3/5/2014

1

ČTEHNIČKA DOKUMENTACIJA I CAD‐ PREDAVANJA ‐

R. prof.  dr. Adil Muminović

UVOD• Tehnička dokumentacija izučava pravila pomoću kojih se

formiraju tehnički crteži.

• Tehnički crtež je osnovno sredstvo sporazumjevanja tehničkihlica i na njemu se prikazuju različiti mašinski dijelovi različitihoblika i od različitog materijala.

• Cilj tehničke dokumentacije je napraviti kvalitetan tehničkicrtež pomoću kojeg možemo na lagan način izraditi odredjenimašinski dio Postoje dva osnovna načina formiranjamašinski dio. Postoje dva osnovna načina formiranjatehničkog crteža i to:

klasični način formiranja crteža i

formiranje crteža primjenom računara.

3/5/2014

2

• Kod klasičnog načina formiranja crteža zahtjeva seposjedovanje odredjenih garnitura kao što su geomatrijskagarnitura (linijari, trouglovi krivuljari), garnitura šestara,garnitura za crtanje (različite vrste olovaka, gumica i sl.),garniture za tuširanje crteža (rapidografi najčešće proizvedenid R t i ) ličit t i t j (k št hod Rotringa), različite vrste papira za crtanje (kao što su hamer

papir, paus papir), itd. Od rapidografa najčešće se koristedebljine 0,25; 0,5; 0,7 i 1,0 mm.

• Formiranje crteža primjenom računara podrazumjevapoznavanje određenih softverskih paketa, tj. grupa alata,pomoću kojih se određeni mašinski dijelovi crtaju, tj.modificiraju, dimenzionišu, šrafiraju i printaju. Svaki od ovihalata sadrži niz podopcija pomoću kojih je moguće nacrtatibilo koji mašinski dio. Kod svakog crtanja pomoću računaramoramo imati odgovarajuće softvere.moramo imati odgovarajuće softvere.

3/5/2014

3

• Danas se najčešće koriste dva softvera i to:

Auto CAD različitih verzija koji je uglavnom namijenjen zadvodimenzionalni prikaz tehničkog crteža ili skraćeno 2D.Ovakav način prikaza crteža zove se ortogonalni načinprikazivanja.

CATIA softver je namjenjen uglavnom za trodimenzionalni 3Dprikaz predmeta. Pomoću ovog softvera moguće je i crtati ikonstruisati različite mašinske dijelove.

3/5/2014

4

• Primjena računara je danas najsavremeniji način formiranjacrteža jer ima niz prednosti u odnosu na klasični način. Teprednosti se ogledavaju u sljedećem:

mogućnost laganih korekcija eventulanih grešaka pri crtanju,

mogućnost laganog čuvanja crteža,

mogućnost laganog pronalaženja bilo kojeg crteža,

mogućnost lagane izrade crteža, odnosno mašinskog dijela na crtežu.crtežu.

• Naime, kada se nacrta neki mašinski dio na računaru on se možerazličitim linkovima (vezama) vrlo lako povezati sa NC mašinom ina taj način efikasno izraditi. To znači da konstruktor ne morauopšte odlaziti iz konstrukcionog biroa u radionicu.

• Mogućnost brze dislokacije crteža u slučaju bilo kakve potrebe.Čuvanje tehničkog crteža može biti na magnetnim ili optičkimmedijima kao što su diskete, CD‐ovi, DVD‐ovi, magnetne trake zamasovna čuvanja crteža.

• Kao nedostatak računara u formiranju crteža možemo nazvati toda u slučaju nestanka električne energije ili drugih oštećenjaračunara možemo izgubiti mnogo crteža.

• Osim toga, nedostatak im je i taj što magnet pa i optički medijikvalitet crteža ne mogu čuvati na duži vremenski period i tajkvalitet crteža ne mogu čuvati na duži vremenski period i tajkvalitet vremenom opada, a procjenjuje se da magnetni i optičkimedij mogu sačuvati crtež do 200 godina.

3/5/2014

5

• Svaki tehnički crtež sadrži na sebi odredjene elemente koji sustandardizovani. Danas u svijetu nastoji se sve standardizovatipa time i tehnički crtež.

Standardi

• Cilj standardizacije je da se olakša razmjena mašinskih dijelovaproizvedenih u bilo kojem dijelu svijeta. Uglavnom postojenacionalni ili državni standardi, kao i međunarodniinternacionalni standardi. Najpoznatiji državni standardi su:

DIN    (Njemačka),

ANSI  (SAD),( ),

BS      (Britanija),

JIS      (Japan),

GOST (Rusija) i 

BAS    (B i H).

• Od medjunarodnih standarda koriste se evropski standardi EN imedjunarodni ISO.

• Najčešće se standardizuju brojevi da bi od velikog broja brojevakoristili samo neke kako bi pojednostavili proces. Danas sebrojevi grupišu u odredjene redove pa tako postoje redovi R5,R10, R20, R40, R80, ...

• Npr. brojevi koji spadaju u red R5 dobijaju se na sljedeći način:R5:           ≈ 1,6 a brojevi se formiraju tako:1,60; 1,61; 1,62; 1,63; ...1 1 6 2 5 4

5 10

1; 1,6; 2,5; 4; ...

