalazi tikmjesta Starigrad, a osim toga nastaviti s pošumljavanjem u Kladi i to kraj nadškolom. Kupalište i mjesto Jablanac imade ve� izdvojenih krajeva zapošumljavanje te se baš krajevi »Gradina«, »Kla�enica« i »Zavrtnica« pošumljujuonim biljnim elementima, koji �e tom mjestu dati mediteranski karakter (lovor,ružmarin, razli�ite vrsti cedra, �empresa i dr.). U podru�ju spomenutog mjestaimadu se svi privatni posjedi, koji leže uz desnu stranu obalnoga puta Jablanac—Stinica zasaditi �empresima, lovorom i inim zimzelenim biljem. Ovi su posjedipokriti danas listopadnom šumom.

U op�ini Karlobag treba u prvom redu izdvojiti zaštitni okoliš oko �itavogmjesta Karlobag i nastaviti s radovima zašumljavanja u onim branjevinama, ukojima je obzirom na nestašicu novaca ovaj rad ostao nedovršen.

Kako i na koji na�in �e se radovi od Karlobaga dalje prama me�i PrimorskeBanovine razvijati, ne može se zasad kazati tek se mora primijetiti, da pokušaj tihradova poradi neshva�anja žiteljstva nije uspio (Bari� Draga).

Ve� sada treba spomenuti, da se u postoje�im ve� odraslim kulturama uokolici naših kupališta imadu izvesti putovi i staze. U zale�u našeg najve�eg inajljepšeg kupališta Crikvenice nalazi se ve� odrasli nasad crnog, primorskog ialepskog bora zvan »Voljak«. Ovaj kraj treba ispreplesti mrežom putova i tako �ese dobiti u samoj Crikvenici prirodni park od gotovo sto jutara. Bi�e isto takomogu�e sli�ne prirodne parkove urediti i u drugim našim kupališnim mjestima.Razumije se da se te kulture u prvom redu imadu oprezno prorijediti i u njimasaditi zimzelene grmove.

����

U zale�u grada Senja imademo na stotine jutara ve� odraslih branjevina(Paškvanovac, Borovo, Sijaset, Senjska Draga i dr.). U ovim branjevinamaizvedeno je ve� nekoliko km turisti�kih staza. S ovim radom treba nastaviti i uprvom redu izvesti takovu stazu od gradine »Nehaj« preko Trbušnjaka uPaškvanovac, a bilo bi od potrebe, da se izvede i turisti�ka staza od sela Ron�evi�dolac, Hrmotine do Oltara.

Izgradnjom ove staze dobio bi grad Senj spoj preko Oltara sa Zavižanom.Izvedba turisti�kih staza potrebna je i u prirodnoj sastojim crnog bora Borovadraga, a ta se sastojina nalazi u zale�u samog mjesta Sv. Juraj.

Za prostor izme�u Velebita, Sv. Jurja i Jablanca bi�e prema ing. Premuži�upotreban ovaj sistem prometila: a) Longitudinalni spoj kroz prvu terasuVelebitskog masiva po�evši od južne strane Tomljanova brijega ispod kote 1015 sceste Jablana�ke pa preko Dundovi� Podova, Male i Velike Brisnice, branjevinaZavižanska glavica, povrh Gornje Klade na Lokve pa na Trnovac i dolje prekoKrsta�e i Pandora na Sv. Juraj—Oltare, b) Od ove longitudinalne veze trebala biveza izme�u Dundovi� Podova i Male Brisnice silaznim smjerom povrh Stinicena doljni dio cesta Jablanac—Štirova�a. c) Od Velike Brisnice spoj togalongitudinalnog puta s primorskom cestom kod Brali�a (260 m) i s morem uStarigradu, zatim: d) S kraja kraške branjevine Zavižanska Glavica preko GornjeKlade spoj s primorskom cestom na visini (cca 370 m). e) Sjeverni diolongitudinalnog spoja trebao bi silazni trak preko Volarica na cestu oko Mateši�Poda. Na tu glavnu okosnicu koja odgovara glavnim životnim interesima i po-trebama podgorskih sela vezala bi se sekundarna mreža putova i staza.

U ovoj dakle skiciranoj mreži podgorskih putova bila bi cesta Starigrad—Velike Brisnice po�etni, važni organski �lan, koji bi razilaze�i se na svomgornjem kraju lijevo i desno udario logi�ni po�etak izvedbi spomenutog lon-gitudinalnog ispodvelebitskog prometila. Znatan dio ceste Velike Brisnice—Brali�i i Brali�i—Starigrad ve� je i dovršen, a koliko bude dostatnih nov�anihsredstava mogao bi se ovaj cestovni pravac dovršiti do konca godine 1934.

Ovom se zgodom mora naglasiti, da je od preke potrebe da se izvedeproširenje ceste Senj—Karlobag i produženje primorske ceste od Karlobaga dome�e Primorske banovine.

Odavna se ve� �uti potreba, da se izvede cesta Vratnik—Krivi Put naLedenice te se o tom nacrtu ve� mnogo pisalo i govorilo. Isto se tako mnogo ve�govorilo i pisalo o izvedbi ceste Bribir—Li�, a ovlaštenici zemljišne zajedniceBribir velikim su troškom mnogo km te projektirane ceste izveli te je dužnostdržavne vlasti, da i ona u�ini svoje. Trebalo bi nadalje, da se provede izgradnja

����

ceste Drežnica—Alan na Krivi Put kao i proširenje ceste Senj—Vratnik te ovucestu preložiti izme�u Melnica i Vratnika. Ovim preloženjem bilo bi mogu�e i zazimskih mjeseci uzdržati promet na spomenutoj cesti.

Glede radova na otoku Pagu moramo spomenuti, da je u prvom redupotrebna obnova šume »Selac« i to s pinijom i morskim borom, koje vrste tamovrlo dobro uspijevaju (okoliš lugarske ku�e). Kod Košljuna na otoku Pagunailazimo na ve� odrasle gaji�e crnog bora, primorskog bora i �empresa, u kojimaimade tu i tamo koja pinija. Ove kulture treba popunjavati s mediteranskimbiljkama. U okolici mjesta Pag imade se nastaviti s radovima u kraju Miroši�itako, da se narednih pet godina ova ogra�ena i za sadnju odre�ena površina od100 ha ve� jednom dovrši.

U nedalekoj Metanji na otoku Pagu odre�en je za pošumljavanje kraj»Zaglava« s površinom od 75 ha. Od te površine pošumljeno je oko 30 ha, i to uglavnom sijanjem sjemena primorskog bora. Kultura »Zaglava« u neposrednojblizini Novalje ve� je dovršena, a treba provesti pošumljavanje, koliko još nijeprovedeno i to od Benkove Drage prema Košljunskoj Lokvi.

Upravo kao i obala našega Primorja tako pripada i susjedni otok Krk gotovou cijelosti regiji hrasta. Uglavnom je otok pokrit niskom hrastovom šumom, koja�ini zajednicu s primorskim jasenom, crnim grabom i drugim listopadnimdrve�em. Veliki prostori kamenjare pokriti su borovicom i dra�om (Paliurus). Naotoku Krku zahvatila je mediteranska vegetacija tek maleni dio i to kod StareBaške, a kraj Vrbnika nailazimo sa�enu crniku, osim toga samoniklu zeleniku,planiku i uljku. Ostaci sastojine crnike daju nam dokaz, da je tim hrastom biopokrit ve�i dio južnog dijela tog otoka. Svakako �e biti potrebno, da se svi krajevizašti�eni cd bure pošume mediteranskom vegetacijom i to u glavnom onakvimvrstama, kakve nalazimo na otoku Rabu.

