Tamara S. Todorović · (Ranđelović, 2002, Ranđelović, Zlatković, 2010, Ranđelović et al., 2010), u ovom radu je postavljen cilj da se detaljno analizira fitocenološka pripadnost

UNIVERZITET U NIŠU PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET

DEPARTMAN ZA BIOLOGIJU I EKOLOGIJU

Tamara S. Todorović

Fitocenološka analiza ugroženih biljnih vrsta Vlasinske visoravni

Master rad

Niš, 2013.

UNIVERZITET U NIŠU PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET NIŠ DEPARTMAN ZA BIOLOGIJU I EKOLOGIJU

Fitocenološka analiza ugroženih biljnih vrsta Vlasinske visoravni

Master rad

Student: Mentor:

Tamara S. Todorović dr Vladimir N. Ranđelović

br. indeksa 5

Niš, 2013.

UNIVERSITY OF NIŠ FACULTY OF SCIENCES AND MATHEMATICS DEPARTMENT OF BIOLOGY AND ECOLOGY

Phytocoenological analysis of the threatened plant species in the flora

of the Vlasina plateau

Master thesis

Student: Mentor:

Tamara S. Todorović dr Vladimir N. Ranđelović

nbr. of index: 5

Niš, 2013.

Ovaj master rad predstavlja ostvarenje mog sna, zato bih ovim putem želela da izrazim neizmernu zahvalnost i poštovanje svom mentoru dr Vladimiru Ranđeloviću za pomoć, strpljenje i putokaz prilikom izrade ovog master rada.

Najveće hvala mojoj porodici na podršci, razumevanju, ljubavi i mogućnosti da ostvarim svoj san.

Hvala svima koji su bili uz mene.

Sadržaj I Uvod ............................................................................................................................................................ 1

I.1. Istorijski pregled istraživanja flore i vegetacije Vlasinske visoravni ............................................... 2

I.2. Geografske karakteristike istraživanog područja ................................................................................ 4

I.2.1. Vlasinsko jezero .................................................................................................................................. 5

I.2.2. Hidrogeografske karakteristike Vlasinske visoravni......................................................................... 6

I.2.3. Geološki sastav ................................................................................................................................... 6

I.2.4. Pedološka podloga .............................................................................................................................. 7

I.2.5. Klimatske prilike .................................................................................................................................. 7

I.3. Ugroženost i zaštita flore i vegetacije Vlasinske visoravni..................................................................... 8

I.4. Ugroženost biljnih vrsta i faktori ugrožavanja ........................................................................................ 9

II Materijal i metode .................................................................................................................................... 11

III Rezultati i diskusija ................................................................................................................................ 12

III.1. Zastupljenost ugroženih biljnih vrsta na Vlasinskoj visoravni .................................................... 12

III.1.1 Pregled ugroženih vrsta flore Vlasinske visoravni po kategorijama ugroženosti u flori Srbije ... 12

III.1.2 Taksonomski diverzitet ugroženih biljnih vrsta flore Vlasinske visoravni ...................................... 31

III.1.3. Fitogeografska analiza ugroženih biljnih vrsta flore Vlasinske visoravni ....................................... 31

III.1.4. Biološki spektar flore ugroženih biljnih vrsta Vlasinske visoravni ................................................. 34

III.2. Zastupljenost ugroženih biljnih vrsta u različitim tipovima vegetacije .............................................. 37

Zaključak ..................................................................................................................................................... 47

Literatura ..................................................................................................................................................... 48

Biografija kandidata………………………………………………………………………………… ......... 51

Tamara S. Todorović Fitocenološka analizaugroženih biljnih vrsta Vlasinske visoravni

1

Pogled na Vlasinsko jezero sa Strešera

I. UVOD

Kao retko gde na svetu, naši prostori kriju mnoge prirodne retkosti o kojima, često veoma malo znamo. Cilj nas prirodnjaka, a pre svega biologa, je da saznamo čime se možemo ponositi, ali i šta nam je priroda dala na čuvanje, jer na žalost, neznanje ili nemar, razlog su što takva prirodna blaga nisu izložena samo zubu vremena, već i ljudskoj destrukciji.

Krajem prethodnog i početkom ovog veka sve veća pažnja se poklanja očuvanju ugroženih staništa i vrsta. Poseban značaj se pridaje objektima prirode koji su na udaru antropogenog faktora, a istovremeno se ističu prisustvom velikog broja ugroženih biljnih i životinjskih taksona. Jedan od takvih objekata je i Vlasinsko jezero i njegova neposredna okolina, Vlasinska visoravan.

Vlasinska visoravan se prostire na krajnjem jugoistoku Srbije. Smeštena je između visokih vrhova planina Rodopskog masiva. Na zapadnom obodu je pejzažno mozaični i zaobljeni Čemernik (1638 m), a na severu postepeno prelazi u pitomi planinski masiv Plane (Gramade) sa vrhom Vrtopom (1721 m). Na istom delu visoravni se diže vidikovac Bukova Glava (1472 m), a prema jugu visoravan je izdužena i ograđena planinskim ograncima Vardenika, čiji su najistaknutiji grebeni Plešijevac (1664 m) i Strešar (1876 m). Sama visoravan se nalazi na nadmorskoj visini od 1230 m. Nazvana je prema nazivu današnjeg akumulacionog jezera, a ranije blata koje se nalazilo u njenom dnu. U daljoj prošlosti na mestu ovog jezera bila je najveća tresava na Balkanskom poluostrvu, Vlasinska tresava. Izgradnjom velike zemljane brane i formiranjem akumulacije izmenjene su karakteristike čitavog područja. Ipak, smeštena daleko od većih balkanskih saobraćajnica i industrije, koja bi mogla da uruši lepotu kraja, Vlasinska visoravan je dugo ostajala gotovo netaknuti deo prirode naše zemlje. Međutim, poslednjih godina ova prirodna atrakcija našla se na samom rubu egzistencije. Zbog toga se pred današnje istraživače prirode nameću problemi zaštite Vlasinske visoravni i revitalizacije degradiranog biljnog pokrivača.

Iako je ovo područje u više navrata analizirano sa aspekta ugroženosti biljnih vrsta (Ranđelović, 2002, Ranđelović, Zlatković, 2010, Ranđelović et al., 2010), u ovom radu je postavljen cilj da se detaljno analizira fitocenološka pripadnost vrsta kojima u budućnosti preti opasnost od potpunog iščezavanja sa ovih prostora i da se ukaže na potrebu zaštite i očuvanja najugroženijih biljnih zajednica.


2

I. 1. Istorijski pregled istraživanja flore i vegetacije Vlasinske visoravni Ovo područje, smešteno u pojasu planinske bukove šume, na čijim se staništima danas

uglavnom razvijaju pašnjaci tipca (Nardetum stricte), skrenulo je pažnju prirodnjaka još u 19. veku, kada su južni delovi naše zemlje pripojeni Srbiji (Ranđelović, Zlatković, 2010.). Krajem juna 1880. godine, iz Pirota, dolinom Jerme, na Vlasinu dolazi Josif Pančić sa svojim učenicima i obilazi severni deo tresave, čime je obeležen početak botaničkih istraživanja ovog nadasve zanimljivog objekta (Ranđelović, Zlatković, 2010.). Pančić (1884) navodi niz zanimljivih biljnih vrsta, a srpsku floru je obogatio za četiri roda (Drosera, Comarum, Pinguicula, Polemonium) i većim brojem novih vrsta, od kojih su neke nove za nauku: na tresavi Aconitum divergens Panč. i Avena rufescens Panč., a na obroncima oko blata vrstu Allium melanantherum Panč. i varijetet Knautia magnifica var. flavescens. Značajno je pomenuti i nalaz vrste Juncus capitatus Weigel., koja je kasnije verovatno nestala sa svog, do nedavno, jedinog poznatog nalazišta u Srbiji (Ranđelović, Zlatković, 2010.).

Velike zasluge za proučavanje viših biljaka Vlasinske visoravni ima Đorđe Ničić, koji u delu “Građa za floru okoline Vranja” (Ničić, 1893.) navodi 67 vrsta sa ovih terena, većinom sa tresave. Najinteresantniji je nalaz vrste Ranunculus lingua L., a značajan je i Ničićev opis stanja populacije karnivorne biljke Drosera rotundifolia L.

Lujo Adamović, veliki istraživač balkanske flore i vegetacije, takođe je boravio na Vlasini i u par navrata pisao o njenoj flori (Adamović, 1896., 1898., 1904., 1908.). Pred kraj prošlog veka, bogat floristički materijal sakupljen na ovim prostorima, Đ. Ilić, L. Adamović i M. Dimitrijević ustupaju austrijskom botaničaru Karlu Friču. On objavljuje nekoliko priloga za floru Balkanskog poluostrva, gde navodi i biljke sa Vlasine (Fritsch, 1894., 1895., 1899.). Fritsch (1909.) u narednom periodu objavljuje nove priloge u kojima navodi devet vrsta sa Vlasine, od kojih je Orchis serbica H. Fleischm. nova za nauku. O Vlasini i njenim florističkim znamenitostima pišu i Obradović – Ličanin (1892., 1892.a) i Davidović (1893.), koji detaljno opisuju još jednu znamenitost Vlasine – bukvu zlatu. Ova bukva je zbog svog specifičnog habitusa našla i svoje mesto u Spath-ovom katalogu drvenastih biljaka iz 1891. godine (Ranđelović, Zlatković, 2010.).

Najplodnija godina istraživanja Vlasinske visoravni je 1910., kada su se pojavile dve studije o vegetaciji i biljnogeografskom položaju Vlasinske tresave, kao i o njenom položaju u sistemu tresava Evrope (Košanin, 1910., Katić, 1910.). U svojoj biljno-geografskoj studiji Vlasine, Košanin (1910.) daje opise vegetacijskih formacija Vlasine. Iste godine štampano je delo "Elementi vlasinske flore" (Košanin, 1910b) u kojem je dat spisak biljnih vrsta tresave i okoline.

"Botanička slika" Vlasine pre potapanja kompletira se paleontološkim istraživanjima Černjavskog (1938.), koji na ovom području opisuje zajednicu okarakterisanu vrstom Carex limosa.

Botanička istraživanja iz perioda pre potapanja tresave osnova su za proučavanja flore i vegetacije posle formiranja akumulacije. U ovom periodu mnogo veća pažnja se poklanja florističkim istraživanjima samog jezera, dok su podaci o flori i vegetaciji tresave i okolnih terena oskudni (Blaženčić, Blaženčić, 1991., Blaženčić et al., 1993.).


3

Jovanović - Dunjić (1972.) je izvršila fitocenološku analizu žbunaste zajednice Vaccinio-Bruckenthalietum na Malom i Velikom Strešeru. Jovanović (1978.) daje detaljnu analizu staništa zlatolisne bukve.

Najveću pažnju botaničara i drugih posetilaca Vlasine privlači karnivorna vrsta Drosera rotundifolia L., o čijem opstanku uprkos izgradnji akumulacije pišu Tatić i Blaženčić (1982.).

Pojedinačni navodi o rasprostranjenju nekih biljnih vrsta na ovom području mogu se naći u prilozima Diklića i Nikolića (1961.) i Gajića (1972.).

Tačno sto godina nakon pripajanja ovih predela Srbiji, flora i vegetacija Vlasinske visoravni postaju ponovo aktuelni u radovima Novice Ranđelovića. U disertaciji "Fitocenološko-ekološke karakteristike brdskih travnjaka jugoistočne Srbije" (Ranđelović, 1978.) on navodi i neke zajednice sa područja Vlasinske visoravni. Karakteristike planinskih i subalpskih pašnjaka detaljnije obrađuje u narednim radovima (Ranđelović, 1983., 1984.) Isti autor u narednom periodu zajedno sa Vlastimirom Stamenkovićem objavljuje niz priloga o flori jugoistočne Srbije u kojima je više biljnih vrsta sa područja Vlasine (Ranđelović, 1985., Ranđelović et al., 1982., Ranđelović, Stamenković, 1985., 1986., Stamenković, 1983., Stamenković, Ranđelović, 1986., 1987., Stamenković et al., 1989.).

Započeta floristička i fitocenološka istraživanja Vlasine, Ranđelović i Stamenković nastavljaju još kompleksnijim pristupom, a ekipi se pridružuju V. Ranđelović i B. Zlatković. Rezultati ovih istraživanja saopšteni su na više naučnih skupova (Ranđelović, N., Ranđelović, V., 1990, 1990a, Ranđelović, N. et al., 1990, Ranđelović, V., Zlatković, B., 1990., Ranđelović V . et al. 1997a).

Ranđelović (1994.) u magistarskom radu “Geobotanička studija Vlasinske tresave” je izvršio detaljnu analizu tresavske flore i vegetacije, a posebnu pažnju je posvetio sindinamskim odnosima na Vlasinskoj tresavi.

Ranđelović i Zlatković (1996.) su obradili vegetaciju sveze Calthion na području jugoistočne Srbije, pri čemu za Vlasinsku visoravan opisuju dve asocijacije i daju njihov floristički sastav.

U okviru projekta “Zaštita prirode na području Vlasine” Jovanović i Niketić (1991) su obradili floru i vegetaciju. Floristički spisak koji su načinili na osnovu literaturnih i sopstvenih istraživanja sadrži oko 800 taksona, od kojih je, kako autori napominju, 23 taksona najverovatnije iščezlo sa ovog područja u ovom veku.

U okviru projekta izrade “Crvene knjige flore Srbije” obrađene su i populacije većeg broja vrsta sa područja Vlasinske visoravni. U prvi tom ovog značajnog dela, koji obuhvata iščezle i krajnje ugrožene biljne vrste obrađene su sledeće vrste sa ovog područja: Juncus capitatus Weigel., Polemonium coeruleum L, Utricularia minor L, Carex limosa L, Cirsium helenioides (L.) Hill i Betula pubescens Ehrh. (Stevanović, ed. 1999).

Na crvenoj listi mahovina Jugoslavije sa područja Vlasine našle su se vrste Drepanocladus sendtneri (Schimp.) Warnst., Orthotrichum patens Bruch & Brid. i Pseudoleskea saviana (De Not.) Latz. (Pavić et al., 1998), dok Stevanović i saradnici (1995) u međunarodno značajne mahovine Jugoslavije svrstavaju i endemičnu vrstu Brachythecium kosanini Podp., koja se u savremenoj literaturi tretira kao sinonim vrste B. reflexum (Starke) BSG (Corley et al., 1981).


4

Slika 1. Položaj Vlasinske visoravni u jugoistočnoj Srbiji

I.2. Geografske karakteristike istraživanog područja

Vlasinska visoravan se nalazi u jugoistočnoj Srbiji, nedaleko od granice sa Bugarskom. Prema površini (sa pribrežnim stranama oko 150 ) i nadmorskoj visini (najniža tačka visoravni je na oko 1200 m) jedna je od najprostranijih i najviših visoravni u Srbiji. Od južnomoravske kotline je udaljena oko 30 km, a do nje se može doći iz pravca Vladičinog Hana preko Surdulice i iz pravca Vlasotinca preko Crne Trave. Duž oba pravca vode relativno moderne saobraćajnice, koje se nastavljaju prema Bosilegradu i Strezimirovcu (Stanković, Laušević, 1997).

Visoravan je sa svih strana opkoljena visokim planinama rodopskog planinskog masiva i često razuđena između njihovih vrhova, čineći površi na različitim nadmorskim visinama nastalih za vreme tercijara. To su pre svega površi 1600-1800 m n.m. i 1400-1500 m n.m. (Milić, 1967). Najveća površ Vlasinske visoravni leži na nadmorskoj visini od oko 1200 m, a takođe je tercijarnog porekla. Sa zapada je ograničena Čemernikom, između čijih najviših vrhova Velikog Čemernika (1638 m), Kule (1622 m), Cvejinog Čukara (1542 m) i Preslapa (1583 m) zalazi jedan krak visoravni sa veoma bujnom izvorskom i tresavskom vegetacijom. Južnu stranu visoravni čine obronci Vardenika sa vrhovima Veliki (1875 m) i Mali Strešer (1756 m) i Pandžin Grob (1664 m). Istočna strana visoravni je najrazuđenija, a planinski masiv koji je ograničava sa istoka je relativno nizak, sa najvišim vrhom Bukovom Glavom (1472 m). Na severu se iznad visoravni naglo izdižu dva visoka vrha Plane – Mali vrh (1678 m n.m.) i Vrtop (1721 m n.m.). Svojim položajem (sl. 1) Vlasinska visoravan predstavlja razvođe slivova Strume (sliv Božičke reke), Jerme i Južne Morave (sliv reka Vrle i Vlasine) (Cvijić, 1896., Stanković, Laušević, 1997), pa samim tim i razvođe slivova Egejskog i Crnog mora. Na jugozapadu se rekom Vrlom, između Vardenika i Čemernika naglo spušta u Grdeličku klisuru, na severozapadu postepeno silazi između Plane i Čemernika rekom Vlasinom u Leskovačko polje, na severoistoku se rekom Jermom vrlo strmo spušta u Znepolje, a na jugoistoku, opet postepeno, dolinom Božičke reke, u Ćustendilsko polje (Ranđelović, Zlatković, 2010.).


5

Slika 2. Zemljana brana Vlasinske akumulacije

I.2.1. Vlasinsko jezero U centralnom delu Vlasinske visoravni nalazi se duboka depresija sa veštačkom

akumulacijom, Vlasinskim jezerom, kojim je potopljena jedna od najvećih tresava Balkana. Ovo jezero je nastalo izgradnjom velike zemljane brane (sl. 2) na mestu gde je reka Vlasina isticala iz tresave (Stanković, Laušević, 1997.), odnosno na mestu gde se nekadašnje Vlasinsko blato sužavalo i postepeno prelazilo u strmo korito reke Vlasine, kojom je, pretpostavlja se, oteklo davnašnje prirodno jezero nakon probijanja prirodne barijere, prevoja između Čemernika i Plane (Cvijić, 1896.). Izgradnja brane trajala je od 1946. do 1949. godine. Maksimalna kota jezera je 1213,5 m n.m., a minimalna 1204 m n.m. Dno jezera je blago nagnuto od jugozapada prema severoistoku. Dužina akvatorije iznosi 9 km, a najveća širina oko 3 km. Jezero je najdublje nedaleko od brane (34 m), mada dubina nije stalna jer se voda ispušta u hidroenergetski sistem "Vrla" (Stanković, Laušević, 1997.). U toku 1999. godine voda iz jezera je ispuštena do minimalne kote, što se u velikoj meri odrazilo na karakteristike vodene vegetacije. Poslednjih godina nivo jezera je uglavnom blizu maksimalne kote (Ranđelović, Zlatković, 2010.). Jezero se odlikuje sa dva stajaća i većim brojem plivajućih, tresetnih ostrva.

Slika 3. Ostrvo i poluostrvo Dugi del


6

Slika 4. Ostrvo Stratorija

Fluktuacije nivoa jezera, koje iznose i do 10 m, često uslovljavaju nasukavanje mnogobrojnih tresavskih ostrva u jezerske zalive, posebno sa istočne strane (Ranđelović, 1994). I.2.2. Hidrografske karakteristike Vlasinske visoravni

Razvoj i raspored različitih tipova vegetacije Vlasinske visoravni zavisi između ostalog i od hidrografskih karakteristika terena. Na planinskim masivima oko visoravni izbija veliki broj izvora čije vode formiraju manje reke i potoke, pritoke jezera ili neke od reka vlasinskog razvođa. Veliki broj izvora je razbacan i po samoj visoravni i oko njih je gotovo redovno razvijena tresavska vegetacija. Najveći vodotoci Vlasinske visoravni su Bratašnica, Jarčeva, Murina i Dejanova reka. (Ranđelović, Zlatković, 2010.)

Bratašnica ili Šaovica je najveća jezerska pritoka sa zapadne strane i deo je bogato razvijene hidrografske mreže Čemernika. Izvorišno područje ove reke, ispod Kule na Čemerniku, se odlikuje velikim brojem izvora i bogato razvijenom mrežom malih planinskih potoka, oko kojih je razvijena veoma bujna higro- i mezofilna vegetacija. U donjem toku Bratašnica prima vodu nekoliko manjih potoka i razliva se u prostranu proluvijalnu potočnu lepezu sa bujnom tresavskom vegetacijom. (Ranđelović, Zlatković, 2010.)

