Gradevina' SANACIJA INTERNIH SUSTAVA ODVODNJE U COKP ‘MASLENICA’ NA AUTOCESTI A1 ZAGREB-SPLiT-DUBROVNIK

TEHNICKI OPIS

U ovom projektu dati su podaci za sanaciju izvedenih sustava odvodnje ispod povrsine COKP 'Maslemca' na autocesti A1, u Jasenicama.Ispod povrsina COKP-a (prometno-manipulativnih i zelemh) smjesteni su razdijeljeni sustavi odvodnje (poseban sustav za odvodnju cistih oborinskih voda s krovova objekata, poseban sustav za odvodnju oborinskih voda s kolnickih povrsina - 'zauljene vode’ te sustava za odvodnju fekalnih otpadnih voda). Svi sustavi su izvedeni (vecim dijelom) od AC cijevi okruglog presjeka koje u cvorovima imaju betonska okna 60x60 cm (za manje profile) odnosno prefabricirana AC okna (profila 1200 mm) za vece. Vode iz sustava odvodnje krovnih voda ispustaju se u sustav odvodnje zauljenih voda (u vise tocaka) dok se zauljene vode (s prometnih povrsina) odvode u sustav oborinske odvodnje autoceste (cvor Maslenica) te se nakon prociscavanja na separatoru (M1) ispustaju u retencijski kanal.Fekalne otpadne vode se, odvode sa posebnim sustavom, smjesten uz upravnu zgradu (sjeverni rub parcele) do uredaja koji i dalje u upojni bunar iz kojeg je cijev sigurnosnog preljeva (DN 110) spojena na sustav odvodnje 'zauljenih' voda.

Cjevovod krovne oborinske odvodnje polozen je uz objekte (prikuplja vertikale krovnih odvodnji) te prikupljene oborinske vode (najcesce preko slivnika, ponekad u okno) odvodi u sustav odvodnje 'zauljenih' voda. Ukupna duzina cjevovoda je oko 245 m a izveden je od PVC cijevi profila 110 - 200 mm. Medusobni spojevi cijevi su izvedeni na naglavak, a spojevi cijevi i slivnika/revizijskih okana izvedeni su „in situ" (postavljanjem cijevi u zid okna prije betoniranja). Revizijska okna su armiranobetonska dimenzija 600x600 mm sa oblikovanom betonskom kinetom. Okna su izvedena lose (vidljiva je segregacija betona na zidovima, kako nisu koristene spojnice za izvedbu spoja cijevi i okna, svi spojevi nisu vodonepropusni), a zatvorena su lijevanozeljeznim poklopcima dimenzija 600x600 mm.

Cjevovod fekalne odvodnje nalazi se u zemljanoj povrsini sa sjeverozapadne strane upravne zgrade. Fekalne vode iz upravne zgrade transportiraju se do biodiska iz kojega otjecu u upojni bunar koji se nalazi pored biodiska.Ukupna duzina cjevovoda je 40 m, cjevovodi su izvedeni od PVC cijevi profila 110 - 160 mm (spojevi cijevi i cijevi izvedeni su na naglavak).Revizijska okna su armiranobetonska dimenzija 600x600 mm, kao i okna odvodnje krovnih voda, izvedena su lose (nisu vodonepropusna).

Cjevovod zauljene oborinske odvodnje polozen je ispod prometnih povrsina COKP-a. Njime se sakupljaju oborinske (zauljene) vode (preko slivnika), koje se odvode na separator izveden u sklopu odvodnje autoceste A1 (cvor Maslenica). Separator je smjesten sjeveroistocno od COKP-a (na 'suprotnoj strarn" pristupne prometnice za ulaz na autocestu), vode iz njega, nakon prociscavanja, idu u retencijski kanal.Cjevovodi su izgradeni od cijevi iz razlicitih materijala (PVC DN 110 - 300 mm, AC DN 200, 250, 300 i 620 mm). Ukupna duzina cjevovoda je oko 650 m.Sve cijevi (spojevi cijevi i cijevi) izvedeni su na naglavak, a spojevi cijevi i revizijskih okana su izvedeni ,,in situ" (bez koristenja prijelaznih elemenata u betonskim oknima).Revizijska okna su armiranobetonska dimenzija 600x600 mm (cjevovodi manjih profila na platou COKP-a) i prefabricirana okna DN 1200 (okna na AC cjevovodima). Armiranobetonska okna zatvorena su lijevanozeljeznim poklopcima dimenzija 600x600 mm i izvedena su (kao l ostala AB okna) lose (vodopropusna su). Prefabricirana okna zatvorena su okruglim poklopcima DN 600 mm ali kako je na njima izveden velik broj prikljucaka 'in situ' ne zadovoljavaju po pitanju vododrzivosti. Okno ROMAZ10 ima 'asfaltiran' poklopac te ga je potrebno postaviti na kotu uredenog platoa kako bi se omogucio ulazak u njega (revizija sustava).Slivnici su izvedeni od azbest-cementnih cijevi DN 400 mm, prekriveni su lijevanozeljeznim resetkama 400x400 mm, spojne cijevi do okana su od PVC-a (nisu koristem spojni elementi pa su slivnici vodopropusni).

Linijska resetka je izradena od polimerbetona, dimenzija 100x100 mm (garaza teretnih vozila), zatvorena su lijevanozeljeznom resetkom. Tijela resetke imaju dosta ostecenja (pukotine, lomovi i urusenja) a spojevi resetke i okana su izvedeni „in situ“ (bez koristenja spojnica) te je resetka vodopropusna. Ukupna duzina linijskih resetki je oko 8 m.

Postojeci sustavi odvodnje snimljeni su CCTV-om ('Ispitm izvjestaj - sumnja na strukturalne probleme.’ izrada 'Goran i Zoran d.o.o.', Solin 2016 g.) a provjera vodonepropusnosti sustava napravljena je 2016 ('Komunalije Hrgovcic d.o.o.').

Shodno prikazanom, izvesti ce se sanacija sustava (cjevovodi, okna, resetke i slivnici) kako bi se isti doveli u stanje potpune funkcionalnosti (vododrzivosti u skladu sa normom HRN EN 1610:2015).

Kako su izvedeni cjevovodi preblizu postojecim objektima ili se nalaze u kolnim povrsinama na kojima se mora osigurati nesmetano odvijanje prometa, za sanaciju cjevovoda, primijeniti ce se 'bezrovne metode' (metode bez kopanja).Cjevovodi uz benzinsku postaju (cijev 10 i 11) imaju veca ostecenja (cijev 10 ima slomljen dio- rupu na udaljenosti 0,40 m od okna ROAAAC01 a cjevovod 11 je deformiran -kontrakcija 70%) te ce se oni zamijeniti novima (takoder se mijenja i okno ROMAC01) klasicno tj iskopom i fizickom zamjenom cijevi.