U okolici kupališnog mjesta Baška imademo ve� lijepih kultura, i to: Sv.Mihovil, Sv. Ivan, Crnac, Križnica, Brdo i Zakan. Bilo bi od potrebe da senarednih godina provede pošumljavanje kraja Zabla�e, koji se kraj nalazi krajkupališta.

U okolišu kupališnog mjesta Vrbnika radilo se na pošumljavanju u krajuSupuška, Kastril, Crnikova strana, a u budu�e bi se imao kraj Zgribnica i Mule�privesti kulturi, jer su ti krajevi u okolici kupališta.

Kraj »Šupljak«, koji se nalazi u okolici kupališta Aleksandrovo, imade sedovršiti koliko još nije dovršen, a novi se radovi na pošumljavanju imadu provestiu mjestu »Koludarsko«.

�����

Pošumljavanje se nadalje vršilo i na privatnim imanjima okolice Glavotokte su neki vlasnici zasijavali u postoje�oj listopadnoj šumi sjemenje pinije. Kakavje uspjeh ovim zasijavanjem postignut, nije mi poznato, ali držim, da su nekiuspjesi postignuti, jer se ina�e ne bi tim radovima nastavljalo.

Obzirom na pomanjkanje zemljišta, koje je vlasništvo op�ine, nije se uneposrednoj blizini kupališnog mjesta Krk pošumljavalo, a bilo bi potrebnoobnoviti drvored od mjesta Dražice do samog mjesta Krka, urediti park Sv.Bernardina, proširiti Tyršov park i nanovo urediti drvored kod groblja.

U okolišu kupališnog mjesta Malinska radilo se na pošumljavanju u krajuDraga, Bok od Drage i Petrašovica. Koliko pošumljivanje u tim krajevima nijedovršeno, ima se dovršiti.

Udaljeniji krajevi Ert i Greben kupališnog mjesta Omišalj ure�eni su, atreba nastaviti u okolici kraj kupališta u krajevima Ert, Strana, Mali Kijac.

U okolici kupališnog mjesta Njivice nije dosada ništa pošumljeno, jer je�itav kraj pokrit niskom šumom.

U blizini kupališnog mjesta Šilo radilo se na pošumljavanju kraja Konjsko,što treba dovršiti.

Na pošumljavanju goljeti na otoku Rabu radi se ve� dosta dugo te u okolišuRaba imademo kultura kao Vlaška Laz, Farkanj, Sv. Kristofor, Guše, Komer�ar,Crnika, Slatina i znatne kultivirane površine u blizini Lopara. U glavnom seprovodi pošumljavanje crnikom, alepskim borom, lovorom i bagremom. U šumicrnike Dundo imademo umjetno sa�eni Quercus suber, deodarski i libanonski ce-dar te stara stabla pinije, primorskog, korzi�kog i alepskog bora. Sjeveroisto�nidio otoka i to napose onaj dio, koji se s najvišeg vrha (Kamenjaka) otoka spušta kmoru u glavnom je kamenjara. Uzrok ovoj pojavi imademo tražiti u štetnomutjecaju bure i posolice. Na jugozapadnoj strani uzvisine vidimo oštru me�uizme�u kulturnog tla i kraških pašnjaka, a tek kod Barbata nalazimo malu sa-stojinu crnike u nadmorskoj visini od 300 m. Ova mala sastojina crnike svjedo�i,da je ovaj kraj u prošlosti bio pokrit crnikom i da je samo nerazboritom sje�omnestalo šume. Veliku sli�nost u tome pokazuje kraj Sorin, koji je još u nedavnojprošlosti bio pokrit šumom, što nam svjedo�e od bure i posolice ispa�eni ostacicrnike. Mišljenja smo, da bi se �itavi otok izim njegova sjeverozapadnog dijela,mogao pošumiti mediteranskim i submediteranskim biljkama.

U kraju Lopar treba gojiti vrbu podesnu za pletenje košara. Sada se pletukošare od mirte, a u Barbatu se može gojiti bagrem za vinogradsko kolje.

������

U Crikvenici su osnovani posljednjih godina novi parkovi i ure�eni oni, štootprije postoje. Narednih godina mogao bi se podignuti kupališni park uKraljevici, i to na mjestu, koje je u tu svrhu odre�eno po gra�evnoj osnovi. Morase spomenuti da u Kraljevici tik samog mjesta postoji lijepi, veliki državnikupališni park, a uz taj državni park postoji i kultura crnoga bora te bi zasadasamo trebalo urediti u toj kulturi putove i djelomi�no provesti parkiranje. Osimtoga u zale�u novo sagra�enih ljetnikovaca imade vrlo dobro pošumljenihprivatnih �estica, koje bi posvema odgovarale za ure�enje prirodnog parka.

U podru�ju kupališnih mjesta Crikvenica i Selce bi�e ve� sada potrebno, dase na�u zgodni krajevi za ure�enje parka, i to: izme�u Sv. Jelene i Crikvenice ublizini postoje�e kulture Zelengaj, a drugi park izme�u Crikvenice i Selaca, i to name�i obaju mjesta.

Ve� sada treba re�i, da svi parkovi moraju imati izgled na more. U samomkupalištu Crikvenica i gradu Sušaku postoje dobro ure�eni parkovi i drvoredi.Ova mjesta imadu izu�ene vrsne vrtljare, a jednom takovom bi trebalo povjeritiure�enje i nadzor ve� postoje�ih parkova i drvoreda u našim kupalištima, koja nemogu držati vlastitog vrtljara.

U podru�ju kupališta Novi-Vinodol imademo od luke pa do gradine Lopar idalje dobro ure�en park znatne površine pa zasada nije potrebno ure�enje novogparka u okolišu toga kupališta. Treba jedino sa�uvati ono, što je podignuto ieventualno stare nasade obnoviti.

U gradu Senju treba obnoviti park Art i drvored od Velikih vrata premagroblju. Teško je zasada uop�e govoriti o parkiranju i nasadima ostalih našihkupališnih mjesta, jer ve�ina tih mjesta nema gra�evne osnove a mnoga ni ono,što je parku najpotrebnije — vode za zalijevanje, jer kod nas više puta za najve�ežege kroz tri mjeseca nema oborina.

IV.

Sasvim je naravno da se kod radova na pošumljavanju krša ne smije raditipo nekoj šabloni te je prema tome izbor biljnih vrsti podesnih za sadnju na kršu inajteža stvar.

Što vrijedi n. pr. za podru�je otoka Raba ili za južni dio otoka Krka, nemože vrijediti za Senj ili Karlobag, a to napokon znade svako, kojemu su lokalneprilike pojedinih naših krajeva poznate.

������

Kod izbora biljnih vrsta imaju mnogi �inioci odlu�an utjecaj, a mi �emo teks nekoliko rije�i nekoje od ovih spomenuti. Tu je na prvom mjestu klima (toplina,oborine, vjetrovi i t. d.), zatim vrste i sastav tla, nadmorska visina i t. d..

U našim krajevima uz more je poprije�na godišnja temperatura oko 14º C,dok je u višim nadmorskim visinama na Vratniku, u nadmorskoj visini od 700 m.,a u zra�noj udaljenosti od mora kojih pet km., poprije�na srednja godišnjatemperatura 9º C.

Prema tome je i razumljivo da biljke, koje �e uspijevati na obali morskoj ikoje su navikle i kojima godi ve�a toplina, ne�emo saditi na kršu oko Vratnika iliu krajevima jednake nadmorske visine i to obzirom na nižu srednju godišnjutemperaturu, a napose obzirom na dugotrajnu nisku temperaturu za vrijemezimskih mjeseci.