• Iz ovog zaključujemo da nisu sasmo cijeli brojevi standardni negomogu biti i decimalni.

3/5/2014

6

Vrste crtežaTehnički crteži se mogu podijeliti u različite grupacije, a najčešćese koriste sljedeći crteži:

• Radionički crtež – to su takvi crteži koji• Radionički crtež – to su takvi crteži kojinam služe da odgovarajući mašinskidio možemo izraditi na osnovu togcrteža. To znači da na tom crtežumoraju postojati svi potrebni elementida predmet bude potpuno definisan,tj. mora imati odgovarajući brojj g j jprojekcija i presjeka, mora biti pravilnokotiran (dimenzionisan), morasadržavati sve potrebne kvaliteteizradjenih površina, tolerancije,materijal, ...;

• Sklopni crtež – je takav crtež koji nam, npr. pokazuje sklop višedijelova u funkcionalnoj cjelini, npr. alatna mašina, motor namotornim vozilima. Sklopni crtež je svaki crtež koji se sastoji višeod dvije pozicije ili dva dijela.

3/5/2014

7

• Aksonometrijski crtež – je takav crtež koji se prikazuje u tri dimenzije, odnosno u prostoru.

3/5/2014

8

• Ortogonalni crtež – je takav crtež koji se prikazuje u dvijedimenzije (2D crtež).

• Originalni crtež – je takav crtež koji se uradi samo jednom i nesmije se presavijati.smije se presavijati.

• Kopija – je takav crtež koji se dobije iz originala i on se možepresavijeti zavisno od potrebe.

• Montažni crtež – je crtež pomoću kojeg vršimo sklapanje ilimontažu mašinskih dijelova u jednu funkcionalnu cjelinu.

• Instalacioni crtež‐ je crtež po kome se vrši polaganje cjevovoda ilipostavljanje električnih vodova.

Svaki crtež na sebi mora imati okvir crteža, zatim zaglavlje ilisastavnicu, mora biti pravilno izrezan na standardnu veličinu.Postoje 3 tipa veličina crteža i to: A, B i C. Mi ćemo koristitiveličinu crteža tipa A.

3/5/2014

9

Tehničko pismo

• Svaki crtež potrebno je tekstualno ili na drugi način opisati. To seprije svega misli na unošenje određenih kota, tj. dimenzija, zatimkvaliteta površina, itd.

• Danas se općenito koriste dvije vrste tehničkog pisma i to tehničkopismo tipa A (vertikalno) i tehničko pismo tipa B (koso tehničkopismo). Mi ćemo koristiti tehničko pismo tipa B, a to je tehničkopismo koje se ispisuje pod uglom 750.

• Tehničko pismo može biti izvedeno na različite načine što se vidi izfontova na računaru Pregled pojedinih dimenzija tehničkog pismafontova na računaru. Pregled pojedinih dimenzija tehničkog pismadat je na sljedećoj slici.

• Svako tehničko pismo obuhvata velika i mala slova, brojeve i ostaleoznake. Tehničko pismo karakteriše nazivna visina pisma «h» i danasse koristi pismo 10/10 h što znači da visinu «h» podijelimo na 10jednakih dijelova.

• Visina velikih slova se uzima 10/10 h, visina malih slova se uzima7/10 h, visina brojeva 10/10 h, rastojanje izmedju redova jeminimalno 16/10 h, rastojanje izmedju slova ili brojeva minimalno2/10 h, a debljina slova ili broja se uzima približno 1/10 h.

Di ij l i B ik lj d ć j b li• Dimenzije slova tipa B prikazane su u sljedećoj tabeli.

3/5/2014

10

3/5/2014

11

Vrste linija

• Postoji veliki broj linija koje se koriste u tehničkom crtanju. Umašinskom tehničkom crtanju koriste se različite vrste linija, anjihov pregled dat je u sljedećoj tabeli.

3/5/2014

12

• Najčešće se koriste linije A, B, C,  F i G. 

linija A debela puna linija – koristi se za vidljive konture predmeta;

linija B   puna tanka linija – koristi se uglavnom za kotiranje, šrafure,

linija C   puna tanka  linija izvučena slobodnom rukom –koristi se kod označavanja presjeka, pogleda i sl.

linija F  isprekidana  tanka  linija – koristi se  za č j idlji ih i ioznačavanje nevidljivih ivica,

linija G    je linija crta – tačka – crta tanka i koristi se za simetrale, osne linije i putanje.

Na crtežima se koriste dvije debljine čiji je odnos 2:1. Standardnedebljine linija su: 0,25; 0,35; 0,5; 0,7; 1,0; 1,4 i 2,0

3/5/2014

13

• Preporučene mjere pojedinih vrsta linija

Konstrukcija krivih linija

• Osim navedenih linija često se koristi i razne krive linije koje služeza formiranje različitih oblika i mašinskih dijelova. Tu spadajuevolventa, cikloida, spirala, elipsa, parabola, itd.

