Tehnicke Preporuke Za Visekatne Objekte

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Tehnicke Preporuke Za Visekatne Objekte

Citation preview

  • TEHNIKE PREPORUKE ZA IZVOENJE PRIKLJUAKA VIEKATNIH

    OBJEKATA

    1

  • SADRAJ

    1. UVOD....4

    2. PODRUJE PRIMJENE.4

    3. DEFINICIJE POJMOVA I OPE ODREDBE ...5

    4. TEHNIKI UVJETI ZA IZVOENJE PRIKLJUKA...7

    5. IZVEDBE VANJSKOGA PRIKLJUAKA... 8

    6. VRSTE RAZVODNIH ORMARA ZA VIEKATNE STAMBENE

    OBJEKTE ............................................................................................................................................................................................................................................9

    6.1 Kuni prikljuni ormari (KPO) ...9

    Klasini mjerno-razvodni sustav......9

    6.2 Glavni razvodni ormar (GRO) ..10

    6.3 Glavni razvodno mjerni-ormar (GRMO).. ........11

    6.4 Etani (katni) mjerno-razdjelni ormar (EMRO) ......................................11

    6.5 Centralni panelni modul (CPM) . ....................12

    6.6 Etani (katni) panelni modul (EPM) .................................................13

    6.7 Modul glavnog prekidaa (MGP) .......................................................13

    6.8 Modul zajednike potronje (MZP) ...............................................13

    6.9 Koncentrator ..........................................................................................................................13

    7. SUSTAV UNUTARNJEGA RAZVODA ELEKTRINE ENERGIJE

    VIEKATNOGA OBJEKTA ................................................................................................................................................................. 14

    7.1 Glavni razvod elektrine energije ....................................14

    7.2 Razvod izmeu mjernoga mjesta i razdjelnog instalacijskoga

    ormaria stana..................................................................................................................................................................................................................14

    7.3 Razvod elektrine energije za zajedniku potronju .15

    7.4 Mjerenje potronje elektrine energije ................................15

    7.5 Upravljanje tarifama elektrinog brojila ..............16

    7.6 Mjere zatite prikljuka ....................................................................16

    7.6.1 Zatita od izravnog dodira dijelova pod naponom. .17

    7.6.2 Zatita od neizravnog dodira dijelova pod naponom18

    2

  • 7.7 Nadstrujna zatita .. ...............................19

    7.8 Doputene struje optereenja kabela .......................21

    7.9 Zatita od toplinskoga djelovanja i poara ............................22

    7.10 Zatita od vanjskih utjecaja ...................................22

    7.11 Privremeni prikljuak za gradilita ........................................22

    7.12 Uvjeti osiguranja kvalitete (kakvoe) ......................................24

    8. POPIS KORITENIH STANDARDA, ZAKONA, PROPISA I

    PREPORUKA......................................................................................................25

    8.1 Standardi ..........................................................................................25

    8.2 Zakoni ..............................................................................................26

    8.3 Propisi i preporuke............................................................26

    9. POPIS PRILOGA . .............................................28

    PRILOZI . ..............................28

    3

  • 1. UVOD

    Glavni je cilj tehnikih preporuka osigurati jedinstven nain izvedbe prikljuka veekatnih stambenih objekata uz koritenje standardne opreme. Neophodno je pravodobno s tim preporukama upoznati: projektante, investitore i izvoae radova na viekatnim stambenim objektima. Tehnikom preporukom za izvedbu prikljuka u viekatnim stambenim objektima definirani su uvjeti za izvedbu vanjskoga i unutarnjega prikljuka, sustava razvoda i mjerenja elektrine energije, te uvjeti za izvedbu elektroenergetskih instalacija u stanovima krajnjeg kupca. Tehnike su preporuke usklaene s vaei tehnikim propisima, standardima, vaeim Opim uvjetima za isporuku elektrine energije kao i Pravilnikom o mjernom mjestu krajnjega kupca. 2. PODRUJE PRIMJENE 2.1 Primjena je tehnikih ovih preporuka obavezna kod projektiranja i izvoenja elektroinstalacija u svim viekatnim stambenim objektima, s ili bez poslovnih prostora u prizemlju objekta, kao i objekata s ili bez dizala, koji se prikljuuju na niskonaponsku mreu JP EP HZ HB d.d Mostar. 2.2 Projektiranje i izvoenje elektroenergetskih instalacija u viekatnim

    poslovnim objektima nisu predmetom ove tehnike preporuke. 2.3 Tehnike se preporuke ne odnose na: - ve izgraene objekte - objekte za koje je izdano odobrenje za graenje ili je pokrenut postupak ishoenja odobrenja za graenje - za opremu koja je nabavljena prije usvajanja ovih tehnikih preporuka. 2.4 Tehnike se preporuke trebaju primijeniti i kod onih krajnjih kupaca iji je objekt oteen u tolikoj mjeri da je potrebna potpuna sanacija instalacija i mjernoga mjesta.

    4

  • 3. DEFINICIJE POJMOVA I OPE ODREDBE 3.1 Viekatnim se stambenim objektom podrazumijeva objekt s vie od etiri (4) mjerna mjesta. 3.2 Prikljuak znai sklop elektrinih vodova i ureaja, srednjega i niskoga napona, ukljuujui i obraunsko mjerno mjesto kojima se objekt krajnjega kupca povezuje s distribucijskom mreom. 3.3 Prikljuak se sastoji od vanjskoga i unutarnjega prikljuka. 3.4 Vanjski prikljuak obuhvaa kabelski vod od elektroenergetskoga objekta distributera do prikljunoga ormara viekatnoga stambenog objekta. Taj prikljuak obuhvaa glavni prekida u dovodnu niskonaponskoga prikljunog ormara viekatnoga stambenog objekta ili odgovarajue rastavno-osiguraku kombinaciju.

    3.5 Unutarnji prikljuak ine elektrini vodovi i drugi ureaji od

    vanjskoga prikljuka do mjernih ureaja krajnjega kupca, ukljuujui i mjerne ureaje.

    3.6 Kuni prikljuni ormari KPO slui za prikljuak viekatnoga

    stambenog objekta na postojeu niskonaponsku mreu ili izravno na trafostanicu TS 10(20)/0,4 kV.

    3.7 Glavni je razvodni ormar (GRO) objekta mjesto koncentracije svih

    glavnih razvodnih vodova, kako usponskih tako i vodova za napajanje zajednike potronje viekatnoga stambenog objekta.

    3.8 Kuni prikljuno razvodni ormar (KPRO) objedinjuje funkcije

    kunoga prikljunog ormaria (KPO) i glavnog razvodnog ormara (GRO).

    3.9 Razvodni ormar zajednike potronje (ROZP) slui za napajanje i mjerenje potronje elektrine energije strujnih krugova zajednike potronje.