Mjesto Nadmorska visina Popre�na godišnjatemperatura u Cº

Sušak 4.9 m 13.6

Fužine 732 m 7.2

Senj 36 m 13.9

Vratnik 700 m 9.1

Isto je tako i s oborinama. Dobro je poznato, da u višim nadmorskimvisinama imademo znatno ve�u množinu oborina, nego u krajevima kraj mora.

Mjesto Nadmorska visina Množina godišnjeoborine u mm

Sušak 4.9 m 1.601

Fužine 732 m 2.965

Senj 36 m 1.583

Vratnik 700 m 1.850

Kad ve� govorimo o oborinama, moramo naglasiti, da u našem podru�juimade mnogo oborina, ali na uspjeh kod radova na pošumljavanju ova velikamnožina oborina imade mali, a �esto nikakvi utjecaj. Oborina imade naime onda,

������

kada ih ne treba t. j. u proljetnim, jesenjim i zimskim mjesecima, a kada su onepotrebne našim kulturama t. j. u mjesecu lipnju, srpnju i kolovozu, onda ih nema�esto ni za lijek.

Od velikog su utjecaja kod pošumljavanja Krša i vjetrovi, i to osobito svimanam dobro poznata bura. Svoj opstanak zahvaljuje bura oprekama izme�u k juguokrenutih krajeva, što se brzo ugriju i hladnih �esto visokim snijegom pokritihvrhova i dolaca naših gora u zale�u, što je ve�a razlika temperature ovih mjesta,to je bura žeš�a ili drugim rije�ima: što se ja�e ugriju obalni krajevi, to se toplizrak naglije diže u visinu, a u niže se slojeve strovaljuje i ruši hladni gorski zrak.

Kod mirnog uzduha podnose biljke mnogo nižu toplinu, dok naprotiv odja�e topline, koja je pra�ena jakim suhim vjetrom �esto nastupi i smrt biline.Uzrok je tome što kod hladnog suhog vjetra (n. pr. naše bure) gubi bilinaisparivanjem ve�u množinu vode, no što je može naknaditi iz zemlje. Osim ovogštetnog djelovanja vidimo nadalje da bura diže i nosi na znatne udaljenosti sitnekapljice mora. Ove se sitne kapljice stalože i pokriju solju sav biljni sag našihotoka. Ne uništava se ovom posolicom samo vegetacija kraške kamenjare, ve��isto kulturno zemljište i sav trud i muka uložena u vinograde naših marljivihoto�ana. Da ova posolica nije od koristi ni našem šumskom drve�u, poznato je, asvjedoci su nam za to one jadne crnike na Sorinju kod Lopara.

Na mehani�ki sastav, na svježinu kao i na kemijski sastav tla, na kojem seobavlja sadnja imade se uzeti mnogo obzira. Neke naime biljke ne uspijevajun. pr. na vapnenom tlu, odnosno na tlu, koje sadrži preveliki postotak vapna (n. pr.pitomi kesten) pa je sasvim naravno, da biline, koje bježe od vapnena tla, ne�euspijevati na takovom tlu. Druge biline opet traže duboko, rahlo i svježe tlo, aneke se opet zadovoljavaju i mršavim, plitkim i siromašnim tlom.

Sve se ovo imade kod izbora biljnih vrsta uzeti u obzir, i to ve� prije sadnje,bilo da se ta sadnja obavlja na našim kamenjarama ili pak po kupališnimparkovima.

Ve� sada spominjemo da �emo u ovom kratkom prikazu navesti nekolikoprimjera grmova i stablašica, i to one �etinjare i vazda zelene liš�are, koje su seve� kod nas udomile ili se mogu prilagoditi našim prilikama te nekolikodrvoredašica, za koje smo sigurni da �e sadnja uspjeti.

Nema naime nikakve prakti�ne vrijednosti, da nabrajamo na stotinerazli�itih vrsta i suvrsta, što se nalaze samo u kojem botani�kom vrtu, a ne moguse niti za skupe novce nabaviti iz poznatih vrtlarija ili opet uzgojiti u našimšumskim rasadnjacima.

������

Prije nego nabrojimo biljne vrsti za sadnju u našem kršu i parkovima,potrebno je, da spomenemo nekoliko rije�i o kulturi i njezi tih bilina.

Sadnju �etinjara (crnogorice) provodimo u prolje�u i to prije nastupavegetacionog perioda t. j. u nižim nadmorskim visinama od polovine mjesecaožujka, a u višim nadmorskim visinama od polovine mjeseca travnja do krajamjeseca svibnja. Sadnja se može (a �esto je i probita�nije) provesti i u jesenjimmjesecima, a to je pri po�etku po�inka vegetacije. U našim krajevima kraj mora jeto od po�etka do kraja mjeseca studena, a za više nadmorske visine u mjeseculistopadu.

Kako se u našem podru�ju obavlja sadnja u svim nadmorskim visinama (od20—1000 m), imademo i u razli�itim nadmorskim visinama i šumske rasadnjaketako, da možemo u prolje�u i jeseni u svako doba imati sadnice, koje su ve�dovršile vegetacioni period, odnosno, koje su još u stanju po�inka. Kao pravilokod sadnje �etinjara neka služi ovo: Jesenju sadnju treba obaviti u svim za-šti�enim suhim i suncu izloženim krajevima te nadmorskim visinama do 500 m.Ali se jesenja sadnja �etinjara može provesti i u višim nadmorskim visinama, gdjezimi naslage snijega zašti�uju tlo i sadnice od studeni.

Jesenju sadnju u nižim nadmorskim visinama provodimo s razloga, što ukrajevima kraj mora imade jeseni znatnih oborina, a glavna je stvar, da se sadnicejoš prije nastupa zime dobro zakorijene i da isparivanjem izgubljenu vodu mogulako iz vlažne zemlje naknaditi.

Ni u jednom se slu�aju ne smiju sadnice �etinjara saditi u vrijeme hladnih isuhih vjetrova (bure).

Proljetnu sadnju provodimo opet u krajevima viših nadmorskih visina i ukrajevima, koji su izloženi buri i studeni. Sasvim je naravno da na kršu, a i unašim vrtovima, ne sadimo, a i ne možemo saditi tamo, gdje to sami želimo, ve�tamo i na takovom položaju, koji je najzgodniji i najpodesniji za pojedine biljnevrste.

Izborom podesnih mjesta (položaja, tla i t. d.) možemo osobito kod stranihbilina (egsota) utjecati na neke klimati�ke faktore (toplinu) te prema tomevegetaciono vrijeme produljiti, apsolutnu i relativnu temperaturu povisiti te naovaj na�in bar donekle prilagoditi bilinu našoj klimi. Pogotovo se može izborompodesnih mjesta oslabiti utjecaj vjetra i prema tome nagli gubitak vode.

�esti neuspjeh sadnje razli�itih vazda zelenih grmova i drveta imade sesvesti i na nedovoljno podavanje hrane t. j. nedostatno �ubrenje. Potrebno je

������

vazda zelene grmove odmah nakon sadnje obložiti naslagom odležanog stajskog�ubra.

Presa�ivanje ve�ih (starijih) �etinjara provodi se uvijek s hljebom t. j.korijenje presadnica mora biti potpuno obloženo zemljom, na kojoj je grm ili drvouzraslo Kod sadnje se mora taj hljeb dobro pokriti kompostom, a iza toga se okosadnice na�ini dosta široka udubina, koja se što �eš�e i obilno nalije vodom.�etinjare je potrebno što �eš�e vodom poprskati, a i dobro ih zaliti, ako je prošlodulje vremena bez oborina.