3/5/2014

14

3/5/2014

15

Konstrukcija zaobljenja

• Postupak spajanja kružnih lukova, tj. spajanje pravih, odnosnokrivih linija lukom datog poluprečnika, tj. konstruisanje zaobljenjaje čest slučaj u tehničkom crtanju.

3/5/2014

16

3/5/2014

17

Formati crteža

• Osnovni format je format A0 čija je površina 1 m2, a dimenzije ovog formata su          1189 x 841. 

• Na osnovu ovog formata formiraju se i svi ostali formati principompolovljenja pri čemu svaka stranica formata stoji u odnosu 1: .2

• Izvedeni formati iz formata A0 su formati A1 (841 x 594), A2 (420 x594), A3 (297 x 420), A4 (210 x 297). Svaki format koji je veći odformata A4 mora se presaviti na format A4 pod uslovom da nijeoriginal. Previjanja format može biti za slučaj ulaganja u mapu samehanizmom ili bez mehanizma.

3/5/2014

18

Primjer previjanja formata za ulaganje u mapu bez mehanizma

Primjer previjanja formata za ulaganje u mapu sa mehanizma

3/5/2014

19

Okvir i zaglavlje

• Na svakom formatu mora biti ucrtan okvir i zaglavlje, odnosnosastavnica. Pri tome treba voditi računa da pri savijanju formatazaglavlje uvijek bude na licu crteža. Okvir crteža se izvlači narastojanje 20 mm od ruba crteža ako su formati A0 A1 i A2 a porastojanje 20 mm od ruba crteža ako su formati A0, A1 i A2, a po10 mm ako su formati A4, A3.

• Debljina okvira iznosi kao debljina konturne linije na crtežu štoznači da na formatima A4 i A3 obično se koristi debljina pera 0,5mm, pa prema tome i debljina okvira je 0,5 mm. Odnos debelih itankih linija je uvijek 1:2 što znači da će linija B biti debljine 0,25j j j j j ,mm.

• Kako se najčešće koristi format A4 njegov izgled je dat na slici.

Format A4

3/5/2014

20

• Na svakom zaglavlju imamo četiri dijela, a to su:Prvi dio zaglavlja zove se osnovni ili obavezni dio gdje se upisuju osnovnipodaci o nazivu mašinskog dijela, nazivu preduzeća, imenima lica koja suformirala taj crtež.

Drugi dio zaglavlja služi nam da unosimo eventualne izmjene na crtežu.

Treći dio zaglavlja odnosi se na sam mašinski dio i govori nam o materijalu,Treći dio zaglavlja odnosi se na sam mašinski dio i govori nam o materijalu,težini, kvalitetu, tolerancijama, itd.

Četvrti dio zaglavlja zove se sastavnica i ona se samo koristi kada radimosklopne crteže.

Pozicioni brojevi

• Pozicioni brojevi povezuju dijelove prikazane na crtežu sasadržajem sastavnice. Oni se upisuju u sastavnici u za topredviđenu kolonu, a na crtežu se upisuju pored dijela kojioznačavaju.o ača aju

• Pozicioni brojevi se na crtežu upisuju dvostruko veći od kotnihbrojeva i potcrtavaju se kratkom debelom crtom koja sepovezuje tankom crtom s odgovarajućim dijelom crteža. Linijakoja povezuje pozicioni broj s dijelom na crtežu naziva sepokazna linija i na samom dijelu završava tačkom. Pokazne linijese ne smiju sjeći međusobno.

• Primjeri primjene pozicionih brojeva na crtežu prikazani su nanarednim slikama.

3/5/2014

21

Primjeri primjene pozicionih brojeva

Mjerila ili razmjere na crtežima

• Mjerilo predstavlja brojni izraz koji pokazuje koliko je puta predmetna crtežu veći (uvećanje), odnosno manji (umanjenje) od njegovestvarne veličine.

• Koriste se različita mjerila na crtežima i to:j

1.) mjerila za uvećanje i najčešće se koriste mjerila     2:1, 5:1, 10:1, 20:1

2.) mjerila za umanjenje i najčešće se koriste mjerila 1:2, 1:2.5, 1:5,1:10

3.) mjerila za stvaran prikaz predmeta je mjerilo 1:1.

• Pri unošenju mjerila na crtež napiše se riječ Mjerilo 5:1 ili M5:1 iliako ne postoji mogućnost zabune samo 5:1.

3/5/2014

22

Način prikazivanja mašinskih dijelova na crtežima

• Postoje dva osnovna načina prikazivanja dijelova i to prostorni iprikaz dijelova u dvije dimenzije.

Prostorni način prikazivanja predmeta gdje se predmet prikazujeu prostoru, odnosno u 3 dimenzije, često se zove 3D način. Kodprostornog prikazivanja predmeta postoji više slučajeva kao štoje, npr. perspektiva (slika 1.) i aksonometrijsko prikazivanjepredmeta: izometrija (slika 2.), dimetrija (slika 3.), trimetrija (slika4.) i kosa projekcija (slika 5.). Mi ćemo koristiti uglavnom kosuprojekciju.