    3.10 Etani mjerno-razvodni ormar (EMRO) slui za razvod i mjerenje

    elektrine energije stanova na jednoj etai.

    3.11 Razvodni instalacijski ormari stana (RIOS) slui za razdiobu elektrine energije po strujnim krugovima u stanu.

    3.12 Glavni prekida u dovodu viekatnoga stambenog objekta slui za zatitu unutrnjega prikljuka od preoptereenja i kratkoga spoja, kao i za brzo

    iskljuenje elektroinstalacije objekta.

    5

  • 3.13 Mjerno mjesto oznaava mjesto u distribucijskoj mrei na kojem se mjeri elektrina energija i/ili snaga koju krajnji kupac preuzima iz distribucijske mree.

    3.14 Elektrino brojilo zajednike potronje stambenoga objekta mjeri

    potronju elektrine energije svih strujnih krugova zajednike potronje. 3.15 Uklopni sat slui za upravljanje tarifama vietarifnih elektrinih brojila u

    stambenom objektu. 3.16 MTK prijemnik postavlja se umjesto uklopnoga sata na distribucijskim

    podrujima koja imaju u pogonu sustav mreno tonfrekventne komande (MTK), a slui za upravljanje tarifama vietarifnih elektrinih brojila kao i za upravljanje odreenim termikim troilima u stanovima krajnjega kupca.

    3.17 Glavni prekidai odnosno osigurai stanova smjeteni su u etanom (katnom) mjerno-razvodnom ormaru viekatnoga stambenog objekta (EMRO), a slue, osim za zatitu glavnoga voda stana od preoptereenja i kratkoga spoja i za mogue iskljuenje elektrine instalacije stana.

    3.18 Elektrino brojilo stana mjeri ukupnu potronju elektrine energije/ili

    snage krajnjega kupca. U ovisnosti o snazi potronje krajnjeag kupca postavlja se jednofazno ili trofazno dvotarifno elektrino brojilo.

    3.19 Ogranienje optereenja osigurava se ugradnjom ograniavaa optereenja (limitatora). Ograniava je optereenja (limitator) ureaj koji onemoguava prekoraenje krajnjega kupca izabranoga strujnog optereenja i treba biti izveden u naelu termomagnetskoga prekidaa.

    3.20 Ograniava optereenja (limitator)ugrauje se svim kupcima ija vrna

    snaga ne prelazi 23 kW, a kupcima ija je vrna snaga vea od 23 kW neovisno o kategoriji i grupi potronje ugrauju se mjerni ureaji koji mjere potronju elektrine energije i snage.

    3.21 Ugradnju ograniavaa optereenja (limitatora) izvesti na glavnom

    odvodnom kabelu stana iza elektrinoga brojila dotinog stana s obveznom mogunou plombiranja, odnosno mogunou pristupa krajnjeg kupca.

    3.22 Distributer elektrine energije odreuje proizvoaa mjernoga ureaja, vrstu, tip, klasu tonosti i mjerni opseg mjernoga ureaja, sukladno Pravilniku o mjernom mjestu krajnjega kupca. 3.23 Mjerne ureaje moraju badariti ovlatene badarnice koje e imati ovjeren peat nadlene dravne institucije i moraju biti plombirani plombom distributera, sukladno vaeim propisima.

    6

  • 3.24 Skidanje i stavljanje plombe distributera u sluaju kontrole mjerenja na mjernom mjestu vri se u nazonosti krajnjega kupca. 3.25 Elektrini prikljuak viekatnoga stambenog objekata puta pod

    napon distributer elektrine energije.

    3.26 Fazni vodi napojni je vodi koji povezuje kupce s izlaznim krajevima namotaja transformatora distributivne mree preko rasklopnih i zatitnih ureaja elektroenergetskoga prikljuka.

    3.27 Neutralni vodi (N) je povratni vodi koji neprekinuto povezuje troila s

    neutralnom tokom napojnoga transformatorskog podruja (zvjezditem) niskonaponske mree.

    3.28 Zatitni vodi (PE) povratni je vodi koji neprekinuto spaja metalne

    vodljive mase instalacije i troila, koji u normalnim uvjetima nisu pod naponom, ali u sluaju kvara mogu doi pod nedoputeni napon dodira.

    3.29 Nul vodi (PEN), vodi je koji objedinjuje funkcije neutralnoga i

    zatitnoga vodia. 3.30 Modul koncentratora predstavlja ureaj za daljinsku komunikaciju s

    brojilima elektrine energije pri koncentriranoj ugradnji brojila na jednom mjestu. Moe biti ugraen u GRO ili u zasebno kuite uz GRO.

    4. TEHNIKI UVJETI ZA IZVOENJE PRIKLJUKA 4.1 Prikljuenje krajnjegq kupca elektrine energije na elektroenergetsku

    mreu izvodi se sukladno energetskim uvjetima i planovima razvoja mree na predmetnom lokalitetu.

    4.2 Za prikljuenje novih krajnji kupaca ili za poveanje vrne snage ve

    postojeih krajnji kupaca nadlena elektrodistribucija na zahtjev krajnjeg kupca ili opinskogq organa izdaje prethodnu elektroenergetsku suglasnost i elektroenergetsku suglasnost.

    Za izdavanje naprijed navedenih suglasnosti krajnji kupac podnosi zahtjev za izdavanje suglasnosti, sukladno lancima 19. i 20. Opih uvjeta za isporuku elektrine energije.

    Tim se suglasnostima definiraju uvjeti prikljuka i reguliraju meusobni odnosi distributera i krajnjega kupca elektrine energije.

    7

  • 4.3 Prethodna elektroenergetska suglasnost sadri energetske, tehnike i druge ope uvjete za prikljuenje definirane u lanku 24. Opih uvjeta za isporuku elektrine

    energije. 4.4 Na temelju prethodne elektroenergetske suglasnosti ne moe se izvesti

    prikljuenje novoga objekta krajnjega kupca niti poveati vrna snaga postojeeg krajnjeg kupca.

    4.4 Elektroenergetska suglasnost sadri energetske, tehnike i druge ope

    uvjete za prikljuenje definirane u lanku 24. Opih uvjeta za isporuku elektrine energije.

    5. IZVEDBE VANJSKOGA PRIKLJUKA 5.1 Vanjski prikljuak viekatnoga stambenog objekta na elektroenergetsku

    mreu izvodi se iskljuivo podzemnim energetskim kabelom. 5.2 Svaki ulaz u viekatni stambeni objekt predstavlja jednu graevinsku

    cjelinu i za isti se izvodi poseban vanjski prikljuak. 5.3 Viekatni stambeni objekt se naelno prikljuuje s niskonaponskoga

    razdjelnog ormara trafostanice 10(20)/0,4 ili s distributivnih razdjelnih ormara, odnosno s prolaznih kunih prikljunih ormara (KPO) drugih objekata, u ovisnosti o energetskim uvjetima mree.