SANACIJA CJEVOVODA

Najpogodnije rjesenje za sanaciju cjevovoda je metoda sanacije bez iskapanja, tj CIPP ('cured- in-place-pipe') metoda za cjevovode vecih ostecenja (cjevovod 3, 5, 7 i 9) i metodom injektiranja (istovremeno se izvodi sanacija cijevi i okana) za cjevovode manjih ostecenja (cjevovod 1, 2, 4, 6, 8, 12 i 13) i za sva ostecena okna i slivnike.CIPP metoda je postupak kojim se fleksibilna cijev od tkanine (tzv. carapa) presvucena slojem termostabilizirajuce smole uvlaci u postojeci cjevovod te se formira i otvrdnjuje na mjestu ugradnje. Smole kojim je natopljena cijev od tkanine sadrze nesaturirani poliester, vinil ester i epoksi, koji su redom otporni na otpadne vode.Prema nacinu uvlacenja nove cijevi u staru, najcesce koristena je metoda 'izvrnute cijevi'.

Metoda koristi tlak vode ili zraka za uvlacenje nove cijevi po principu izvrnute carape. Nakon sto se cijev uvuce, zagrijavanjem zraka ili vode, smola u oblozi se skruti i stvori cvrstu vezu izmedu stare i nove cijevi.

Cijev sanirana CIPP metodom ima bolja fizikalna svojstva (veca otpornost na savijanje, manji otpor pri protjecanju fluida radi glatke unutarnje stjenke, neprekidnost cijevi izmedu revizijskih okana), te je vodonepropusna.

Cijevi sa vedm ostecenjima (cijevi sa znacajnim gubicima vode - cijev 3, 5, 7, 9, 10 i 11) saniraju se ovom metodom.

Slika 1 - Prikaz postupka CIPP metodom

oznaka cijevi DN material L stanje vodonepropusnost sanacija metoda opis (polozaj) napomena (CCTV inspekcija)

CIJEV 1 300 AC 12 5 manja ostecenja pusta da bezrovna na rubu parkiralista

CIJEV 2 300 AC 33 9 veca ostecenja pusta da bezrovna na rubu parkiralista pukotina na 22 5 m

CIJEV 3 200 AC 16 5 veca ostecenja pusta da bezrovna na ulazu u COKP pukotina na 16 0 m

CIJEV 4 200 AC 30 veca ostecenja pusta da bezrovna uz objekt (ulaz u COKP) ios spoj na cijev (bocni priklj) na 14 8 m

CIJEV 5 160 PVC 85 veca ostecenja pusta da bezrovna zelena povrsina (uz objekt) pukotina na 8 0 m

CIJEV 6 160 PVC 24 2 manja ostecenja pusta da bezrovna uz objekt

CIJEV 7 110 PVC 48 veca ostecenja pusta da bezrovna objekt pukotina na 1 0 m

CIJEV 8 110 PVC 23 3 manja ostecenja pusta da bezrovna prometmca u COKP

CIJEV 9 300 AC 12 7 veca ostecenja pusta da bezrovna zelena povrsina (uz objekt) pukotine na 0 2,0 611 0 m

CIJEV 10 110 PVC 28 veca ostecenja pusta da kopanje benzmska pukotina na 0 4 m

CIJEV 11 110 PVC 23 veca ostecenja pusta da kopanje prometmca u COKP kontrakcija profila za 70%, na 4 6 m od SIMAC

CIJEV 12 200 AC 18 7 manja ostecenja pusta da bezrovna prometmca u COKP

CIJEV 13 300 AC 19 veca ostecenja pusta da bezrovna prometmca u COKP pukotina po obodu cijevi, na 1 9m od ROMAZ8

Tablica 4 - Prikaz cjevovoda na kojima se izvodi sanacija

Prije izvedbe sanacije potrebno je ispitati stanje atmosfere u pristupnim sahtama i cijevi kako bi se utvrdilo postojanje otrovnih i zapaljivih para ili manjak kisika. Nakon sto su uklonjene sve sigurnosne zapreke nastavlja se s ciscenjem kanalizacijske cijevi upotrebom visokotlacnih, vodom pogonjenih alata (kanal-jet) kako bi se uklonili svi kruti ostaci unutar cijevi.

Dionica predvidena za samranje iskljucuje se iz redovnog rada cime se omogucuje nesmetano obnavljanje, te nesmetan rad kanalizacije za vnjeme izvodenja obnavljanja. Fleksibilna cijev se potom invertira u postojecu cijev kroz postojecu sahte primjenom hidrostatskog tlaka vode. Postojeca cijev pritom sluzi kao vodilica za fleksibilnu cijev.Po zavrsetku inverzije fleksibilne cijevi u postojecu cijev slijedi postupak otvrdnjavanja cijevi toplom vodom (ill zrakom). Upotrebom termoenergetske jedinice voda se zagrijava na potrebnu temperaturu i cirkulira sve dok fleksibilna cijev u potpunosti ne otvrdne.

Metoda injektiranja primjenjuje se za brtvljenje propustanja u cijevima s manjim ostecenjima, spojeva cijevi u oknima (slivnicima) za pukotine sirine maks. do 5 mm. Sredstvo za injektiranje (brtvljenje) sastoji se od kemikalija baziranih na silikatima (dvokomponentna smjesa), koji na mjestima prodora ili istjecanja vode u cijev stvaraju s okolnim materijalom trajnu, vodonepropusnu i cvrstu masu ('gel') koja sprjecava infiltraciju odnosno eksfiltraciju vode. Neovisna laboratorijska istrazivanja pokazala su kemijsku stabilnost, cvrstocu i nepropusnost konglomerata koji nastaju mijesanjem sredstva za injektiranje, pijeska i drugog granuliranog materijala od kojeg se izraduje posteljica cijevi i nasip. Kemijske komponente su bezopasne za okolis.

Prije postupka sanacije, na temelju rezultata inspekcije, izracunaju se potrebne kolicine sredstva za injektiranje (povrsine koje je potrebno sanirati). Moguce kolicine gubitka sredstva za ubrizgavanje procjenjuju se prema vrsti i opsegu ostecenja ili se odreduju na temelju rezultata ispitivanja propustanja vode.Sami postupak provodi se na pripremljenoj dionici cjevovoda koji se sanira (dionicu se ispere snaznim mlazovima vode, cepovima se zatvore kanali nizvodno i uzvodno, te svi lateralni kanali, a postojeci dotok otpadne vode usmjeri se crpkama obilazno) tako sto se u ispraznjene kanale ulije iz vozila- cisterne tekucina S1 (prva komponenta), tako da ima tlak od 1 - 1,5 m v.s. u odnosu na mjesta koja se saniraju. Tlak tjera tekucinu u pukotine i prostor oko njih koji se saturira. Gubitak tekucine se nadoknaduje dolijevanjem iz cisterne.Nakon sto se nivo tekucine ustali, visak tekucine se iscrpi nazad u cisternu i izmjeri utroseni dio. Ostatak tekucine (S1) u kanalu se ispere snaznim mlazovima vode.U ispraznjene kanale ulije se tekucina S2 (druga komponenta kojom se formira smjesa koja otvrdnjava-brtvi) koja reagira

Slika 2 - Prikaz postupka metodom injektiranja

s prije ubacenom tekucinom (S1), tvoreci cvrsti, gust i vodonepropustan gel oko pukotine i okolnog tla (slika 3).Na temelju utroska druge komponente (tekucine S2) odreduje se je li cijeli postupak potrebno provesti jos jednom. Zadnji ciklus s ubacivanjem tekucine S2 potvrduje da je uslo dovoljno materijala i da je razina tekucine u oknima stabilna.