3/5/2014

23

• perspektiva

• perspektiva

Tačka nedogleda ili izčezavajuća tačka

3/5/2014

24

• Primjer perspektive sa jednim nedogledom

• Primjer perspektive sa dva nedogleda

3/5/2014

25

• Aksonometrija

• Aksonometrija

3/5/2014

26

• Aksonometrija

• Aksonometrija

3/5/2014

27

Projiciranje je zamišljeni proces koji se sastoji od tri elementa:

• predmeta koji projiciramo,

• ravni projekcije i

k

Prikaz dijelova u dvije dimenzije (2D) – proiciranje

• zraka projiciranja

Zrake projiciranja će na ravni projekcije dati projekciju predmeta.Ovisno o zrakama projiciranja razlikujemo dvije osnovne vrsteprojiciranja: centralno i paralelno. Paralelno projiciranje dijeli se nanormalno (ortogonalno) i koso proiciranje.

• Centralnim projiciranjem predmeta nastaje na ravni projekcijenjegova projekcija, koja se naziva: centralna projekcija iliperspektiva. Perspektiva se razlikuje od svih projekcija kojedobivamo paralelnim projiciranjem. Ona je najsličnija onome štovidi ljudsko oko. Za nju vrijedi da paralelni pravci iz prostora nacrtežu više ne moraju biti paralelni.

• Centralnu projekciju obično koristimo kada, kod posmatrača,želimo postići utisak posmatranja predmeta u prostoru.Projekcije, odnosno metode nacrtne geometrije kojimapostižemo takav utisak često u građevinskoj struci nazivamoprostornim prikazimaprostornim prikazima.

3/5/2014

28

• Paralelno projiciranje, ovisno o položaju zraka projiciranja premaravnini projekcije, može biti: koso (a) i ortogonalno (b) . Od svihnavedenih načina prikazivanja predmeta, za tehničke svrhe umašinstvu, najvažnije je ortogonalno projiciranje.

Ortogonalno projiciranje

• Ovaj način projiciranja podrazumjeva prikaz predmeta u ravni tj. udvije dimenzije (2D), odnosno prikaz predmeta u tri projekcioneravni koje čine trijedar. Postoji 8 trijedara (oktanti) koji seobilježavaju rimskim brojevima od I do VIII. Mi ćemo koristitiuglavnom desni trijedar odnosno trijedar Vuglavnom desni trijedar, odnosno trijedar V.

3/5/2014

29

• Iz kose projekcije koja se prikazuje u triedru formira seortegonalni crtež tako što se triedar prikaže kao na donjoj slici.

Prema položaju u kome se projekciona ravan nalazi razlikujemo trivrste projekcionih ravni: H –horizontalna ravan ili horizonalnica,V – vertikalna ravan ili vertikalnica i P – profilna ravan ili profilnica.

3/5/2014

30

• Primjeri kose projekcije koja se prikazuje u triedru i formiranje ortegonalnih projekcija.

Kosa    projekcija                                      Ortogonalna   projekcija

Kosa    projekcija                                      Ortogonalna   projekcija

3/5/2014

31

Kosa    projekcija                                      Ortogonalna   projekcija

Nazivi i broj pogleda pri ortogonalnom projiciranjuPostoji 6 osnovnih pogleda kao što je prikazano na donjoj slici.

Pogled A – pogled sa prednje strane i odgovara vertikalnici V u desnom trijedru.Pogled B – pogled odozgo i odgovara horizontalnici H.Pogled C – pogled sa lijeve strane i odgovara profilnici P.Pogled D – pogled sa desne strane.Pogled E – pogled sa donje strane.Pogled F – pogled sa zadnje strane.

3/5/2014

32

• U principu ne treba koristiti sve poglede istovremeno nego sekoristi onoliko pogleda koliko nam je potrebno da predmetbude potpuno definisan. To znači da ako se može prikazatipredmet sa jednim pogledom onda ćemo koristiti samo jedanpogled a ako ne zadovoljava jedan pogled koristićemo dva itdpogled, a ako ne zadovoljava jedan pogled koristićemo dva, itd.

• Nije dozvoljeno koristi više pogleda nego što je potrebno ali nesmije se nikada uzeti manje pogleda nego što je potrebno.

• Osim navedenih osnovnih pogleda A, B, C, D, E i F, koriste se joši neki dopunski pogledi kao što su: zaokrenuti pogled,djelimični pogled, skraćeni pogled, specijalni pogled, itd.

• Postoje dva osnovna načina ortogonalnog projiciranja i toevropski i američki način. Uglavnom se koristi evropski način.Medjutim, prilikom razmjene crteža pojedinih zemaljapotrebno je poznavati i američki način.

• Ukoliko crtež ide u razmjenu sa drugim zemljama obavezno jepored zaglavlja upisati oznaku E ili A koja govori da li je evropskiili američki način projiciranja. Na donjim slikama nalazi seprikaz evropskog i američkog načina projiciranja.