    5.4 Za vanjski prikljuak trebaju se koristiti standardizirani kabeli nazivnoga

    napona 1 kV tipa : PP00-AY; XP00-AY; PP44-AY; XP44-AY, nazivnog presjeka: 4x50 mm, 4x95 mm i 4x150 mm , sukladno predvienom vrnom optereenju viekatnog stambenog objekta i predvienoj konfiguraciji mree.

    5.5 Polaganje niskonaponskoga prikljunog kabela izvesti sukladno

    tehnikim preporukama za polaganje energetskih kabela. 5.6 Ako se prikljuak viekatnoga stambenog objekta izvodi polaganjem kabela

    kroz kabelsku kanalizaciju na mjestu odvajanja prikljuka iz kabelske kanalizacije obvezno je izvesti kabelski aht standardnih dimenzija sukladno tehnikim uvjetima za polaganje energetskih kabela.

    5.7 Ako je energetski kabel vanjskog prikljuka s metalnim platem neophodno je

    isti u kunom prikljunom ormariu povezati na temeljni uzemljiva objekta.

    8

  • 6. VRSTE RAZVODNIH ORMARA ZA VIEKATNE STAMBENE OBJEKTE Za izvoenje prikljuka viekatnih stambenih objekata i rjeavanje razvoda

    unutar njih koriste se kuni prikljuni ormari klasine i modularne izvedbe razvodnih ormara.

    6.1 Kuni prikljuni ormari (KPO) 6.1.1 Kuni prikljuni ormari KPO je ormari u kojem se povezuju unutarnji i

    vanjski prikljuak viekatnoga stambenog objekta. Ugrauje se s vanjske strane viekatnoga stambenog objekta tako da mu donji rub bude na visini 0,6 m od konane kote terena objekta. Umjesto KPO mogue je koristiti postojei ili novi distributivni razvodni ormar tipa RO-IV ili RO-VI (DRO).

    6.1.2 Kuni prikljuni ormari mora imati mogunost prikljuenja: - dva kabela XP00-A 4x150 mm (ulaz izlaz) - objekta preko niskonaponskih NVO osiguraa i kabela odgovarajuega

    presjeka - niskonaponskih odvodnika prenapona ukoliko to zahtijeva krajnji kupac ili ukoliko je to definirano elektroenergetskom suglasnou. 6.1.3 Kuni prikljuni ormari mora biti izveden od atestiranoga izolacijskog

    materijala ili od vodljivog materijala uz poduzimanje mjera zatite od previsokoga napona dodira klase II prema [7].

    6.1.4 Kuni prikljuni ormari sadri sljedeu osnovnu opremu: - podnoja osiguraa tipa NV do 400, - patrone osiguraa sukladno vrnoj snazi objekta, - stezaljke za prikljuak vodia presjeka 50 mm do 150 mm, - sabirnicu za neutralni vodi, - stezaljku za prikljuak zatitnoga vodia objekta, - kabelske uvodnice i - odvodnike prenapona. 6.1.5 Kuni prikljuni ormari (KPO) treba biti izveden tako da onemogui prodor

    vlage i stranih krutih tijela u stupnju mehanike zatite minimalno IP 43, sukladno EN 60529.

    6.1.6 Vrata KPO moraju biti zatvorena (zakljuana) na nain da je za njihovo

    otvaranjeneophodno posjedovati poseban pribor (klju).

    6.1.7 Na vratima kunoga prikljunog ormaria mora biti trajno utisnut znak izlomljena strelica OPASNOST OD ELEKTRINE STRUJE i logotip JP Elektroprivreda HZ HB, d.d. Mostar.

    9

  • Klasini mjerno-razvodni sustav 6. 2 Glavni razvodni ormar GRO 6.2.1 Glavni razvodni ormar (GRO) glavni je elektroenergetski ormar

    viekatnoga stambenog objekta (za vie od prizemlje + 5 katova). Izvodi se u produetku KPO-a, a ugrauje u prizemlju objekta na

    pristupanom, suhom i osvijetljenom mjestu (npr. blizu ulaznih vrata objekta).

    6.2.2 GRO se sastoji od sljedeih dijelova (polja):

    - prikljuno polje s glavnim prekidaem - prikljuak kabela s KPO - razvodno polje s prekidaima ili osiguraima odvoda za etane

    razdjelnike - mjerno i razvodno polje zajednike potronje objekta.

    6.2.3 Za stambeno-poslovne objekte u ijem se prizemlju projektom

    predviaju razni poslovni prostori, u okviru GRO-a predvidjeti prostor za ugradnju mjerne i zatitne opreme za navedene prostore.

    6.2.4 GRO ormar mora zadovoljavati uvjete klase II zatite od elektrinoga udara, kao i odgovarajuu zatitu od neizravnoga dodira (npr. dvostruka izolacija).

    6.2.5 U GRO ugrauje se sljedea osnovna oprema: - odgovarajui broj stezaljki za prikljuak kabela, - glavni prekida, - prekidai ili podnoja visokouinskih osiguraa (ili poluautomatski

    osigurai) za usponske vodove, - sabirnica neutralnih vodia, - sabirnica zatitnih vodia, - glavna sabirnica za izjednaenje potencijala objekta, - brojila i pripadajui prekidai ili osigurai za poslovne prostore u

    prizemlju (po potrebi), - ograniavai optereenja (limitatori) poslovnih prostora u

    prizemlju i - brojilo zajednike potronje s pripadajuim razvodom

    6.2.6 Glavno izjednaenje potencijala izvodi se prema standardima [7], [12] i [28], treba obuhvatiti: - zatitni vodi (PE) na prikljuni ormar, - glavni vodi za izjednaenje potencijala,, - zemljovod (temeljni uzemljiva), - dodatni vodi za izjednaenje potencijala, - glavni zatitni vodi (sabirnica za uzemljenje) PEN-vodi, - opskrbni sustav izveden metalnim cijevima (voda, plin, grijanje, klima itd.) i - metalne mase antenskih ureaja

    10

  • 6.3 Glavni razvodno-mjerni ormar (GMRO) 6.3.1 Glavni razvodno-mjerni ormar (GRMO) glavni je elektroenergetski ormar

    viekatnoga stambenog objekta niske katnosti (do prizemlje + 5 katova). Izvodi se u produetku KPO-a, a ugrauje u prizemlju objekta na

    pristupanom, suhom i osvijetljenom mjestu (npr. blizu ulaznih vrata objekta). 6.3.2 GRMO se sastoji od sljedeih dijelova (polja):

    - prikljuno polje s glavnim prekidaem - prikljuak kabela s KPO, - polje sa sabirnicama, - polje s brojilima svih stambenih i poslovnih jedinica u objektu, - mjerno i razvodno polje zajednike potronje objekta i - te polja ograniavaa optereenja(limitatori). 6.3.3 GRMO ormar mora zadovoljavati uvjete klase II zatite od

    elektrinoga udara, kao i odgovarajuu zatitu od neizravnoga dodira (npr. dvostruka izolacija).