Jarčeva reka je najveća jezerska pritoka sa juga. Izvire ispod Pandžinog Groba i sakuplja vode nekoliko manjih potoka koji izviru na Vardeniku. Ona, kao i Bratašnica, u svom donjem toku zajedno sa pritokama jezera čini veoma široku proluvijalnu potočnu lepezu sa velikom površinom pod tresavskom vegetacijom. (Ranđelović, Zlatković, 2010.)

Murina reka je bila najveća pritoka Vlasinskog blata, na čijem ušću se razvijala veoma bujna sfagnumska vegetacija. Deo toka Murine reke je potopljen akumulacijom, ali je ona i danas jedna od najvećih pritoka jezera, u koje donosi vode gotovo svih izvora na Bukovoj Glavi. Sa istočne strane vodu u jezero donosi i veći broj manjih pritoka.

Dejanova reka se nalazi ispod Bukove Glave, ali sa južne strane, i formira se od vode mnogobrojnih izvora koji izbijaju na stranama korita reke. Ova reka se uliva u Božičku reku i pripada slivu Strume. (Ranđelović, Zlatković, 2010.)

I.2.3. Geološki sastav

Geološki sastav Vlasinske oblasti čini metamorfni kompleks škriljaca koji predstavljaju regionalno i progresivno metamorfisane silikatne stene rifejsko-kambrijumske starosti (preuzeto iz Dragišić, 1997).U literaturi su te metamorfne stene poznate pod imenom “vlasinski kompleks”. Metamorfni kompleks škriljaca – Vlasinski kompleks, izgrađen je najvećim delom od niskometamorfnih stena koje su regionalno metamorfisane u uslovima facije zelenih škriljaca.


7

U predelu Vlasinskog jezera, najveće rasprostranjenje imaju albit-hloritmuskovitski škriljci, koji izgrađuju skoro celu zapadnu, južnu i veći deo istočne strane istraženog područja. Severna i severoistočna strana sastavljene su od albit-hloritskih škriljaca (Petrović, 1965., Petković et al., 1977.), a jugozapadna od amfibol-biotitskog andezita (Aleksić, Kalenić, 1958.). Vrhovi Čemernika i deo Vardenika južno od Velikog Strešera izgrađeni su od biotitamfibolitskih dacita. Oko V. Strešera se javljaju i albitski gnajsevi. Južni obod visoravni izgrađen je od progresivno metamorfisanih škriljaca Vlasinskog kompleksa, koji su predstavljeni leptinolit-mikašistima sa granitom (Petković et al., 1977.). I.2.4. Pedološka podloga

Na Vlasinskoj visoravni se razvijaju različiti tipovi zemljišta, od kojih zavisi i

raspored biljnih zajednica, a samim tim i rasprostranjenje pojedinih biljnih vrsta (Ranđelović, Zlatković, 2010.). Zastupljeni su sledeći tipovi zemljišta: distrično smeđe zemljište (Distrični kambisol), erodirano smeđe šumsko zemljište, močvarno glejno zemljište (Euglej) i tresetno zemljište.

Distrični kambisol je zemljište koje pruža loše uslove za ishranu biljaka. Obrazuje se na kvarcno silikatnim supstratima sa malom količinom baznih katjona. To je zemljište brdsko planinskih regiona. Prirodnu vegetaciju ovih zemljišta na Vlasini čine bukove šume. (Ranđelović, Zlatković, 2010.)

Erodirano smeđe šumsko zemljište je praškasto peskovito zemljište na podlozi od kristalastih škriljaca zbog čega su sklona eroziji. Na njemu se razvija mezofilna vegetacija. (Ranđelović, Zlatković, 2010.)

Kod močvarnih glejnih zemljišta (Euglej) podzemna voda se nalazi jako visoko (iznad 85 cm) i njen nivo pokazuje malo kolebanje. Prirodna vegetacija je uvek higrofilna ili, ako je zemljište sa slabo mineralizovanom vodom, vegetacija sa mahovinama, oštricama i brezom.(Ranđelović, Zlatković, 2010.)

Tresetna zemljišta nastaju nepotpunim razlaganjem uginulih biljnih delova, što je uslovljeno neprekidnom stagnacijom vode i niskim temperaturama. Ovo je, ako izuzmemo zonalno zemljište (distrični kambisol), najrasprostranjenije zemljište na Vlasinskoj visoravni. (Ranđelović, Zlatković, 2010.) I.2.5. Klimatske prilike Obzirom da Vlasina predstavlja široku depresiju na visini iznad 1200 m, izložena je jačem zračenju toplote, koje je u toliko veće, što je depresija najvećim delom bez šume. Osim toga, ona je oivičena planinskim visovima, koji su tako raspoređeni da depresiju ostavljaju gotovo slobodnom uticaju severoistočnih i istočnih vetrova, dok je prema jugu zaklonjena... Zbog ovih prilika Vlasina ima dosta surovu klimu (Košanin, 1910.). Podaci o klimatskim prilikama na Vlasini postoje i za period pre potapanja (Košanin, 1910., Đukanović, 1967.) i za period posle potapanja tresave (Stanojević et al., 1990.). Pre potapanja tresave akumulacijom srednja godišnja temperatura je iznosila 6,4˚C, najtopliji mesec je bio avgust sa srednjom mesečnom temperaturom 16,1˚C, a najhladniji januar 3,4˚C. Srednja vrednost temperature u vegetacijskom periodu iznosila je 13,6˚C. Srednja godišnja količina padavina bila je 838 mm, a u vegetacijskom periodu 342 mm. Najveće količine padavina su bile na početku (maj-jun) i nakon vegetacionog perioda (novembar), tako da se na klimadijagramu uočavaju dva ekstremuma (sl. 5).


8

Izgradnja akumulacije sa velikom količinom vode u velikoj je meri uticala na promenu lokalne klime u smislu smanjivanja srednje godišnje temperature (5,7˚C) i prosečne količine padavina (722,9 mm). Najtopliji i najhladniji mesec ostali su isti, ali sa znatno nižom prosečnom temperaturom: avgust (14,7˚C) i januar (-4˚C). Srednja vrednost temperature u vegetacijskom periodu je sada znatno niža (12,5˚C), a srednja količina padavina 309,1 mm. Padavine sada imaju samo jedan ekstremum na početku vegetacionog perioda (maj-jun). Prosečna relativna vlažnost vazduha iznosi 81,6%, a u vegetacijskom periodu 79,9% (sl. 5). Najčešći i najintenzivniji vetrovi, kojima je izložena Vlasinska visoravan, duvaju iz pravca severozapada, a ništa manje nisu česti i intenzivni vetrovi iz zapadnog, severnog i istočnog pravca. Iz pravca severoistoka gotovo da nema nikakvih strujanja vazduha, jer je sa te strane visoravan zaštićena masivom Plane. Sa juga, strujanja su neznatno izražena van vegetacijskog perioda, dok su u vegetacijskom periodu gotovo beznačajna. (Stanojević et al., 1990.)

Slika 5. Klimadijagrami po Walter-u pre potapanja i posle potapanja tresave (Ranđelović, Zlatković, 2010.) I.3. Ugroženost i zaštita flore i vegetacije Vlasinske visoravni

Raznovrsnost i specifičnost biotopa Vlasinskog područja uslovili su visok diverzitet

flore, vegetacije i ekosistema koji se odlikuju izraženim stepenom reprezentativnosti, autohtonosti i autentičnosti prirodnih karakteristika. U skladu sa izraženim diverzitetom flore, vegetacije i staništa, Vlasinsko područje se karakteriše prisustvom velikog broja retkih i ugroženih biljnih vrsta. (Anonimus, 2012)

Analizom flore Vlasinske visoravni utvrđeno je da na ovim prostorima živi 956 vrsta, 23 podvrste, 32 varijeteta i 28 formi vaskularnih biljaka, što ukazuje na izuzetno florističko bogatstvo ovog područja. Od tog broja 91 vrsta (9.52%) se može podvesti pod neku kategoriju ugroženosti u flori Srbije. (Ranđelović, Zlatković, 2010.)

Visok stepen prisustva ugroženih biljnih vrsta u izgradnji flore Vlasinske visoravni, odnosno činjenica da je svaka 11 vrsta na neki način ugrožena i da joj pre ili kasnije preti opasnost od iščezavanja sa područja Srbije, govori koliki je biodiverzitološki značaj ovog objekta i opravdava činjenicu da je ovo područje uvršteno u botanički značajna područja Evrope (IPA) (Ranđelović in Stevanović, ed. in Radford, Ode, eds. 2009).

Sa aspekta biodiverziteta prisustvo endemičnih taksona je od značaja za floru jednog područja, a naročito stenoendemičnih vrsta. Pojedini taksoni se javljaju jedino na području vlasinskih planina. Stoga je, uredbom Vlade Republike Srbije (“Službeni glasnik RS”, br. 30/06) područje Vlasine zaštićeno kao predeo izuzetnih odlika i kategorisano kao prirodno dobro od izuzetnog značaja za Republiku- prve kategorije. (Anonimus, 2012)


9

Uredbom je određeno da se o prirodnom dobru stara Javno preduzeće “Direkcija za građevinsko zemljište i puteve opštine Surdulica” iz Surdulice. (Anonimus, 2012)

Poseban značaj Plana upravljanja proizilazi iz činjenice da je proglašenjem predela izuzetnih odlika “Vlasina” i donošenjem Prostornog plana područja posebne namene (“Službeni glasnik RS”, br. 133/04) od strane Skupštine Republike Srbije, na području zaštićenog prirodnog dobra proglašen javni odnosno republički interes iz koga proizilaze brojne obaveze i ovlašćenja nadležnih republičkih organa uprave, ustanova i institucija. Istovremeno, ovaj Plan upravljanja je osnova za izradu godišnjih programa preko kojih se u narednom desetogodišnjem periodu sprovode i realizuju sve operativne mere i aktivnosti na zaštiti i razvoju. Neposredni osnov za donošenje Plana upravljanja PIO “Vlasina”, kao i okvir za njegovo sprovođenje je Zakon o zaštiti prirode (Sl. Glasnik RS br. 36/09, 88/10 i 91/10), posebno članovi 52, 53 kao i Uredba o zaštiti Predela izuzetnih odlika “Vlasina” (Službeni glasnik RS, 30/06 od 11.04.2006. godine). Odlukom Sekretarijata Ramsarske konvencije od 20.novembra 2007., PIO “Vlasina”, je uvrštena u zvaničnu listu međunarodno značajnih vlažnih područja sa klasifikacionim kodom Vlasina 3RS008, što predstavlja izuzetno značajno međunarodno priznanje vrednostima nacionalne i prirodne baštine Vlasine i naporima za njeno očuvanje. Republika Srbija je potpisnik ove konvencije (Konvencija o močvarama koje su od međunarodnog značaja, naročito kao staništa ptica močvarica, “Službeni list SFRJ” – Međunarodni ugovori, br. 9/77). (Anonimus, 2012) I.4. Ugroženost biljnih vrsta i faktori ugrožavanja

Opstanak mnogih biljnih vrsta danas je ugrožen, mnoge se nalaze pred iščezavanjem, a veliki broj je zauvek nestao. Svakim danom vrste iščezavaju sve većom brzinom. Smatra se da u svetu svakog sata nestaju tri vrste. Međutim postoje i pesimističnije procene, po kojima u zoni tropskih kišnih šuma svakog dana iščezne i do 100 različitih vrsta. U svakom slučaju, najveći broj naučnika se slaže sa procenama međunarodnih organizacija da će do kraja XXI veka, ukoliko se ništa ne preduzme, sa Zemlje nestati 2/3 svih vrsta biljaka i životinja.

Ako se ima u vidu da na Zemlji živi 270 000 vrsta biljaka, proizilazi da se u opasnosti nalazi čak četvrtina svetske flore.

Prema zvaničnim procenama Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN), oko 60.000 vrsta biljaka je već ugroženo, ili će nestati u narednih nekoliko decenija, ukoliko se istim tempom nastavi sa ugrožavanjem životne sredine.

IUCN, odnosno Međunarodna unija za zaštitu prirode, je organizacija koja objedinjava preko 900 vladinih i nevladinih članica iz 137 zemalja, u cilju pružanja pomoći društvima širom sveta u zaštiti prirode i obezbeđivanju održivog i ravnomernog korišćenja prirodnih resursa. Nove kategorije ugroženih vrsta u verziji međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN) su:

• EX IZUMRLI (EXTINCT): Takson je izumro kada nema osnovne sumnje da je poslednji primerak mrtav.

• EW IŠČEZLI u prirodi (EXTINCT IN THE WILD): Takson je iščezao u prirodnim uslovima kada je poznato da opstaje jedino u kulturi, znatno izvan granica prethodnog rasprostranjenja.


10

• CR KRAJNJE UGROŽEN (CRITICALLY ENDANGERED): Takson je krajnje ugrožen kada je suočen sa izgledom najviše verovatnoće da u neposrednoj budućnosti iščezne u prirodi, što se utvrđuje određenim kriterijumima.

• EN UGROŽENI (ENDANGERED): Takson je ugrožen ako nije krajnje ugrožen, ali se suočava sa vrlo visokom verovatnoćom da će iščeznuti u prirodnim uslovima u bliskoj budućnosti, što se utvrđuje određenim kriterijumima.

• VU RANJIVI (VULNERABLE): Takson je ranjiv kada nije ni krajnje ugrožen ni ugrožen, ali se suočava sa visokom verovatnoćom da iščezne u prirodnim uslovima u nekoj srednje bliskoj budućnosti, što se utvrđuje određenim kriterijumima.

• LR NISKA VEROVATNOĆA OPASNOSTI (LOWER RISK): Takson je izložen niskom verovetnoćom opasnosti (niskom riziku-manjem izgledu) da bude ugrožen, kada se odredi da ne zadovoljava kriterijume za bilo koju od ugroženih kategorija (krajnje ugrožen, ugrožen ili ranjiv). Zavisni od zaštite (Conservation Dependent-cd). Taksoni koji su u žiži

programa očuvanja specifičnih za taj takson ili njegovo stanište i čiji je cilj očuvanje tog taksona, a čiji bi prestanak imao za posledicu uvršćivanje taksona u jednu od gore pomenutih kategorija ugroženosti u okviru pet godina.

Skoro ugroženi (Near Threatened-nt). Taksoni koji nisu određeni kao zavisni od zaštite, ali se nalaze blizu kategorije osetljivih.

Poslednja briga (Last Concern-lc). Taksoni koji nisu određeni kao zavisni od zaštite ni kao skoro ugroženi.

• DD BEZ DOVOLJNO PODATAKA (DATA DEFICIENT): Takson je bez dovoljno podataka kada nedostaju adekvatne informacije u pogledu njegovog rasprostranjenja i/ili stanja populacije, a za utvrđivanje verovatnoće posredne ili neposredne opasnosti (rizika) da iščezne.

• NE NEOPREDELJIVAN (NOT EVALUATED): Takson je neopredeljivan kada još nije bio podvrgnut ovim kriterijumima. (Vasić, 1995)

Osnovni faktori narušavanja biodiverziteta su definisani akronimom HIPPO, koji je izveden od početnih slova sledećih reči (prema Brennan, Withgott, 2005):

H = Habitat alteration (Izmene/Promene staništa) I = Invasive species (Invazivne, alohtone vrste) P = Pollution (Zagađivanje) P = Population growth (Populacioni rast Homo sapiens-a) O = Over exploitation (Preterana eksploatacija)

Veoma je teško na ograničenom prostoru sveobuhvatno predstaviti sve ugrožavajuće faktore. Osim što ih je veoma mnogo, neki od njih, u spletu uzajamnih uticaja dugo vremena ostaju neprimećeni, sve dok se ne pojave onda kada je pokušaj njihovog zaustavljanja krajnje otežan ili onemogućen.


11

Osnovne aktivnosti, delatnosti i procesi koji predstavljaju faktor ugrožavanja zaštićenog područja PIO “Vlasina” su sledeći:

Zagađenje zemljišta i voda tretiranjem poljoprivrednog zemljišta raznim vrstama pesticida i đubriva; Prekomerno i nekontrolisano eksploatisanje resursa lekovitog bilja, jestivog samoniklog bilja i šumskih plodova ili vrsta koje se koriste u različitim industrijama. • Prekomerna eksploatacija treseta za potrebe hortikulture i kozmetike. Intenzivno i dugotrajno stočarenje je faktor čije se negativno delovanje ne ogleda samo kroz uništavanje i menjanje vegetacije, već i intenziviranje erozivnih procesa. Kao posledica ekstanzivnog stočarstva dolazi do negativne selekcije u sastavu visokoplaninskih travnatih fitocenoza i nastajanja siromašnih i nekvalitetnih pašnjaka u kojima dominaciju preuzima tvrdača ili tipac (Nardus stricta). Svi ostali raznorodni faktori koji deluju permanentno ili se pojavljuju periodično na vlasinskom području, a koji ostvaruju manje ili veće, negativne posledice na floru, vegetaciju i ekosisteme. Tu spadaju: požari nenamerno izazvani ljudskim faktorom, namerno izazvani požari za potrebe stočarstva, nagomilavanje otpada, sakupljanje pojedinih vrsta u kolekcionarske svrhe i drugi. (Anonimus, 2012) II. MATERIJAL I METODE

Lista ugroženih vrsta Vlasinske visoravni koja je korišćena za analizu je preuzeta iz

literature (Ranđelović, Zlatković, 2010). Iz istog izvora je određivana fitocenološka pripadnost ugroženih vrsta.

Pripadnost vrsta flornim elementima određivana je po principima podele Mojzela (Meusel et al., 1965.), koja se zasniva na podudarnosti areala vrsta sa odgovarajućim florističkim horionima (Stevanović, 1992.). Životne forme su date prema Raunkieovom principu, koji su razradili Elenberg i Miler-Domboa (Ellenberg, Mueller-Dombois, 1967. in Mueller-Dombois, Ellenberg, 1974.), a u “Flori Srbije” delimično izmenio Stevanović (1992a.). Skraćenice upotrebljavane za označavanje životnih formi date su prema “Flori Srbije” za papratnice i cvetnice (Stevanović, 1992.).

Kategorije ugroženosti su rađene prema kriterijumima IUCN-a (Stevanović, Vasić, eds., 1995).


12

III. REZULTATI I DISKUSIJA III.1. Zastupljenost ugroženih biljnih vrsta na Vlasinskoj visoravni III.1.1 Pregled ugroženih vrsta flore Vlasinske visoravni po kategorijama

ugroženosti u flori Srbi LYCOPODIOPHYTA Red Lycopodiales Fam. Lycopodiaceae 1. Lycopodium clavatum L. – ugroženi takson (EN Srb) Bor: Cirkumholarktički (bor-temp) semp Ch herb rept

Vlasina: Bratašnica, pionirska vegetacija sa Drosera rotundifolia kraj izvora (09.6.2009., V. Žikić., V.R., HMN).

Slika 6. Lycopodium clavatum

MAGNOLIOPHYTA MAGNILIOPSIDA Red Ranales Fam. Ranunculaceae 2. Trollius europaeus L. – Ranjivi takson (VU Srb) EAz: Evroazijski-(bor-temp) a Mes-Meg H scap

Vlasina: tresave (Adamović, 1909:391), Agrostetum (Katić, 1910:35), kraj potoka, vlažne livade i tresavski šibljaci (Košanin, 1910.); vlažne livade više Stratorije (Košanin, 1910.a), vlažne livade (Stamenković, Ranđelović, 1986:419); Karapanžin most (+): vrbaci (Košanin, 1910:110); Stratorija, kraj reke Vlasine: (Gajić in Sarić, 1992.).

Bukova Glava: Murina reka: pored potoka (10.7.1992. V.R., HMN); Čemernik: Vlasina Rid, krajpotočne tresave (15.7.1980. N.R., HMN, 12.7.1984. N.R., HMN), Hotel Vlasina, pored potoka (30.7.1989. V.R., B.Z., HMN).

Slika 7. Trollius europaeus

3. Ranunculus serbicus Vis. – takson za koji nema dovoljno podataka o rasprostranjenju (DD Srb) EAzP/JEP: Apeninsko-balkanski a Meg H scap/G rhiz

Vlasina: na istočnoj obali više Malog mosta (Košanin, 1910.a), tresave (Ranđelović, 1985). Bukova Glava: Skela: Eriophoro-Caricetum flavae (V.R., Lj.R. 24.7.1993. HMN), Murina reka: pored potoka (V.R. 10.7.1992. HMN). 4. Ranunculus auricomus L. var. biformis (W. Koch) Penev- krajnji ugroženi takson (CR Srb) EAz: Evroazijski-(bor-temp) v-a Mes-Meg H rept

Vlasina: Murina dolina (13.6.2001. V.R., HMN).