Evropski način projiciranja

Američki način projiciranja

3/5/2014

33

Načini za smanjenje broj projekcija

• Svaki predmet treba prikazati u što manjem broju projekcija a dapredmet bude u potpunosti definisan. Manje projekcija ne smijeda bude jer predmet neće biti definisan, a više projekcija možebiti ali nije preporučljivo jer usložnjava crtež. U tu svrhu koristi se

k l k č k k b š d l k knekoliko načina kako bi «uštedjeli» neku projekciju, a to su:

a) primjena oznake Φ (fi) koja nam govori da je nešto okruglo 

b) primjenom tekstualnih napomena

3/5/2014

34

c) primjenom detalja kako bi izbjegli crtanje glomaznih projekcija

d) Pravilnim izborom projekcija, a najvažnije je izabrati prvuprojekciju, odnosno pogled koji nam pokazuje najviše detalja nanekom predmetu.

e) Primjenom različitih vrsta presjeka (zaokrenuti) možemo«uštedjeti» na projekcijama tako da nam crtež bude pregledan i«uštedjeti» na projekcijama tako da nam crtež bude pregledan ijasan.

3/5/2014

35

Presjeci mašinskih dijelova• Pod presjecima podrazumjevamo zamišljene ravni koje «sjeku»

predmet na onim mjestima koja mi ne možemo da vidimo putempogleda: A, B, C, D, E i F. Dakle presjeci se koriste kada namašinskim dijelovima postoje različiti otvori žljebova i sl.

M ž t ti j k ij d i j k li t• Može se crtati projekcija a da ne pravimo presjeke ali u tomslučaju sve ono što ne vidimo moramo crtati isprekidanom linijom(F). Pošto nije dozvoljeno da na crtežima koristimo isprekidanelinija onda koristimo presjeke.

• Presjeci su dakle zamišljeni prikazi predmeta gdje nevidljive linije pretvaramo vidljivim i na svakom presjeku postoji šrafura.

P j i dij l d ij l i t• Presjeci se dijele u dvije glavne grupe i to:

1. uzdužni presjeci gdje ravan ide paralelno sa osom simetrije i2. poprečni presjeci gdje ravan sječenja je okomita na osu

simetrije.

Uzdužni presjek                                         Poprečni presjek

3/5/2014

36

Uzdužni presjek ‐ primjer

Uzdužni (B‐B) i poprečni presjek (A‐A) ‐ primjer

3/5/2014

37

• Osim glavne podjele presjeka postoje i druge podjele pa tako sekoriste i sljedeći presjeci:

a) puni presjek gdje zamišljamo da je predmet potpunopresječen sa ravnima sječenja.

b) Polovični presjek je prjesjek gdje predmet prikazujemo pola upresjeku a pola u pogledu. To se najčešće koristi za simetrične,obično rotacione predmete.

3/5/2014

38

c) Djelimični presjek je onaj presjek gdje na predmetupokazujemo samo onaj dio koji nam je interesantan.

Primjeri  presjeka:

3/5/2014

39

d) izlomljeni presjek je takav presjek gdje koristimo više ravnisječenja pod uglom od 900 .

e) uzastopni presjek

f) zaokrenuti presjek

3/5/2014

40

Primjeri  zkreaonutog presjeka:

• Sa gornjih slika možemo uočiti neka pravila kod presjeka za dijeloveizrađene od metalnih odnosno čeličnih materijala :

presjeci se obilježavaju velikim slovima A‐A, B‐B. C‐C, itd.

š f i d l 450 d i t ij ilišrafura se nanosi pod uglom 450 u odnosu na osu simetrije iliglavnu konturu linije.

Šrafura se izvlači tankom linijom B, a njena gustina može bitirazličita zavisno od veličine predmeta. Nekada se može odstupitiod ugla 450 kada se šrafure nekoliko predmeta istovremenonalaze jedna pored druge. Tada ugao može biti i od 600 – 750.

3/5/2014

41

Zaključujemo da u slučaju sklopnih crteža gdje imamo višepredmeta u cjelini možemo promjeniti ili ugao šrafure iligustoću šrafure, a cilj je da svaki predmet mora imatizasebnu šrafuru kako bi prepoznali da su predmeti različiti.

Nekada se umjesto šrafure može koristiti i sjena (npr. kadaimamo više uskih površina metalnih profila i limova)

3/5/2014

42

Tanka rebra i paoci kod točkova se ne šrafiraju iakoprjesečna ravan prolazi kroz njih.

Mašinski delovi (vijci, klinovi, zakovice…) u sklopu se necrtaju u preseku

vijak klin

3/5/2014

43

zakovica

Kotiranje ili dimenzionisanje mašinskih dijelova• Pod dimenzionisanjem ili kotiranjem podrazumjevamo unošenje

brojčanih vrijednosti na pojedine dimenzije mašinskih dijelova.Unošenje ovih brojčanih vrijednosti vrši konstruktor pri čemumora voditi računa o:

) P l d ti t ž i k ti j št či d k ta) Preglednosti crteža pri kotiranju što znači da se kote,odnosno kotni brojevi trebaju rasporediti ravnomjerno na sveprojekcije. To je zbog toga da na svakoj projekciji budepribližno isti broj kotnih brojeva. Kotni brojevi ne smiju seponavljati na svim projekcijama što znači da jedna kota možebiti samo na jednoj projekciji i to na onoj projekciji gdje senajbolje vidi.

b) Kotiranje mora biti potpuno što znači da ne smije biti nijedna kota koja nedostaje jer se u tom slučaju predmet nemože izraditi. Isto tako ne smije se stavljati više kota nego štoje potrebno, jer se na taj način opterećuje crtež, ali nekada sei to može uraditi ako nam ta činjenica razjašnjava crtež.