Jame, u koje kanimo odraslije �etinjare saditi, moraju biti znatno ve�e od hljeba, ukoji je obavljen korijen. Zemlju, u koju se sadi, treba poboljšati t. j. treba joj do-dati komposta ili odležanog i ve� sagnjilog �ubra. �etinjari vole u glavnompjeskovito, ilovi�asto tlo sa nešto crnice, a osim toga traže i propusno tlo. Malokoja �etinja�a podnosi stalnu vlagu. Ako je provedena sadnja u jeseni, imade setlo nad hljebom pokriti s naslagom listinca ili sli�nim pokrovom, i to radi zaštiteod smrzavice. Preporu�a se takovim pokrovom pokriti u vrtovima i starije�etinjare jeseni i zimi.

Odrasliji �etinjari neka se ne sade nikada preblizu. Svaka biljka mora imatidostatno prostora, da se potpuno i lijepo razvije. Od velike je važnosti, da sesadnice �etinjara ne smiju prigodom sadnje dublje u iskopanu jamu staviti no štoje sadnica prije bila t. j. na tlu, na kojem je uzgojena. Potrebno je dapa�e da sekorijen odnosno hljeb stavi u jamu na malu uzvisinu. Sve do sada spomenuto za�etinjare vrijedi u glavnom i za listopadno drve�e. Ponovno se mora spomenuti,da se za vrijeme eventualne jesenje suše, a prije nastupka hladnih dana �etinjari unašim vrtovima imadu dobro zaliti.

Na�in provedbe pošumljavanja krša op�enito je u našim krajevima poznat, ami �emo nag la s i t i da j e na jbo l j i na� in pošuml javan ja k r š a �uva -n je i o�uvan je p reos t a l i h šuma i t o ne sa mo na p r imorskom k r šuve� i na k r šu našeg b l i žeg i da l jn j eg za l e�a .

V .

Kod osnivanja javnih nasada ili privatnih vrtova neka nam bude na�elo, dave� postoje�e po mogu�nosti uš�uvamo.

Sve novo što kanimo u našim vrtovima uzgojiti, imademo dovesti u sklad sonim što ve� postoji.

������

Niko pametan ne�e maknuti n. pr. staru, slikovitu, kvrgavu uljiku ili od burezgrbljeni bršljanom ovijeni hrast. Ko imade samo malo ljubavi i smisla za prirodu,ne�e u svom novo zasnovanom vrtu posje�i našu lijepu crvenim bobicamaukrašenu smriku (borovicu) ili opet lišiti kamene škrape njihovog mekanogpokrivala - ruja koji nam svijetlocrvenim listom u kasnu jesen daje sliku kao daškrape gore.

Naš pak primorski jasen i rašeljka sa svojim bijelim i bijelo - žutimcvjetovima daju u društvu s grašarom (coronilla) u rano prolje�e osebujnuharmoni�ku sliku.

Velik je broj doma�ih grmova i drveta, koja su mnogo slikovitija i ljepša odonih, što smo mogu�e izabrali po lijepim slikama iz razli�itih cjenika i kataloga tešto smo naumili u našim novo osnovanima parkovima saditi. Ali ne samo radislikovitosti, ve� i iz drugog razloga imadu postoje�i grmovi i drve�e ostati. Podzaštitom ovih uspijeva�e naime novo nabavljeno i sa�eno bilje i uspjeh sadnje bit�e sigurniji.

Kod izbora za nove sadnje izabra�emo u prvom redu i upotrijebiti našedoma�e drvlje i grmlje, jer je ono za stranca — makar on došao iz daljnjeg sjeveraili pak iz bližeg našeg zale�a — nešto novo i skroz nepoznato, što on kod svojeku�e nema.

U našim javnim vrtovima ne treba mnogo stranih bilina. Mi trebamo samovazda zeleno grmlje i vazda zelena drve�e, a takovog, hvala Bogu, kod nas imadeprili�an broj. Prema tome ne�e biti potrebno trošiti mnogo novaca za razli�itotu�e bilje, za koje i onako nismo uvijek sigurni da �e uspjeti.

Naši parkovi neka nam daju sliku naše primorske vegetacije. Svaki našjavni park mora imati u prvom redu zastupnike naše flore. U svim gotovomjestima hrvatskog primorja imade ili viša gra�anska ili koja srednja škola te biovi javni nasadi morali zamijeniti botani�ke vrtove, a �aci bi upoznali na vrlo lakna�in našu lijepu doma�u floru.

Naši ku�ni vrtovi predstavljaju nam prošireni stan, a taj si može svako posvom najboljem ukusu s ve�im ili manjim troškom urediti. Tko imade veselje da usvom privatnom vrtu gleda i divi se uzrastu i šarolikom obli�ju kakve neobi�nebiljke iz tropskih krajeva ili iz dalekih strana istoka i zapada neka mu bude toveselje. Za nabavu stranih vrsti treba ne samo mnogo novaca ve� i vrtljarskogaiskustva, strpljivosti i posebne ljubavi.

������

Ve�ina ku�a u našim primorskim kupalištima ukrašena je balkonima iterasama. Ugodno je naime iz sobe stupiti na balkon i nesmetano promatrati životna moru, a ovaj je užitak još ve�i, ako je balkon ili terasa ukrašena cvije�em ilipovijušama. Ali ne samo radi užitka vlasnika balkona, ve� i radi ljepšeg izgledazgrade u okviru susjednih zgrada i radi uresa �itavog mjesta imadu se prozori,balkoni i terase ukrasiti cvije�em i zato prikladnim povijušama. U našimprimorskim mjestima morala bi svaka pa i najmanja ku�a biti uvijek u sve�anomruhu, jer mi �esto i rado do�ekujemo i pozdravljamo goste.

Naša lje�ilišna povjerenstva kao i svi oni, kojima je povjeren procvat inapredak naših mjesta imadu nagradama (kao što je to obi�aj i u našimgradovima) dati poticaj, da se što ve�a paska svrati na vrtove i na cvijetni ukrasprozora, terasa i balkona.

Kod ure�enja parkova ne smijemo zaboraviti na jednu znatnu stvar, a to jeure�enje puteva. Mreža puteva prilagodi�e se u glavnom postoje�im grupamadrvlja i grmlja. Prema tome mi �emo u glavnom imati krivudaste puteve — akako ovi javni nasadi ne�e u ve�ini slu�ajeva imati ve�ih ravnih površina to �emove�e uspone ublažiti izvedbom stepenica. Ako je ikako mogu�e, ne�emo stepeniceizvesti iz betona ve� ih složiti iz naravnog kamena. Kod vrtova koji se nalaze predprivatnim zgradama mora�emo u svakom slu�aju izvesti put od glavnih ku�nihvrata prema cesti u ravnom pravcu i ako je mogu�e bez stuba.

-- -- --

Kako pošumljavanje užeg okoliša naših primorskih kupališta i lje�ilištaimade sasvim drugu svrhu od pošumljavanja i kulturnih radova na kršu našegbližeg i daljeg zale�a — spomenu�emo ono najglavnije o pošumljavanju kršaužeg okoliša naših kupališta. Najpodesnija biljka za pošumljavanje spomenutihkrajeva svakako je l ovo r (Laurus nobilis). Na obalama Jadrana ova je bilinadoma�a te uspijeva svuda, gdje i uljika nalazi uvjete za opstanak. Lovorika sezadovoljava i mršavijim kraškim tlom, a kada se zakorijeni gotovo je nemogu�euništiti je, i što se više kljaštri i sije�e to je njena izbojna snaga ve�a. Osim toga iveliki rod sjemena skrbi za izdašan podmladak. Sve ove prednosti lovorike predmnogim drugim grmovima upu�uju nas, da uže okoliše naših kupališta kao ivrtove oko naših ku�a pošumimo najviše lovorikom.