13

5. Ranunculus flammula L. – takson niskog rizika ugroženosti (LR Srb) Hol: Cirkumholarktički-(subarct-temp) a-aut Mi-Meg emer HydG rad/H sca Vlasina: tresave (Pančić, 1884:104, Ničić, 1893:17, Diklić in Sarić, 1992:389); tresave (3) (Adamović, 1909:390), šibljaci (Košanin, 1910:182), čist sfagnetum (Katić, 1910:18), Stratorija (+): tresava (Černjavski, 1938:25); Čemernik: Vlasina Rid: Rhynchosporetum albae, Caricetum goodenowii, Vardenik: Okruglica: Rhynchospretum albae (Ranđelović, 1978.). Čemernik: Bratašnica: Drosero-Caricetum stellulatae (V.R. 27.6.1992. HMN), Žarkovica: Caricetum goodenowii (V.R. 2.6.1990. HMN), Bukova Glava: Murina reka: Caricetum goodenowii (V.R. 10.7.1992. HMN), Savina mahala: Eriophoro-Caricetum flavae, Ljiljina dolina: Sphagno-Equisetetum fluviatilis (V.R., 24.7.1993. HMN), Tresetna ostrva: Caricetum goodenowii (V.R. 1.9.1990. HMN), Potentillo- Salicetum rosmarinifoliae (28.8.1992., V.R. HMN). 6. Ranunculus ophioglossifolius Vill. – ugroženi takson (EN Srb) MSM: Atlantsko-mediteransko-orijentalni v-a Mi-Meg T/H scap

Vlasina: (Adamović, 1899). Vlasinsko jezero: Janskolovica, plavljene površine (13.6.2001. V.R., V. S., HMN). 7. Ranunculus fontanus C. Presl. In J.C. Presl. - ugroženi takson (EN Srb) Med-smed: Centralnomedit.-submedit. v-a Mi-Mes T/H scap

Vlasina: (Fritsch, 1894), tresave (Adamović, 1898.), (Diklić in Sarić, 1992: 392) 8. Ranunculus lingua L. var. hirsutus

Wallr. – krajnje ugroženi takson (CR Srb) EAz: Srednjeevropsko-subborealno-pontskojužnosibirsko- centralnoaziski a Meg-Alt emer HydG rhiz/H scap

Vlasina: (Ničić, 1893:17, Diklić in Sarić, 1992:392), tresave (3) (Adamović, 1909:390), sa Typha latifolia u vodi kod Gadžine bistrice (Košanin, 1910.a), livadske tresave i tresavski šibljaci (Košanin, 1910.); šamak u čistom sfagnetumu (Katić, 1910:21, 27). Tresetna ostrva: Sphagno-Equisetetum fluviatilis (V.R., 21.7.1993. HMN), Murina dolina: Caricetum gracilis (24.7.2001. V.R., HMN). 9. Ranunculus aquatilis L. – ranjivi takson (VU Srb) Hol: Cirkumholarktički-(bor-submer) a nat HydG rad/T rad Vlasina: Vlasinsko blato (Petrović, BEOU!), oko izvora (Košanin, 3.6.1907. BEOU!, Košanin, 1910 a:185), Ulazna građevina (J. i Ž. Blaženčić, 18.8.1989. BEOU!), Vlasinsko jezero (Blaženčić, Blaženčić, 1990/91), (Janković in Sarić, 1922:396). Široko rasprostranjena u plićacima Vlasinskog jezera (V.R., N.R. 1.9.1990. HMN).

Slika 8. Ranunculus aquatilis

Red Betulales

Fam. Betulaceae

10. Betula pubescens Ehrh. –krajnje ugroženi takson (CR Srb) Bor: Evroazijski-(subarct-temp) fo dec Mi P scap


14

Vlasina: tresave (Pančić, 1884:214, Ničić, 1893:66, Košanin, 1910:167, 1910a:27, Vukićević in Josifović, 1970:100); tresave (5) (Adamović, 1909:390), čist sfagnetum, Parvocaricetum, brezjaci (Katić, 1910); Biljena bara (+): tresava (Černjavski, 1938), Promaja: Drosero-Caricetum stellulatae (V.R. 23.6.1991. HMN). Bukova Glava: Savina m., Drosero-Caricetum stellulatae (V.R. 24.7.1993. HMN), Tresetna ostrva: Drosero-Caricetum stellulatae, Potentillo-Salicetum rosmarinifoliae (1.9.1990, V.R.. HMN), Sphagno-Equisetum fluviatilis, Caricetum goodenowii (V.R. 2.6.1990. HMN).

Slika 9. Betula pubescens

Red Caryophyllales Fam. Caryophyllaceae

11. Stellaria alsine Grim. – ugrožen takson (EN Srb) Hol: Cirkumholarktički-(bor-temp) a Mes-Mac H caesp

Vlasina: (Fritsch, 1909a.), Biljena bara, u Betuleto-Salicetum-u (Košanin, 1910.a), livadska tresava (Košanin, 1910:178, Sarić, ed. 1986:264). Vardenik: Strešer, izvorište planinskog potoka (22.7.1993. B.Z., V.R., HMN), Ravnište, 1700 m, Cardaminetum amarae (12.6.1997. V.R. HMN).

Slika 10. Stellaria alsine

12. Stellaria palustris Retz. – ranjivi takson (VU Srb) EAz: Evroazijski (bor-temp) a Mes-Meg H scap Vlasina: (Jovanović, Niketić, 1991.); Čemernik: Čavdarova reka, tresave (Košanin, 1910a:28). Vlasina: tresave (V.R.), vlažne livade (8.1999. B.Z.).

Slika 11. Stellaria palustris

13. Sagina saginoides (L.) Karsten – ugroženi takson (EN Srb) Arct-alp: Cirkumholarktički-(arct-bor)-SJEP a Mes H caesp

Vlasina: (8.1999.. B.Z.).

Slika 12. Sagina saginoides


15

14. Scleranthus neglectus Roch. ex Baumg. – ugroženi takson (EN Srb) EAz/Se-med: Srednjeevrop. central.istoč.submedit. a Mes T caesp

Vardenik: Ravnište, planinski pašnjaci (V.R., M.R. 12.6.1997. HMN), Plana: Festucetum paniculatae (8.6.1996. V.R., D.J., HMN). 15. Silene viridiflora L. – takson za koji nema dovoljno podataka o rasprostranjenju (DD Srb) Eaz/Se-m-p-or: Srednjeevr.-centralnomedit.-istočnosubmedit.-orijent.-turanski a Mes-Meg H scap

Vlasina: (Slavnić in Josifović, ed. 1970:231, Jovanović, Niketić, 1991.). Vlasina: (4.7.1984. N.R., HMN). 16. Silene asterias Griseb. – ranjivi takson (VU Srb) EAzP/JEP/Balk: Istočnoilirsko-severnoskardskopindsko-mezijski a Mes-Meg H scap

Vlasina: (Jovanović, Niketić, 1991.), Čemernik: tresave (Ranđelović, 1985:475, Ranđelović in Sarić, 1986:266). Vlasina: tresave (4.7.1984. N.R., HMN), Čemernik: Cvetkova reka: Caricetum goodenowii (24.8.1992. V.R., HMN). Žarkovica: Caricetum goodenowii (V.R. 2.6.1990. HMN), Bukova Glava: Ljiljina dolina: Drosero-Caricetum stellulatae (V.R., Lj.R. 24.7.1993. HMN), reka Vlasina: pored potoka nizvodno od brane (26.6.1992. V.R., HMN), Plana: Cirsietum oleracei (21.8.1992. V.R.), Caricetum goodenowii (V.R. 29.8.1992. HMN).

Slika 13. Silene asterias

17. Silene lerchenfeldiana Baumg. – takson niskog rizika ugroženosti (LR Srb) EazP/SJEP/Karp-balk: Južnokarpatsko-mezijsko-skardskopindsko makedonskotrakijski a Mi-Mes H caesp

Plana: na stenama prema Orlovcu (19.7.1987. N.R.., V. Stamenković, HMN).

Slika 14. Silene lerchenfeldiana

18. Dianthus superbus L. – ranjivi takson (VU Srb) Eaz: Evroazijski-(bor-mer) a Mes-Meg H scap

Vlasina: (1880. J. Pančić, BEOU), livade (Ničić, 1893., Gajić in Josifović, 1970:264), tresave (2) (Adamović, 1909:391), vlažne livade (Košanin, 1910., 1910.a), (Jovanović, Niketić, 1991.). Česta vrsta na vlažnim livadama i sfagnumskim tresavama (V.R. HMN).


16

Slika 15. Dianthus superbus

Red Theales

Fam. Hypericaceae

19. Hypericum humifusum L. – krajnji ugroženi takson (CR Srb) Kosm: Kosmopolitski disjunktni a Mi-Mes H rept Vlasina: Bratanov Del, Elatino-Eleocharetum acicularis (jul, 2000, B.Z. HMN).

Slika 16. Hypericum humifusum

Fam. Elatinaceae

20. Elatine triandra Schkh. – krajnji ugroženi takson (EN Srb) Bor: Cirkumholarktički disjunktni-(bor-temp) a N-Mi T scap/rept

Vlasina: (Blaženčić, Blaženčić, 1991). Vlasinsko jezero: svuda oko jezera, na povremeno plavljenim površinama, retko na ogoljenim delovima tresetnih ostrva, a retko i u vodi do dubine od 4 m (V.R. HMN).

Red Capparidales

Fam. Brassicaceae

21. Cardamine amara L. – takson niskog rizika ugroženosti (LR Srb) Eaz/Eaz(W): Evrop.-zapadnoazij. (bor-temp) a Mes-Meg H scap semiros/G rhiz

Vlasina: pored reke Vlasine (Košanin, 1910.a), (Jovanović, Niketić, 1991). Vardenik: Ravnište, Cardaminetum amarae (12.6.1997. V.R., M.R., HMN).

Slika 17. Cardamine amara

22. Cardamine raphanifolia Pourret subsp. acris (Griseb.) O.E. Schulz – ugroženi takson (EN Srb) EazP/SJEP/Balk: Ilirsko-skard.pind.-mezijski a Mes-Meg H ros

Vardenik: Ravnište, krajpotočne tresave (V.R., D.J. 8.6.1996. HMN).

Slika 18. Cardamine raphanifolia subsp.

acris


17

Red Salicales

Fam. Salicaceae

23. Salix pentandra L. – ranjivi takson (VU Srb) Eaz: Evroazijski-(subbor-temp) fo dec Mi P caesp

Vlasina: tresave (Pančić, 1884:214, Ničić, 1893:65), tresave (Adamović, 1909:390), Parvocaricetum; Stratorija (+): mešoviti sfagnetum (Katić, 1910), vlažne livade, tresave, šibljaci (Košanin, 1910), (Jovanović, Tucović in Josifović, 1972), Biljena bara (+): tresava (Černjavski, 1938) (Jovanović, Niketić, 1991.). Bukova Glava: Savina m., tresave (24.7.1993. V.R.), Vlasinsko jezero: Tresetna ostrva: Drosero-Caricetum stellulatae (1.9.1990. V.R., N.R. HMN), Caricetum goodenowii (2.6.1990. V.R.). 24. Salix rosmarinifolia L. – ranjivi takson (VU Srb) Eaz: Evroazijski-(bor-temp) fo dec N P rept

Vlasina: sfagnumska tresava, šibljaci (Košanin, 1910:176), na tresavi zajedno sa Betula pubescens i Salix pentandra (Košanin, 1910.a), čist sfagnetum, Magnocaricetum (Katić, 1910). Bukova Glava: Ljiljina dolina, Sphagno-Equisetetum fluviatilis, Eriophoro-Caricetum flavae (V.R. Lj.R. 24.7.1993. HMN), Vlasinsko jezero: Tresetna ostrva, Caricetum goodenowii, Sphagno-Equisetetum fluviatilis (V.R. 2.6.1990. HMN), Potentillo-Salicetum rosmarinifoliae (V.R., N.R. 1.9.1990. HMN).

Slika 19. Salix rosmarinifolia

Red Ericales

Fam. Ericaceae

25. Arctostaphylos uva-ursi (L.) Spreng. – ranjivi takson (VU Srb) Bor: Cikumholarktički-(bor-temp) a Mi-Mes fo eric Ch suffr caesp/rept

Vardenik: Mali i Veliki Strešer, Vaccinio-Bruckenthalietum subass. arctostaphyletosum (Jovanović-Dunjić, 1972), Strešer (Stamenković, Ranđelović, 1986). Vardenik: Mali Strešer (12.6.1997. V.R).

Slika 20. Arctostaphylos uva-ursi

Fam Pyrolaceae

26. Pirola rotundifolia L.- ugroženi takson (EN Srb) Eaz: Evroazijski (bor-temp) a Mi-Mac H semiros

Vlasina: (Blečić in Josifović, 1972:473). Jovanović i Niketić (1991.) ovoj vrsti pogrešno određuju status iščezle sa područja Vlasine. Vlasina: (4.8.1983. N.R., HMN, 12.7.1984. N.R.., HMN), Čemernik: Cvetkova reka, bukova šuma (9.8.1996. V.R., B.Z., D.J., HMN).

Slika 21. Pirola rotundifolia


18

27. Pirola chlorantha Sw. – ugroženi takson (EN Srb) Bor: Cirkumholarktički (arct-temp) a Mi-Mac H semiros

Vlasina: (Blečić in Josifović, 1972:473). Jovanović i Niketić (1991.) ovoj vrsti određuju status iščezle sa područja Vlasine. 28. Pirola media Sw. – takson niskog rizika ugroženosti (LR Srb) Bor: Evroazijski (arct-temp) a Mi-Mac H semiros

Vlasina: podatak iz literature prenose Jovanović i Niketić (1991.). Status ovog taksona je teško utvrditi, mada je moguće da nije ni rasla na Vlasini.

Slika 22. Pirola media

29. Pirola minor L. – takson niskog rizika ugroženosti (LR Srb) Bor: Cirkumholarktički (arct-temp) a Mi-Mac H semiros

Vlasina: u vrbaku na tresavi više Velikog mosta (+) (Košanin, 1910.a). Vlasina: brezova šuma preko puta hotela „Narcis” (9.6.2009. B.Z., V.R., HMN). 30. Orthilia secunda (L.) House – ranjivi takson (VU Srb) Bor: Cirkumholarktički (arct-temp) a Mi-Mes H semiros

Vlasina: bukova šuma, Murje (4.7.2003. V.R., HMN), brezova šuma preko puta hotela „Narcis” (9.6.2009. B.Z., V.R., HMN).

Slika 23. Orthilia secunda

Red Primulales

Fam. Primulaceae

31. Anagalis minimus (L.) Krause – takson za koji nema dovoljno podataka o rasprostranjenju (DD Srb) Se: Srednjeevropski v-a Mi T scap Plana: Potomska reka, na vlažnim peskovitim površinama (11.6.1998. B.Z..). * Pančić (1884:208) navodi za Vlasinu vrstu

Samolus valerandi L., što je jedini zabeleženi lokalitet na području Srbije. Međutim, ona naseljava zaslanjena zemljišta, kakvih na Vlasini nema. Nalaz se najverovatnije odnosi na neku drugu vrstu, prema mišljenju Ničića (1893.) na vrstu Montia rivularis. Sličnog je mišljenja i Košanin (1910.a), koji kaže da “u herbaru Botaničkog zavoda (ove biljke) nema, niti sam je na Vlasini mogao naći.” Međutim, u herbarijumu beogradskog Univerziteta (BEOU) je postojao dokazni materijal (V. Stevanović!), koji je na žalost izgubljen, pa je teško potvrditi Ničićevu pretpostavku. Pančiću je materijal doneo S. Pelivanović, koji se službeno, kao član komisije za utvrđivanje granica, dosta kretao po Kosovu, te je moguće da potiče otuda.


19

Red Euphorbiales Fam. Euphorbiaceae

32. Euphorbia villosa W. & K. – takson niskog rizika ugroženosti (LR Srb) Eaz: Evroazijski-(temp) a Mes-Alt H scap

Vlasina: (1880.J. Pančić, BEOU).

Red Rosales

Fam. Rosaceae

33. Geum rhodopaeum Stoj. Et Stef. – ranjivi takson (VU Srb) EazP/SJEP/Balk: Mezijski a Mes-Meg Grhiz/H scap

Vlasina: vlažne livade, pored potoka (Košanin, 1910: 122, 183), Caricetum goodenowii, Rhynchosporetum albae (Ranđelović, 1979:127), tresave (Ranđelović et al., 1982:381, Ranđelović, 1985:477, Ranđelović, Stamenković, 1985:60), (Sarić, 1986:283), Čemernik: (Sarić, 1986:283). Veoma brojna kraj potoka na Vlasinskoj visoravni. Čemernik: Bratašnica, Drosero-Caricetum stellulatae (27.6.1992. V.R.), Vlasina: Žarkovica: Caricetum goodenowii (2.6.1990. V.R., HMN), Bukova Glava: Skela, pored potoka (24.7.1993. V.R.), Dejanova reka (25.7.1993. V.R.).

Slika 24. Geum rhodopaeum

34. Geum rivale x G. rhodopaeum – ugroženi takson (EN Srb) EazP/SJEP: Mezijski a Mes-Meg H scap

Bukova Glava: Muina reka: krajpotočne tresave (10.7.1992. V.R., HMN, 12.6.1997. V.R., M.R., HMN).

Slika 25. Geum rivale x G. rhodopaeum

35. Comarum palustre L. – ugroženi takson (EN Srb) Hol: Cirkumholarktički-(subarct-temp) a Mes-Meg H scap/G rhiz/ emer HydG

Vlasina: (1880. J. Pančić, BEOU), tresave (Pančić, 1884, Ničić, 1893, Ranđelović, 1985), tresave (Adamović, 1909), Gadzina bistrica (+), livadska tresava (Košanin, 1910), Duga Zanoga, Stratorija (+), Bratašnica, mešoviti i čist sfagnetum (Katić, 1910), (Gajić in Josifović, 1972), Biljena bara, Veliki most (+): Caricetum limosae (Černjavski, 1938) Okruglica: Rhynchosporetum albae (Ranđelović, 1978). Česta na tresavama Vlasinske visoravni (HMN).

Slika 26. Comarum palustre


20

36. Alchemilla cinerea Buser – ugroženi takson (EN Srb) EazP/SJEP: Alpsko-balkanski a Mes-Mac H ros/G rhiz Vlasina: (Sarić, 1986:93), pašnjaci (Ranšelović, 1985:477), Čemernik: Festuco-Nardetum strictae (Ranđelović, 1978.). Čemernik: (6.1990. N.R., HMN), Vlasina: Žarkovica, Caricetum goodenowii (2.6.1990. V.R., HMN). 37. Alchemilla crinita Buser – ugroženi takson (EN Srb) EazP/SJEP: Srednjejužnoevropski planinski a Mes-Mac H ros/G rhiz Vlasina: (Sigunov in Sarić, 1986.). Vlasina: (5.6.1976. N.R., HMN, 6.1991. V.R., B.Z., HMN). 38. Alchemilla acutiloba Opiz. – takson niskog rizika ugroženosti (LR Srb) EazP/Eaz(W)P: Srednjeevr.-sibirski planinski a Mes-Mac H ros/G rhiz Vlasina: vlažni travnjaci (Ranđelović, 1985:477), Vlasina Rid: Rhynchosporetum albae (+) (Ranđelović, 1978:Ftab. 1). Vlasina: Žarkovica, Caricetum goodenowii (2.6.1990. V.R., HMN), Čemernik: Cvetkova reka (6.1990. V.R., HMN), Bukova Glava: Skela, Erophoro-Caricetum flavae (24.7. 1993. V.R., HMN). 39. Alchemilla heterophylla Rothm. – ugroženi takson (EN Srb) EazP/SJEP/Balk: Sever.skardskopind.-mezij. a Mes-Mac H ros/G rhiz Vlasina: (Sigunov in Sarić, 1986.). 40. Alchemilla gracilis Opiz. – takson niskog rizika ugroženosti (LR Srb) EazP/Eaz(W)P: Srednjeevr.-sibirski planinski

a Mes-Mac H ros/G rhiz Bukova Glava: Ljljina dolina, Drosero- Caricetum, Sphagno-Equisetetum fluviatilis, Skela, Eriophoro-Caricetum flavae (24.7.1993. V.R., Lj.R., HMN), Vlasina: Vlasina Rid, Phragmitetum communis (31.7.1991. V.R., HMN). 41. Alchemilla connivens Buser – ugroženi takson (EN Srb) EazP/SJEP: Srednjejužnoevropski planinski a Mes-Meg H ros/G rhiz Bukova Glava: Murina reka, Eriophoro-Caricetum flavae (24.7.1993. V.R., HMN). 42. Alchemilla reniformis Buser – ranjivi takson (VU Srb) EAzP/SJEP: Sudetsko-karpatsko-balkanski a Mes-Meg H ros/G rhiz Bukova Glava: visoke zeleni (11.7.1992. V.R. HMN), Plana: pored potoka (29.7.1989. V.R. HMN). 43. Alchemilla glabra Neygenf. – ranjivi takson (VU Srb) EazP/SJEP: Srednjejužnoevropski planinski a Mes-Meg H ros/G rhiz Čemernik: pored potoka (6.1992. V.R., B.Z., HMN), Bukova Glava: Murina reka, Skela, Eriophoro-Caricetum flavae (24.7.1993. V.R., HMN). 44. Alchemilla viridiflora Rothm. – ugroženi takson (EN Srb) EAzP/SJEP: Balkanski (Skardskopindsko-mezij.) a Mes-Mac H ros/G rhiz Vlasina: vlažne livade i tresetišta (Ranđelović, 1985:477), Bratašnica (Sarić, 1986:102). Vlasina: Žarkovica, Caricetum goodenowii (2.6.1990. V.R., HMN).