    6.3.4 U GRMO ugrauje se sljedea osnovna oprema:

    - odgovarajui broj stezaljki za prikljuak kabela, - glavni prekida, - prekidai ili podnoja visokouinskih osiguraa (ili poluautomatski osigurai) za usponske vodove,

    - sabirnica neutralnih vodia, - sabirnica zatitnih vodia, - glavna sabirnica za izjednaenje potencijala objekta, - brojila i pripadajui prekidai ili osigurai za stambene i poslovne prostore , - ograniavai optereenja (limitatori) stambenih i poslovnih prostora, - brojilo zajednike potronje s pripadajuim razvodom i - koncentrator

    6.3.5 Glavno izjednaenje potencijala izvodi se na isti nain kao i u

    GRO.

    6.4 Etani (katni) mjerno-razdjelni ormar (EMRO) 6.4.1 Etani mjerno-razdjelni ormar ugrauje se u zid na prikladnim

    mjestima u hodnicima po katovima, i to to blie prolazima usponskih vodova za objekte vie katnosti (za vie od prizemlje+ 5 katova).

    11

  • 6.4.2 Kuni prikljuni ormari mora biti izveden od atestiranoga izolacijskog materijala ili od vodljivog materijala uz poduzimanje mjera zatite od previsokog napona dodira klase II prema [7].

    6.4.3 Etani mjerno-razdjelni ormari EMRO trebaju imati mogunosti:

    - modularne ugradnje - tako da je omoguena ugradnja kombinacija jednofaznih i trofaznih brojila, pri emu je mogue u jedan modul ugraditi dva trofazna odnosno etiri jednofazna brojila i

    - ugradnje prekidaa ili osiguraa za odvajanje napona pripadajue etae od usponskoga voda (u sluaju kada usponski vod prolazi kroz isti).

    6.4.4 Osnovna je oprema koja se ugrauje u etani mjerno-razdjelni

    ormar:

    - brojila stambenih jedinica pojedine etae (kata), - sabirnice za povezivanje PEN odnosno PE vodia, - sabirnice za povezivanje faznih vodia, - prekidai ili podnoja osiguraa i - ograniavai optereenja (limitatori).

    6.5 Centralizirani panelni modul (CPM)

    6.5.1 Centralizirani panelni modul (CPM) predstavlja osnovni modul PMS-a kod objekata niske katnosti (do prizemlje + 5 katova).

    Ugrauje se u prizemlju objekta na pristupanom, suhom i osvijetljenom mjestu (npr. blizu ulaznih vrata objekta).

    6.5.2 CPM se obvezno mora zatititi od mehanikih oteenja metalnom maskom na vratima koja se zakljuavaju.

    6.5.3 Osnovna je oprema koja se ugrauje u CPM:

    - univerzalne montane ploe za ugradnju potrebnoga broja brojila, - brojila svih stambenih jedinica, - prekidai ili podnoja osiguraa (ili poluautomatski osigurai), - bakarne sabirnice (tvorniki izolirane), - plastine kanalice za polaganje vodova , - brojila zajednike potronje i poslovnih prostora i

    - ograniavai optereenja (limitatori).

    12

  • 6.6 Etani (katni) panelni modul (EPM)

    6.6.1 Etani panelni modul (EPM) predstavlja osnovni modul PMS-a kod objekata vie katnosti (vie od prizemlje + 5 katova).

    Ugrauje se na prikladnim mjestima u hodnicima po katovima u neposrednoj blizini usponskih vodova.

    6.6.2 EPM se obvezno mora zatititi od mehanikih oteenja metalnom maskom na vratima koja se zakljuavaju.

    6.6.3 Osnovna oprema koja se ugrauje u EPM :

    - univerzalne montane ploe za ugradnju potrebnog broja brojila etae, - sva brojila pripadajue etae (kata), - prekidai ili podnoja osiguraa (ili poluautomatski osigurai), - bakarne sabirnice (tvorniki izolirane), - plastine kanalice za polaganje vodova i - ograniavai (limitatori) optereenja.

    6.7 Modul glavnoga prekidaa (MGP)

    6.7.1 Modul glavnog prekidaa (MGP) slui za ukljuenje iskljuenje dovoda elektrine energije u objekt, a ini ga glavni prekida ugraen u plastini ili limeni ormari sa staklenim prozorom za iskljuenje dovoda elektrine energije u sluaju nude.

    6.8 Modul zajednike potronje (MZP)

    6.8.1 Modul zajednike potronje (MZP) ugrauje se na suhom i

    osvijetljenom mjestu, na ulazu u viekatni stambeni objekt, a slui za razvod elektrine energije zajednike potronje.

    6.8.2 Ovisno o broju i snazi troila zajednike potronje, odabire se

    zatitna i ostala oprema koja se ugrauje u ormar zajednike potronje.

    6.9 Koncentrator

    6.9.1 Kod klasinog razdjelno-mjernoga sustava izvoenja prikljuka

    objekata manje katnosti koncentrator se ugrauje u posebno polje GRMO-a.

    13

  • 6.9.2 Kod panelnoga se razdjelno-mjernoga sustava izvoenja prikljuka manje katnosti koncentrator ugrauje u plastini ili limeni ormar neposredno uz CPM i MGP.

    7. SUSTAV UNUTARNJEGA RAZVODA ELEKTRINE ENERGIJE VIEKATNOGA OBJEKTA

    7.1 Glavni razvod elektrine energije

    7.1.1 Pod glavnim razvodom elektrine energije unutar viekatnoga stambenog objekta podrazumijeva se :

    a) Klasini mjerno-razvodni sustav:

    - Od kunoga prikljunog ormara (KPO) do glavnoga razvodno-mjernog ormara (GRMO), [Prilog br. 4] ili

    - Od kunoga prikljunog ormara (KPO) preko GRO, do etanoga mjerno- razvodnog ormara (EMRO). [Prilog br. 6]

    b) Panelni mjerno-razvodni sustav:

    - Od kunoga prikljunog ormara (KPO) do modula glavnog prekidaa (MGP), [Prilog br. 5] ili

    - Od kunoga prikljunog ormara (KPO) i MGP do etanoga panelnog modula (EPM). [Prilog br. 7]

    7.1.2 Za dio prikljuka izmeu KPO-a i razvodnoga polja u GRO-u (GRMO-u) potrebno je koristiti vrstu i presjek vodia prema oekivanom optereenju, odnosno vrnoj snazi objekta [11]. U ovisnosti o vrsti vodia mogue je poloiti:

    - kabel na regalima policama, - kabel u izolacijskim samogasivim cijevima odgovarajueg promjera, izvedenih podbukno ili u posebno izvedenim kabelskim kanalima, - P vodi u cijevima odgovarajuih promjera izvedenih podbukno i - izolirane sabirnice.