Ve� sada vidimo kod radova na pošumljavanju lovorom dobre uspjehe, paako se pošumljavanje lovorom u ve�oj mjeri nastavi, više je nego sigurno, da �eza koju godinu bliži okoliš naših kupališta biti potpuno pošumljen. Navlastito semora upozoriti da se u ve� postoje�im kulturama crnog bora nižih nadmorskihvisina mora zasa�ivati i zasijavati lovor.

�����

Uz uzgoj lovora imade se uži okoliš naših kupališta, i to napose na otocimapošumiti c rn ikom. U južnijim dijelovima našeg podru�ja vidimo znatnorasprostranjenje šuma crnike (Quercus ilex), kojoj je domovina gotovo �itavimediteran, a navlastito južna Francuska, Pirenejski poluotok i otoci Sredozemnogmora.

Lijepe samonikle sastojine ovog vazda zelenog hrasta susre�emo na otokuRabu. Znatne površine krša, i to ne samo na otoku Rabu, ve� i po ostalimotocima, a mjestimice i oko Sušaka, Crikvenice, Novog, Senja, Jablanca i t. d.pošumljuju se ve� od nekoliko godina crnikom, a pošumljavanje provodimosjetvom žira.

U velikoj mjeri provodi se pošumljavanje krša u okolini naših kupalištaa l epsk i m bo rom (Pinus halepensis), kojemu je domovina mediteran (zemljeoko Sredozemnog mora). Ovaj bor voli tople vapnene obronke nižih nadmorskihvisina, a zadovoljava se i s dosta mršavim i na hranivim �esticama siromašnimtlom, pa kako podnosi i dosta visoke ljetne temperature, osobito je podesan zapošumljenje golog kraškog tla. Na najneplodnijim i od sunca najviše zagrijanimvapnencima možemo ovom biljnom vrstom u razmjerno kratko vrijeme uzgojitipotpune i lijepe sastojine. Alepski bor svojim brojnim granama �ini gustu krošnju,a visinski mu je prirast ve� prvih godina znatan i to navlastito prvih dvadesetgodina. Sastojine alepskog bora potrebno je ve� za rana prorje�ivati. Spomenutise mora da uspijeva osobito dobro u društvu s drugim drve�em i to navlastito scrnikom. Pošumljavanje provodimo u glavnom sjetvom sjemenja.

Od mediteranskih borova spomenu�emo i p r imor sk i bor (Pinusmaritima). Primorski bor ne voli vapnena tla te je više vezan na hranivija tla, gdjepokazuje dobar uspjeh. Visinski mu je prirast znatan, a pošumljavanje provodimosjetvom sjemenja ili opet sadnjom jednogodišnjih sadnica s hljebom.

P in jo l (Pinus pinea) uspijeva i na lošijem tlu. Pošumljavanje provodimosadnicama i sjemenom. Pinjol je podesan samo za najjužnije dijelove našegapodru�ja.

Crn i bor (Pinus nigra). Može se mirne duše kazati, da je ova vrsta boranajpodesnija za pošumljavanje krša. Sasvim je naravno da �emo ovom biljnomvrstom pošumljavanje provesti samo u onim krajevima, u kojima radi prejakogzakrašenja tla ve� ništa drugo ne može uspijevati. Ve�ina radova napošumljavanju krša provedeno je u hrvatskom primorju ovom vrstom bora.Pošumljavanje obavljamo sadnjom dvogodišnjih sadnica.

�����

Moramo spomenuti da dolazi i samonikao u svim nadmorskim visinamanašeg Velebita te starije sastojine i prirodnim na�inom u velikoj mjeri pošumljujukrš.

P inus b ru t i a ; domovina mu Kalabrija i Mala Azija. Vrlo je podesan zapošumljavanje krša. Pošumljavanje se provodi sadnjom dvogodišnjih sadnica.

P inus Banks i ana; domovina mu jesu isto�ni dijelovi Sjeverne Amerike.Uspijeva i na najlošijem tlu.

P inus mon tana unc ina t a ; vrlo je uporabiv i u nižim položajima i to namjestima, gdje radi prevelike bure nijedna biljka na uspijeva, pokazuje dobaruspjeh. Pošumljavanje se provodi sadnjom dvogodišnjih sadnica.

Ced rus deoda ra (Cedar himalajski) rodom iz Himalaje. Dosadamjestimice provedeni pokusi i to na zašti�enim mjestima, dobro su uspjeli. Istotako imademo prili�ne uspjehe s a t l a sk im ced ro m. Ova vrsta voli vlažan zraki zašti�ene položaje.

Ab ies cepha lon i ca (gr�ka jela) s pošumljavanjem su pravljeni pokusikod Trsta (uspjeli).

�e mpres (Cupressus sempervirens). Kod nas se uzgajaju dvije vrste i toona s uspravnim granama Cypressus sempervirens pyramidalis i s vodoravnimgranama Cypressus horizontalis. Domovina je �empresa Perzija. Pošumljavanje seprovodi trogodišnjim sadnicama.

Cupres sus macro carpa ili Cup res sus Lamber t i ana . Podesan jeza svako i najlošije tlo te podnosi i periodi�ko zalijevanje mora. Ve� sada moramospomenuti da imademo podesnih bilina i za krajeve koji trpe od posolice (slane), anajpoznatije su: t amar i š . To su doduše mršave bjelogorice, koje rastu i drugdjeu zapadnom Mediteranu dosta puta i u dohvatu mora pa i kod nas uspijevaju.

�ini se da podnosi soli i crnika, ako i ne baš »zalijevanje«, a to sigurnoperiodi�ko poštrcavanje za burnog mora. Uporabiv je i Rhus t yph ina (kiseliruj) domovina Sjeverna Amerika, kao i Vi t ex agnus cas tus (konopljika) tePopu lus n ig ra (crna topola).

Od liš�ara može se osim lovora i crnike provesti pošumljavanje i s Ce l t i saus t r a l i s (koprivi�) koji je i onako dosta raširen po našem Primorju, zatim sAi lan thus g l andu losa (pajasen), koji je rodom iz Kine. Raste brzo, a do

������

kraja je �edan u hranidbenim svojim zahtjevima te �e na rastresitim zemljištima imršavom tlu poslužiti vrlo dobro našim svrhama. Dobro uspijeva i sadnja našihdoma�ih liš�ara, i to c rnog j asena i c rnog g raba .

Na kršu bi se mogle još pokusa radi iskušati neke egzoti�ne biljke i to:Jug lans n ig ra , Jug lans c inerea te P te roca rya f r ax in i fo l i a , a osimtoga u našem najjužnijem podru�ju Quercus cocc i f e ra i Quercuspseudosube r . Možda bi se i me�u ameri�kim mnogobrojnim jasenima našle zakrš podesne vrste. U kombinaciju bi se mogao uzeti i Popu lus ca nadens i s(Kanadska topola), a Robin i a pseudoacac i a (bagrem) uspje�e pouzdano namnogim mjestima. Uresa radi može se u kulture kraj kupališta zasaditi kojiHib i s cus syr i acus (oslez). Možda je koja za pošumljavanje krša podesnabiljna vrsta zaboravljena u ovom iskazu, a neka možda i nije trebala biti unesena.

�e t i n ja r i podesn i za sadn ju u naš im v r tov ima .

Cepha lo taxus peduncu la t a (Stap�asta patisa) domovina joj Kina iJapan.

Cepha lo taxus Fo r tune i (Fortuneova patisa), domovina je sjevernaKina i Japan. Uspijeva u Srednjoj Evropi u zasjenjenim i zašti�enim položajima.U domovini je ugledna stablašica, a kod nas grmolikog oblika. Uzgaja sesa�enicama.

Taxus bacca t a (tisa); uspijeva u našim vrtovima u zasjeni.