21

Slika 27. Alchemilla viridiflora

Fam. Malaceae

45. Malus praecox (Pall.) Borkh. – takson za koji nema dovoljno podataka o rasprostranjenju (DD Srb) MSM : Istočnosubmedit.-orijentalni fo dec Mi-Mes P scap

Plana: iznad reke Vlasine, bukova šuma (11.5.1997. V.R., B.Z., M.S., HMN). Red Cunoniales

Fam. Grossulariaceae

46. Ribes alpinum L.- takson niskog rizika ugroženosti (LR Srb) EAz/EAz (W): Evrop.-medit.-zapadnoazijski fo dec Mi P caesp-scap

Vlasina: bukova šuma (Černjavski, 1938.), (Jovanović, Niketić, 1991.). Čemernik: Jelički rid, brezova šuma (9.8.1996. V.R., B.Z., D.J., HMN).

Sika 28. Ribes alpinum

Red Saxifragales

Fam. Saxifragaceae

47. Saxifraga stellaris L. ssp. alpigena Temesy – takson niskog rizika ugroženosti (LR Srb) Arct-alp: Evropski a Mi-Mes H ros/rept

Vlasina: pored planinskih potoka (N.R., HMN).

Slika 29. Saxifraga stellaris ssp. alpigena

Fam. Droseraceae

48. Drosera rotundifolia L. – Ranjivi takson (VU Srb) Bor: Cirkumholarktički-(bor-temp) a Mi H ros (Carn)

Vlasina: tresave (Pančić, 1884:114, Ničić, 1893:22, Ranđelović, 1985:478, Stamenković, Ranđelović, 1986:417), sfagnumske tresave (Adamović, 1898, 1908, Košanin, 1910:176, Horvatić, 1931:12, Tatić, Blaženčić, 1982:119, 120), tresave (3) (Adamović, 1909), čist sfagnetum (Katić, 1910), Bratanov Del, Duga Zanoga: mešoviti sfagnetum (Katić, 1910), Gadžina bistrica, Biljena bara (+): Caricetum limosae (Černjavski, 1938:12), Veliki most (+): tresave (Černjavski, 1938:20). Rasprostranjena na tresavama oko jezera, na Čemerniku, Bukovoj Glavi i Plani u asocijacijama Drosero-Caricetum stellulatae, Potentillo-Salicetum rosmarinifoliae i Caricetum limosae. Plana: pašnjaci prema Malom Vrtopu (27.7.1989. V.R., N.R., B.Z., HMN).


22

Slika 30. Drosera rotundifolia

Red Fabales

Fam. Fabaceae

49. Trifolium trichopterum Pančić – takson niskog rizika ugroženosti (LR Srb) EAzP/SJEP/Balk: Skard.pind.-maked.trak.-mezij. a Mes T scap

Vardenik: Strešer, na stenama (22.7.1993. B.Z. HMN).

Red Apiales

Fam. Apiaceae

50. Peucedanum oligophyllum (Griseb.) Vandas subsp. aequiradium (Velen.) Tutin – takson niskog rizika ugroženosti (LR Srb) EAzP/SJEP/Balk: Mezijski a Mes-Mac H scap

Vlasina: (Jovanović, Niketić, 1991.), Vardenik: Veliki i Mali Strešer, pašnjaci sa Nardus stricta (Ranđelović, 1978.). Vardenik: Strešer (22.7.1993.), B.Z., V.R., HMN), Pandžin grob, Lino-Nardetum strictae (12.6.1997. V.R., HMN), Ravnište, pašnjaci (12.6.1997. V.R.).

Red Gentianales

Fam. Gentianaceae

51. Gentiana pneumonanthe L. – takson bez dovoljno podataka o rasprostranjenju (DD Srb) EAz/Se-med.pont: Srednjeevrop.-zapadnoazij. a Mes-Meg H scap

Vlasina: tresave (2) (Adamović, 1909:391), Parvocaricetum (Katić, 1910:33), vlažne livade (Košanin, 1910:122), Agrostidetum (Jovanović-Dunjić in Josifović, 1973:420), tresave (Ranđelović, 1985.). Vlasina: tresave (4.7.1984. N.R., HMN), Bratašnica, Caricetum goodenowii (30.7.1989. V.R., B.Z., HMN), Dedina dolina, tresave (11.10.1991. V.R., HMN). 52. Gentiana acaulis L. – ugroženi takson (EN Srb) EAzP/JEP: Južnoevropski planinski a Mi H ros

Čemernik: planinski pašnjaci (NR!).

Fam. Menyanthaceae

53. Menyanthes trifoliata L. – ranjivi takson (VU Srb) Hol: Cirkumholarktički-(subarct-temp) a Mes-Mac H rept

Vlasina: (1880. J. Pančić, BEOU), sfagnumska i livadska tresava (Košanin, 1910:176, 178), čist sfagnetum (Katić, 1910:18, 20), tresava (Stjepanović-Veseličić in Josifivić, 1973:462, Randjelović, 1985:480, Stamenković, Randjelović, 1987:79), Vlasinsko jezero: Biljena bara, Gadžina bistrica, Veliki most (+): Caricetum limosae (Černjevski, 1938:12, 17, 20), Čemernik: Bratanov Del, Duga Zanoga: mešoviti sfagnetum (Katić, 1910:23, 24), Vlasina Rid: Rhynchosporetum albae (IV), Caricetum goodenowii (I), Vardenik: Okruglica: Rhynchosporetum albae (I) (Randjelović, 1978:Ftab. 1 i 2). Veoma česta na tresavama, posebno u sastojinama asocijacija sveze Rhynchosporion albae.

Slika 31. Menyanthes trifoliate


23

Red Polemoniales Fam. Polemoniaceae

54. Polemonium coeruleum L. – takson za koji se osnovano sumnja da je iščezo sa teritorije Srbije (EW Srb) Bor: Boreoevropsko-centralnosibirski a Mes-Meg H scap Vlasina: vrbaci (Ničić, 1893:51, Katić, 1910:37), tresave (3) (Adamović, 1909:390), brezjaci (Katić, 1910:37), sfagnumske tresave (Košanin, 1910:178), Karapandžin most (+): vrbaci (Košanin, 1910:110), Biljena bara (+): tresava (Černjavski, 1938:17). Red Scrophulariales

Fam. Scrophulariaceae

55. Verbascum adamovicii Velen. – takson niskog rizika ugroženosti (LR Srb) EAzP/SJEP/Balk: Istočnomezijski a Mac-Alt T scap/ros bienn Vlasina: pašnjaci sa Thymus moesiacus (Černjavski, 1938.), Festuco-Nardetum strictae (Ranđelović, 1978.), (Jovanović, Niketić, 1991.). Vlasina: Promaja, Festuco-Nardetum (21.7.1993. V.R., HMN), Bukova Glava: Vlasina Stojkovićeva, na osunčanim padinama kod mahale Uroševi (7.7.1995. V.R.).

Slika 32. Verbascum adamovicii

56. Gratiola officinalis L. - takson niskog rizika ugroženosti (LR Srb) Hol: Cirkumholarktički-(subbor-submer) a Mes-Meg H scap Vlasina: tresave (2) (Adamović, 1909), (Jovanović-Dunjić in Josifović, 1974: 172). Čemernik: Cvetkova reka, pored potoka (26.6.1992. V.R., S.S., HMN). 57. Pedicularis hoermaniana K. Maly – ugroženi takson (EN Srb) EAzP/SJEP/Balk: Ilirsko-skardskopind.- mezijski a Mes-Meg H scap/ep Semipar Vlasina: na ivici šume pored Prestojčeve mahale (Košanin, 1910.a). Po mišljenju Jovanovića i Niketića (1991.) ova vrsta je iščezla sa područja Vlasine. 58. Pedicularis palustris L. – takson niskog rizika ugroženosti (LR Srb) Bor: Amfiatlantsko-evroazijski-(bor-temp) a Mi-Mac T scap bienn Vlasina: (1880. J. Pančić, BEOU), tresave (Pančić, 1884: 195, Ničić, 1893: 56, Jovanović-Dunjić in Josifović, 1974: 251, Ranđelović, 1985: 471, Stamenković, Ranđelović, 1987: 81), tresave (2) (Adamović, 1909: 391), vlažne livade, šibljaci (Košanin, 1910: 122, 182), čist sfagnetum, Parvocaricetum (Katić, 1910: 18, 33), Karapandžin most (+): vrbaci (Košanin, 1910: 110), Biljena bara (+): tresava (Černjavski, 1938: 17), Vlasina Rid, Okruglica, tresave (Ranđelović, 1978: Ftab. 1 i 2), Bratanov Del: mešoviti sfagnetum (Katić, 1910: 23). Vlasina: Bratašnica, Drosero-Caricetum stellula-tae (V.R. 27.6.1992. HMN), Vlasinsko jezero: Tresetna ostrva: Drosero-Caricetum stellulatae (V.R., N.R. 1.9.1990.), Caricetum goodenowii (V.R. 2.6.1990.), Bukova Glava: Murina reka, Caricetum goodenowii (V.R. 2.6.1990.), Eriophoro-Caricetum flavae (V.R.,B.Z., Lj.R. 24.7.1993.), Savina m., Drosero-Caricetum stellulatae (V.R., Lj.R. 24.7.1993.).


24

Slika 33. Pedicularis palustris

Fam. Lentibulariaceae

59. Pinguicula vulgaris L. – takson niskog rizika ugroženosti (LR Srb) Bor: Evropsko-severnoamerički-(bor-temp) v-a Mi H ros (Carn) Vlasina: tresave (Pančić, 1884: 204, Ničić, 1893, Košanin, 1910, Obradović in Josifović, 1974), tresave (2) (Adamović, 1909: 391). Na području Vlasine nije nađena nijedna vrsta roda Pinguicula, tako da je ova vrsta najverovatnije iščezla nakon potapanja tresave. Jovanović i Niketić (1991.) smatraju da je na području Vlasine zastupljena vrsta Pinguicula balcanica

Casper.. 60. Utricularia minor L. – krajnje ugroženi takson (CR Srb) Bor: Cirkumholarktički disjunktan-(bor-temp) er sbm HydT (Carn) Vlasina: oko izvora zajedno sa Cardamine hayneana, Drosera rotundifolia i Eriophorum angustifolium (Košanin, 1910: 185) * Blaženčić i Blaženčić (1991) smatraju da ova vrsta još uvek naseljava vode Vlasinskog jezera jer “su svi životni uslovi neophodni za njihovo razviće prisutni”, misleći pri tome na ovu vrstu i Potamogeton crispus, za koje tvrde da su ih nalazili 1982. godine.

I dok je druga vrsta pouzdano prisutna u jezeru, za vrstu U. minor, odnosno U. bremii, kako je pomenuti autori vode, ne postoje optimalni uslovi u samom jezeru, jer se ona razvija u izvorima i lokvama zajedno sa tresavskim biljkama. U izvorišnom delu nekih potoka na Plani razvijene su populacije neke vrste roda Utricularia (8.6.1996. V.R., D.J.), ali nije utvrđeno kojoj vrsti pripadaju. Moguće je da se radi o ovoj vrsti. Red Lamiales

Fam. Lamiaceae

61. Dracocephalum ruyschianum L. – takson za koji se osnovano sumnja da je iščezo sa teritorije Srbije (EW Srb) EAz: Evroazijski-(bor-mer) a Mes-Mac H scap Vlasina: Stratorija, 1200 m (Adamović, 1896: 119, Diklić, 1999: 70). Fam. Callitrichaceae

62. Callitriche verna L. – ranjivi takson (VU Srb) Hol: Cirkumholarktički disjunktni-(bor-submer) v er sbm-nat HydT Vlasina: livadska tresava (Košanin, 1910: 178), po ustajaloj vodi na ivici Blata i u reci Vlasini (Košanin, 1910.a), toplici u čistom sfagnetumu (Katić, 1910: 22). Vlasinsko jezero: Tresetna ostrva, Callitricho- Utricularietum vulgaris (V.R. 2.6.1990.), Čemernik: Vlasina Rid (12.7.1983. HMN, N.R.), reka Vlasina: u samoj reci zajedno sa Veronica anagalis-aquatica i Potamogeton pusilus (V.R. 25.7.1992. HMN). Red Campanulales

Fam. Campanulaceae

63. Campanula hemschinica C. Koch – krajnje ugroženi takson (CR Srb) Se/Balk: Mezijski a Mes-Mac T scap bienn Vardenik: Strešer, pašnjaci (Adamović, 1901.).


25

Red Asterales

Fam. Asteraceae

64. Achillea lingulata Waldst. & Kit. – takson niskog rizika ugroženosti (LR Srb) EAzP/JEP/Karp-balk: Južnokarp.- sev.skard.pind.-mezijski a Mes-Mac H ros-scap Vlasina: (Jovanović, Niketić, 1991.), Vardenik: Mali i Veliki Strešer, Vaccinio- Bruckenthalietum (Jovanović-Dunjić, 1972), Veliki Strešer, Festuco-Centaureetum velenovskyi, 1750-1876 m n.m. (Ranđelović, 1978.). Vardenik: Strešer, planinski pašnjaci (12.6.1997. V.R., M.R.).

Slika 34. Achillea lingulata

65. Cirsium helenioides (L.) Hill – krajnje ugroženi takson (CR Srb) Bor: Evroazijski-(bor) a Mes-Alt H scap Vlasina: vlažna mesta (Pančić, 1884, Ničić, 1893, Gajić in Josifović, 1975), Agrostetum (Katić, 1910), Karapandžin most (+), vrbaci (Košanin, 1910), vrbak pored reke Vlasine (Košanin, 1910.a), (Jovanović, Niketić, 1991.). Vlasina: (4.7.1984. N.R., HMN), Čemernik: Cvetkova reka, izvorske tresave (29.6.1992. V.R., S.S.), Vlasina Rid, pritoka između hotela "Vlasina" i auto-kampa, blizu ušća u jezero (21.06.2007, V.R., HMN), Plana: Caricetum goodenowii (29.6.1992. V.R.), Bukova Glava: Murina reka: izvorska tresava (26.6.1992. V.R., S.S., HMN).

Slika 35. Cirsium helenioides

LILIOPSIDA Red Liliales

Fam. Butomaceae

66. Butomus umbelatus L. – takson niskog rizika ugroženosti (LR Srb) EAz: Evroazijski-(subbor-mer) v-a emer HydG rhiz Vlasina: tresave (3) (Adamović, 1909: 390), na ivici blata kod Gadžine bistrice i više Velikog mosta (Košanin, 1910.a). Cvijić (1896.) pogrešno navodi ovu biljku za obodni deo tresave Biljene bare; njegov opis biljke odgovara vrsti Alisma plantago-aquatica. Fam. Alismataceae

67. Sagittaria sagittifolia L. – ranjivi takson (VU Srb) Bor: Evroazijski-(bor-temp) a Mes-Meg rad nat-emer HydT Vlasina: Mala Bistrica (Košanin, 1910.a),

Ulazna građevina (26.7.1992. J. Blaženčić, BEOU); (Ranđelović, Blaženčić, 1995: 214). Vlasinsko jezero: zaliv ispod Ovčarskog kamena (7.8.1991. V.R., B.Z., HMN), zaliv na ušću Cvetkove reke (6.8.1991. V.R., B.Z., HMN), Vlasina: kod Mrestilišta, Ranunculo- Eleocharetum aciculari (24.8.1992. V.R., HMN)..


26

Slika 36. Sagittaria sagittifolia

68. Caldesia parnassifolia (L.) Parl. – takson za koji se osnovano sumnja da je iščezo sa teritorije Srbije (EW Srb) EAz: Evroazijski HydG rhiz

Ova vrsta verovatno nikada nije rasla na Vlasini, vec se pogresno navodi. Fam. Potamogetonaceae

69. Zanichellia palustris L. - ranjivi takson (VU Srb) Kosm: Kosmopolitski a rad sbm HydT Vlasinsko blato: jezero Vlasina (1880, Pančić, BEOU), formacija Limnee (Košanin, 1910). 70. Potamogeton obtusifolius Mert., Koch. f. latifolius Fieber. – ugroženi takson (EN Srb) Hol: Cirkumholarktički-(bor-mer) a rad sbm Hyd T Vlasinsko blato: (7.6.1907. Košanin, BEOU), Vlasina - ispod Velikog mosta (11.7.1908, Košanin, BEOU) u bistrici više Velikog mosta (Košanin, 1910.a); bistrice i kanali (Košanin, 1910., Katić, 1910.) Vlasinsko jezero: (18.8.1989. J. Blaženčić, Ž. Blaženčić, BEOU; Blaženčić, Blaženčić, 1990/91). Široko rasprostranjena duž zapadne obale na dubinama od 4-5 m.

Slika 37. Potamogeton obtusifolius

Fam. Najadaceae

71. Najas minor Allioni – ranjivi takson (VU Srb) Hol/Phol-ptrop: Evroazijsko severnoafričko- (temp-boreosubtrop)-centralnoafrički a rad sbm HydT Vlasinsko jezero: zaliv kod Ulazne građevine (1.9.1990. V.R., N.R., HMN), zaliv kod ušća reke Bratašnice (27.8.1992. V.R., N.R., HMN), zaliv na ušću Murine reke (28.8.1992. V.R., J. Blaženčić, HMN); (Ranđelović, Blaženčić, 1995).

Slika 38. Najas minor

Fam. Liliaceae

72. Lilium jankae Kerner – takson za koji nema dovoljno podataka o rasprostranjenju (DD Srb) EAzP/SJEP/Karp-balk: Južnokarpatskomezijski a Mac-Meg G bulb Vlasina: (Košanin, 1910., Jovanović, Niketić, 1991.), Bukova Glava: na šumskim proplancima (Pančić, 1883., Velenovsky, 1891.) Bukova Glava: Uroševa mah., pašnjaci (11.7.1991. V.R.).


27

Slika 39. Lilium jankae

73. Allium melanantherum Pančić – takson niskog rizika ugroženosti (LR Srb) EAzP/SJEP/Balk: Mezijski a Mes-Mac G bulb Vlasina: pašnjaci (Pančić, 1883., 1884.), (1886. J. Pančić, BEOU), (Košanin, 1910.a, Jovanović, Niketić, 1991.), Vardenik: Strešer, pašnjaci (Ranđelović, 1978), Plana: pašnjaci (Pančić, 1884.). Plana: pašnjaci (29.7.1989. V.R., B.Z., HMN). Red Iridales

Fam. Iridaceae

74. Sisyrinchium montanum E.L.Greene – krajnje ugroženi takson (CR Srb) Hol: Evropsko-severnoamerički-(bor-temp) v-a Mes G tub Vlasina: dolinske livade (Ranđelović, al., 1982: 382, Ranđelović, 1985: 484), Vlasina Rid, Bratašnica: vlažne livade (Ranđelović, 1977: 81), Rhynchosporetum albae (+) (Ranđelović, 1978). Vlasina: Bratašnica (20.6.1981. N.R., HMN), Bratašnica, Drosero-Caricetum, Caricetum goodenowii (30.7.1989. V.R., B.Z., HMN).