Nakon ispiranja dionice vodom obavi se kontrola obavljenog posla i uspjesnost sanacije (pregledom CCTV) te ako je 'sve uredno', slijedi pustanje u pogon sanirane dionice.Prednost se ogleda u cinjenici da se u jednom potezu rjesava glavni kanal, lateralni prikljucci i okna, dok su u ostalim tehnologijama to zasebne radnje, ne smanjuje se korisni profil cijevi, a betonske povrsine se dodatno stite od korozije organskim sumporom, stvaranjem sloja kalcijevog si li kata koji se formira kao tanki film za vrijeme postupka sanacije.

obloge cjevovoda)

Cijevi uz benzinsku postaju (cijev 10 i 11) mijenja se 'klasicnom metodom' (cijev se fizicki mijenja) a prilikom izmjene mijenja se i okno R0MAC01 kako bi se osigurala vodonepropusnost spoja. Cijev 10 je vedm dijelom ispod objekta a kako je ostecenje (lorn) na 40 cm od okna, mijenja se dio cijevi do ostecenja ('prvih pola metra'). Pri iskopu postojece cijevi, najprije se uklanja zavrsni sloj asfalta (betona na platou BP) a nakon sto se cijevi izmjene i zatrpaju, rubovi betona/asfalta se obraduju i premazuju veznim sredstvom kako bi se povezali (bez pukotina) s novim zavrsnim slojevima. Umjesto postojeceg AB okna, ugraduje se prefabricirano okno od plasticnih masa promjera 600 mm a spojevi na cijevi DN 110 se izvode na lieu mjesta. Vodonepropusnost spojeva osigurava se koristenjem gumenih brtvi na mjestima spoja. Okno se postavlja na prefabriciranu AB plocu a zatvara poklopcem DN600 nosivosti 400 kN koji se postavlja u zavrsni sloj betonskog kolnika.

SANACIJA ELEMENATA SUSTAVA (OKNA, SL1VNICI I RESETKE)

Sanadja kanalizadjskih revizijskih okana izvodi se metodom injektiranja (u sklopu sanacije cjevovoda na djevima 1, 2, 4, 6, 8, 12 i 13).Prije postupka, potrebno je pripremiti zidove okna visokotlacnim (do 700 bara) ispiranjem. Nakon sto je dionica (cjevovod i okna) pripremljena, pristupa se injektiranju dvokomponentnom smjesom silikata (prije opisan postupak).

Okno ROMAZ10 (azbestcementno) ima 'prekriven' (asfaltiran) poklopac te ga je potrebno postaviti na kotu uredenog platoa kako bi se omogudo ulazak u njega (revizija sustava). Izravnanje (nadvisenje) poklopca izvodi se betonom. Pn sanaciji, radove izvoditi pazljivo kako bi se postojed poklopac (posebno okvir) sacuvao od ostecenja radi naknadnog koristenja. Ako je poklopac u losem stanju, potrebno ga je zamijemti novim.

Postojece kisne resetke su dosta ostecene (prema CCTV snimku, ima jako puno pukotina, spojevi sa oknima su izvedeni lose) te se mijenjaju novima. Obzirom na tesko opterecenje (kamioni) koristiti ce se prefabricirana monolitna (s neodvojivom resetkom) resetka za tesko opterecenje. Linijska resetka je prefabricirani element (kao ACO DRAIN MONOBLOCK RD200 sustav ili jednakovrijedan proizvod), izraden iz polimer betona. Svjetla sirina kanala je 200 mm, gradevinska sirina 250 mm, gradevinska duzina 100 cm. Kanalski elementi su izvedeni u kontinuiranom padu (pad prometnice) sa bocnim izljevom na rubu polja. Kanal se izvodi polaganjem na betonsku podlogu C30/37 debljine sloja 20 cm, bocno kanal zaloziti betonom. Gornji rub resetke se izvodi u razini 2 - 5 mm ispod kote gotove zavrsne okolne povrsine. Obzirom da je resetka u prometnoj povrsim izlozenoj kloridima, betonska podloga i obloga (radi jednostavnosti) trebaju biti od betona C30/37, klasa izlozenosti XC4, XF2; klasa kolidne klorida Cl 0,40; vodonepropusnost VDP2 (dop. prosjecni prodor vode 30 mm); otpornost na smrzavanje i soli za odmrzavanje (prema HRN CEN/TS 12390-9) MS28 (razred - br. ciklusa).Sama instalacija resetke predvidena je bez potrebe za dodatnim asfaltiranjem (betonska obloga izvodi se do povrsine platoa, u siri do zapilavanja asfaltne povrsine).Linijska resetka je jednodijelna lijevana konstrukcija bez spojnih fuga i resetki („resetke“ su sastavni dio tijela kanala) za razred opterecenja D 400 (400 kN).Na resetki se, radi odrzavanja, ugraduje revizijski element koji se postavljaju na nizvodnom kraju (spoj sa cjevovodom).

Postojed slivnici su vodopropusni, obzirom da se radi o 'poluprefabriciramm' elementima (slivnici su izradeni od AC-a), moguca mjesta propustanja su spoj tijela sa odvodnom cijevi i spoj sa plocom koja je na dnu slivnika. Slivnici se saniraju metodom injektiranja (jednako kao i okna).

PREDMJER I TROSKOVNIK RADOVA

Svi podaci su obracunati tablicnim kalkulatorom i odmjeravanjem na racunalu.

Sve stavke predvidene troskovnikom radova treba izvesti u skladu sa "Opdm tehnickim uvjetima za radove na cestama" izdanim od tvrtke "Hrvatske ceste"d.o.o. , Zagreb 2001. godine.

REVIZIJSKO OKNO DN600 (R0MAC01)

iWSTRUKCUA BETTONSKOG KOLMIKA

NORMALNI POPRECNI PRESJEK ROVAZA POLAGANJE CJEVOVODA

' (pit-frj fM0jtMu K&lfftcKe WwiMrul'ciie)

mmmmHHHi/

0 —

SI.OJEVI KOl.MldKKKONST RUKCIJE fttt-TQN)- t*!on cm.'". Iilris-J c-fc-.tarwsfl XC4, XP'J, 70 cm Imm 19) -.'trc.ino sIMuteitflni .jiob^om K.mom malonlal 0/6? mm, 35 cm

SLOJEVI KOLMIC’ KE KONST WUKCIJE W8FALT)- Mfciiu-.t atoj A611 BIT 00 cM cm-riturnencuanl ncsivi slot fills IP* BTT 00 d*8cm-■itroino BDNiaian* cliobLeru torrera rrvrterij0163 mm. 40 cm

mvtsnran,

HRVATSKE^AUTOCESTE d.0.0. IBMnatjeCajna dokumentacija 63115389

SANACIJA INTERNIH SUSTAVA ODVO NA AUTOCESTI A1 ZAGREB-SPIIT-DU

NJE U COKP 'MASLENICA' 3ROVNIK

GRADEVINSKI PROJEKT SANACIJE SUSTAVA ouaAgmkvmei ODVODNJE U COKP ’MASLENICA"

U°"t* DETALJI (IZVEDBA'KOPANJEM')

ANTE RADIi;, dipt. In*, gna. WlVAUUMVOMiliilliiTACU'.P/.'.'J'm 1:20

Ortlunl Wo^rtufr/THNAV032^J ' travail] 2018.