A rauca r i a i mbr i ca t a (�ilenska araucaria). Domovina joj južni dijelovi�ile. Voli hranivo, podjednako vlažno i propusno tlo. U toplom suhom ivapnenom tlu ne uspijeva.

Ab ies no rdmann iana (kavkaska jela) domovina joj Kavkaz i sjevernidijelovi Male Azije. Uspijeva i na lošijem tlu, ali ne podnosi suhe vjetrove (buru).

Ab ies p in sapo (andaluška jela); domovina joj južna Španija. Vrlo jelijepa stablašica te podesna za vrtove. Osjetljiva je za mraz i ne podnosi hladne,suhe vjetrove.

Ab ies conco lo r (dugoigli�ava jela); domovina joj Sjeverna Amerika. Umladosti ima znatan visinski prirast. Uspijeva i na južnim suhim položajima.

Ab ies f i r ma (tvrdo igli�ava jela); domovina joj Japan, »Momi-jela« tražizašti�ene položaje.

������

Abies pec t i na t a (naša lijepa doma�a jela). Uspijeva u našim parkovimau sjeni i na mjestima od bure zašti�enim. Ne podnosi preveliku toplinu, a nitiodviše svjetla.

P i cea pungens (bodljikava smreka); domovina joj Sjeverna Amerika,Kolorado. Vrlo podesna i vanredno lijepa smreka za parkove. Visinski joj prirastznatan.

P i cea Mor inda (himalajska smreka); domovina joj zapadna Himalaja.Voli tople položaje, za parkove vrlo dekorativna.

P i cea o r i en t a l i s ; domovina joj Taurus i Antitaurus.

P i cea exce l s a (naša obi�na smreka); domovina Srednja Evropa. Služi�esto i kod nas kao ukrasno drvo u vrtovima.

P inus exce l s a (Himalajski bor); domovina mu Himalaja. Vrlodekorativan i lijep bor.

P inus n ig ra (crni bor). O ovome boru bilo je ve� prije govora. U našimga parkovima i vrtovima �esto susre�emo. Podnosi sušu i uspijeva na vapnenomtlu.

Ced rus L iban i (libanonski cedar). Domovina mu Mala Azija, Sirija,Taurus, Antitaurus i Libanon. Uspijeva dobro i u Srednjoj Evropi u zašti�enim itoplijim krajevima.

Ced rus Deodar a (himalajski cedar). Vrlo ga �esto susre�emo u našimvrtovima i to u zašti�enim mjestima.

Ced rus a t l an t i ca (atlaski cedar); domovina mu Atlas u Africi; sada ve�rasprostranjen i u Južnim Francuskim Alpama. U našim se parkovima vidimjestimice.

Cryp to mer i a j apon i ca (japanski cedar); domovina mu Kina i Japan.Uspijeva samo u skroz zašti�enim mjestima. Ne podnosi sušu, voli vlažan zrak temnogo svjetla i svježe tlo.

Cupres sus s emperv i rens (obi�ni �empres); domovina mu Orient.Poznato drvo, koje u našim krajevima skoro svuda uspijeva.

Cha ma ec yp ar i s Lawsoniana (Lawsonov pa�empres). Domovina muKalifornija. Uspijeva u našim krajevima dobro, ali samo u sjeni. Ne podnosi

������

odve� visoku toplinu i prejako svjetlo. Vrlo dekorativna crnogorica. Za osušenjemo�varnih (malari�nih) krajeva preporu�a se Chamaecyparis sphaeroidea(grbi�asti pa�empres).

Thu ja occ iden ta l i s (zapadna smrekuša); domovina joj SjevernaAmerika, Kanada. Ima je na svim našim ostrvima.

Thu jops i s do l abra t a (hiba). Domovina joj Japan; traži svježe i dobrotlo, a podnosi i ja�u sjenu.

B io ta o r i en t a l i s (isto�na smrekuša). Domovina joj Kina, Turkestan.Traži zašti�ene položaje i znatnu množinu vlage u tlu i u zraku. Ovu smrekušususre�emo �esto u našim vrtovima.

Pseudo t suga Doug las i i (zelena duglasija). Domovina joj SjevernaAmerika. Uspijeva najbolje na svježem, vlažnom, ilova�astom tlu. Vrlo podesnacrnogorica za parkove.

Jun ipe rus v i rg in i ana (mirisna borovica). Domovina joj zapadnaSjeverna Amerika. Podnosi naše podneblje i vrlo je podesna za parkove.

Naše doma�e primorske borovice tako�er su dekorativne i mogu se lijepo uparkovima upotrijebiti.

Vazda ze leno g rml je i d rve�e l i š�a ra ko je mož e p rez i mi t i unaš im v r tov ima .

Aucuba japon ica ; domovina Japan. Uspijeva samo u zaklonjenimtoplim polusjenatim položajima. Traži svježe tlo, zimi joj treba dobro pokritikorijenje. Rasplo�ivanje biva sjemenom i sa�enicama.

Mahonia Aqu i fo l i um; domovina joj Britanska Kolumbia. Voli hranivuzemlju i polusjenu te mjesta zašti�ena od hladnog vjetra. Rasplo�ivanje bivasjemenom (odmah iza dozrijevanja) i povaljenicama.

Buxus s emper v i r ens (šimšir); domovina mu južna Evropa. Uspijeva ina vapnenom tlu i podnosi mnogo sjene. Rasplo�uje se sa�enicama.

Co toneas t e r mic r ophyl l a (mušmulica); domovina joj Nepal. Uspijevasamo u propusnom i ne odviše vlažnom tlu. Voli tople sun�ane položaje. Rasplodbiva sjemenom (sjetva u jeseni) i povaljenicama.

������

Eleagnus mac roph yl la ; domovina joj Japan. Voli zaklonjene i toplepoložaje.

I l ex Aqu i fo l iu m (božikovina); domovina joj Evropa. Voli svježepoložaje i traži znatnu vlagu zraka. Rasplod biva sjemenom i sa�enicama.

Ligus t rum j apon i cum (japanski zimolez); domovina mu Japan. Tražipropusno vlažno tlo, sun�ane i poluzasjenjene položaje. Rasplod biva sjemenom,reznicama i sa�enicama.

Evonymus j apon i ca (japanska kurika); domovina joj južni Japan.Uspijeva na tlu svake vrsti i svim položajima. Ne traži velike njege, a rasplo�ujese sjemenom i sa�enicama.

Ph i l l y rea l a t i fo l i a (zelenika); domovina joj Mediteran. Voli suha,vapnena tla, a rasplo�uje se sjemenom, povaljenicama i izbojima.

M yr tu s commun i s (mirta); domovina joj Mediteran. Uspijeva i naslabijem, suhom, vapnenom tlu. Rasplo�uje se sjemenom, sa�enicama i izbojimaiz korijena.

Magno l i a g rand i f l o ra ; domovina joj jugoisto�ni dijelovi SjedinjenihAmeri�kih država. Voli duboku svježu i hranivu crnicu te zašti�ene sun�anepoložaje, a ljeti obilno zalijevanje. Rasplo�uje se sjemenom (sjetva u jeseni) isa�enicama.

D aphniphyl lum ma cropodum, rodom iz Japana traži sjenu, zašti�enipoložaj i dobro tlo. Korijen treba zimi pokriti. Rasplod biva sa�enicama.

Tro chodend ron a ra l i o ides ; rodom iz Japana. Traži tople zašti�enepoložaje.

Vibu rnum Tinus (lemprika); domovina joj Mediteran. Voli polusjenatamjesta. Rasplod biva sjemenom i povaljenicama. Cvate kroz �itavu godinu.