Slika 40. Sisyrinchium montanum

Red Orchidales

Fam. Orchidaceae

75. Dactylorhiza incarnata (L.) Soó – ranjivi takson (VU Srb) EAz/EAz(W): Evrop.-zapadnoazij. (bor-temp) a Mes G tub scap Vlasinsko blato: vlažne livade (Košanin, 1910: 121, 1910.a), Vlasina: (Jovanović, Niketić, 1991.). Cvetkova reka: Caricetum goodenowii (5.8.1991. V.R., HMN). 76. Dactylorhiza sambucina (L.) Soó – ugroženi takson (EN Srb) EAz/Se-med: Atlant.-srednjeevrop.-submedit. a Mes-Mac G tub scap Vlasina: (Jovanović, Niketić, 1991.). Hotel Vlasina: livadska tresava (28.7.1989. V.R., B.Z., HMN), Plana: Gadžina mah., ivica bukove šume (12.6.1997. V.R., M.R.).

Slika 41. Dactylorhiza sambucina

77. Dactylorhiza cordigera (Fries.) Soó ssp. cordigera – ranjivi takson (VU Srb) EAzP/SJEP: Srednjejužnoevropski planinski a Mes-Mac G tub scap Vlasina: livade (1886. J. Pančić, BEOU), (Košanin, 1910.a, Diklić in Josifović, 1976: 74), vlažne livade (Ranđelović, 1985: 484), Okruglica: dolinske livade (Ranđelović, 1978: Ftab. 4); (Jovanović, Niketić, 1991). Bukova Glava: Drosero-Caricetum stellulatae, Sphagno-Equisetetum fluviatilis (24.7.1993. V.R., Lj.R., HMN), Dejanova reka: Drosero- Caricetum stellulatae (25.7.1993. V.R., Lj.R.).


28

Slika 42. Dactylorhiza cordigera

78. Dactylorhiza incarnata x D. saccifera – takson za koji se osnovano sumnja da je iščezo sa teritorije Srbije (EW Srb) Sa područja Vlasine Fritsch (1909) opisuje vrstu Orchis serbica za koju je kasnije utvrđeno da predstavlja hibrid između vrsta Dactylorhiza incarnata i D. saccifera. Ovaj hibrid nakon Fritsch-a nije potvrđen na terenu, o čemu piše i Košanin (1910.a), a u novijoj florističkoj literaturi se prenose navodi Fritscha (Diklić, in Josifović, 1976: 78, Jovanović, Niketić, 1991, Ranđelović, V., 1994). 79. Epipactis palustris (L.) Crantz – ranjivi takson (VU Srb) EAz: Evroazijski-(temp-mer) a Mes-Mac G tub scap Vlasina: (Jovanović, Niketić, 1991.). 80. Cephalantera longifolia (L.) Fritsch – ranjivi takson (VU Srb) EAz: Evroazijski-(temp-mer) a Mes-Mac G tub scap Vlasina: brezova šuma pored jezera, preko puta hotela "Narcis" (9.06.2009. A. Savić, B.Z., V.R., HMN).

Slika 43. Cephalantera longifolia

81. Corallorhiza trifida Chatelain – ranjivi takson (VU Srb) Bor: Cirkumholarktički-(bor-temp) a Mes G rhiz scap Vlasina: u bukovoj šumi zapadno od Crkvene mahale, vrlo mnogobrojna (Košanin, 1910.a), (Fritsch, 1909.), (Jovanović, Niketić, 1991.). Vlasina: U bukovoj šumi pored Cvetkove reke (08.06.2007. V.R., B.Z., HMN).

Slika 44. Corallorhiza trifida

82. Pseudorchis friwaldii (Hampe ex Griseb.) P.F. Hunt - ranjivi takson (VU Srb) EAzP/SJEP/Karp-balk: Severnoskard.pind.- mezijsko-južnokarpatski a Mes G tub scap Bukova Glava: u dolini Murine reke, Caricetum goodenowii (10.7.1992. V.R., HMN). 83. Pseudorchis albida (L.) A. & D. Löve - ranjivi takson (VU Srb) Arct-alp: Boreoatlantsko-srednjeevropskozapadnoazijsko- srednjejužnoevr. planinski a Mes G tub scap Vlasina: (1881. J. Pančić, BEOU). Plana: tresetišta (N.R!).

U HMN postoji egzemplar ove biljke sakupljen nedaleko od područja Vlasine (Božička planina: tresetišta (5.7.1985. N.R., HMN)) tako da nije isključeno da se ova biljka može naći i na Vardeniku i Bukovoj Glavi.


29

Slika 45. Pseudorchis albida

Red Juncales

Fam. Juncaceae

84. Juncus capitatus Weigel. – takson za koji se opravdano sumnja da je iščezo sa teritorije Srbije (EW Srb) Hol/Phol-ptrop: Evr.-(temp-mer)-afrič.-(trop-austr) a Mi T caesp Vlasina: tresave (1881. J. Pančić, BEOU, Pančić, 1884: 231, Ničić, 1893: 71), tresave (Adamović, 1909: 390), Agrostetum (Katić, 1910: 34). Red Cyperales

Fam. Cyperaceae

85. Eriophorum gracile Koch – ugroženi takson (EN Srb) Hol: Evropsko-severnoamerički-(arct-temp) a Mes-Mac G rhiz caesp Vlasina: (Adamović, 1904.. 86. Eleocharis mamillata H. Lindb. f. – krajnje ugroženi takson (CR Srb) Bor: Evroazijski-(bor-subbor) a Mi emer HydG rhiz Vlasina: Bratanov Del, nasukana tresetna ostrva i povremeno plavljene površine (11.6.2007. B.Z., V.R., HMN; Zlatković et al., 2009).

Slika 46. Eleocharis mamillata

87. Schoenus ferrugineus L. – takson niskog rizika ugroženosti (LR Srb) Bor: Evropsko-(bor-temp) a Mes H caesp Vlasinsko blato: livadska tresava, šibljaci (Košanin, 1910: 178, 182), (Sarić, 1986: 330), Biljena bara (+): livadska tresava (Košanin, 1910: 164, 1910.a). Ova vrsta je najverovatnije iščezla sa ovih prostora, a navod Jovanovića i Niketića (1991) je verovatno preuzet iz literature. 88. Carex limosa L. (syn. C. elegans

Willd.) – krajnje ugroženi takson (CR Srb) Bor: Cirkumholarktički-(subarct-temp) a Mes (Mac) G rhiz caesp Vlasina: (1880. J. Pančić, BEOU), tresave (Pančić, 1884: 232, Ničić, 1893: 72, Jovanović-Dunjić in Josifović, 1976: 235), tresave (Adamović, 1904: 29, 1909: 390), sfagnumske tresave (Košanin, 1910: 176), na tresavi kod Gadžine bistrice i više Velikog mosta u sfagnetumu gotovo pravilno raspoređena (Košanin, 1910.a), čist sfagnetum (Katić, 1910: 18), Gadžina bistrica (+), Biljena bara (+), Veliki most (+), Caricetum limosae (Černjavski, 1938: 12 16, 20), Bratanov Del, Duga Zanoga: mešoviti sfagnetum (Katić, 1910: 23, 24.). Bukova Glava: izvorišta u dolini Murine reke, Caricetum limosae (24.7.1993. V.R., HMN).

Slika 47. Carex limosa


30

Red Poales

Fam. Poaceae

89. Trisetum sibiricum Rupr. – takson za koji se osnovano sumnja da je iščezo sa teritorije Srbije (EW Srb) Bor: Istočnoevropsko-azijsko-zapadnosevernoamerički-(arct-bor) a Mes-Alt H caesp Vlasina: (1880. J. Pančić, BEOU), po tresavskim vrbacima na južnom kraju jezera, zajedno sa Aconitum divergens (Pančić, 1884: 238, Ničić, 1893: 74), tresave (3) (Adamović, 1909: 391),

brezjaci (Katić, 1910: 37), tresave (Cincović in Josifović, 1976: 359).

Red Pandanales Fam. Sparganiaceae 90. Sparganium natans L. – krajnje ugroženi takson (CR Srb) Bor: Cirkumholarktički-(bor-temp) v-a Mes emer HydG rhiz Vlasina: tresave (Pančić, 1884: 218), (Ničić, 1893: 66), sfagnumska tresava (Košanin, 1910., 1910.a), šamak u čistom sfagnetumu, Arundinetum (Katić, 1910: 20, 28).

Tabela 1. Pregled ugroženih vrsta flore Vlasinske visoravni po kategorijama ugroženosti

u flori Srbije Taksoni za koje se osnovano sumnja da su iščezli sa teritorije Srbije (EW Srb)

Polemonium coeruleum, Dactylorhiza incarnata x D. saccifera, Dracocephalum ruyschiana, Juncus capitatus, Caldesia parnassifolia, Trisetum sibiricum

Krajnji ugroženi taksoni (CR Srb) Ranunculus auricomus var. biformis, Carex limosa, Betula pubescens, Ranunculus lingua, Hypericum humifusum, Campanula hemschinica, Elatine triandra, Sysirinchium montanum, Utricularia minor, Sparganium natans, Cirsium helenioides, Eleocharis mammilata

Ugroženi taksoni (EN Srb) Lycopodium clavatum, Alchemilla cinerea, Ranunculus ophioglossifolius, Alchemilla crinita, Ranunculus fontanus, Alchemilla heterophylla, Stellaria alsine, Alchemilla viridiflora, Sagina saginoides, Alchemilla connivens, Scleranthus neglectus, Pedicularis hoermaniana, Cardamine raphanifolia ssp. acris, Gentiana acaulis, Pirola chlorantha, Dactylorhiza sambucina, Pirola rotundifolia, Eriophorum gracile, Comarum palustre, Potamogeton obtusifolius, Geum rivale x rhodopaeum

Ranjivi taksoni (VU Srb) Trolius europaeus, Orthilia secunda, Ranunculus aquatilis Sagittaria sagittifolia, Stellaria palustris, Zannichelia palustri, Silene asterias, Najas minor, Dianthus superbus, Dactylorhiza cordygera, Salix rosmarinifolia, Dactylorhiza incarnata, Salix pentandra, Pseudorchis friwaldii, Arctostaphyllos uva-ursi, Pseudorchis albida, Geum rhodopaeum, Epipactis palustris, Alchemilla reniformis, Callitriche verna, Alchemilla glabra, Corallorhiza trifida, Drosera rotundifolia, Cephalanthera longifolia, Menyanthes trifoliata

Taksoni niskog rizika ugroženosti (LR Srb) Ranunculus flammula, Trifolium trichopterum, Silene lerchenfeldiana, Peucedanum oligophyllum ssp. aequiradium, Cardamine amara, Verbascum adamovicii, Pirola minor, Gratiola oficinalis, Pirola media, Pedicularis palustris, Euphorbia villosa, Pinguicula vulgaris, Alchemilla acutiloba, Achillea lingulata, Alchemilla gracilis, Butomus umbelatus, Ribes alpinum, Allium melanantherum, Saxifraga stellaris ssp. alpigena, Schoenus ferrugineus

Taksoni za koje nema dovoljno podataka o rasprostranjenju (DD Srb) Silene viridiflora, Malus praecox, Ranunculus serbicus, Gentiana pneumonanthe, Anagalis minimus, Lilium jankae


31

III.1.2 Taksonomski diverzitet ugroženih biljnih vrsta flore Vlasinske visoravni

Dosadašnjim istraživanjima flore Vlasinske visoravni zabeleženo je 178 vrsta mahovina i 956 vrsta vaskularnih biljaka. Među mahovinama nije zabeleženo prisustvo ugroženih vrsta, dok se 90 vrsta, od ukupnog broja, vaskularnih biljaka može podvesti pod neku kategoriju ugroženosti u flori Srbije. Ugrožene biljne vrste se javljaju u dva razdela: razdeo prečica (Lycopodiophyta) i razdeo skrivenosemenica (Magnoliophyta). Samo jedna vrsta iz razdela Lycopodiophyta se javlja kao ugrožena (EN Srb) i to je Lycopodium clavatum L. (fam. Lycopodiaceae). Razdeo Magnoliophyta obuhvata dve klase (Magnoliopsida - dikotiledone biljke i Liliopsida – monokotiledone biljke) i obe sadrže ugrožene biljne vrste. Klasa Magnoliopsida obuhvata 27 familija koje sadrže 64 vrste. Najbrojnija vrstama je familija Rosaceae koja sadrži 12 vrsta. Familije: Ranunculaceae i Caryophyllaceae sadrže po 8 vrsta. Zatim sa 5 vrsta prisutna je familija Pyrolaceae a sa 4 vrste familija Scrophulariaceae. Sa po dve vrste javljaju se sledeće familije: Brassicaceae, Salicaceae, Gentianaceae, Lentibulariaceae i Asteraceae. Familije: Betulaceae, Hypericaceae, Elatinaceae, Ericaceae, Primulaceae, Euphorbiaceae, Malaceae, Grossulariaceae, Saxifragaceae, Droseraceae, Fabaceae, Apiaceae, Menyanthaceae, Polemoniaceae, Lamiaceae, Callitrichaceae i Campanulaceae prisutne su sa po jednom vrstom. Klasa Liliopsida obuhvata 11 familija koje sadrže 25 vrsta. Najbrojnija vrstama je familija Orchidaceae sa 9 vrsta, zatim familija Cyperaceae sa 4 vrste. Sa po dve vrste javljaju se sledeće familije: Alismataceae, Potamogetonaceae i Liliaceae. Familije: Butomaceae, Najadaceae, Iridaceae, Juncaceae, Poaceae i Sparganiaceae su prisutne sa po jednom vrstom. III.1.3. Fitogeografska analiza ugroženih biljnih vrsta flore Vlasinske

visoravni Fitogeografskom analizom ugroženih vrsta flore Vlasinske visoravni utvrđeno je prisustvo 68 flornih elemenata koji su, u skladu sa savremenom fitogeografskom klasifikacijom (Stevanović, 1992), razvrstani u 9 areal-tipova (tab. 3). Najveći broj ugroženih vrsta pripada evroazijskom planinskom areal tipu (25 vrsta). Sa nešto manje ugroženih vrsta biljaka su borealni i evroazijski areal tip, sa po 21-om vrstom. Dvanaest vrsta pripada holarktičkom areal tipu a 3 vrste arkto-alpskom areal tipu. Srednjeevropski, mediteransko-submediteranski, meridionalno-submeridionalni i kosmopolitski areal tip prisutni su sa po 2 ugrožene biljne vrste.


32

Tabela 2. Taksonomska analiza ugroženih vrsta flore Vlasinske visoravni Razdeo Klasa Red Familija Broj

rodova Broj vrsta

Lycopodiophyta Lycopodiopsida Lycopodiales Lycopodiaceae 1 1 M

agno

lioph

yta M

agno

liops

ida

Ranales Ranunculaceae 2 8 Betulales Betulaceae 1 1 Caryophyllales Caryophyllaceae 5 8

Theales Hypericaceae 1 1 Elatinaceae 1 1

Capparidales Brassicaceae 1 2 Salicales Salicaceae 1 2

Ericales Ericaceae 1 1 Pyrolaceae 2 5

Primulales Primulaceae 1 1 Euphorbiales Euphorbiaceae 1 1

Rosales Rosaceae 3 12 Malaceae 1 1

Cunoniales Grossulariaceae 1 1

Saxifragales Saxifragaceae 1 1 Droseraceae 1 1

Fabales Fabaceae 1 1 Apiales Apiaceae 1 1

Gentianales Gentianaceae 1 2 Menyanthaceae 1 1

Polemoniales Polemoniaceae 1 1

Scrophulariales Scrophulariaceae 3 4 Lentibulariaceae 2 2

Lamiales Lamiaceae 1 1 Callitrichaceae 1 1

Campanulales Campanulaceae 1 1 Asterales Asteraceae 2 2

Lili

opsid

a

Liliales

Butomaceae 1 1 Alismataceae 2 2 Potamogetonaceae 2 2 Najadaceae 1 1 Liliaceae 2 2

Iridales Iridaceae 1 1 Orchidales Orchidaceae 5 9 Juncales Juncaceae 1 1 Cyperales Cyperaceae 4 4 Poales Poaceae 1 1 Pandales Sparganiaceae 1 1

UKUPNO 2 3 28 39 61 90


33

Tabela 3. Areal spektar ugroženih biljnih vrsta flore Vlasinske visoravni

Areal tip Broj vrsta % ARKTO-ALPSKI, Arct-alp 3 3,33 BOREALNI, Bor 21 23,33 EVROAZIJSKI, EAz 21 23,33 EVROAZIJSKI PLANINSKI, (EAzP) 25 27,78 SREDNJEEVROPSKI, Se 2 2,22 MEDITERANSKO-SUBMEDITERANSKI,MSM/Med-smed

2 2,22

MERIDIONALNO-SUBMERIDIONALNI,MSM

2 2,22

HOLARKTIČKI, Hol 12 13,33 KOSMOPOLITSKI, Kosm 2 2,22

Slika 48. Areal spektar ugroženih biljnih vrsta flore Vlasinske visoravni


34

III.1.4. Biološki spektar flore ugroženih biljnih vrsta Vlasinske visoravni U biološkom spektru ugroženih vrsta flore Vlasinske visoravni dominira životna

forma hemikriptofita sa 32 vrste (35,56 %). Sa 14 vrsta prisutna je životna forma geofita (15,56 %) a sa 9 životna forma hidrofita (10 %). Od terofita prisutno je 8 vrsta (8,89 %), fanerofita ima 5 (5,56 %) a hamefita 2 vrste (2,22 %). Od prelaznih životnih formi najbrojnije su hemikripto-geofite, sa 11 vrsta (12,22 %). Sa 2 vrste prisutne su hidro-hemikriptofite (2,22 %) i tero-hemikriptofite (2,22), a sa po jednom vrstom se javljaju: hemikripto-semiparazitofite (1,11 %), hemikripto-geo-hidrofite (1,11%), geo-hemikriptofite (1,11 %), hidro-terofite (1,11 %) i hidro-geofite (1,11 %). Tabela 4. Zastupljenost osnovnih i prelaznih životnih formi u flori ufroženih vrsta Vlasinske visoravni

Životna forma br. % Fanerofita, P 5 5,56 Hamefita, Ch 2 2,22 Hemikriptofita, H 32 35,56 Hemikripto-geofita, H/G 11 12,22 Hemikripto-semiparazitofita, H/Sp 1 1,11

Hemikripto-geo-hidrofita, H/G/Hyd 1 1,11

Geofita, G 14 15,56 Geo-hemikriptofita, G/H 1 1,11 Hidrofita, Hyd 9 10 Hidro-hemikriptofita, Hyd/H 2 2,22 Hidro-terofita, Hyd/T 1 1,11 Hidro-geofita, Hyd/G 1 1,11 Terofita, T 8 8,89 Tero-hemikriptofita, T/H 2 2,22

Slika 49. Biološki spektar ugroženih vrsta flore Vlasinske visoravni


35

Među ugroženim biljnim vrstama prisutno je 5 drvenastih vrsta (fanerofita). Od toga dve vrste su stablove fanerofite (P scap), jedna je žbunasta (P caesp), jedna puzeća (P rept) a jedna vrsta je prelazne forme između žbunaste i stablove (P caesp/scap). Tabela 5. Struktura fanerofita ugroženih vrsta u flori Vlasinske visoravni

ŽF br. % Detaljnije razrađena ž.f. br. %

P 5 100

fo dec P scap 2 40 fo dec P caesp 1 20 fo dec P caesp/scap 1 20 fo dec P rept 1 20

Od ukupnog broja ugroženih vrsta Vlasinske visoravni samo su dve vrste hamefite. Jedna je poluodrveneli (suffr) polegli žbun (Ch suffr ceasp/rept) a druga vrsta je zeljasta (herb), večnozelena (semp), puzeća (rept) hamefita (semp Ch herb rept). Tabela 6. Struktura hamefita ugroženih vrsta u flori Vlasinske visoravni