73140-011/18

3.

°1*MOUJWU- IGH-A1-IZP-011/18-3-0

Gradevina SANACIJA INTERNIH SUSTAVA ODVODNJE U COKP ‘SIBENIK’ NA AUTOCESTI A1 ZAGREB-SPLIT-DUBROVNIK

TEHNICKI OPIS

U ovom projektu dati su podaci za sanaciju izvedenih sustava odvodnje ispod povrsine COKP 'Sibenik' na autocesti A1, u Bilicama.Ispod povrsina COKP-a (prometno-manipulativnih i zelenih) smjesteni su razdijeljeni sustavi odvodnje (poseban sustav za odvodnju cistih oborinskih voda s krovova objekata, poseban sustav za odvodnju oborinskih voda s kolnickih povrsina - ’zauljene vode' te sustava za odvodnju fekalnih otpadmh voda). Svi sustavi su izvedeni od PVC cijevi okruglog presjeka koje u cvorovima imaju betonska okna 60x60 cm. Vode iz sustava odvodnje krovnih voda ispustaju se po terenu bez prethodnog tretmana (u vise tocaka) dok se zauljene vode (s prometnih povrsina) odvode u separator (smjesten u zelenoj povrsini COKP-a) te se nakon prociscavanja ispustaju po terenu. Fekalne otpadne vode se odvode sa posebnim sustavom (smjesten uz upravnu zgradu - juzni rub parcele) do uredaja za prociscavanje (biodisk 'Tehnix BRT 30’) a nakon njega se ispustaju u upojni bunar (nedavno izvedeno).

Cjevovod krovne oborinske odvodnje polozen je uz objekte (prikuplja vertikale krovnih odvodnji) te prikupljene oborinske vode preko ispusta odvodi u okolis. Ukupna duzina cjevovoda je oko 310 m a izveden je od PVC cijevi profila 110 - 300 mm. Medusobni spojevi cijevi su izvedeni na naglavak, a spojevi cijevi i revizijskih okana izvedeni su „in situ" (postavljanjem cijevi u zid okna prije betoniranja). Revizijska okna su armiranobetonska dimenzija (vecinom) 600x600 mm sa oblikovanom betonskom kinetom (okna ROA1 i ROB1 su dimenzija 650x650 a okno ROA3 je dimenzija 500x500 mm). Okna su izvedena lose (vidljiva je segregacija betona na zidovima, kako nisu koristene spojnice za izvedbu spoja cijevi i okna, svi spojevi nisu vodonepropusni), a zatvorena su lijevanozeljeznim poklopcima dimenzija 600x600 mm.

Cjevovod fekalne odvodnje nalazi se u zemljanoj povrsini sa jugoistocne strane upravne zgrade. Fekalne vode iz upravne zgrade transport raj u se do biodiska (biodisk ’TEHNIX'), iz kojega otjecu u upojni bunar, koji se nalazi jugozapadno od upravne zgrade.Ukupna duzina cjevovoda je oko 50 m, cjevovodi su izvedeni od PVC cijevi profila 160 mm (spojevi cijevi i cijevi izvedeni su na naglavak).Revizijska okna su armiranobetonska dimenzija 600x600 mm, kao i okna odvodnje krovnih voda, izvedena su lose (nisu vodonepropusna).

Cjevovod zauljene oborinske odvodnje polozen je ispod prometnih povrsina COKP-a Sibenik. Njime se sakupljaju oborinske (zauljene) vode (preko linijskih resetki i slivnika), koje se odvode na separator izveden u zelenoj povrsini. Separator je smjesten uz parkiraliste (juzno od upravne zgrade) vode iz njega, nakon prociscavanja, ispustaju se po terenu.Cjevovodi su izgradeni od PVC cijevi profila 110 - 160 mm. Ukupna duzina cjevovoda je oko 52m.Sve cijevi (spojevi cijevi i cijevi) izvedeni su na naglavak, a spojevi cijevi i revizijskih okana su izvedeni ,,in situ" (bez konstenja prijelazmh elemenata u betonskim oknima).Revizijska okna su armiranobetonska dimenzija 600x600 mm, zatvorena su lijevanozeljeznim poklopcima dimenzija 600x600 mm i izvedena su (kao i ostala AB okna) lose (vodopropusna su).

Linijske resetke su izradene od polimerbetona, dimenzija 200x190 mm, zatvorene su lijevanozeljezmm resetkama. Tijela resetki imaju dosta ostecenja (pukotine, lomovi 1 urusenja) a same resetke (sustav ucvrscenja) su ostecene (iskocile iz lezista). Spojevi resetki i okana su izvedeni „in situ“ (bez koristenja spojnica) te su resetke vodopropusne. Ukupna duzina linijskih resetki je oko 317 m.

Postojeci sustavi odvodnje snimljeni su CCTV-om (’Ispitni izvjestaj' izrada 'Goran i Zoran d.o.o.', Solin 2016 g.) a provjera vodonepropusnosti sustava napravljena je 2016 (’Komunahje Hrgovcic d.o.o.’).

Shodno ispitivanjima, izvesti ce se sanacija sustava (cjevovodi, okna, resetke i slivnici) kako bi se isti doveli u stanje potpune funkcionalnosti (vododrzivosti u skladu sa normom HRN EN 1610:2015).

Kako su izvedeni cjevovodi preblizu postojecim objektima ili se nalaze u kolnim povrsinama na kojima se mora osigurati nesmetano odvijanje prometa, za sanaciju cjevovoda, pnmijeniti ce se 'bezrovne metode' (metode bez kopanja).

SANACIJA CJEVOVODA

Najpogodnije rjesenje za sanaciju cjevovoda je metoda sanacije bez iskapanja, tj CIPP ('cured- in-place-pipe') metoda za cjevovode vecih ostecenja (cjevovod 1, 3 i 5) i metodom injektiranja (istovremeno se izvodi sanacija cijevi i okana) za cjevovode manjih ostecenja (cjevovod 2 i 4) i za sva ostecena okna.CIPP metoda je postupak kojim se fleksibilna djev od tkanine (tzv. carapa) presvucena slojem termostabilizirajuce smole uvlaci u postojed cjevovod te se formira i otvrdnjuje na mjestu ugradnje. Smole kojim je natopljena cijev od tkanine sadrze nesaturirani poliester, vinil ester i epoksi, koji su redom otporni na otpadne vode.Prema nadnu uvlacenja nove cijevi u staru, najcesce koristena je metoda 'izvrnute cijevi'.