    7.1.3 Za glavni razvod elektrine energije izmeu prikljuno

    razvodnog polja u GRO-u (ili PRO-u) i svih etanih (mjernih) razdjelnika (EMRO) koriste se sljedei naini napajanja:

    - polaganje glavnih usponskih vodova odgovarajueg presjeka u cijevima odgovarajueg promjera - postavljanje izoliranih profiliranih bakrenih sabirnica odgovarajueg presjeka u za njih predviene okomite kabelske kanale.

    14

  • 7.1.4 Prikljuak EMRO na usponski vod ostvaruje se putem

    prikljunog kabela odgovarajue strujne opteretivosti.

    7.1.5 Boje izolacije vodova su:

    - za fazne vodie: smea ili crna, - za neutralne vodie: svjetlo plava i - za zatitni vodi: zeleno uta.

    7.1.6 Za vrna optereenja vea od dozvoljenog optereenja

    jednoga usponskog voda moe se polagati vie odvojenih usponskih vodova.

    7.1.7 Ukoliko je broj elektrinih brojila na jednoj etai katu vei

    od etiri, potrebno je na katu postaviti dva (ili po potrebi vie) ERMO-a.

    7.1.8 Usponski vodovi moraju biti izvedeni tako da je onemoguen prijenos poara preko kabela iz jedne u drugu poarnu zonu, primjenjujui ugradnju poarnih prepreka i kabela sa negorivom izolacijom, sukladno [8].

    7.2 Razvod izmeu mjernoga mjesta i razdjelnoga instalacijskog ormaria stana

    7.2.1 Napojni vod stana od EMRO (EPM) ili GRMO (CPM) do razdjelnoga instalacijskog ormaria stana (RIOS) polae se u savitljivu, rebrastu, samogasivu, izolacijsku cijev vanjskog promjera 32 (40) mm:

    - za jednofazni prikljuak polau se vodovi P, PP, ili PP00

    3x10 (6) mm2 - za trofazni prikljuak polau se vodovi P, PP, ili PP00 5x10

    (6) mm2.

    U stanu, neutralni i zatitni vodi moraju biti odvojeni (galvanski izolirani).

    7.2.2 Boje izolacije glavnih vodova stana su:

    - za fazne vodie: smea ili plava, - za neutralne vodie: svjetlo plava I - za zatitni vodi: zeleno- uta.

    7.2.3 Na podrujima gdje se predvia koritenje upravljane potronje,

    izmeu mjernog mjesta i RIOS preporua se polaganje dodatnog glavnog voda stana u plastinoj cijevi istog promjera.

    15

  • Broj i presjek vodia koji se polau u navedenu cijev ovisi o predvienoj vrnoj snazi upravljane potronje.

    7.3 Razvod elektrine energije za zajedniku potronju

    7.3.1 Prikljuivanje troila zajednike potronje u viekatnim stambenim objektima obavlja se preko glavnih osiguraa u polju zajednike potronje (OZP).

    7.3.2 U instalaciju zajednike potronje stambenoga objekta ubraja se:

    instalacija rasvjete ulaza, stubita, drvarnica, zajednikih prostorija, napajanje dojavne (portafonske) instalacije i zajednike antenske instalacije, napajanje dizala, crpki za vodu i dr.

    7.3.3 Prikljuenje OZP obavlja se u prikljuno razvodnom polju

    zajednike potronje GRMO ili GRO sa sustavom mjerenja koje odreuje vrna snaga prikljuenih troila (izravno ili poluizravno mjerenje).

    7.3.4 Prikljuenje OZP ostvaruje se prije glavnoga prekidaa koji se

    nalazi u GRO, GRMO ili MGS, ukoliko postoje potroai koji u pogledu protupoarne zatite zahtijevaju neprekidnost napajanja i nakon iskljuenja glavnoga prekidaa pri pojavi poara.

    7.4 Mjerenje potronje elektrine energije 7.4.1 Za mjerenje potronje elektrine energije potrebno je predvidjeti

    odgovarajua elektrina brojila, koja se ugrauju u GRMO, EMRO, EPM i OZP.

    7.4.2 Preporuuje se ugradnja jednofaznih dvotarifnih i trofaznih

    dvotarifnih brojila ovisno o vrnoj snazi potronje. 7.4.3 Na podrujima gdje se predvia koritenje upravljane potronje

    neophodno je osigurati mjesto za ugradnju dodatnoga elektrinog brojila upravljive potronje.

    7.4.4 Sukladno Opim uvjetima za isporuku elektrine energije

    kupcima ija je vrna snaga manja od 23 kW moraju se ugraditi ograniavai optereenja (limitatori). Kupcima ija vrna snaga prelazi 23 kW obvezna je ugradnja mjernog ureaja za mjerenje elektrine energije (aktivne i reaktivne) i snage.

    16

  • 7.4.5 Mjesto je ugradnje ograniavaa optereenja (limitatora) izmeu brojila elektrine energije i zatitnoga ureaja krajnjega kupca. Isti se ugrauje u GRM

    7.4.6 ERMO, EPM, OZP ili RIOS. Limitator je neophodno zatititi od neovlatenoga djelovanja, a

    istodobno mora biti dostupan kupcu za uklapanje u sluaju moguega ispada.

    7.4.7 Ukoliko se za odreeni stan osim glavnoga elektrinog brojila

    predvia ugradnja dodatnoga brojila za mjerenje upravljive potronje, limitator se spaja samo na glavni vod stana s glavnoga elektrinog brojila.

    7.5 Upravljanje tarifama elektrinoga brojila

    7.5.1 Za upravljanje tarifama elektrinih brojila postavlja se u GRMO uklopni sat ili MTK prijamnik. Usporedno s glavnim usponskim vodom polae se glavni usponski upravljako- signalni vod. Spajanje glavnoga usponskog upravljako-signalnoga voda vri se preko rednih stezaljki u etanim razdjelnicima ili u odgovarajuim razvodnim kutijama. S navedenih rednih stezaljki izvodi se razvod upravljako-signalnih vodia do pojedinih elektrinih brojila etae ili razdjelnog instalacijskog ormaria stana.

    7.5.2 zmeu GRMO, ERMO, EPM i razdjelnoga instalacijskog

    ormaria stana/poslovnog prostora postavlja se plastina cijev promjera 23 mm (13,5 mm) u koju se polae upravljako-signalni vod.

    7.6 Mjere zatite prikljuka

    U zatitu od elektrinoga udara u elektroenergetskim instalacijama individualnih i viekatnih stambenih objekata ubraja se:

    - zatita od izravnoga dodira dijelova pod naponom - zatita od neizravnoga dodira dijelova pod naponom

    7.6.1 Zatita se od izravnoga dodira dijelova pod naponom

    ostvaruje:

    - zatitnim izoliranjem ija je uloga spreavanje svakog dodira s dijelovima pod naponom

    - ugradnjom izoliranih kabela i vodova koji odgovaraju radnom naponu 0,6/1 kV, sukladno s [15], [16] i [17].