Ch 2 100 fo eric Ch suffr ceasp/rept 1 50

semp Ch herb rept 1 50 Hemikriptofite su biljke kod kojih zeljasti nadzemni delovi izumiru ali pupoljci ostaju na samoj površini zemlje ili ispod nje do naredne sezone, na podzemnim stablima ili na korenu. Među hemikriptofitama razlikujemo: stablove (H scap), busenaste (H caesp), puzeće (H rept), rozetaste (H ros) i polurozetaste (H semiros) forme. Tabela 7. Struktura hemikriptofita ugroženih vrsta u flori Vlasinske visoravni

ŽF br. % Detaljnije razrađena ž.f.

br. %

H 32 71,11

H scap 13 40,63 H caesp 5 15,63 H rept 3 9,38 H ros 2 6,25 H ros (Carn) 2 6,25 H semiros 5 15,63 H ros-scap 1 3,12 H ros rept 1 3,12

H/G 11 24,44

H scap/G rhiz 1 9,09 H scap semiros/G rhiz 1 9,09 H ros/G rhiz 9 81,82

H/Sp 1 2,22 H scap/ep Semipar 1 100 H/G/Hyd 1 2,22 H scap/G rhiz/emer

HydG 1 100


36

Geofite i hidrofite pripadaju životnoj formi kriptofite (K). Geofite su biljke čiji nadzemni delovi nastupanjem nepovoljnih uslova potpuno izumiru, a preživljavaju u zemlji njihovi rizomi, stablove ili korenove krtole, lukovice, tako da razlikujemo: rizomatične geofite (G rhiz), krtolaste (G tub) i lukovičaste G bulb) geofite. Postoje i geofite koje preživljavaju korenskim pupoljcima (G rad). Takvih je na Vlasinskom području samo 4 i nijedna nije ugrožena vrsta. Tabela 8. Struktura geofita ugroženih vrsta u flori Vlasinske visoravni


br. %

G 14 93,33

G rhiz-caesp 2 14,29 G rhiz-scap 1 7,14 G tub 1 7,14 G tub-scap 8 57,14 G bulb 2 14,29

G/H 1 6,67 G rhiz/H scap 1 100 Hidrofite su podeljene u tri grupe: emerzne (emer), flotantne (nat) i submerzne hidrofite (sbm). Takođe, postoje i prelazni oblici, odnosno hidrofite koje mogu biti flotantne i emerzne (nat-emer) ili submerzne i flotantne (sbm-nat). Tabela 9. Struktura hidrofita ugroženih vrsta u flori Vlasinske visoravni


br. %

Hyd 9 69,23

emer HydG rhiz 3 33,33 rad nat-emer HydT 1 11,11 er sbm-nat Hyd T 1 11,11 er sbm-nat Hyd T (Carn) 1 11,11 rad sbm HydT 3 33,33

Hyd/H 2 15,38 emer HydG rhiz/H scap 1 50 emer HydG rad/H scap 1 50

Hyd/T 1 7,69 nat HydG rad/T rad 1 100 Hyd/G 1 7,69 HydG rhiz 1 100

Terofite su zeljaste biljke kratkog vegetacionog perioda. Razlikuju se stablovi oblici (T scap), vrste sa puzećim stablom (T scap-rept), vrste koje u osnovi stabla imaju rozetu (T scap-ros). Tabela 10. Struktura terofita ugroženih vrsta u flori Vlasinske visoravni


T 8 80

T scap 2 25 T scap bienn 2 25 T caesp 2 25 T scap-rept 1 12,5 T ros-scap bienn 1 12,5

T/H 2 20 T/H scap 2 100


37

III.2. Zastupljenost ugroženih biljnih vrsta u različitim tipovima vegetacije na Vlasinskoj visoravni

VODENA (HIDROFILNA) VEGETACIJA VLASINSKE VISORAVNI

Vodena vegetacija Vlasinske visoravni se nakon potapanja tresave održala i razvila u jasno izražene vertikalne pojaseve na dnu Vlasinskog jezera, a fragmentarno se javlja i u jezerskim pritokama i efemernim barama oko jezera. (Ranđelović, Zlatković, 2010.)

Sintaksonomsku diferencijaciju vodene vegetacije izvršili su Ranđelović i Blaženčić (1997), koji su biljni pokrivač vodenih basena razvrstali u po 4 klase i reda, 5 sveza i 9 asocijacija. (Ranđelović, Zlatković, 2010.)

VEGETACIJA PRŠLJENČICA (CHARION FRAGILIS (SAUER 1937) KRAUSH 1964)

Vegetacija pršljenčica predstavlja biljni pokrivač izgrađen od zajednica okarakterisanih makrofitskim algama iz razdela Charophyta. Ove zajednice su uglavnom umetnute u vidu manjih fragmenata unutar drugih vodenih asocijacija, ali u većim vodenim basenima često grade kontinuiran vegetacijski pojas na kontaktnoj zoni sa profundalom. Naseljavaju uglavnom stajaće vode, ali se mogu javljati i u sporotekućim vodama, gde obrastaju rečne rukavce u kojima je tok vode manje izražen. Vegetacija pršljenčica Vlasinske visoravni je predstavljena sa 3 asocijacije:

- Nitelletum opacae Corillion 1957 - Utriculario-Nitelletum syncarpae V. Ranđ. et J. Blaž. 1995 - Najadeto-Charetum braunii V. Ranđ. et J. Blaž. 1995.

(Ranđelović, Zlatković, 2010.) Prve dve asocijacije se odlikuju samo jednom ugroženom vrstom – Potamogeton

obtusifolius (EN Srb). Asocijacija Najadeto-Charetum braunii sadrži 4 ugrožene vrste: Najas minor (VU Srb), Ranunculus aquatilis (VU Srb), Potamogeton obtusifolius (EN Srb) i Elatine triandra (CR Srb).

VEGETACIJA HIDROFITSKIH MAHOVINA (FONTINALION ANTIPYRETICAE

HUB. 1957) Vegetacija hidrofitskih mahovina se češće razvija na terenima izgrađenim od krečnjaka,

uglavnom u brzim planinskim rekama i potocima, na dubinama manjim od jednog metra (Ranđelović, Zlatković, 2010.). Na području Vlasinske visoravni sveza Fontinalion antipyreticae je predstavljena asocijacijom Calliergono cordifolii-Fontinaletum antipyreticae V. Ranđ. 1995 u kojoj se kao ugrožena vrsta javlja Cardamine amara (LR Srb).

VEGETACIJA SUBMERZNIH HIDROFITA (EU-POTAMION (W. KOCH 1926) OBERD. 1957)

Vegetacija sveze Eu-Potamion obuhvata zajednice submerznih biljaka razvijenih na relativno većim dubinama. Sveza je predstavljena sa dve asocijacije:

- Potametum obtusifoli Carst. 1954 u kojoj je karakteristična vrsta zapravo ugrožena vrsta – Potamogeton obtusifolius (EN Srb), i

- Potameto pusilli-Myriophylletum spicati V. Ranđ. et B. Zlat. 1995 u kojoj su prisutne sledeće ugrožene vrste: Potamogeton obtusifolius (EN Srb), Ranunculus aquatilis (VU Srb) i Najas minor (VU Srb).


38

VEGETACIJA FLOTANTNIH HIDROFITA (NYMPHAEION OBERD. 1957) Vegetacija flotantnih hidrofita sadrži dve asocijacije: - Polygono-Ranunculetum aquatilis V. Ranđ., J. Blaž. et B. Zlatk. 1995 i - Calitricho-Utricularietum vulgaris V. Ranđ. 2001. Zbog stalne promene nivoa vode i relativno velike nadmorske visine u Vlasinskom

jezeru nije razvijena tipična vegetacija flotantnih hidrofita, koja je karakteristična za vodene ekosisteme nizijskih predela naše zemlje, već je ona zamenjena vegetacijom prilagođenom na brz prelaz na terestrični način života. Takva je asocijacija Polygono- Ranunculetum aquatilis, koja je razvijena u vidu uske trake duž zapadne obale u litoralnoj fazi jezerskog dna, a posebno je dobro izražena u zalivima gde je udarna snaga talasa manja, a voda mirnija. (Ranđelović, Zlatković, 2010.) Od ugroženih vrsta ovde se javljaju: Ranunculus aquatilis (VU Srb), Sagittaria sagittifolia (VU Srb), Callitriche verna (VU Srb), Potamogeton obtusifolius (EN Srb), Elatine triandra (CR Srb). Asocijacija Calitricho-Utricularietum vulgaris se razvija pored same obale jezera i u oknima između plovećih sfagnumskih ostrva. (Ranđelović, Zlatković, 2010.) Od ugroženih vrsta prisutne su: Callitriche verna (VU Srb), Ranunculus aquatilis (VU Srb), Najas minor (VU Srb), Potamogeton obtusifolius (EN Srb), Menyanthes trifoliata (VU Srb) i Comarum palustre (EN Srb). MOČVARNA (HIGROFILNA) VEGETACIJA VLASINSKE VISORAVNI

Močvarna vegetacija klase Phragmitetea u vodenim ekosistemima severne hemisfere

predstavlja jasno izražen pojas emerzne vegetacije, koja se razvija uz rubove stajaćih i tekućih voda. Međutim, ovaj tip vegetacije u Vlasinskom jezeru nije tipično razvijen, mada su prisutne sve biljne zajednice koje obično grade pojas emerzne vegetacije. Na Vlasinskoj visoravni močvarna vegetacija je predstavljena sa dva tipična reda močvarne vegetacije, Phragmitetalia i Magnocaricetalia. (Ranđelović, Zlatković, 2010.)

VEGETACIJA EMERZNIH RIZOMATIČNIH HIDROGEOFITA (PHRAGMITETALIA W. KOCH 1926 EM. PIGNATTI 1942) Močvarna vegetacija izgrađena od emerznih rizomatičnih hidrogeofita ili, kako ih

Košanin (1910) naziva, barskih biljaka, predstavljena je svezama Phragmition communis i Sparganio-Glycerion. Svezi Phragmition communis pripadaju asocijacije vezane za močvarna staništa, koja su veći deo godine potopljena, a u toku sušnih perioda se zadržava visok nivo podzemne vode. Na Vlasinskoj visoravni sveza je predstavljena asocijacijama Scirpo-Phragmitetum, Glycerietum maximae i Equisetetum limosi. Sveza Sparganio-Glycerion je predstavljena asocijacijama Sparganietum erecti, Glycerietum plicatae i Phalaridetum arundinaceae. (Ranđelović, Zlatković, 2010.)

Asocijacija Scirpo-Phragmitetum sadrži samo jednu ugroženu vrstu- Menyanthes trifoliata (VU Srb).

Asocijacija Glycerietum maximae se odlikuje dvema ugroženim vrstama, obe iz roda ranunculus (R. aquatilis (VU Srb) i R. flammula (LR Srb)).

Asocijacija Equisetetum limosi je jako dobro razvijena na ovom području i sadrži dve ugrožene vrste: Ranunculus flammula (LR Srb) i Callitriche verna (VU Srb).

Asocijacija Sparganietum erecti sadrži jedino Ranunculus aquatilis (VU Srb) od ugroženih vrsta.

Poslednje dve asocijacije: Glycerietum plicatae i Phalaridetum arundinaceae sadrže jednu ugroženu vrstu- Ranunculus flammula (LR Srb).


39

VEGETACIJA VISOKIH OŠTRICA (MAGNOCARICETALIA PIGNATTI 1953 IN PIGNATI 1954 EM. BUL.-TUL. 1963)

Močvarna vegetacija visokih oštrica predstavlja progresivni stadijum u zarastanju vodenih

basena koji sledi za vegetacijom reda Phragmitetalia. Na Vlasinskoj visoravni vegetacija visokih oštrica je jako dobro razvijena i zauzima velike površine oko jezera, po rečnim i potočnim dolinama. Vegetacija sveze Caricion gracilis-vulpinae predstavlja vegetaciju visokih oštrica na močvarnim terenima, na kojima se voda zadržava veći deo godine, i predstavlja singenetsku vezu između vegetacije reda Phragmitetalia, s jedne strane, i sveze Caricion rostratae, s druge strane. Na Vlasinskoj visoravni ova sveza je predstavljena asocijacijom Caricetum gracilis. Vegetacija sveze Caricion rostratae se razvija na zatresavljenim močvarnim staništima i predstavlja stadijum u razviću ravnih tresava. Na Vlasinskoj visoravni ova sveza je predstavljena asocijacijom Caricetum rostrato-vesicariae i fragmentima asocijacija Caricetum elatae i Caricetum paniculatae, koje nisu detaljnije istraživane. (Ranđelović, Zlatković, 2010.)

Asocijacija Caricetum gracilis sadrži jednu ugroženu vrstu- Pedicularis palustris (LR Srb) a asocijacija Caricetum rostrato-vesicariae sadrži 4 ugrožene vrste: Pedicularis palustris (LR Srb), Menyanthes trifoliata (VU Srb), Comarum palustre (EN Srb) i Ranunculus flammula (LR Srb). VEGETACIJA POVREMENO PLAVLJENIH POVRŠINA

Na Vlasinskom jezeru se razvija efemerna vegetacija karakteristična za povremeno plavljene površine, koja pripada klasi Isoeto-Nanojuncetea. Vegetacija povremeno plavljenih površina se razvija oko čitavog jezera, a njeni fragmenti se javljaju i oko pritoka jezera, i to na mestima gde se voda povremeno izliva i plavi ogoljeno zemljište. Na ovom području je predstavljena dvema asocijacijama iz reda Isoëtetalia i sveze Nanocyperion. (Ranđelović, Zlatković, 2010.)

Asocijacija Elatino triandrae-Eleocharetum acicularis V. et N. Ranđ. 1995 sadrži sledeće ugrožene vrste: Elatine triandra (CR Srb), Sagittaria sagittifolia (VU Srb), Ranunculus ophioglossifolius (EN Srb), Hypericum humifusum (CR Srb), Ranunculus flammula (LR Srb) i Anagalis minimus (DD Srb).

Asocijacija Junco-Scirpetum setacei V. Ranđ. 2001 se razvija na plavljenim obalama pritoka Vlasinskog jezera. Od ugroženih vrsta ovde se nalazi jedino Ranunculus flammula (LR Srb). VEGETACIJA DOLINSKIH LIVADA VLASINSKE VISORAVNI

Na poplavnim i, zbog visokog nivoa podzemnih voda, vlažnim površinama oko većih

pritoka Vlasinskog jezera i reke Vlasine, razvija se vegetacija livada sastavljena uglavnom od višegodišnjih zeljastih biljaka, koja pripada klasi Molinio-Arrhenatheretea. Ovaj tip vegetacije se uglavnom razvija u rečnim dolinama pa se u literaturi biljne zajednice klase Molinio-Arrhenatheretea najčešće nazivaju dolinskim livadama. Na području Vlasinske visoravni zastupljena su 2 reda ove klase: Molinietalia, sa 3 asocijacije, i Deschampsietalia, sa jednom asocijacijom. (Ranđelović, Zlatković, 2010.)


40

Asocijacija Equiseto-Scirpetum silvaticae sadrži 2 ugrožene vrste: Salix pentandra (VU Srb) i Ranunculus serbicus (DD Srb).

Asocijacija Polygono-Scirpetum silvaticae sadrži takođe 2 vrste: Alchemilla acutiloba (LR Srb) i Geum rhodopaeum (VU Srb). Asocijacija Brachythecio-Menthetum longifoliae sadrži jednu ugroženu vrstu – Geum rhodopaeum x rivale (EN Srb).

Asocijacija Deschampsietum caespitosae sadrži sledeće ugrožene vrste: Gratiola officinalis (LR Srb), Alchemilla reniformis (VU Srb), Dactylorhiza cordygera (VU Srb) i Menyanthes trifoliata (VU Srb). VEGETACIJA IZVORIŠTA I VISOKIH ZELENI

Oko planinskih izvora i potoka, zahvaljujući velikoj količini vlage i humoznom

zemljuštu, razvila se šarolika i bujna vegetacija, koja u sintaksonomskom smislu pripada različitim klasama. Oko izvora, na mestima gde se voda razliva po podlozi, razvija se vegetacija klase Montio-Cardami-netea, odnosno reda Montio-Cardaminetalia, a oko planinskih potoka, kraj obala i u omanjim vlažnim depresijama razvijaju se visoke zeleni, odnosno vegetacija novog balkanskog reda Cirsietalia appendiculati iz klase Mulgedio- Aconitetea. (Ranđelović, Zlatković, 2010.)

VEGETACIJA PLANINSKIH IZVORA (MONTIO-CARDAMINETALIA PAWL. 1928) Na malim planinskim izvorima koji izbijaju na površinu iznad silikata i natapaju blago

nagnute obronke, razvija se vegetacija u kojoj dominiraju higrofilne mahovine i neke vrste cvetnica. Na Vlasinskoj visoravni razvijena je jedna asocijacija iz ovog reda - asocijacija Stellario alsinae-Cardaminetum amarae iz sveze Cardamino-Montion. (Ranđelović, Zlatković, 2010.) Ovoj asocijaciji pripadaju sledeće ugrožene vrste: Cardamine amara (LR Srb), Stellaria alsinae (EN Srb), Cardaminae raphanifolia ssp. acris (EN Srb) i Geum rhodopaeum (VU Srb).

VEGETACIJA VISOKIH ZELENI

Oko planinskih potoka, na veoma vlažnom i humoznom zemljištu, razvija se bujna vegetacija izgrađena od različitih vrsta cvetnica relativno visokog rasta, koja je zbog toga dobila naziv vegetacija visokih zeleni. U savremenoj sintaksonomskoj literaturi je podređena klasi Mulgedio-Aconitetea Hadač et Klika 1944. Vlasinske visoke zeleni diferencirane su u tri vegetacijske sveze (Rumicion balcanici, Geion coccinei, Cirsion apendiculati) koje pripadaju redu Cirsietalia appendiculati. (Ranđelović, Zlatković, 2010.)

Asocijacija Rumicetum balcanici sadrži sledeće ugrožene vrste: Alchemilla gracilis (LR Srb), Geum rhodopaeum x rivale (EN Srb), Alchemilla acutiloba (LR Srb), Cirsium helenioides (CR Srb), Cardamine amara (LR Srb), Stellaria alsinae (EN Srb), Cardamine raphanifolia ssp. acris (EN Srb) i Dactylorhiza cordygera (VU Srb).

Asocijacija Trolio-Geetum rhodopaei sadrži sledeće ugrožene vrste: Geum rhodopaeum (VU Srb), Trolius europaeus (VU Srb), Dactylorhiza cordygera (VU Srb), Pseudorchis frivaldii (VU Srb), Alchemilla reniformis (VU Srb), Alchemilla gracilis (LR Srb), Alchemilla glabra (VU Srb), Alchemilla viridiflora (EN Srb), Gentiana pneumonanthe (DD Srb), Alchemilla acutiloba (LR Srb).

Asocijacija Polystachio-Ranunculetum serbicae sadrži sledeće dve ugrožene vrste – Ranunculus serbicus (DD Srb) i Trolius europaeus (VU Srb).


41

Asocijacija Geo-Filipenduletum ulmariae sadrži sledeće ugrožene vrste: Geum rhodopaeum (VU Srb), Alchemilla gracilis (LR Srb), Silene asterias (VU Srb), Dactylorhiza cordygera (VU Srb), Geum rhodopaeum x rivale (EN Srb), Trolius europaeus (VU Srb), Cirsium helenioides (CR Srb) i Pedicularis palustris (LR Srb).

Asocijacija Cirsietum helenioidei sadrži sledeće ugrožene vrste: Cirsium helenioides (CR Srb), Alchemilla gracilis (LR Srb), Alchemilla reniformis (VU Srb) i Alchemilla acutiloba (LR Srb).

Asocijacija Chaerophyllo-Cirsietum oleracei sadrži dve ugrožene vrste: Alchemilla gracilis (LR Srb) i Silene asterias (VU Srb).

VEGETACIJA TRESAVA

Tresavska vegetacija je predstavljena mozaik-kompleksom različitih asocijacija tresavskih biljaka, čiji raspored zavisi od ekoloških uticaja koji se susreću na ovim staništima. Na osnovu florističkog sastava tresavska vegetacija je raščlanjena u dva reda: Caricetalia fuscae i Scheuchzerietalia palustris. Red Caricetalia fuscae obuhvata biljne zajednice niskih oštrica, raspoređene u dve sveze, Caricion canescentis-nigrae i Carici-Nardion. Vegetacija tipa čistih i mešovitih “sfagnetuma” i tresavskih šibljaka u smislu fiziognomske klasifikacije (Katić, 1910, Košanin, 1910), u florističkom sistemu pripada redu Scheuchzerietalia palustris, koji je raščlanjen na dve sveze: Rhynchosporion albae i Salici-Betulion pubescentis. (Ranđelović, Zlatković, 2010.)