Metoda koristi tlak vode ili zraka za uvlacenje nove cijevi po principu izvrnute carape. Nakon sto se cijev uvuce, zagrijavanjem zraka ili vode, smola u oblozi se skruti i stvori cvrstu vezu izmedu stare i nove cijevi.

Cijev sanirana CIPP metodom ima bolja fizikalna svojstva (veca otpornost na savijanje, manji otpor pri protjecanju fluida radi glatke unutarnje stjenke, neprekidnost cijevi izmedu revizijskih okana), te je vodonepropusna.

Cijevi sa vedm ostecenjima (cijevi sa znacajnim gubicima vode - cijev 1, 3 i 5) saniraju se ovom metodom.

Slika 1 - Prikaz postupka CIPP metodom

oznaka cijevi DN material L stanje vodonepropusnost sanacija metoda opis (polozaj) napomena (CCTV mspekcija)

CIJEVI 120 PVC 25 9 veca ostecenja pusta da bezrovna mampuiativni prostor urusenje na0 90m

CIJEV 2 300 PVC 12 1 veca ostecenja pusta da bezrovna zelena povrsma zapadno od upr zg

CIJEV 3 120 PVC 12 1 veca ostecenja pusta da bezrovna zeiena povrsina juzno od upr zg pukotinana5 7mod ROA4

CIJEV 4 160 PVC 117 manja ostecenja pusta da bezrovna zelena povrsina juzno od upr zg

CIJEV 5 160 PVC 19 4 veca ostecenja pusta da bezrovna prometna povrsina pored garaze(zap) deformacije na spojevima

Tablica 4 - Prikaz cjevovoda na kojima se izvodi sanacija

Prije izvedbe sanacije potrebno je ispitati stanje atmosfere u pristupnim sahtama i cijevi kako bi se utvrdilo postojanje otrovnih i zapaljivih para ili manjak kisika. Nakon sto su uklonjene sve sigurnosne zapreke nastavlja se s dscenjem kanalizacijske cijevi upotrebom visokotlacnih, vodom pogonjenih alata (kanal-jet) kako bi se uklonili svi kruti ostaci unutar cijevi.Dionica predvidena za saniranje iskljucuje se iz redovnog rada dme se omogucuje nesmetano obnavljanje, te nesmetan rad kanalizacije za vrijeme izvodenja obnavljanja. Fleksibilna cijev se potom invertira u postojecu cijev kroz postojecu sahte primjenom hidrostatskog tlaka vode. Postojeca cijev pritom sluzi kao vodilica za fleksibilnu cijev.

Po zavrsetku inverzije fleksibilne cijevi u postojecu cijev slijedi postupak otvrdnjavanja cijevi toplom vodom (ili zrakom). Upotrebom termoenergetske jedinice voda se zagrijava na potrebnu temperaturu i cirkulira sve dok fleksibilna cijev u potpunosti ne otvrdne.

Metoda injektiranja primjenjuje se za brtvljenje propustanja u cijevima s manjim ostecenjima, spojeva cijevi u oknima (slivnicima) za pukotine sirine maks. do 5 mm. Sredstvo za injektiranje (brtvljenje) sastoji se od kemikalija baziranih na silikatima (dvokomponentna smjesa), koji na mjestima prodora ili istjecanja vode u djev stvaraju s okolnim materijalom trajnu, vodonepropusnu i cvrstu masu ('gel') koja sprjecava infiltraciju odnosno eksfiltraciju vode. Neovisna laboratorijska istrazivanja pokazala su kemijsku stabilnost, cvrstocu i nepropusnost konglomerata koji nastaju mijesanjem sredstva za injektiranje, pijeska i drugog granuliranog materijala od kojeg se izraduje posteljica cijevi i nasip. Kemijske komponente su bezopasne za okolis.

m Wm uu tr

Prije postupka sanacije, na temelju rezultata inspekcije, izracunaju se potrebne kolicine sredstva za injektiranje (povrsine koje je potrebno sanirati). Moguce kolicine gubitka sredstva za ubrizgavanje procjenjuju se prema vrsti i opsegu ostecenja ili se odreduju na temelju rezultata ispitivanja propustanja vode.Sami postupak provodi se na pripremljenoj dionici cjevovoda koji se sanira (dionicu se ispere snaznim mlazovima vode, cepovima se zatvore kanali nizvodno i uzvodno, te svi lateralni kanali, a postojed dotok otpadne vode usmjeri se crpkama obilazno) tako sto se u ispraznjene kanale ulije iz vozila- cisterne tekudna S1 (prva komponenta), tako da ima tlak od 1 - 1,5 m v.s. u odnosu na mjesta koja se saniraju. Tlak tjera tekudnu u pukotine i prostor oko njih koji se saturira. Gubitak tekudne se nadoknaduje dolijevanjem iz cisterne.Nakon sto se nivo tekucine ustali, visak tekucine se iscrpi nazad u cisternu i izmjeri utroseni dio. Ostatak tekucine (S1) u kanalu se ispere snaznim mlazovima vode.U ispraznjene kanale ulije se tekucina S2 (druga komponenta kojom se formira smjesa koja otvrdnjava-brtvi) koja reagira

Slika 2 - Prikaz postupka metodom injektiranja

s prije ubacenom tekudnom (S1), tvored cvrsti, gust i vodonepropustan gel oko pukotine i okolnog tla (slika 3).Na temelju utroska druge komponente (tekudne S2) odreduje se je li cijeli postupak potrebno provesti jos jednom. Zadnji ciklus s ubacivanjem tekudne S2 potvrduje da je uslo dovoljno materijala i da je razina tekudne u oknima stabilna.

Nakon ispiranja dionice vodom obavi se kontrola obavljenog posla i uspjesnost sanacije (pregledom CCTV) te ako je ’sve uredno', slijedi pustanje u pogon sanirane dionice.Prednost se ogleda u dnjenici da se u jednom potezu rjesava glavni kanal, lateralni prikljucci i okna, dok su u ostalim tehnologijama to zasebne radnje, ne smanjuje se korisni profil cijevi, a betonske povrsine se dodatno stite od korozije organskim sumporom, stvaranjem sloja kalcijevog silikata koji se formira kao tanki film za vrijeme postupka sanacije.

obloge cjevovoda)

SANACIJA ELEMENATA SUSTAVA (OKNA, SLIVNICI I RESETKE)

Sanacija kanalizacijskih revizijskih okana (armiranobetonskih) izvodi se metodom injektiranja (u sklopu sanacije cjevovoda).Prije postupka, potrebno je pripremiti zidove okna visokotlacmm (do 700 bara) ispiranjem. Nakon sto je dionica (cjevovod i okna) pripremljena, pristupa se injektiranju dvokomponentnom smjesom silikata (prije opisan postupak).