    17

  • - svi razdjelnici i primijenjena oprema elektrine instalacije moraju zadovoljavati uvjete II klase zatite od elektrinog udara [7]. Oprema u razdjelnicima nije dostupna bez otvaranja vrata [3], [23], koja su s ugraenim tipskim bravicama.Tipska se bravica JP EP HZ HB ugrauje na vrata polja ormara gdje nije doputen pristup neovlatenim osobama, a samim tim i potroaima.

    - na razdjelnim i prikljunim ormarima ne smiju se nalaziti otvori kroz koje bi se sluajno moglo doi u dodir s elementima pod naponom (podrazumijeva se da svi otvori za oitanje stanja brojila moraju biti zatieni staklom ili providnom tvrdom plastikom).

    - ugradnjom panelno razdjelnog sustava (PMS) koji je potpuno izoliran i nedostupan za pristup dijelovima pod naponom (iskljuivo za viekatne stambene objekte!)

    7.6.2 Zatita od neizravnoga dodira dijelova pod naponom

    ostvaruje se [7], [28]:

    - ugradnjom strujno-zatitne sklopke (zatitni ureaj diferencijalne struje) sa strujom prorade 30 mA u strujne krugove potroaa sa metalnim kuitima iprostorijama s kadom i tuem, ili ugradnjom jedne strujno-zatitne sklopke sa strujom prorade 30 mA za cjelokupnu instalaciju.Strujno-zatitnu sklopku ugrauje krajnji kupac u RIOS pri izvoenju radova na elektrinoj instalaciji

    - uzemljenjem masa izloenih vodljivih dijelova putem zatitnog

    vodia (spojenim na uzemljiva objekta) prema posebnim uvjetima za svaki tip razdjelnog sustava [12].

    - glavnim izjednaavanjem potencijala koje meusobno povezuje: glavni zatitni vodi, PEN-vodi i glavni zemljovod (temeljni uzemljiva), glavne vodovodne, plinske i usponske cijevi centralnoga grijanja i klima ureaja, gromobranske i antenske instalacije, te sve metalne dijelove objekta [12].

    - isklapanjem napajanja - dopunskim izjednaavanjem potencijala

    - djelovanjem diferencijalnog modula limitatora sa strujom prorade 500 mA, to predstavlja dodatnu zatitu.

    18

  • 7.7 Nadstrujna zatita

    7.7.1 Nadstrujna zatita prikljuka i instalacija izvode se prema [9] i

    dijele se na:

    - zatitu od struje preoptereenja i - zatitu od struje kratkog spoja.

    7.7.2 Nadstrujna zatita vanjskog prikljuka viestambenoga objekta izvodi se odgovarajuim osiguraima ili niskonaponskim prekidaem ugraenim na niskonaponskom odvodu u pojnoj TS ili distributivnom razvodnom ormaru. Izbor navedene zatitne opreme mora se izvriti tako da je vanjski prikljuak uinkovito i selektivno zatien od struja preoptereenja i struja kratkoga spoja.

    7.7.3 Nadstrujna zatita prikljuka mjernoga mjesta

    viestambenoga objekta izvodi se odgovarajuim osiguraima u kunom prikljunom ormaru objekta (KPO).Izbor osiguraa se vri tako da je prikljuak mjernoga mjesta uinkovito i selektivno zatien od struja preoptereenja i struje kratkoga spoja.

    7.7.4 Radna karakteristika zatitnoga ureaja u pojnoj TS (ili u DRO i

    KPO viestambenih objekata), koji titi elektrini vod od preoptereenja, mora biti takva da nazivna struja zatitnoga ureaja mora biti vea od struje za koju je strujni krug projektiran, a manja od trajno podnosive struje voda.

    7.7.5 Zatitni ureaji u pojnoj TS (ili u DRO i KPO viestambenih

    objekata) za zatitu od struje kratkoga spoja moraju osigurati prekidanje struje KS koja protjee kroz vodi strujnoga kruga, prije nego takva struja uzrokuje opasnost od toplinskih i mehanikih djelovanja na vodiima i spojevima.

    7.7.6 Svaka struja kratkoga spoja koja se pojavi u bilo kojoj toki

    strujnog kruga treba biti prekinuta unutar vremena koje dovodi vodie do doputene temperaturne granice.

    7.7.7 Struja KS kod krajnjega prikljuka izvedenoga sa pojne TS

    (ili sa DRO ili KPO kod viestambenih objekata), mora biti vea od minimalne struje prorade zatitnoga ureaja u istoj TS (DRO ili KPO). Minimalna struja prorade se odreuje iz krivulje zatitnoga ureaja.

    7.7.8 Struja KS kod najblieg prikljuka izvedenoga sa pojne TS (ili

    sa DRO ili KPO kod viestambenih objekata), mora biti manja od 6 kA u

    19

  • sluaju da je ugraen limitator, jer je to maksimalna vrijednost struje koju limitator moe podnijeti. U sluaju ugraenoga limitatora, ako je struja KS vea od 6 kA, treba ugraditi KPO sa osiguraem ije je proradno vrijeme krae od proradnoga vremena limitatora.

    7.7.9 Provjera struje KS vri se na osnovu izraza:

    Iismin < Ik < 6 kA

    gdje je: Iismin minimalna struja KS koja aktivira zatitu u pojnojTS

    Formula za izraun struje KS je:

    ( )( )skk ZI

    =73,1

    4,01,1

    gdje je: Zsk = Zt + Zv Zv = Zvo * l Zvo impedancija voda po jedinici duljine l duljina voda Zt impedancija transformatora Karakteristine impedancije transformatora i vodova:

    Zt = 0,128 .Pt = 50 kVA Zt = 0,064 .Pt = 100 kVA Zt = 0,040 .Pt = 160 kVA Zt = 0,026 .Pt = 250 kVA Zt = 0,016 .Pt = 400 kVA Zt = 0,010 .Pt = 630 kVA Zvo = 0,26 /km .kabel XP00 Al 150

    mm2Zvo = 0,51 /kmkabel XP00 Al 70 mm2Zvo = 1,01 /km kabel XP00 Al 35 mm2

    20

  • 7.8 Doputene struje optereenja kabela Doputene su struje optereenja kabela:

    Kabeli s Cu vodiima Kabeli s Al vodiima Presjek vodia (mm2)

    Oznaka izolacije

    *

    Strujno optereenje

    (A) P 78 10 X - P 101 16 X 111 P 132 25 X 145 P 159 35 X 174 P 188 50 X 206 P 232 70 X 254 P 280 95 X 305 P 318 120 X 348 P 359 150 X 392 P 406 185 X 444 P 473 240 X 517 P 535 300 X 585

    Presjek vodia (mm2)