3/5/2014

44

c) Kotiranje mora biti postupno, tj. mora biti tako izvedeno daprati tehnološki postupak izrade predmeta. To znači onakokako se predmet izradjuje na mašini taj redosljed treba biti ipri kotiranju. Ovo je nekada moguće uraditi, ali ako nije ondatreba uraditi što približnije.

d) Kotiranje mora biti ispravno što znači da ne smije biti nijedna greška pri kotiranju, a to se ogleda u tome da se upišepogrešan kotni broj ili pogrešno postavi strelica i slično.

e) Kotiranje mora biti izvedeno po nekom redu što znači da see) Kotiranje mora biti izvedeno po nekom redu što znači da seprvo kotiraju glavne važnije dimenzije, a onda se ide premaonima koje su manje važne. Dakle prvo kotiramo tzv.gabaritne kote, tj. širinu, dužinu i visinu predmeta pa ondaostale.

f) Pri kotiranju nije bitno mjerilo što znači da se unosi stvarnavrijednost kotnog broja.

g) Svi kotni brojevi se unose u mm.

h) U principu, kotiraju se vidljive ivice predmeta, a nevidljiveivice samo u izuzetnom slučaju ako nismo u stanju putempresjeka prevesti ih u vidljive ivice.

i) Sve dosada rečeno odnosi se na ortogonalni načinprojeciranja (2D) dok se aksonometrijski način kotiranja (3D)razlikuju.

3/5/2014

45

• Glavni elementi svake kote dati su na slici:

1. Glavna kotna linija izvlači se punom tankom linijom B. Ne smijudvije glavne kotne linije da se sijeku, ali smože biti presječenasvim drugim vrstama linija što znači i šrafurom.g j

2. Pomoćna kotna linija izvlači se punom tankom linijom B i smijebiti presječena svim vrstama linija a mogu se presijecati i dvijepomoćne kotne linije. Pomoćna kotna linija smije prelaziti (1‐2)mm preko strelice.

3. Strelica se izvlači pod uglom 150 i njena dužina je jednaka visinikotnog broja (približno). Strelica ne smije biti presječena nitijednom vrstom linija.

4. Kotni broj se ispisuje uvijek iznad glavne kotne linije, ne smijebiti presječen niti jednom vrstom linija a visina mu zavisi odformata (npr. ako je format A4 ili A3 kontura linija je 0,5 mm paje visina kotnog broja od 2,5 – 3,5 mm). Iz ovoga zaključujemo davisina kotnog broja zavisi od veličine formata crteža. Kotnibrojevi se upisuju tako da se mogu čitati odozgo ili sa desnestrane crteža.

5 P k t i t j j 11 d k t li ij5. Prva kota nanosi se na rastojanju 11 mm od konture linije asvaka naredna 8 mm (preporuka).

3/5/2014

46

Načini nanošenja kota i načini kotiranja

• Postoji više načina nanošenja kota:a) Nanošenje kota od ose simetrije

b) Nanošenje kota od radne površine

3/5/2014

47

c) Nanošenje kota od od fiksnih ili čvrstih tačaka

d) Simetrično u odnosu na osu simetrije

3/5/2014

48

d) Redno (serijsko) kotiranje

• Načini kotiranja mogu biti sljedeći:

b) Paralelno kotiranje

3/5/2014

49

c) Kombinovano kotiranje

d) Kotiranje superponiranjem

3/5/2014

50

• Redno kotiranje ima prednost što zauzima manje prostora nacrtežu, ali mu je nedostatak što se greška učinjena, npr. naprvoj koti stalno ponavlja.

• Paralelno kotiranje zauzima više prostora ali mu je prednostšto se greška učinjena na nekoj koti ne ponavlja na drugimkotama. Ipak najviše koristimo kombinovano kotiranje štoznači koristimo prednosti i nedostatke rednog i paralelnogkotiranja.

Primjeri kotiranja• Najčešći oblik pri kotiranju je kotiranje kruga koje je dato na 

donjim slikama.

a b c

a.) Pravilno kotiranje kruga pomoću prečnika.b.) Pravilno kotiranje kruga sa šrafurom ‐ vidimo da šrafura ne

smije sjeći strelice i kotni broj nego se prekida.c.) Nepravilno kotiranje ‐ nikada se ne smije staviti paralelno kotna

linija sa šrafurom.

3/5/2014

51

• Ukoliko nema dovoljno prostora da se upiše kotni broj onda seizvuče pokaznica na kojoj se napiše kotni broj ili se on stavlja sastrane pomoćne kotne linije. Nekada se umjesto strelica takodjerusljed nedostatka prostora može staviti tačka.

• Ukoliko nema dovoljno prostora da se upiše kotni broj onda seizvuče pokaznica na kojoj se napiše kotni broj ili se on stavlja savanjske strane pomoćne kotne linije. Nekada se umjesto strelicatakodjer usljed nedostatka prostora može staviti tačka.