Asocijacija Caricetum goodenowii sadrži sledeće ugrožene biljke: Pedicularis palustris (LR Srb), Silene asterias (VU Srb), Pseudorchis friwaldii (VU Srb), Dactylorhiza cordygera (VU Srb), Menyanthes trifoliata (VU Srb), Comarum palustre (EN Srb), Drosera rotundifolia (VU Srb), Betula pubescens (CR Srb), Salix rosmarinifolia (VU Srb), Alchemilla cinerea (EN Srb), Alchemilla acutiloba (LR Srb), Salix pentandra (VU Srb), Alchemilla viridiflora (EN Srb), Geum rhodopaeum (VU Srb) i Ranunculus flammula (LR Srb).

Asocijacija Eriophoro-Caricetum flavae sadrži sledeće ugrožene biljke: Pedicularis palustris (LR Srb), Dactylorhiza cordygera (VU Srb), Dianthus superbus (VU Srb), Ranunculus serbicus (DD Srb),Alchemilla acutiloba (LR Srb), Alchemilla glabra (VU Srb), Alchemilla gracilis (LR Srb) i Geum rhodopaeum (VU Srb).

Asocijacija Carici nigrae-Nardetum strictae sadrži sledeće ugrožene biljke: Sisyrinchium montanum (CR Srb), Dianthus superbus (VU Srb), Dactylorhiza cordygera (VU Srb), Pedicularis palustris (LR Srb), Allium melanantherum (LR Srb), Lilium jankae (DD Srb) i Alchemilla gracilis (LR Srb).

Asocijacija Sphagno-Equisetetum fluviatilis sadrži sledeće ugrožene biljke: Drosera rotundifolia (VU Srb), Comarum palustre (EN Srb), Menyanthes trifoliata (VU Srb), Salix rosmarinifolia (VU Srb), Betula pubescens (CR Srb), Ranunculus lingua (CR Srb), Salix pentandra (VU Srb), Alchemilla gracilis (LR Srb) i Ranunculus flammula (LR Srb).

Asocijacija Drosero-Caricetum stellulatae sadrži sledeće ugrožene biljke: Drosera rotundifolia (VU Srb), Pedicularis palustris (LR Srb), Comarum palustre (EN Srb), Menyanthes trifoliata (VU Srb), Dactylorhiza cordygera (VU Srb), Betula pubescens (CR Srb), Salix pentandra (VU Srb), Alchemilla gracilis (LR Srb) i Geum rhodopaeum (VU Srb).

Asocijacija Caricetum limosae sadrži sledeće ugrožene biljke: Carex limosa (CR Srb),Comarum palustre (EN Srb), Drosera rotundifolia (VU Srb) i Salix pentandra (VU Srb).

Asocijacija Potentillo-Salicetum rosmarinifoliae sadrži sledeće ugrožene biljke: Salix rosmarinifolia (VU Srb), Comarum palustre (EN Srb), Betula pubescens (CR Srb), Menyanthes trifoliata (VU Srb), Drosera rotundifolia (VU Srb), Salix pentandra (VU Srb) i Ranunculus flammula (LR Srb).


42

VEGETACIJA PLANINSKIH LIVADA I PAŠNJAKA

Površine koje potencijalno obrasta šumska vegetacija danas su u najvećoj meri pokrivene livadama klase Festuco-Brometea, planinskim pašnjacima klase Calluno- Ulicetea i visokoplaninskim paš-njacima klase Juncetea trifidi. (Ranđelović, Zlatković, 2010.)

VEGETACIJA PLANINSKIH LIVADA I PAŠNJAKA (FESTUCO-BROMETEA BR.-BL. ET TX. 1943)

Klasi Festuco-Brometea pripadaju brdske i planinske livade i pašnjaci, kao sekundarne tvorevine nastale potiskivanjem šumskog pokrivača u pojasu vegetacije klase Querco-Fagetea (Ranđelović, 1978). Ovaj tip vegetacije je jako raznovrstan i bogat vrstama, a razvija se ponekad i na izuzetno plitkom i erodiranom zemljištu. (Ranđelović, Zlatković, 2010.) Asocijacija Diantho-Armerietum rumelicae sadrži sledeće ugrožene vrste: Alchemilla cinerea (EN Srb), Peucedanum oligophyllum ssp. aequiradium (LR Srb) i Allium melanantherum (LR Srb).

VEGETACIJA PLANINSKIH PAŠNJAKA SA TIPCEM (CALLUNO-ULICETEA BR.-BL. ET R. TX. EX WESTHOFF ET AL. 1946)

Na području Vlasinske visoravni acidofilna pašnjačka vegetacija sa tipcem se razvija na površinama na kojima se potencijalno razvija bukova šuma. (Ranđelović, Zlatković, 2010.)

Asocijacija Festuco nigrescenti-Nardetum strictae sadrži sledeće ugrožene vrste: Verbascum adamovicii (LR Srb) i Alchemilla cinerea (EN Srb).

VEGETACIJA VISOKOPLANINSKIH PAŠNJAKA (JUNCETEA TRIFIDI HADAČ 1946)

Vegetacija klase Juncetea trifidi se razvija na nadmorskim visinama iznad 1400 m, na Vardeniku i Plani. Predstavljena je redom Seslerietalia comosae i svezama Poion violaceae, sa asocijacijama Lino-Nardetum strictae i Thymo- Poetum violaceae i Festucion valido-paniculatae, sa asocijacijama Festucetum paniculatae i Centaureo-Festucetum validae. (Ranđelović, Zlatković, 2010.)

Asocijacija Lino-Nardetum strictae sadrži samo jednu ugroženu vrstu - Peucedanum oligophyllum ssp. aequiradium (LR Srb).

Asocijacija Thymo-Poetum violaceae, kao i prethodna, od ugroženih vrsta sadrži samo Peucedanum oligophyllum ssp. aequiradium (LR Srb).

Asocijacija Festucetum paniculatae sadrži sledeće ugrožene vrste: Peucedanum oligophyllum ssp. aequiradium (LR Srb), Scleranthus neglectus (EN Srb) i Lilium jankae (DD Srb).

Asocijacija Centaureo-Festucetum validae od ugroženih vrsta sadrži Peucedanum oligophyllum ssp. aequiradium (LR Srb), Achillea lingulata (LR Srb) i Lilium jankae (DD Srb).


43

SUBALPSKA ŽBUNASTA VEGETACIJA Vegetacija niskih žbunova, koja se razvija u subalpskom regionu, odnosno iznad granice šumske vegetacije na Vardeniku, Čemerniku i Plani, pripada klasi Vaccinio- Piceetea i redu Vaccinietalia. Na Vlasinskoj visoravni red je predstavljen svezama Bruckenthalion spiculifoliae i Vaccinion uliginosi. Sveza Vacinion uliginosi predstavljena je asocijacijom Cetrario-Vaccinietum uliginosi, koja je na istraživanom području zabeležena samo na Velikom Strešeru i nije detaljnije istraživana. Ova asocijacija je mnogo bolje razvijena na Besnoj Kobili i Dukat planini. (Ranđelović, Zlatković, 2010.)

Asocijacija Vaccinio-Bruckenthalietum spiculifoliae sadrži sledeće ugrožene vrste: Arctostaphyllos uva-ursi (VU Srb), Achillea lingulata (LR Srb), Peucedanum oligophyllum ssp. aequiradium (LR Srb). ŠUMSKA VEGETACIJA Šumska vegetacija najveću površinu zauzima u zapadnom delu visoravni, na Čemerniku, a veće površine pod šumama postoje i na Vardeniku. Na Bukovoj Glavi i Plani bukova šuma je gotovo potpuno uništena i svedena je na manje i proređene sastojine. Po površini koju pokrivaju na Vlasinskoj visoravni, pored planinske bukove šume, značajem se ističu brezove šume, koje pripadaju asocijaciji Populo tremuli-Betuletum pendulae. Šumski pokrivač kraj rečnih tokova je samo fragmentarno razvijen i floristički nije dobro izražen. Kraj manjih planinskih potoka i pritoka Vlasinskog jezera razvija se vegetacija klase Alnetea glutinosae, koja je predstavljena asocijacijom Salici pentandroauritae. Kraj većih planinskih tokova i pored reke Vlasine postoje manji fragmeti asocijacije Salicetum albo-fragilis, a pored nekih pritoka Vlasinskog jezera razvijaju se manje sastojine asocijacije Salicetum albo-triandrae. (Ranđelović, Zlatković, 2010.)

Asocijacija Fagetum moesiacae montanum sadrži sledeće ugrožene vrste: Pyrola rotundifolia (EN Srb), Ribes alpinum (LR Srb), i Dactylorhiza sambucina (EN Srb). Asocija Populo tremuli-Betuletum pendulae sadrži sledeće ugrožene vrste: Ribes alpinum (LR Srb), Salix pentandra (VU Srb) i Dianthus superbus (VU Srb).


44

Tabela 11. Pregled ugroženih biljnih vrsta po tipovima vegetacije u kojima se javljaju

Ugroženi taksoni Vegetacija u kojoj se javljaju Betula pubescens SCHEUCHZERIO-CARICETEA FUSCAE- VEGETACIJA

TRESAVA Hypericum humifusum ISOETO-NANOJUNCETEA- VEGETACIJA OBALE Elatine triandra CHARETEA- VEGETACIJA PRŠLJENČICA, POTAMETEA-

VEGETACIJA SUBMERZNIH I FLOTANTNIH HIDROFITA, ISOETO-NANOJUNCETEA- VEGETACIJA OBALE

Cirsium helenioides MULDEGIO-ACONITETEA- VEGETACIJA VISOKIH ZELENI Carex limosa SCHEUCHZERIO-CARICETEA FUSCAE- VEGETACIJA

TRESAVA Ranunculus lingua SCHEUCHZERIO-CARICETEA FUSCAE- VEGETACIJA

TRESAVA Sysirinchium montanum SCHEUCHZERIO-CARICETEA FUSCAE- VEGETACIJA

TRESAVA Ranunculus ophioglossifolius

ISOETO-NANOJUNCETEA- VEGETACIJA OBALE

Stellaria alsinae MONTIO-CARDAMINETEA- VEGETACIJA PLANINSKIH IZVORA, MULDEGIO-ACONITETEA- VEGETACIJA VISOKIH ZELENI

Scleranthus neglectus JUNCETEA TRIFIDI- VEGETACIJA VISOKOPLANINSKIH PAŠNJAKA

Cardamine raphanifolia ssp. acris

MONTIO-CARDAMINETEA- VEGETACIJA PLANINSKIH IZVORA, MULDEGIO-ACONITETEA- VEGETACIJA VISOKIH ZELENI

Pirola rotundifolia QUERCO-FAGETEA- ŠUMSKA VEGETACIJA Comarum palustre POTAMETEA- VEGETACIJA SUBMERZNIH I FLOTANTNIH

HIDROFITA, PHRAGMITETEA- VEGETACIJA EMERZNIH RIZOMATIČNIH HIDROGEOFITA I VEG. VISOKIH OŠTRICA, SCHEUCHZERIO-CARICETEA FUSCAE- VEGETACIJA TRESAVA

Geum rivale x rhodopaeum

MOLINIO-ARRHENATHERETEA- VEGETACIJA DOLINSKIH LIVADA VLASINSKE VISORAVNI, MULDEGIO-ACONITETEA- VEGETACIJA VISOKIH ZELENI,

Alchemilla cinerea SCHEUCHZERIO-CARICETEA FUSCAE- VEGETACIJA TRESAVA, FESTUCO-BROMETEA- VEGETACIJA PLANINSKIH LIVADA I PAŠNJAKA, CALLUNO-ULICETEA- VEGETACIJA PLANINSKIH PAŠNJAKA SA TIPCEM

Alchemilla viridiflora MULDEGIO-ACONITETEA- VEGETACIJA VISOKIH ZELENI, SCHEUCHZERIO-CARICETEA FUSCAE- VEGETACIJA TRESAVA

Dactylorhiza sambucina QUERCO-FAGETEA- ŠUMSKA VEGETACIJA Potamogeton obtusifolius

CHARETEA- VEGETACIJA PRŠLJENČICA, POTAMETEA- VEGETACIJA SUBMERZNIH I FLOTANTNIH HIDROFITA

Trolius europaeus MULDEGIO-ACONITETEA- VEGETACIJA VISOKIH ZELENI Ranunculus aquatilis CHARETEA- VEGETACIJA PRŠLJENČICA, POTAMETEA-

VEGETACIJA SUBMERZNIH I FLOTANTNIH HIDROFITA, PHRAGMITETEA- VEGETACIJA EMERZNIH RIZOMATIČNIH HIDROGEOFITA I VEG. VISOKIH OŠTRICA, ISOETO-NANOJUNCETEA- VEGETACIJA OBALE

Silene asterias MULDEGIO-ACONITETEA- VEGETACIJA VISOKIH ZELENI, SCHEUCHZERIO-CARICETEA FUSCAE- VEGETACIJA TRESAVA


45

Nastavak tabele 11.

Dianthus superbus SCHEUCHZERIO-CARICETEA FUSCAE- VEGETACIJA TRESAVA, QUERCO-FAGETEA- ŠUMSKA VEGETACIJA

Salix rosmarinifolia SCHEUCHZERIO-CARICETEA FUSCAE- VEGETACIJA TRESAVA

Salix pentandra MOLINIO-ARRHENATHERETEA- VEGETACIJA DOLINSKIH LIVADA VLASINSKE VISORAVNI, SCHEUCHZERIO-CARICETEA FUSCAE- VEGETACIJA TRESAVA, QUERCO-FAGETEA- ŠUMSKA VEGETACIJA

Arctostaphyllos uva- ursi VACCINIO-PICEETEA- SUBALPSKA ŽBUNASTA VEGETACIJA Geum rhodopaeum MOLINIO-ARRHENATHERETEA- VEGETACIJA DOLINSKIH

LIVADA VLASINSKE VISORAVNI, MONTIO-CARDAMINETEA- VEGETACIJA PLANINSKIH IZVORA, MULDEGIO-ACONITETEA- VEGETACIJA VISOKIH ZELENI, SCHEUCHZERIO-CARICETEA FUSCAE- VEGETACIJA TRESAVA

Alchemilla reniformis MOLINIO-ARRHENATHERETEA- VEGETACIJA DOLINSKIH LIVADA VLASINSKE VISORAVNI, MULDEGIO-ACONITETEA- VEGETACIJA VISOKIH ZELENI,

Alchemilla glabra MULDEGIO-ACONITETEA- VEGETACIJA VISOKIH ZELENI, SCHEUCHZERIO-CARICETEA FUSCAE- VEGETACIJA TRESAVA

Drosera rotundifolia SCHEUCHZERIO-CARICETEA FUSCAE- VEGETACIJA TRESAVA

Menyanthes trifoliata POTAMETEA- VEGETACIJA SUBMERZNIH I FLOTANTNIH HIDROFITA, PHRAGMITETEA- VEGETACIJA EMERZNIH RIZOMATIČNIH HIDROGEOFITA I VEG. VISOKIH OŠTRICA, MOLINIO-ARRHENATHERETEA- VEGETACIJA DOLINSKIH LIVADA VLASINSKE VISORAVNI, SCHEUCHZERIO-CARICETEA FUSCAE- VEGETACIJA TRESAVA

Sagittaria sagittifolia POTAMETEA- VEGETACIJA SUBMERZNIH I FLOTANTNIH HIDROFITA, ISOETO-NANOJUNCETEA- VEGETACIJA OBALE

Najas minor CHARETEA- VEGETACIJA PRŠLJENČICA, POTAMETEA- VEGETACIJA SUBMERZNIH I FLOTANTNIH HIDROFITA

Dactylorhiza cordygera MOLINIO-ARRHENATHERETEA- VEGETACIJA DOLINSKIH LIVADA VLASINSKE VISORAVNI, MULDEGIO-ACONITETEA- VEGETACIJA VISOKIH ZELENI, SCHEUCHZERIO-CARICETEA FUSCAE- VEGETACIJA TRESAVA

Pseudorchis friwaldii MULDEGIO-ACONITETEA- VEGETACIJA VISOKIH ZELENI, SCHEUCHZERIO-CARICETEA FUSCAE- VEGETACIJA TRESAVA

Callitriche verna POTAMETEA- VEGETACIJA SUBMERZNIH I FLOTANTNIH HIDROFITA, PHRAGMITETEA- VEGETACIJA EMERZNIH RIZOMATIČNIH HIDROGEOFITA I VEG. VISOKIH OŠTRICA

Ranunculus flammula PHRAGMITETEA- VEGETACIJA EMERZNIH RIZOMATIČNIH HIDROGEOFITA I VEG. VISOKIH OŠTRICA, ISOETO-NANOJUNCETEA- VEGETACIJA OBALE, SCHEUCHZERIO-CARICETEA FUSCAE- VEGETACIJA TRESAVA

Cardamine amara FONTINALETEA- VEGETACIJA HIDROFITSKIH MAHOVINA, MONTIO-CARDAMINETEA- VEGETACIJA PLANINSKIH IZVORA, MULDEGIO-ACONITETEA- VEGETACIJA VISOKIH ZELENI


46

Nastavak tabele 11.

Peucedanum oligophyllum ssp. aequiradium

FESTUCO-BROMETEA- VEGETACIJA PLANINSKIH LIVADA I PAŠNJAKA, JUNCETEA TRIFIDI- VEGETACIJA VISOKOPLANINSKIH PAŠNJAKA, VACCINIO-PICEETEA- SUBALPSKA ŽBUNASTA VEGETACIJA

Verbascum adamovicii CALLUNO-ULICETEA- VEGETACIJA PLANINSKIH PAŠNJAKA SA TIPCEM

Gratiola oficinalis MOLINIO-ARRHENATHERETEA- VEGETACIJA DOLINSKIH LIVADA VLASINSKE VISORAVNI

Alchemilla acutiloba MOLINIO-ARRHENATHERETEA- VEGETACIJA DOLINSKIH LIVADA VLASINSKE VISORAVNI, MULDEGIO-ACONITETEA- VEGETACIJA VISOKIH ZELENI, SCHEUCHZERIO-CARICETEA FUSCAE- VEGETACIJA TRESAVA

Alchemilla gracilis MULDEGIO-ACONITETEA- VEGETACIJA VISOKIH ZELENI, SCHEUCHZERIO-CARICETEA FUSCAE- VEGETACIJA TRESAVA

Ribes alpinum QUERCO-FAGETEA- ŠUMSKA VEGETACIJA Pedicularis palustris PHRAGMITETEA- VEGETACIJA EMERZNIH RIZOMATIČNIH

HIDROGEOFITA I VEG. VISOKIH OŠTRICA, MULDEGIO-ACONITETEA- VEGETACIJA VISOKIH ZELENI, SCHEUCHZERIO-CARICETEA FUSCAE- VEGETACIJA TRESAVA

Achillea lingulata JUNCETEA TRIFIDI- VEGETACIJA VISOKOPLANINSKIH PAŠNJAKA, VACCINIO-PICEETEA- SUBALPSKA ŽBUNASTA VEGETACIJA

Allium melanantherum SCHEUCHZERIO-CARICETEA FUSCAE- VEGETACIJA TRESAVA, FESTUCO-BROMETEA- VEGETACIJA PLANINSKIH LIVADA I PAŠNJAKA

Ranunculus serbicus MOLINIO-ARRHENATHERETEA- VEGETACIJA DOLINSKIH LIVADA VLASINSKE VISORAVNI, MULDEGIO-ACONITETEA- VEGETACIJA VISOKIH ZELENI, SCHEUCHZERIO-CARICETEA FUSCAE- VEGETACIJA TRESAVA

Anagalis minimus ISOETO-NANOJUNCETEA- VEGETACIJA OBALE Gentiana pneumonanthe MULDEGIO-ACONITETEA- VEGETACIJA VISOKIH ZELENI Lilium jankae SCHEUCHZERIO-CARICETEA FUSCAE- VEGETACIJA

TRESAVA, JUNCETEA TRIFIDI- VEGETACIJA VISOKOPLANINSKIH PAŠNJAKA


47

Zaključak

Vlasinska visoravan je izložena snažnom uticaju antropogenog faktora, što se odražava na floru i vegetaciju datog područja. Od 1011 taksona, na nivou vrste, podvrste i varijeteta, 90 se mogu uvrstiti u jednu od IUCN kategorija ugroženosti u flori Srbije. Od tog broja za 6 vrsta se osnovano sumnja da su iščezle sa teritorije Srbije. Kategoriji krajnje ugroženih taksona flore Srbije pripada 12 taksona a 21 takson kategoriji ugroženih taksona. Dvadeset i pet taksona pripada kategoriji ranjivih taksona dok 20 taksona pripada kategoriji niskog rizika ugroženosti. Za 6 taksona nema dovoljno podataka o rasprostranjenju.