    Oznaka izolacije

    *

    Strujno optereenje

    (A) P 80 16 X 91 P 102 25 X 112 P 122 35 X 134 P 144 50 X 158 P 179 70 X 196 P 215 95 X 234 P 245 120 X 268 P 275 150 X 300 P 313 185 X 342 P 364 240 X 398 P 419 300 X 457

    * P PVC izolacija, X XLPE izolacija (umreeni polietilen)

    7.9 Zatita od toplinskoga djelovanja i poara

    21

  • 7.9.1 Zatita od toplinskoga djelovanja i poara postie se:

    - izradom kuita brojila elektrine energije od negorivoga materijala - uporabom instalacijskih cijevi od samogasivoga materijala - izborom osiguraa u KPO koji su predvieni za prekidanje struje Preoptereenja koja tee vodiima, prije no ona uzrokuje povienje temperature iznad doputene granice za izolaciju, spojeve, stezaljke ili okolinu - uporabom ograniavaa strujnoga optereenja - limitatora s diferencijalnim modulom kao dopunskom zatitom dijela instalacija od brojila do razdjelnika stana RIOS - izvoenjem usponskih vodova tako da je onemoguen prijenos poara preko kabela iz jedne u drugu zonu poara, tj. ugradnjom poarnim prepreka i kabela s negorivom izolacijom [8] (iskljuivo kod viestambenih objekata)

    7.10 Zatita od vanjskih utjecaj

    7.10.1 Zatita od vanjskih utjecaja se izvodi prema [10], a vri se izborom odgovarajuih tipova instalacijskih materijala i opreme obzirom na vanjske utjecaje [6] koji se mogu oekivati u normalnom pogonu (mjesto ugradnje, utjecaj vlage i temperature, zapraenost, eksplozivnost atmosfere i sl.)

    7.11 Privremeni prikljuak za gradilita

    7.11.2 Privremeni gradilini prikljuak individualnih i viekatnih stambenih objekata se smatraju privremenim rjeenjem. Zbog specifinih uvjeta objekta privremeni prikljuak treba izvesti prema vaeim propisima.

    7.11.3 Kod izrade privremenoga prikljuka potrebno je elemente i

    mjesto privremenoga prikljuka odrediti tako da, u trenutku njegove zamjene stalnim prikljukom, bude to manje dodatnih radova.

    7.11.4 Ormar privremenoga prikljuka (OPP) mora se napajati s

    niskonaponskemree iskljuivo posebnim vodom.

    7.11.5 Vod privremenoga prikljuka na elektrinu niskonaponsku mreu izvodi se [16]:

    22

  • - Podzemno kabelom (za individualne i viekatne stambene objekte). Koriste se tipizirani etveroilni energetski kabeli nazivnoga napona 1 kV. Preporueni presjeci vodia su:

    - Bakar: 10, 16, 25, 35 mm2 - Aluminij: 16, 25, 35, 50 mm2.

    7.11.6 Ormar privremenoga prikljuka sastoji se od dva polja

    meusobno odvojena pregradom. Jedno polje ormara ima prikljuno mjernu funkciju (ugraeno brojilo sa NN prekidaem), a drugi dio ima funkciju instalacijsko-razvodnoga ormara (ugraeni osigurai preko kojih se napajaju pojedini potroai). Izrauju se za jednofazni i trofazni privremeni prikljuak.

    7.11.7 Izvedba ormaria mora ispunjavati uvjete zatite od

    elektrinoga udara [7], kao i odgovarajuu zatitu od neizravnoga dodira dijelova, koji mogu doi pod napon u sluaju kvara.

    7.11.8 Kao zatitna mjera od neizravnoga dodira, primjenjuje se

    automatsko iskljuenje napajanja, koristei zatitni ureaj (relej) koji radi po naelu diferencijalne struje.

    7.11.9 Prikljuno mjernim poljem ormara manipuliraju iskljuivo

    ovlateni djelatnici distributera (zbog opasnosti od dodira dijelova pod naponom), dok je dio ormara instalacijskoga razvoda pod kljuem potroaa (prikljuivanje troila, izmjena osiguraa).

    7.11.10 S unutranje strane ormara instalacijskoga razvoda obvezno se postavlja jednopolna shema spajanja, kao i uputa o koritenju. Na vratima ormara privremenoga prikljuka mora postojati znak prisustva napona (izlomljena crvena strelica).

    7.11.11 Ormar privremenoga prikljuka postavlja se na stup za

    privremeni prikljuak i to tako da se otvor na ormaru za oitanje brojila nalazi na visini 1,7 m od gazita. Ormari privremenoga prikljuka (OPP) moe biti postavljen i u ogradni zid, ukoliko se namjerava lokacija ormara zadrati za stalni prikljuak.

    7.11.12 Privremeni elektrini prikljuak izvodi distributer elektrine

    energije nakon izdavanja elektroenergetske suglasnosti, koja se izdaje na temelju pismenoga zahtjeva potroaa.

    23

  • 7.12 Uvjeti osiguranja kvalitete (kakvoe)

    7.12.1 Prije putanja u pogon, na svakom elektrinom prikljuku treba

    prema [7]: - obaviti vizualni pregled dostupne opreme,

    - ispitati neprekinutost vodia i spojeva, - ispitati izolacijski otpor elektrinog prikljuka, - provjeriti sustav zatite od neizravnog dodira, - provjeriti cjelovitost izjednaenja potencijala, - obaviti nadzor zatite od prekomjernih struja i - izmjeriti impedanciju petlje.

    7.12.2 Za sva ispitivanja treba napraviti odgovarajui ispitni protokol,

    a za pregled zapisnik. Preglede i mjerenja mogu raditi samo struno osposobljene osobe, koje za to imaju odgovarajue odobrenje.

    7.12.3 Svaki ormar i ugraena oprema moraju imati Kontrolni list,

    odnosno atest proizvoaa.

    24

  • 8. POPIS KORITENIH STANDARDA, ZAKONA, PROPISA I PREPORUKA

    8.1 Standardi: [1] CEI IEC 50 (441), 1984 Rasklopne aparature i osigurai. Meunarodni

    elektrotehniki rjenik. [2] CEI IEC 50 (826), 1982 Elektrine instalacije u zgradama.

    Meunarodni elektrotehniki rjenik. [3] CEI IEC 529, 1989-11 Stupnjevi zatite ostvareni pomou kuita. [4] CEI IEC 536, 1976 Klasifikacija elektrinih i elektronskih ureaja

    obzirom na zatitu od elektrinih udara. [5] CEI IEC 449, 1973 Opsezi napona za elektrine instalacije u

    zgradama. [6] CEI IEC 364-3, 1993-03 Elektrine instalacije u zgradama. Ope

    karakteristike i klasifikacija. [7] CEI IEC 364-4-41, 1992-10 Elektrine instalacije u zgradama.