Postojece kisne resetke su dosta ostecene (prema CCTV snimku, ima jako puno pukotina, spojevi sa oknima su izvedeni lose) te se mijenjaju novima. Obzirom na tesko opterecenje (kamioni) koristiti ce se prefabricirana monolitna (s neodvojivom resetkom) resetka za tesko opterecenje. Linijska resetka je prefabricirani element (kao ACO DRAIN MONOBLOCK RD200 sustav ill jednakovrijedan proizvod), izraden iz polimer betona. Svjetla sirina kanala je 200 mm, gradevinska sirina 250 mm, gradevinska duzina 100 cm. Kanalski elementi su izvedeni u kontinuiranom padu (pad prometnice) sa slivnickim elementom na rubu polja(4 slivnika u kutovima oko objekta te po 1 na svakoj resetki pored benzinske). Kanal se izvodi polaganjem na betonsku podlogu C30/37 debljine sloja 20 cm, bocno kanal zaloziti betonom. Gornji rub resetke se izvodi u razini 2 - 5 mm ispod kote gotove zavrsne okolne povrsine. Obzirom da je resetka u prometnoj povrsini izlozenoj kloridima, betonska podloga i obloga (radi jednostavnosti) trebaju biti od betona C30/37, klasa izlozenosti XC4, XF2; klasa kolicine klorida Cl 0,40; vodonepropusnost VDP2 (dop. prosjecni prodor vode 30 mm); otpornost na smrzavanje i soli za odmrzavanje (prema HRN CEN/TS 12390-9) MS28 (razred - br. ciklusa).Sama instalacija resetke predvidena je bez potrebe za dodatnim asfaltiranjem (betonska obloga izvodi se do povrsine platoa, u siri do zapilavanja asfaltne povrsine).Sabirni slivnik izraden je od polimernog betona, s odvodom DN 200, svijetle sirine sabirnika 200 mm, gradevinske sirine 272 mm, gradevinske visine 65 cm, duljine 50 cm. Od sabirnog slivnika do spoja na revizijsko okno kanalizacije polaze se PVC cijev DN 200 (SN8). Osim na poziciji postojeceg slivnika S3, koristiti ce se postojeci spojni cjevovodi, na poziciji S3, cjevovod se mijenja novim (pusta).Linijska resetka je jednodijelna lijevana konstrukcija bez spojnih fuga i resetki („resetke“ su sastavm dio tijela kanala) za razred opterecenja D 400 (400 kN).Na resetkama koje su u kontinuitetu dulje od 30 m, radi odrzavanja, ugraduju se revizijski elementi koji se postavljaju na polovici trase.

PREDMJER I TROSKOVNIK RADOVA

Svi podaci su obracunati tablicnim kalkulatorom i odmjeravanjem na racunalu.

Sve stavke predvidene troskovmkom radova treba izvesti u skladu sa "Opcim tehnickim uvjetima za radove na cestama" izdanim od tvrtke "Hrvatske ceste"d.o.o. , Zagreb 2001. godine.

Gradevina SANACIJA INTERNIH SUSTAVA ODVODNJE U COKP ‘SPLIT’ NA AUTOCESTI A1 ZAGREB-SPLIT-DUBROVNIK

TEHNICKI OPIS

U ovom projektu dati su podaci za sanaciju izvedenih sustava odvodnje ispod povrsine COKP 'Split' na autocesti A1, u Dugopolju.Ispod povrsina COKP-a (prometno-manipulativnih i zelenih) smjesteni su razdijeljeni sustavi odvodnje (poseban sustav za odvodnju cistih oborinskih voda s krovova objekata, poseban sustav za odvodnju oborinskih voda s kolnickih povrsina - 'zauljene vode' te sustava za odvodnju fekalnih otpadnih voda). Svi sustavi su izvedeni (uglavnom) od PVC cijevi okruglog presjeka koje u cvorovima imaju betonska okna 60x60 cm. Vode iz sustava odvodnje krovnih voda ispustaju se po terenu bez prethodnog tretmana (u vise tocaka) dok se zauljene vode (s prometnih povrsina) odvode u sustav oborinske odvodnje autoceste (cvor Dugopolje) te se nakon prociscavanja na separatoru (M909) ispustaju u lagunu 'Koznjak'.Fekalne otpadne vode se, ovisno o objektu, odvode sa dva podsustava - uz upravnu zgradu (juzni rub parcele) do uredaja koji je izvan funkcije (biodisk 'Korona') i dalje u sabirnu jamu i uz zgradu novih ureda (sjeverni kut parcele) do uredaja za prociscavanje 'Clear Rex 4-50ES' koji jos nije u funkciji (sluzi kao ’sabirna jama’). Uredaj uz upravnu zgradu ce se deinstalirati (zadrzava se rjesenje s zadriavanjem vode u sabirnu jamu 1 njenim periodickim praznjenjem).

Cjevovod krovne oborinske odvodnje polozen je uz objekte (prikuplja vertikale krovnih odvodnji) te prikupljene oborinske vode preko ispusta odvodi u okolis. Ukupna duzina cjevovoda je oko 150 m a izveden je od PVC cijevi profila 110 - 200 mm. Medusobni spojevi cijevi su izvedeni na naglavak, a spojevi cijevi i revizijskih okana izvedeni su „in situ" (postavljanjem cijevi u zid okna prije betoniranja). Revizijska okna su armiranobetonska dimenzija 600x600 mm sa oblikovanom betonskom kinetom. Okna su izvedena lose (vidljiva je segregacija betona na zidovima, kako nisu koristene spojnice za izvedbu spoja cijevi i okna, svi spojevi nisu vodonepropusni), a zatvorena su lijevanozeljeznim poklopcima dimenzija 600x600 mm.

Cjevovod fekalne odvodnje nalazi se u zemljanoj povrsini sa jugozapadne strane upravne zgrade i sjeverne strane vatrogasnog doma. Fekalne vode iz upravne zgrade transportiraju se do biodiska (biodisk 'Korona' koji je izvan funkcije), iz kojega otjecu u sabirnu jamu, koja se nalazi zapadno od upravne zgrade. Fekalne vode iz vatrogasnog doma otjecu u uredaja za prociscavanje ('Clear Rex 4-50ES' koji jos nije u funkciji - sluzi kao 'sabirna jama'), koji se nalazi sjeverozapadno od vatrogasnog doma. Vode iz uredaja, kada bude u funkciji, teku do upojnog bunara smjestenog na sjevernom kutu parcele.Ukupna duzina cjevovoda je 55 m, cjevovodi su izvedeni od PVC cijevi profila 120 - 200 mm (spojevi cijevi i cijevi izvedeni su na naglavak).Revizijska okna su armiranobetonska dimenzija 600x600 mm, kao i okna odvodnje krovnih voda, izvedena su lose (nisu vodonepropusna).