3/5/2014

52

• Prilikom unošenja kotnih brojeva na crtež treba izbjegavatizone gdje je teško postaviti kotni broj. Te zone su prikazanešrafurama na crtežu i pod uglom su od 300.

• Primjeri kotiranja uglova i vidimo da se broj može postaviti upravcu kotne linije ili kotni broj jednostavno postavimovertikalno.

3/5/2014

53

• Prilikom kotiranja površina koje su skošene, što je vrlo čest slučaj namašinskim dijelovima, kotiranje izvodimo tako da umjesto dvije kotestavimo jednu, pri čemu prvi broj pokazuje dubinu skošenja (2) a drugibroj pokazuje ugao pod kojim smo skosili površinu (450). Ovaj način sekoristi isljučivo kada je ugao skošenja 450, ali ukoliko je veći drugi ugao,onda je bolje kotirati sa dvije kote, posebno dužina a posebno ugao.

• Primjeri kotiranja malih radijusa na mašinskim djelovima ividimo sa slike da se centar radijusa stavlja ukoliko je radijus većiod 2,5 mm. Za radijuse veće od 2,5 mm centar se obaveznoobilježava. Oznaka R može se, a i ne mora napisati pored kotnogbroja, a piše se samo onda kada postoji mogućnost zabune.Glavna kotna linija za radijuse može biti prava ili savijenaGlavna kotna linija za radijuse može biti prava ili savijenazavisno od toga da li imamo ili nemamo prostora na crtežu.

3/5/2014

54

• Primjer kotiranja kugle ili sfere ‐ ukoliko se vidi više od 1800

kugle tada se stavlja oznaka za prečnik kugle φ i pored kotnogbroja napiše se kugla. Nekada se umjesto riječi kugla možeupotrebiti samo oznaka S.

• Primjer kotiranja kugle, kada se vidi manje od 1800 kugle, avrijedi ista napomena za oznaku S. Takodjer vidimo da se u ovomslučaju upisuje umjesto φ oznaka prečnika kugle R.

3/5/2014

55

• Primjer kotiranja konusa (konus je zarubljena kupa), npr. konus1:10 znači da se svakih 10 mm prečnik smanjuje ili povećava za 1mm.

α/2

Konus K =1:k = (D-d)/L

Ugao postavljanja noža pri obradi

• Primjer kotiranja suženja

Suženje S =1:s = (a-b)/L

Ugao α/2 tan(α/2)= (a-b)/2L

3/5/2014

56

• kotiranja nagiba ‐ nagib se može kotirati proporcijom ili procentom, npr. 1:5 je 20%.

Nagib N =1:n = (a-b)/L

• Primjer kotiranja i označavanja spoljašnjeg navoja. Navoj jezavojni profil (zavojnica) narezan na neki mašinski element.Oznaka M12 znači da se radi o metričkom navoju prečnika 12mm. Navoj se u drugoj projekciji obilježava sa ¾ kruga tankomlinijom B.

3/5/2014

57

• Primjer kotiranja i označavanja unutrašnjeg navoja, u odnosu navanjski navoj, oznake su iste, tanka linija B se stavlja sa spoljnestrane 3/4 kruga.

• Primjer kotiranja navoja (vanjski i unutrašnji)

3/5/2014

58

a) Metrički krupni i fini  navoj b) Metrički lijevi navoj

c) Metrički navoj u rupi

c) Metrički navoj u otvoru

a) Trapezni navoj b) Vitvortov navoj

d) Obli navoj

c) Cijevni navoj

3/5/2014

59

• Primjer kotiranja nekih radijusa ‐ centar radijusa pada izvan crteža  a nalazi se na osi. 

• Primjer kotiranja velikog radijusa, kada centar radijusa pada izvan crteža, a ne nalazi se na osi. 

3/5/2014

60

• Primjeri nepravilnog  načina  kotiranja.

• Kod mašinskih dijelova koji su simetrični imamo niz uzastopnihparalelnih kota, onda kotne brojeve treba postavljatinaizmjenično radi bolje preglednosti.

• Kod polovičnih presjeka, dakle simetričnih mašinskih dijelova,jedna izvodnica se vidi a druga ne. Pri kotiranju, strelicustavljamo samo na vidljivu ivicu, drugu strelicu ne stavljamo, aglavna kotna linija malo prelazi osnu liniju i kotiramo cijeliprečnik.

3/5/2014

61

• Kod konusnih površina pomoćne kotne linije često se stave podnekim uglom kako bi lakše napisali kotni broj.

• Ukoliko su površine pod nagibom a nije tačno precizirano gdjesu centri zaobljenja tada se produžavaju nagnute linije tankimlinijama B do ose i na tom mjestu izvrši kotiranje.

3/5/2014

62

• Kotiranje se može vršiti i primjenom koordinama (x,y), a koristise u onim situacijama kada imamo na predmetu mnogo otvora.Da bi crtež bio što jednostavniji na crtežu se definišukoordinate (x,y), obilježe otvori 1, 2, 3, te u tabeli upišuvrijednosti x, y,Φ, itd.