    Sigurnosni zahtjevi. Zatita od elektrinih udara. [8] CEI IEC 364-4-42, 1980 Elektrine instalacije u zgradama. Sigurnosni

    zahtjevi. Zatita od toplinskog djelovanja. [9] CEI IEC 364-4-43, 1977 Elektrine instalacije u zgradama. Sigurnosni

    zahtjevi. Nadstrujna zatita. [10] CEI IEC 60 364-5-51, 1997-06 Elektrine instalacije u zgradama.

    Izbor i postavljanje elektrine opreme. Opa pravila. [11] CEI IEC 364-5-523, 1983 Elektrine instalacije u zgradama. Elektrini

    razvod. Trajno dozvoljene struje. [12] CEI IEC 60 364-5-51, 1997-06 Elektrine instalacije u zgradama.

    Izbor i postavljanje elektrine opreme. Uzemljenje i zatitni vodii. [13] CEI IEC 64 (Central office) 173, 1988 Elektrine instalacije niskog

    napona. Provjeravanje uvjeta za zatitu automatskim iskljuenjem napajanja. Mjerenje otpora uzemljivaa.

    [14] CEI IEC 64 (Central office) 169, 1987 Elektrine instalacije niskog napona. Izbor mjera zatite od elektrinog udara ovisno o vanjskim utjecajima.

    [15] CEI IEC 60 227-3, 1997-11 Kabeli s izolacijom od PVC materijala, nazivnog napona do, i ukljuujui 450/750 V. Vodii za fiksno oienje.

    [16] CEI IEC 60 227-1, 1998-03 Kabeli s izolacijom od PVC materijala,

    nazivnog napona do, i ukljuujui 450/750 V. Opi zahtjevi. [17] CEI IEC 502, 1978 Elektroenergetika. Kabeli sa izolacijom od termoplastinih materijala na bazi PVC, sa platom od PVC ili termoplastinog polietilena, za napone do 10 kV. [18] CEI IEC 439-1, 1992-11 Niskonaponski sklopni blokovi. Tipski ispitani i parcijalno tipski ispitani blokovi. [19] CEI IEC 439-2, 1987 Niskonaponski sklopni blokovi. Posebni zahtjevi za tvorniki kompletirane blokove sa sabirnicama.

    25

  • [20] CEI IEC 439-3, 1990-12 Niskonaponski sklopni blokovi. Posebni zahtjevi za niskonaponske sklopne blokove koji se instaliraju na mjestima gdje nekvalificirano osoblje ima pristup u njihovom koritenju. Distributivne ploe. [21] CEI IEC 439-4, 1990-12 Niskonaponski sklopni blokovi. Posebni zahtjevi za niskonaponske sklopne blokove na privremenom mjestu ugradnje. [22] N.C5.250. 1980. JUS Samonosivi kabelski snop sa izolacijom od umreenog polietilena za nazivni napon do 0,6/1kV. [23] DIN 43627 Kuni prikljuni ormar - vanjske minimalne-maksimalne mjere. [24] DIN 43870 Mjesto za elektrino brojilo. [25] DIN 43871 Mali rasklopni blokovi do 63 A.

    8.2 Zakoni

    [26] Opi uvjeti za isporuku elektrine energije (Sl. list FBiH, br. 35/08.)

    [27] Pravilnik za tarifnu metodologiju i tarifne postupke (Sl. list FBiH, br.

    45/05.)

    [28] Pravilnik za izdavanje dozvola licenci (Sl. list FBiH, br. 29/05.)

    [29] Zakoni o gradnji (Sl. listovi upanija

    [30] Zakon o elektrinoj energiji (Sl. list FBiH, br. 41/02, 24/05 i 38/05.)

    [31] Zakon o zatiti na radu (Sl. list SR BiH, br. 22/90.)

    8.3 Propisi i preporuke [32] Zbirka elektrotehnikih propisa, I knjiga, Savezni propisi, Sl. list

    SFRJ, 1989.

    - Pravilnik o tehnikim normativima za elektrine instalacije niskog napona, Sl 53/88. i Sl. 54/88. - Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu niskonaponskih mrea i pripadajuih transformatorskih stanica, Sl. 13/78. - Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu elektroenergetskih postrojenja i ureaja od poara, Sl. 74/90. - Pravilnik o zatiti na radu pri koritenju elektrine energije, Sl. 9/87. - Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu elektroenergetskih postrojenja od prenapona, Sl. 7/71 i 44/76.

    26

  • [33] Bilten broj 32 Hrvatske elektroprivrede Tehniki uvjeti za izvoenje kunih prikljuaka individualnih objekata, 1993. [34] Bilten broj 18 Hrvatske elektroprivrede Tehniki uvjeti za izvedbu prikljuaka u viestambenim objektima, 1992. [35] Tehnika preporuka za niskonaponske prikljuke individualnih stambenih/poslovnih objekata, JP EP BiH, 1999. [36] Tehnika preporuka za niskonaponske prikljuke viekatnih stambenih objekata, JP EP BiH, 1999. [37] Pravilnik o mjernom mjestu krajnjeg kupca, JP EP HZ H-B 2008.god.

    27

  • 9. POPIS PRILOGA

    [Prilog br.1] Mogunosti izvedbe vanjskog prikljuka viekatnoga

    objekta

    [Prilog br. 2] Skica kunog prikljunog ormaria KPO

    [Prilog br. 3] Skica kunog prikljunog ormaria KPO ulaz izlaz

    [Prilog br. 4] Klasini sustav razvoda elektrine energije unutar viekatnoga objekta manje katnosti (do prizemlje + 5 katova) [Prilog br. 5] Panelni sustav razvoda elektrine energije unutar

    viekatnoga objekta manje katnosti (do prizemlje + 5 katova) [Prilog br. 6] Klasini sustav razvoda elektrine energije unutar

    viekatnoga objekta vee katnosti (preko prizemlje + 5 katova) [Prilog br. 7] Panelni sustav razvoda elektrine energije unutar

    viekatnoga objekta vee katnosti (preko prizemlje + 5 katova)

    [Prilog br. 8] Spoj razdjelnoga instalacijskog ormaria stana RIOS s

    mjestom napajanja

    [Prilog br. 9] Prikljuak s nadzemne mree podzemnim energetskim

    kabelom ormaria privremenoga prikljuka

    [Prilog br.10] Vrste privremenih prikljuaka

    [Prilog br.11] Jednopolna shema privremenog (gradilinog) prikljunog ormaria [Prilog br.12] Nain prikljuenja objekta podzemno kabelom preko KPO

    P R I L O Z I

    28

    SADRAJ 7.1 Glavni razvod elektrine energije 7.2 Razvod izmeu mjernoga mjesta i razdjelnoga instalacijskog ormaria stana 7.3 Razvod elektrine energije za zajedniku potronju 7.9 Zatita od toplinskoga djelovanja i poara 7.10 Zatita od vanjskih utjecaj