Cjevovod zauljene oborinske odvodnje polozen je ispod prometnih povrsina COKP-a Split. Njime se sakupljaju oborinske (zauljene) vode (preko linijskih resetki i slivnika), koje se odvode na separator izveden u sklopu odvodnje autoceste A1 (cvor Dugopolje). Separator je smjesten jugozapadno od COKP-a (na 'suprotnoj strani’ pristupne prometnice za ulaz na autocestu), vode iz njega, nakon prociscavanja, idu u lagunu 'Koznjak'.Cjevovodi su izgradeni od cijevi iz razlicitih materijala (PVC DN 110 - 200 mm, AC DN 300, 400 i 400 mm te PP DN 430, 530 i 670 mm). Ukupna duzina cjevovoda je oko 455 m.Sve cijevi (spojevi cijevi i cijevi) izvedeni su na naglavak, a spojevi cijevi i revizijskih okana su izvedeni ,,in situ" (bez koristenja prijelaznih elemenata u betonskim oknima).Revizijska okna su armiranobetonska dimenzija 600x600 mm (cjevovodi na platou COKP-a), 1380x1380 mm (okno ROM-909) te prefabricirana okna DN 1000 (RO1490 i 1491). Armiranobetonska okna zatvorena su lijevanozeljeznim poklopcima dimenzija 600x600 mm i izvedena su (kao i ostala AB okna) lose (vodopropusna su). Prefabricirana okna zatvorena su okruglim poklopcima DN 600 mm i zadovoljavaju po pitanju vododrzivosti. Okno RO1490 ima 'asfaltiran' poklopac te ga je potrebno postaviti na kotu uredenog platoa kako bi se omogucio ulazak u njega (revizija sustava).

Slivnici su izvedeni od azbest-cementnih cijevi DN 300 mm i polipropilenskih cijevi PP DN 350 mm, prekriveni su lijevanozeljeznim resetkama 400x400 mm, spojne cijevi do okana su od PVC-a (nisu koristeni spojm element! pa su slivnici vodopropusni).Linijske resetke su izradene od polimerbetona, dimenzija 200x190 mm, zatvorene su lijevanozeljeznim resetkama. Tijela resetki imaju dosta ostecenja (pukotine, lomovi i urusenja) a same resetke (sustav ucvrscenja) su ostecene (iskocile iz lezista). Spojevi resetki i okana su izvedeni „in situ“ (bez koristenja spojmca) te su resetke vodopropusne. Ukupna duzina linijskih resetki je oko 192 m.

Postojeci sustavi odvodnje snimljeni su CCTV-om ('Ispitni izvjestaj 162-2015-Z.V.' izrada ’Goran i Zoran d.o.o.', Solin 2015 g.) a provjera vodonepropusnosti sustava napravljena je 2016 ('Komunahje Hrgovcic d.o.o.').

Shodno ispitivanjima, izvesti ce se sanacija sustava (cjevovodi, okna, resetke i slivnici) kako bi se isti doveli u stanje potpune funkcionalnosti (vododrzivosti u skladu sa normom HRN EN 1610:2015). Osim toga, izvodi se i deinstalacija postojeceg biodiska koji nema funkciju.

Kako su izvedeni cjevovodi preblizu postojecim objektima ili se nalaze u kolnim povrsinama na kojima se mora osigurati nesmetano odvijanje prometa, za sanaciju cjevovoda, primijeniti ce se 'bezrovne metode' (metode bez kopanja).

SANACIJA CJEVOVODA

Najpogodnije rjesenje za sanaciju cjevovoda je metoda sanacije bez iskapanja, tj CIPP ('cured- in-place-pipe') metoda za cjevovode vecih profila (DN 300 i vise) i metodom injektiranja (istovremeno se izvodi sanacija cijevi i okana) za cjevovode manjih profila s ostecenim oknima. CIPP metoda je postupak kojim se fleksibilna cijev od tkanine (tzv. carapa) presvucena slojem termostabilizirajuce smole uvlaci u postojeci cjevovod te se formira i otvrdnjuje na mjestu ugradnje. Smole kojim je natopljena cijev od tkanine sadrze nesaturirani poliester, vinil ester i epoksi, koji su redom otporni na otpadne vode.Prema nacinu uvlacenja nove cijevi u staru, najcesce koristena je metoda 'izvrnute cijevi'.

Metoda koristi tlak vode ili zraka za uvlacenje nove cijevi po principu izvrnute carape. Nakon sto se cijev uvuce, zagrijavanjem zraka ili vode, smola u oblozi se skruti 1 stvori cvrstu vezu izmedu stare i nove cijevi.

Cijev sanirana CIPP metodom ima bolja fizikalna svojstva (veca otpornost na savijanje, manji otpor pri protjecanju fluida radi glatke unutamje stjenke, neprekidnost cijevi izmedu revizijskih okana), te je vodonepropusna.

Cijevi vecih profila (AC - cijev 1, 2 i 3) izvedene sa prefabriciranim oknima saniraju se ovom metodom (nije potrebna sanacija okana).

Slika 1 - Prikaz postupka CIPP metodom

oznaka cijevi DN matenjai L stanje vodonepropusnost sanacija metoda opis (polozaj) napomena (CCTV mspekctja)

CIJEVI 450 AC 27 2 manja ostecenja pusta da bezrovna na ufazu u parkiraliste

CIJEV 2 400 AC 26 8 veca ostecenja pusta da bezrovna na ulazu u COKP urusenje na 5 91 6 7, pukoti na na 6 5

CIJEV 3 300 AC 12 2 veca ostecenja pusta da bezrovna prometmca u COKP pukotina po obodu cijevi na 8 0 m

CIJEV 4 120 PVC 13 5 veca ostecenja pusta da bezrovna uzobjekt urusenje na 0 90 m

CIJEV 5 120 PVC 12 veca ostecenja pusta da bezrovna uz objekt korijenje na 0 30 m od ROOl 1

CIJEV 6 200 PVC 8 veca ostecenja pusta da kopanje uklanjanje biodiska pukotina na 1 Si urusenje na 14m

CIJEV 7 200 PVC 19 2 veca ostecenja pusta da bezrovna benzinska postaja

CIJEV 8 120 PVC 3 veca ostecenja pusta da bezrovna uz objekt pukotina i urusenje na 2 1 m od R005

CIJEV 9 150 PVC 92 veca ostecenja pusta da bezrovna prometmca u COKP pukotina i urusenje na 3 Om od R03

CIJEV 10 200 PVC 24 veca ostecenja pusta da kopanje uzlmijsku resetku

CIJEV 11 160 PVC 13 1 veca ostecenja pusta da bezrovna cijev prije ispusta po terenu pukotina i urusenje na 3 5 m

CIJEV 12 120 PVC 18 9 veca ostecenja pusta da bezrovna cijev prije ispusta po terenu dno cijevi perforirano (7 4-15 1m)

Tablica 4 - Prikaz cjevovoda na kojima se izvodi sanacija

Prije izvedbe sanacije potrebno je ispitati stanje atmosfere u pristupnim sahtama i cijevi kako bi se utvrdilo postojanje otrovnih i zapaljivih para ili manjak kisika. Nakon sto su uklonjene sve sigurnosne zapreke nastavlja se s ciscenjem kanalizacijske cijevi upotrebom visokotlacnih, vodom pogonjenih alata (kanal-jet) kako bi se uklonili svi kruti ostaci unutar cijevi.Dionica predvidena za saniranje iskljucuje se iz redovnog rada cime se omogucuje nesmetano obnavljanje, te nesmetan rad kanalizacije za vrijeme izvodenja obnavljanja. Fleksibilna cijev se potom invertira u postojecu cijev kroz postojecu sahte primjenom hidrostatskog tlaka vode. Postojeca cijev pritom sluzi kao vodilica za fleksibilnu cijev.