Ugrožene biljne vrste se javljaju u dva razdela: Lycopodiophyta, sadrži samo jednu ugroženu vrstu, i Magnoliophyta. Razdeo Magnoliophyta obuhvata dve klase. Klasa Magnoliopsida obuhvata 27 familija koje sadrže 64 vrste dok klasa Liliopsida obuhvata 11 familija koje sadrže 25 vrsta.

Fitogeografskom analizom ugroženih vrsta flore Vlasinske visoravni utvrđeno je prisustvo 68 flornih elemenata koji su razvrstani u 9 areal-tipova. Najveći broj ugroženih vrsta pripada evroazijskom planinskom areal tipu (25 vrsta). Zatim slede borealni i evroazijski areal tip sa istim brojem vrsta (21 vrsta). Dvanaest vrsta pripada holarktičkom areal tipu a 3 vrste arkto-alpskom areal tipu. Srednjeevropski, mediteransko-submediteranski, meridionalno-submeridionalni i kosmopolitski areal tip prisutni su sa po 2 ugrožene biljne vrste.

U biološkom spektru ugroženih vrsta flore Vlasinske visoravni dominira životna forma hemikriptofita (32 vrste). Sa 14 vrsta prisutna je životna forma geofita a sa 9 životna forma hidrofita. Od terofita prisutno je 8 vrsta , fanerofita ima 5 a hamefita 2 vrste. Od prelaznih životnih formi najbrojnije su hemikripto-geofite (11 vrsta ).Sa 2 vrste prisutne su hidro-hemikriptofite i tero-hemikriptofite, a sa po jednom vrstom se javljaju: hemikripto-semiparazitofite, hemikripto-geo-hidrofite, geo-hemikriptofite, hidro-terofite i hidro-geofite. Osim pojedinačnih taksona, ugrožen je i biljni pokrivač. Najveći broj ugroženih biljnih vrsta prisutan je u vegetaciji tresava. Najveći broj ugroženih predstavnika tresavske flore i najbolje razvijene asocijacije tresavske vegetacije nalaze se u dolini Murine reke, pa bi ovaj kompleks trebalo najstrože zaštititi.

Opstanak mnogih biljnih vrsta danas je ugrožen, mnoge se nalaze pred iščezavanjem, a veliki broj je zauvek nestao. Naši prostori kriju mnoge prirodne retkosti, koje bi trebalo da upoznamo i istražimo kako bi ih zaštitili.


48

Literatura Adamović, L. (1896): Neue Beitrage zur Flora von Serbien. - Allgem. Bot. Zeitschrift. für

Systematik, Floristik, Pflanzengeographie etc., 2 (4-7): 116-120. Adamović, L. (1898): Die Vegetationformationen Ostserbiens. - Engler Bot. Jahrb., XXVI, 2.. Adamović, L. (1899): Neue Beiträge zur Flora von Serbien. Botanisches Centralblatt, 78: 1-8.

Cassel. Adamović, L. (1904): Revisio glumacearum serbicarum. – Magyar Botanikai Lapok, 315: 1- 30. Adamović, L. (1908): Neue Glieder der serbischen Flora. – Algem. Bot. Zeit. 14 (6): 85- 89. Adamović, L. (1909): Die Vegetationverhaltnisse der Balkanlander (Mosische Lander). - Die

Vegetation der Erde. Verlag von Wilhelm Engelmann. Leipzig. Aleksić, V., Kalenić, M. (1961): Prethodni rezultati ispitivanja nekih formacija kristalastih

škriljaca niskog stupnja metamorfizma u Srbiji. - Glasn. Prir. muz., A, 14-15. Beograd.

Anonimus, 2012: Predeo izuzetnih odlika “Vlasina”- Plan upravljanja. Manuskript. JP Direkcija za građevinsko zemljište i puteve Opštine Surdulica. Blaženčić, J., Blaženčić, Ž. (1990/91): Makrofite Vlasinskog jezera. - Glasn. Prir. muz., B,

46: 71-85. Beograd. Blaženčić, J., Ranđelović, V., Zlatković, B. (1993): Makrofitska flora i vegetacija Vlasinskog

jezera. III Simpozijum o flori jugoistočne Srbije. - Zbornik rezimea: 44. Pirot. Brennan, S., Withgott, J., 2005: Essential environment: The science behind the stories.

Pearson/Benjamin Cummings, San Francisco. Corley, M. F. V., Crundwell, A. C., Düll, R., Hill, M. O., Smith, A. J. E. (1981): Mosses of

Europe and the Azores; an annotated list of species, with synonyms from the recent literature. J. Bryol, 11: 609-689.

Cvijić, J., 1896): Izvori, tresave i vodopadi u istočnoj Srbiji. - Glas Srpske Kraljevske Akad., LI, 18: 11-22. Beograd. Černjavski, P. (1938): Postglacijalna istorija Vlasinskih šuma. - Izdavačko preduzeće Geca i Kon A.D. Beograd. Davidović, Lj., 1893): Sličice sa Vlasine. Bolesna bukva – “zlata”. Nastavnik: 359. Diklić, N. (1984): Životne forme biljnih vrsta i biološki spektar flore SR Srbije. In: Sarić, M.

(ed.): Vegetacija SR Srbije, I: 291-316. - SANU, Posebna izdanja. Beograd. Diklić, N., Nikolić, V. (1961): Novi podaci o nalazištu biljnih vrsta u Srbiji. Glasn. prir.

muz., B, 17: 215-234. Beograd. Dragišić, V. (1997): Geološko-hidrogeološke karakteristike sliva Vlasinskog jezera. In:

Vlasinsko jezero – hidrobiološka studija. (J. Blaženčić, ed.), Biološki fakultet Univ. u Beogradu, 25-35.

Đukanović, D. (1967): Klima sreza Leskovac. Beograd. Fritsch, K., 1894): Beitrage zur Flora der Balkanhalbinsel, mit besonderer Berucksichtigung von Serbien, Erster Teil. Verhandlungen der zoologisch-botanischen Gesellschaft XLIV: 93-136. Wien. Fritsch, K., 1895): Beitrage zur Flora der Balkanhalbinsel, mit besonderer Berucksichtigung von Serbien, Dreiter Teil. Verhandlungen der zoologisch-botanischen Gesellschaft, XLV: 367-382. Wien. Fritsch, K., 1899): Beitrage zur Flora der Balkanhalbinsel, mit besonderer Berucksichtigung von Serbien. Verhandlungen der zoologischbotanischen Gesellschaft, XLIX. Wien. Fritsch, K. (1909): Neue Beitrage zur Flora der Balkanhalbinsel insbesonders Serbiens, osnien

und der Herzegovina, I. Mittelungen der Naturwissenschaftlichen Vereines fur Steiermark, 45: 131-183.


49

Gajić, M. (1972): Nekoliko novih formi u flori Srbije. Glasn. prir. muz., 27 (B): 31-36. Beograd. Horvatić, S. (1931): Die verbreitetsten Pflanzengesellschaften der Wasser- und

Ufervegetation in Kroatien und Slavonien. Acta Bot. inst. botan. Univ. Zagreb, 5: 57- 118.

Josifović, M. (ed.) (1970-1977): Flora SR Srbije, IIX. SANU. Beograd. Jovanović, B. (1978): Zlatolisna bukva Vlasinskog jezera u jugoistočnoj Srbiji: Fagus moesiaca (K. Maly) Czecz. var. aurea Obrad. em. Jov.. - Hortikultura, 1: 3-9. Split. Jovanović-Dunjić, R. (1972): Fitocenološka analiza žbunaste zajednice Vaccinio-

Bruckenthalietum na planinama jugoistočne Srbije. Ekologija, 7 (1-2): 27-36. Beograd. Katić, D. (1910): Vlasinska tresava i njezina prošlost. Spomenik Srpske Kraljevske Akademije, prvi razred, 50 (8): 14-56. Beograd. Katić, D. (1910): Vlasinska tresava i njezina prošlost. Spomenik Srpske Kraljevske Akademije, prvi razred, 50 (8): 14-56. Beograd. Košanin, N. (1910): Vlasina biljnogeografska studija. Glas Srpske Kraljevske Akademije, 81:

86-186. Beograd. Košanin, N. (1910a): Elementi Vlasinske flore. Muzej srpske zemlje, 10: 142. Beograd. Meussel, H., Jager, E., Weinert, E. (1965): Vergleinchende Chorologie der Zentraleuropaischen flora. VEB. Gustav Fischer Verlag, 1. Jena. Mueller-Dombois, D., Ellenberg, H. (1974): Aims and Methods of Vegetation Ecology.

John Wiley and Sons. New York. Ničić, Đ. (1893): Građa za floru okoline Vranja. Nastavnik, 4. Beograd. Pančić, J. (1883): Građa za floru Bugarske. Pančić, J., (1884): Dodatak flori Kneževine Srbije. Kraljevska Srpska državna štamparija.

Beograd. Pavić, S., Sabovljević, M., Stevanović, V. (1998): Diversity and threat status of the Yugoslav

bryoflora. Lindbergia, 23: 38-44. Petković, K. (ed.) (1977): Geologija Srbije III2: Metamorfizam. Zavod za regionalnu geologiju i paleontologiju rudarsko geološkog fakulteta. Univ. u Beogradu. Ranđelović, N. (1977): Rasprostranjenje biljnih vrsta u jugoistočnoj Srbiji (II). Glasn. prir.

muz., B, 32: 81-87. Beograd. Ranđelović, N. (1978): Fitocenološko ekološke karakteristike brdskih travnjaka jugoistočne

Srbije. Doktorska disertacija. Zagreb. Ranđelović, N. (1983): Planinska pašnjačka vegetacija jugoistočne Srbije. Zborn. rad. naučnog skupa “Čovek i biljka”, Novi Sad: 449-454. Ranđelović, N. (1984): Dve zajednice subalpskih pašnjaka na rodopskim planinama jugoistočne Srbije. Akad. Nauka i Umetn. BiH, Radovi odelj. prirod. i matem. nauka, 23: 147-156. Ranđelović, N. (1985): Travnjačka flora jugoistočne Srbije (I). Leskovački zbornik, XXV: 473- 488. Leskovac. Ranđelović, N., Jovanović, V., Stamenković, V., Ružić, M. (1982): Nova nalazišta biljaka u

jugoistočnoj Srbiji. Leskovački zbornik, XXII: 381-384. Ranđelović, N., Ranđelović, V. (1990): Fitocenoza Caricetum rostrato-vesicariae W. Koch 1926. u planinskim predelima Vlasine. Naučni skup "Populacija, vrsta i biocenoza" povodom 80 godina rođenja profesora Dr Živka Slavnića, zbornik rezimea: 67. Sarajevo. Ranđelović, N., Ranđelović, V. (1990a): Deschampsietum caespitosae Horvatić na Vlasini.

Simpozijum Nedeljko Košanin i botaničke nauke: 60. Ivanjica.


50

Ranđelović, N., Stamenković, V. (1985): Isčezle, ugrožene i retke biljke jugoistočne Srbije

predložene za zaštitu. Zbornik radova Simpozijuma "Stogodišnjica flore okoline Niša". Univ. u Nišu, Tehnološki fakultet u Leskovcu, Podružnica Srpskog biološkog društva Niš.

Ranđelović, N., Stamenković, V. (1986): Travnjačka flora jugoistočne Srbije. Leskovački zbornik, XXVI: 405-411.

Ranđelović, N., Stamenković, V., Ranđelović, V. (1990): Flora i vegetacija Vlasine nekad i sad. II Simpozijum o flori jugoistočne Srbije i mogućnostima njenog racionalnog korišćenja: C5. Leskovac.

Ranđelović, V. (1994): Geobotanička studija Vlasinske tresave. Magistarska teza. Biološki fakultet. Beograd.

Ranđelović, V. (2002): Flora i vegetacija Vlasinske visoravni. Doktorska disertacija. Biološki fakultet u Beogradu.

Ranđelović, V., Ranđelović, N., Zlatković, B. (1997a): Geum rhodopaeum Stoj. & Stef. in flora of Serbia. First Balkan Botanical Congress, Abstracts, Thessaloniki: 41. Ranđelović, V., Zlatković, B. (1990): Fitocenološka pripadnost sastojina u kojima dominira vrsta Scirpus silvaticus L. u jugoistočnoj Srbiji. II Simpozijum o flori jugoistočne Srbije i mogućnostima njenog racionalnog korišćenja: C13. Leskovac. Ranđelović, V., Zlatković, B. (2010): Flora i vegetacija Vlasinske visoravni. Prirodno

matematički fakultet, Niš. Sarić, M. (ed.) (1986): Flora SR Srbije, X. SANU. Beograd. Sarić, M. (ed.) (1992): Flora Srbije, I (2 izd.). SANU. Beograd. Stamenković, V. (1983): Flora donjeg toka reke Vlasine i njene pritoke Lužnice u jugoistočnoj Srbiji sa biljnogeografskom analizom. Doktorska disertacija. Novi Sad. Stamenković, V., Ranđelović, N. (1986): Lekovite biljke u flori jugoistočne Srbije. Leskovački zbornik, XXVI: 411-424. Leskovac. Stamenković, V., Ranđelović, N. (1987): Ugrožene biljne vrste sa lekovitim svojstvima na

teritoriji jugoistočne Srbije. Glas farmaceuta, IV (4): 75-83. Titograd. Stamenković, V., Ranđelović, N., Sotirov.S. (1989): Lekovite biljke užeg područja Vlasine.

Leskovački zbornik, XXIX: 367-375. Leskovac. Stanković, S., Laušević, R. (1997): Vlasinsko jezero. In: Vlasinsko jezero – hidrobiološka

studija. (J. Blaženčić, ed.), Biološki fakultet Univ. u Beogradu, 1-24. Stevanović, V. (1992): Floristička podela teritorije Srbije sa pregledom viših horiona i

odgovarajućih flornih elemenata. In Sarić, M. (ed.): Flora Srbije, I. (Drugo izdanje). SANU. Beograd. 49-70.

Stevanović, V. (1992a): Klasifikacija životnih formi flore Srbije. In Sarić, M. (ed.): Flora Srbije, I. (Drugo izdanje). SANU. Beograd. 37-49. Stevanović, V., ed. (1999): Crvena knjiga flore Srbije, 1. Ministarstvo za životnu sredinu,

Biološki fakultet Univ. u Beogradu i Zavod za zaštitu prirode R Srbije. Stevanović, V., Vasić, V. eds. (1995): Biodiverzitet Jugoslavije sa pregledom vrsta od

međunarodnog značaja. Biološki fakultet i Ekolibri, Beograd. Tatić, B., Blaženčić, Ž. (1982): Akumulaciono jezero na Vlasini nije uslovilo nestanak rosulje

(Drosera rotundifolia L., fam. Droseraceae) sa ovog staništa. Ekologija, (2). Beograd. Vasić, V., 1995: Međunarodni sporazumi, standardi, kriterijumi i program za očuvanje,

održavanje i trajno održivo korišćenje biodiverziteta. In: Stevanović, V., Vasić, V., eds., 1995: Biodiverzitet Jugoslavije. Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu i Ekolibri. Beograd. 43-56.

Velenovsky, J., 1891): Flora bulgarica. Pragae.


51

Biografija kandidata

Todorović Tamara rođena je 19. 11. 1988. godine u Prokuplju. Završila je osnovnu

školu ,,9. oktobar” u Prokuplju, nakon čega upisuje medicinsku školu ,,Dr Aleksa Savić”,

smer medicinska sestra- tehničar, u Prokuplju. Godine 2007. započinje osnovne akademske

studije na Prirodno–matematičkom fakultetu, Univerziteta u Nišu, na Departmanu za

biologiju i ekologiju, koje završava 2010. godine sa zvanjem „biolog“. Iste godine upisuje

master akademske studije na Departmanu za biologiju i ekologiju, odsek Biologija, koje

završava 2012. godine, sa prosečnom ocenom 9,50.

Прилог 5/1

ПРИРОДНO - MАТЕМАТИЧКИ ФАКУЛТЕТ НИШ

КЉУЧНА ДОКУМЕНТАЦИЈСКА ИНФОРМАЦИЈА

Редни број, РБР:

Идентификациони број, ИБР:

Тип документације, ТД: монографска Тип записа, ТЗ: текстуални / графички Врста рада, ВР: мастер рад Аутор, АУ: Тамара Тодоровић Ментор, МН: Владимир Ранђеловић Наслов рада, НР: Фитоценолошка анализа угрожених биљних врста

Власинске висоравни

Језик публикације, ЈП: српски Језик извода, ЈИ: енглески Земља публиковања, ЗП: Р. Србија Уже географско подручје, УГП: Р. Србија Година, ГО: 2013. Издавач, ИЗ: ауторски репринт Место и адреса, МА: Ниш, Вишеградска 33. Физички опис рада, ФО: (поглавља/страна/ цитата/табела/слика/графика/прилога) 51 стр. ; 49 слика, 11 табела

Научна област, НО: биологија Научна дисциплина, НД: биологија Предметна одредница/Кључне речи, ПО: Угрожене врсте, флора, Власинска висораван УДК 581. 526. 65 : 574 + 551. 4. 034 (497. 11 Власина)

Чува се, ЧУ: библиотека Важна напомена, ВН: Извод, ИЗ: У овом раду је детаљно анализирана фитоценолошка

припадност врста којима у будућности прети опасност од потпуног ишчезавања. На основу литературних података урађене су таксономска анализа, ареал спектар и биолошки спектар угрожених врста флоре Власинске висоравни. Обрађена је и заступљеност угрожених врста по типовима вегетације у којој се јављају. Циљ овог рада је и да се укаже на потребу заштите и очувања најугроженијих биљних заједница.

Датум прихватања теме, ДП:

Датум одбране, ДО: Чланови комисије, КО: Председник: Члан: Члан, ментор:

Образац Q4.09.13 - Издање 1

Прилог 5/2

ПРИРОДНО - МАТЕМАТИЧКИ ФАКУЛТЕТ НИШ

KEY WORDS DOCUMENTATION

Accession number, ANO: Identification number, INO: Document type, DT: monograph Type of record, TR: textual / graphic Contents code, CC: Master thesis

Author, AU: Tamara Todorović Mentor, MN: Vladimir Ranđelović Title, TI: Phytocoenological analysis of the threatened plant

species in the flora of the Vlasina plateau

Language of text, LT: Serbian Language of abstract, LA: English Country of publication, CP: Republic of Serbia Locality of publication, LP: Serbia Publication year, PY: 2013 Publisher, PB: author’s reprint Publication place, PP: Niš, Višegradska 33. Physical description, PD: (chapters/pages/ref./tables/pictures/graphs/appendixes) 51 p. ; 49 figures, 11 tables

Scientific field, SF: Biology Scientific discipline, SD: Biology Subject/Key words, S/KW: Endangered species, flora, Vlasina plateau

UC 581. 526. 65 : 574 + 551. 4. 034 (497. 11 Vlasina)

Holding data, HD: Library

Note, N: Abstract, AB: This paper analyses to the detail phytocoenosis classification

of the species threatened to completely disappear in the future. Taxonomic analysis, areal spectrum and biological spectrum of the endangered species of flora on Vlasina plateau has been done based on the literature data. We were dealing with the representation of endangered species according to the types of vegetation in which they are found. The aim of this paper is to show the necessity for protection and preservation of the most endangered plant communities.

Accepted by the Scientific Board on, ASB: Defended on, DE: Defended Board, DB: President: Member: Member, Mentor:

Образац Q4.09.13 - Издање 1

Documents

Tamara S. Todorović · (Ranđelović, 2002, Ranđelović, Zlatković, 2010, Ranđelović et al., 2010), u ovom radu je postavljen cilj da se detaljno analizira fitocenološka pripadnost