• Svaki mašinski dio izrađuje se odredjenim postupkom izrade.Postupci izrade su različiti što znači da su i kvaliteti površinarazličiti. Naime, površina nekog predmeta može biti obrađena

ći ili ji k li š j ilj d ši b d

Označavanje kvaliteta površina mašinskih dijelova

sa većim ili manjim kvalitetom, a naša je cilj da površina budeizađena onim kvalitetom koji zadovoljava namjenu i estetskiizgled.

• To znači da nikada ne treba koristiti veći kvalitet površine odonoga koji je potreban, jer to povećava cijenu takvogpredmeta. Kada bi svaku površinu nekog predmeta stavili podpredmeta. Kada bi svaku površinu nekog predmeta stavili podmikroskop onda bi vidjeli niz neravnina većih ili manjih. Uprincipu važi pravilo, kvalitetnija površina produžena trajnosti,tj. manja je mogućnost pojave pukotina a i predmet je boljegizgleda. Sa druge strane, ekonomski efekti za izradukvalitetnije površine su značajniji.

3/5/2014

63

• Za označavanje kvaliteta površina na crtežima koriste serazličiti znaci, odnosno kukice pri ćemu one mogu biti različitokoritešene, a prikazane su na donjim slika.

Slika a) Osnovni znak kvaliteta površine i može se koristiti u svimsituacijama. To znači može se koristiti kada se površine obradjuju sakid j ij l ( l d b š i l ) iliskidanjem materijala (npr. strugano, glodano, brušeno i sl.) ili sepovršine dobijaju bez skidanja materijala (liveno, kovano, valjano i sl.).Znak se izvlači pod uglom od 600 na svim stranama tankom linijom Bpri čemu je visina h2 ≈ 2h1, a visina h1 = (1‐1,5) kotnog broja. Iz ovogaproizilazi da visina kukice zavisi od veličine crteža, odnosno formatacrteža.

Slika b) Znak kvaliteta površine koji se koristi samo za obrade sa skidanjemij l ( b š j ) l li i ) ij d i djmaterijala (npr. brušenje) sve ostale napomene na slici a) vrijede i ovdje.

Slika c) Znak kvaliteta kada se površine dobijaju bez skidanja materijala (npr.liveno).

Slika d) Ovaj znak se koristi kada želimo tačno propisati kojom tehnološkomobradom želimo obraditi neku površinu. To znači moramo na produžetkukukice staviti da li je to liveno, brušeno i sl.

Slika e) Na svakom navedenom znaku kvaliteta površine stavljaju seodredjene oznake (a, b, c i d) pa tako imamo:

3/5/2014

64

Na mjestu a upisujemo kriterij Ra ili srednje aritmetičko odstupanje profila(nekada se umjesto Ra može upisati klasa kvaliteta u intervalu od N1 – N12,pri čemu klasa kvaliteta N1 odgovara najfinijem, a N12 najgrubljem kvalitetuobrađene površine).

Postoji tablica koja uspostavlja vezu izmedju klase kvaliteta N i Ra. Umašinstvu se najčešće koristi interval od N5 – N10, dok interval od N1 – N4 sekoristi za mjerne i kontrolne uredjaje, a N11 i N12 za livnice, kovačnice i sl.

Na mjestu b upisujemo tehnološku obradu pomoću koje dobijamo kvalitetpovršine, npr. glodano, liveno itd.površine, npr. glodano, liveno itd.

Na mjestu c upisujemo referentnu dužinu, npr. 2,5. Oznak f se odnosi naa jestu c up suje o e e e t u du u, p ,5 O a f se od os asimbol i vrijednost drugog korištenog parametra hrapavosti (Rz, Rmax).

3/5/2014

65

Na mjestu d upisujemo pravac prostiranja neravnina koji može biti paralelan=, upravan ⊥, ukršten X itd.

Znaci pravca prostiranja neravnina

Namjestu e upisuje se vrijednost dodatka za mašinsku obradu.

3/5/2014

66

Znakovi kvaliteta mogu se postavljati direktno na površinu, što jepoželjno ali može se koristiti i pokaznica kada nemamo dovoljnoprostora za postavljanje znakova. Isto tako vidimo da vrh kukiceje zapravo vrh alata koji obradjuje površinu što znači da se kukicapostavlja kako alat pristupa površini.

Primjer 1.

Primjer 2.

3/5/2014

67

• U koliko na predmetu imamo samo jedan kvalitet površinaonda se na crtež ne stavlja niti jedan znak kvaliteta, nego se udesnom gornjem uglu crteža postavi taj kvalitet.

• Ukoliko na predmetu ima više kvaliteta površina tada moramoizdvojiti glavni kvalitet površine koji ne stavljamo na crtež. Sviostali kvaliteti se postavljaju na crtež. Glavni kvalitet seodredjuje tako što se obično uzima onaj kvalitet koji senajčešće javlja i njega stavimo u desni gornji ugao neštouvećan dok sve ostale kvalitete stavimo u zagradu i poredamoih po finoći kvaliteta.

3/5/2014

68

• Ponekad kada koristimo znake kvaliteta u punom kapacitetuuvode se odgovarajuće olakšice kako bi crtež bio štopregledniji.

Praktični primjeri označavanja kvalteta obrađenih površina