Er iobo th rya j apon ica (»mešpula«); rodom iz Japana. Uspje�e samo navrlo toplim i zašti�enim položajima.

Ca mel l i a j apon i ca ; domovina joj Japan i Kina. Traži od studenizaklonjena mjesta. Voli topao i vlagom zasi�en zrak.

P runus l au rocerasus ; domovina Orijent.

������

Lau rus nob i l i s (lovor); domovina mu Mediteran. Voli svježu zemlju, aliuspijeva i na slabijem tlu. Rasplo�uje se sjemenom odmah iza dozrijevanja isadnicama.

Rosma r inus o f f i c ina l i s (ružmarin); domovina mu Mediteran. Volitople suncu izložene položaje. Rasplod biva sjemenom i sa�enicama.

Ruscus acu l ea tu s (veprina); domovina joj Mediteran. Voli suho,kameno tlo. Rasplo�uje se sjetvom u jeseni.

Or thos t emon Fe l l owianum; rodom iz Brazilije. Pokusa radi trebakušati sadnju na Rabu.

P i s t ac i a Len t i s cus (lentisk); domovina mu Mediteran. Voli suncuizložena mjesta i podnosi suha, vapnena tla. Rasplod biva sjemenom i reznicama.

A rbu tus unedo (planika); domovina joj Mediteran. Preporu�a se zasadnju u svim našim vrtovima.

Quercus i l ex (crnika); o ovom je hrastu bilo ve� prije govora.

P i t t ospo rum Tob i r a ; domovina joj Kina i Japan. Lijepa zimzelenamalena stablašica koja može prezimiti u zašti�enim položajima, a podnosi iposolicu.

Ard i s i a j apon i ca ; rodom iz Japana uspijeva samo u dobrom ipropusnom tlu kao i toplim zašti�enim položajima.

C i s tu s l au r i fo l i us ; domovina Mediteran, preporu�uje se samo unajjužnijim krajevima našeg podru�ja.

H ype r i cum ca lyc inum; domovina mu Orijent. Traži zašti�eni položaj.

M yr i ca ce r i fe ra ; rodom iz jugoisto�nih dijelova Sjedinjenih država.Traži svježe i propusno tlo.

Ol l eande r ne ryu m (zloljesina ; poznati udomljeni grm'.

P yraca n tha cocc inea ; traži hranivo i propusno tlo.

Rhododend ron ca ro l in i anu m; traži znatnu vlagu, rahlu zemlju,sjeverne položaje i zaštitu od sunca.

������

Yucca f i l a men tosa ; domovina centralna Amerika. Zadovoljava se imršavijim tlom. Podnosi znatnu toplinu.

Li s topadne d rve�e podesno za naše v r tove .

Acac i a dea lba t a ; domovina joj Australija, dolazi u trgovinu podimenom »Mimosa«. Prave mimose ne uspijevaju kod nas. Visinski je prirast vrloznatan. Podnosi suhu klimu. Držimo da bi kod nas možda na otoku Rabu uspjela.

Be tu l a l u t ea (žuta breza); domovina joj sjeverna Amerika; susre�emo jeu parkovima.

Quercus a lba . (bijeli hrast) i Garryana; domovina im sjeverna Amerika.

Brous sone t ia papyr i f e ra (dudovac); domovina Kina i Japan, �esto gavidimo u našim primorskim vrtovima i drvoredima.

Casua r ina t enu i s s ima ; domovina joj Australija. Po Adamovi�u vrlopodesna za krajeve koji su izloženi vjetru.

C innamomu m Ca mphora (kamforovac); domovina mu Japan i Kina.Uspijeva dobro u našim krajevima.

Euca lyp tu s g lobu lus ; možda bi uspijevao na južnim dijelovima otokaRaba. U ostalim našim krajevima u�injeni su s njim pokusi bez uspjeha.

Alb i zz i a Ju l ib r i s s i n (isto�na akacija); domovina joj južna obalaKaspijskog mora. Kod nas u rasadnjacima dobro uspijeva. Nije poznato kakav jeuspjeh s presa�enim sadnicama. U južnijim bi se krajevima mogao o�ekivatiuspjeh.

Alb i zz i a l ophan ta ; domovina joj Australija. Ne podnosi hladnije zime.

A cer dasyca rpum (srebrolisni javor) i Ace r rub rum (crveno cvatu�ijavor); domovina im Sjeverna Amerika. Susre�emo ih u našim parkovima.

A cer negundo va r i ega tu m (javor s bijelošarenim liš�em), dolazi unašim parkovima.

Cerc i s S i l i quas t ru m (Judino drvce), u našim krajevima dosta obi�an udrvoredima i parkovima. Cvate prije listanja lijepim cvije�em.

������

Pau lown i ja imper i a l i s ; domovina Japan. U našim krajevima dostaobi�na u drvoredima i parkovima.

Liriodendron t u l i p i fe r a ; domovina mu Florida, traži hranivo dubokotlo.

Mel i a Azeda rach (melika); domovina joj Kina. Za južne krajevepodesna drvoredašica.

Phe l lodend ron A mur ense ; domovina Man�urija. Traži hranivo isvježe tlo. Vrlo lijepo stablo za parkove.

P l a tanus occ iden t a l i s ; domovina mu Sjeverna Amerika. Platanusorientalis; domovina mu južna Evropa i Mala Azija, te Platanus acerifolia.Podesne su drvoredašice. Ali ne uspijevaju na tlu, koje imade odviše vapna.

Popu lus canadens i s i Popu lus ba l s ami f era te Popu lusbero l i nens i s (topole). Uspijevaju na svakom tlu. Za drvorede vrlo podesnestablašice.

S t e rcu l i a p l a t an i fo l i a , rodom iz Japana. Dolazi na Rivieri — trebalobi pokušati i kod nas.

C lad ras t i s l u tea , domovina joj Amerika. Lijepo uzraslo drvo, a uspijevana svakom boljem tlu.

P runus P i s sa rd i . Uspijeva na svakom tlu.

Ce l t i s au s t ra l i s (koprivi�) najbolja stablašica za drvorede u našimkrajevima.

A escu lu s Hippocas t anum (divlji kesten) uspijeva dobro u našimdrvoredima.

Rob in i a pseudoacac i a (bagrem). Razli�iti oblici istog. Dosta podesnaza drvorede.

Sophora j apon ica , dolazi u našim krajevima u drvoredima. Treba jegojiti radi p�elarstva.

T i l i a (lipa), gotovo sve naše vrste uspijevaju kod nas u parkovim a idrvoredima. Trebalo bi pokušati s T i l i a t omentosa , koja je navodno osobitopodesna.

������

Ul mus (brijest); osobito je podesan za drvorede ameri�ki brijest Ulmu sa mer i cana te Ul mus fo l i acea . Postoje�i drvoredi propadaju 'postepeno.

Za suha i vapnena t l a mogu se p repo ru� i t i ov i g rmov i :

Argyro lob iu m a rgen t eum; domovina mu južna Evropa.

Convo lvu lu s Cneo rum (slak paštitkasti); domovina mu Dalmacija.Podnosi mnogo topline.

Edgervo r th i a papyr i f e ra ; domovina mu Japan. Podnosi znatnutoplinu.

Rhus canadens i s (kanadski ruj); podnosi mnogo topline i voli kamenitepoložaje.

Vibu rnum Lan tana (kalina); domovina joj srednja Evropa, vanrednopodesna za sun�ane, suhe i kamenite položaje.

Syr inga vu lga r i s ; (jorgovan) poznati uresni grm.

Rha mn us a l a t e rnus (slatkokita); domovina mu Dalmacija.

Sa l ix acu t i fo l i a (vrba); domovina joj Rusija, Turkestan i Sa l i xdaphno ides (vrba citruno-žuta); domovina joj Evropa do Sibirije.

Cra t aegus monogyna razli�ite vrste.

A mygda lus nana (niska mendula).

Coron i l l a Emerus (krunica grmolika).

Rubus nu tkanus i odo ra tus .

Sp i raea co r ymbosa i s a l i c i fo l i a .

Od s tab l a š i ca ko j e b rzo r a s tu mo žemo p repo ru� i t i :

L i r i odend ron (tulipanovac), Ai l an thus g l andu losa (pajasen),Popu lus canadens i s Mel ia azeda ra ch (me l ik a) , Phe l l odendrona murense , P l a t anus occ iden t a l i s i o r i en t a l i s .

�����

Ukr asn i g rmov i ko j i su pokaza l i usp jeh u naš im vr tov ima i ko j ine t r a že ob i lno za l i j evan je :

Hib i scus sy r i acus (oslez); domovina mu centralna Azija; uspijeva nasvakom tlu, a voli tople položaje.

Deu tz ia c r ena ta , domovina joj Kina i Japan. Uspijeva na svakomtlu i cvate u lipnju. Forsythia Fortune i, domovina joj Kina. Vanredno zahvalna.Cvate ve� rano u prolje�e i to prije listanja.

Lon icera t a t a r i ca , domovina joj Azija. Cvate u svibnju i lipnju.

Ta ma r ix ge rma n ica , domovina joj Evropa i zapadna Azija.

Magnol i a g rand i f l o ra ; domovina joj u jugoisto�nim krajevimaSjedinjenih Ameri�kih država.

Ph i ladephus (mnoge vrste). Neispravno se nazivlje »jasmin«. Uspijevana svakom boljem tlu.

P runus t r i l oba ; domovina joj Sjeverna Kina. Traži toplije položaje, acvate u ožujku.

S yr inga (jorgovan). Mnoge odlike. Vrlo raširen grm u našim vrtovima.

Viburnum opu lus (kalina). Raširen grm u našim vrtovima.

H ydr angea pan i cu l a t a i g rand i f l o ra (hortenzija) ne voli tlo u kojemima vapna i traži polusjenata mjesta.

Sp i raea (razne vrste). Cvate rano u prolje�u.

Weige l i a rosea ; domovina joj Kina. Cvate u svibnju i voli sun�anepoložaje.

Ukrasno cv i j e�e ko je ne t r až i ob i lnog za l i j evan ja .

Al thea ro sea (sljezova�a), voli hranivu zemlju. Cvate od svibnja dokasno u jesen.

An t i rh inum ma jus (zjevalica) uspijeva na svakom tlu. Cvate kroz�itavu godinu.

�����

Aqui l eg ia (pakujac), više vrsti. Uspijeva u svakoj zemlji, a tražipolusjenati položaj i cvate od lipnja do jeseni.

Paeon i a (božur) više vrsti. Uspijeva na svakom tlu. Zadovoljan sa svakimpoložajem.

Ca mpanul l a M ed ium (zvon�i�). Voli vapnovitu zemlju. Cvate odsvibnja do kasno u jesen.

Canna i nd i ca (cvijevnjak). Voli sun�ane položaje. Cvate od srpnja dojeseni.

Ma t r i ca r i a i nodo ra (titilca). Cvate od svibnja do jeseni.

Sa lv i a Sp i endens ; s lijepim crvenim cvijetovima. Cvate kroz �itavoljeto do u kasnu jesen.

R ic inus communi s , poznat po visokom rastu.

C inera r i a mar i t t ima (pepeljuga). Vrlo podesna za svako tlo.

D ah l ia (gjurina) više vrsti. Rasplo�uje se gomoljima, sjemenom isa�enicama. Cvate kroz �itavu godinu.

D elph in ium (kokoti�); uspijeva na svakom tlu te podnosi i znatnu sušu.

Dian thus ba rba tu s (karanfilj) uspijeva na svakom tlu.

Za obrubljivanje gredica i skupina vrlo je podesno ovo ukrasno bilje:Buxus s empe rv i r ens , Rosmar i nus o f f . , San to l i nacha ma es ypa r i s sus i Ce ras t iu m to rme ntosum.

Na koncu moramo spomenuti da se naši vrtovi ukrasu ju i palmama i topoglavito: Cha maerops humi l i s , domovina južna Evropa. Trachyca rpusexce l sus (Chamaerops excelsa) domovina Kalifornija. Cocos cap i ta t a ;domovina joj Brazilija. Jubaea ch i l ens i s , domovina joj Andi. Phoen ixJubae (Phoenix canariensis) koja je vrlo podesna za parkove. Uz palme vidimo unašim vrtovima �esto kao ukras i a mer ikansku agavu kao i neke kaktuse.

Najpodesnije penjalice za zidove su ove: Ampe lops i s qu inque fo l i a(divlja loza »vitez«) domovina sjeverna Amerika. A mpe lops i s qu inque fo l i aEnge l manni i , H ede ra he l i x (bršljan), Pe r ip loca g raeca . Od povijušaspominje se i preporu�a Akeb ia qu ina t a ; domovina Japan. Bouga inv i l l ea

������

spec t ab i l i s domovina joj centralna Amerika. Za ukras na balkonima služijapanski hmelj (Humulus j apon i cus ). So l anum ja s mino ides .Tropaeo lum ma jus , a kao cvjetni ures preporu�a se Pe l a rgon ium (žeravac)razli�ite odlike. Fuchs i a hyb r ida . Pe tun i a hyb r ida . Begoniasemper f l o rens .

Podesne t r ave za p r i morske v r tove .

Ako je tlo suho i pjeskovito uzimlje se ova mješavina trava: tri dijelaLo l ium perenne (ljuljka trajna) dva dijela Fes tuca ov ina (vlasulja) jedandio Fes tuca angus t i fo l i a , jedan dio; Agros t i s s t o lon i fe ra (resulja), dvadijela; Poa p ra t ens i s (vlasnja�a) jedan dio Ai ra f l exuosa (busika). Ako jezemlja teška uzima se umjesto Aira flexuosa — Ai ra caesp i t osa i Avenapubescens . Na sasvim suhom vapnenom tlu uzimlje se Fes tuca p ra t ens i s(vlasulja raznocvjetna), a dobro je da se doda Tr i fo l i um repens (puzavadjetelina) ili A ch i lea Mi l l e fo l iu m (jezi�ac stolisni).

Za pobusivanje nasipa uzimlje se Vinca mino r (pavenka) iHyper i cum ca lyc inu m (pljuskavica).

Za poboljšanje kraških pašnjaka treba pokušati ovim travama: Dac tyl i sh i span ica , Dac ty l i s h i sp ida , Koel e r ia e r i os t ahya , Koel e r i asp lendens , Koe l e r i a mon tana , Bromus e rec tus Var . r ep t ans iBromu s i ne rmi s .

U Senju mjeseca novembra 1933.

Alfons Kauders.

������

Sku

pin

a p

alm

a (

Cha

ma

erop

s ex

cels

a)

uzg

oje

na u

za

štit

i

sta

rije

g v

e� p

ost

oje�eg

grm

lja (

Cri

kven

ica).

(Foto

: A

. K

au

der

s)

�������������

��������������

������������������������������������������������

���������������

Pri

rodn

i par

k D

undo

na

Rab

u: V

rije

sak

(Eri

ca a

rbor

ea)

u cv

atu. (F

oto:

Per

in�i�

)

Nac

iona

lni p

ark

Štir

ova�

a na

Vel

ebit

u.

(Fot

o: K

ušev

i�)

��������������������������������������������������������������

�������������������� ����������������!������!������������ "�����

#�������$���$������$