Po zavrsetku inverzije fleksibilne cijevi u postojecu cijev slijedi postupak otvrdnjavanja cijevi toplom vodom (ili zrakom). Upotrebom termoenergetske jedinice voda se zagrijava na potrebnu temperaturu i cirkulira sve dok fleksibilna cijev u potpunosti ne otvrdne.

Metoda injektiranja primjenjuje se za brtvljenje propustanja u cijevima manjih profila (do DN 300), spojeva cijevi i oknima (slivnicima) za pukotine sirine maks. do 5 mm. Sredstvo za injektiranje (brtvljenje) sastoji se od kemikalija baziranih na silikatima (dvokomponentna smjesa), koji na mjestima prodora ili istjecanja vode u cijev stvaraju s okolnim materijalom trajnu, vodonepropusnu i cvrstu masu ('gel') koja sprjecava infiltraciju odnosno eksfiltraciju vode.Neovisna laboratorijska istrazivanja pokazala su kemijsku stabilnost, cvrstocu i nepropusnost konglomerata koji nastaju mijesanjem sredstva za injektiranje, pijeska i drugog granuliranog materijala od kojeg se izraduje posteljica cijevi i nasip. Kemijske komponente su bezopasne za okolis.

Prije postupka sanacije, na temelju rezultata inspekcije, izracunaju se potrebne kolicine sredstva za injektiranje (povrsine koje je potrebno sanirati). Moguce kolicine gubitka sredstva za ubrizgavanje procjenjuju se prema vrsti i opsegu ostecenja ili se odreduju na temelju rezultata ispitivanja propustanja vode.Sami postupak provodi se na pripremljenoj dionici cjevovoda koji se sanira (dionicu se ispere snaznim mlazovima vode, cepovima se zatvore kanali nizvodno i uzvodno, te svi lateralni kanali, a postojeci dotok otpadne vode usmjeri se crpkama obilazno) tako sto se u ispraznjene kanale ulije iz vozila- cisterne tekucina S1 (prva komponenta), tako da ima tlak od 1 - 1,5 m v.s. u odnosu na mjesta koja se saniraju. Tlak tjera tekucinu u pukotine i prostor oko njih koji se saturira. Gubitak tekucine se nadoknaduje dolijevanjem iz cisterne.Nakon sto se nivo tekucine ustali, visak tekucine se iscrpi nazad u cisternu i izmjeri utroseni dio. Ostatak tekucine (S1) u kanalu

’i'W?” se ispere snaznim mlazovima vode.. U ispraznjene kanale ulije se tekucina S2

(druga komponenta kojom se formira smjesa koja otvrdnjava-brtvi) koja reagira

Slika 2 - Prikaz postupka metodom injektiranja

s prije ubacenom tekucinom (S1), tvoreci cvrsti, gust i vodonepropustan gel oko pukotine i okolnog tla (slika 3).Na temelju utroska druge komponente (tekucine S2) odreduje se je li cijeli postupak potrebno provesti jos jednom. Zadnji ciklus s ubacivanjem tekucine S2 potvrduje da je uslo dovoljno materijala i da je razina tekucine u oknima stabilna.Nakon ispiranja dionice vodom obavi se kontrola obavljenog posla i uspjesnost sanacije (pregledom CCTV) te ako je 'sve uredno', slijedi pustanje u pogon sanirane dionice.Prednost se ogleda u cinjenici da se u jednom potezu rjesava glavni kanal, lateralni prikljucci i okna, dok su u ostalim tehnologijama to zasebne radnje, ne smanjuje se korisni profil cijevi, a betonske povrsine se dodatno stite od korozije organskim sumporom, stvaranjem sloja kalcijevog silikata koji se formira kao tanki film za vrijeme postupka sanacije.

Prikaz sanirane pukotine na cijevi (vidljivo je formiranje -konglomerata od gela

Cijev uz postojeci biodisk (cijev 6) mijenja se 'klasicnom metodom' (cijev se fizicki mijenja) nakon sto se iskopa/ukloni biodisk. Cijev se u postojeca okna spaja preko spojnih elemenata kako bi se osigurala vodonepropusnost spoja (ugradnju je moguce izvesti buduci da ce okna biti otkopana).Takoder, i cijev uz postojecu resetku (cijev 10) mijenja se 'klasicnom metodom’ (cijev se fizicki mijenja) nakon sto se iskopa/ukloni resetka (postojeci 'slivnik').

SANACIJA ELEMENATA SUSTAVA (OKNA, SLIVNICI I RESETKE)

Sanacija kanalizacijskih revizijskih okana (arrmranobetonskih) izvodi se metodom injektiranja (u sklopu sanadje cjevovoda).Prije postupka, potrebno je pripremiti zidove okna visokotlacnim (do 700 bara) ispiranjem. Nakon sto je dionica (cjevovod i okna) pripremljena, pristupa se injektiranju dvokomponentnom smjesom silikata (prije opisan postupak).

Okno R01490 (azbestcementno) ima 'prekriven' (asfaltiran) poklopac te ga je potrebno postaviti na kotu uredenog platoa kako bi se omogucio ulazak u njega (revizija sustava). Izravnanje (nadvisenje) poklopca izvodi se betonom. Pn sanaciji, radove izvoditi pazljivo kako bi se postojeci poklopac (posebno okvir) sacuvao od ostecenja radi naknadnog koristenja. Ako je poklopac u losem stanju, potrebno ga je zamijeniti novim.

Postojece kisne resetke su dosta ostecene (prema CCTV snimku, ima jako puno pukotina, spojevi sa oknima su izvedeni lose) te se mijenjaju novima. Obzirom na tesko opterecenje (kamioni) koristiti ce se prefabricirana monolitna (s neodvojivom resetkom) resetka za tesko opterecenje. Linijska resetka je prefabricirani element (kao ACO DRAIN MONOBLOCK RD200 sustav ili jednakovrijedan proizvod), izraden iz polimer betona. Svjetla sirina kanala je 200 mm, gradevinska sirina 250 mm, gradevinska duzina 100 cm. Kanalski elementi su izvedeni u kontinuiranom padu (pad prometnice) sa slivnickim elementom na rubu polja(4 slivmka u kutovima oko objekta te po 1 na svakoj resetki pored benzinske). Kanal se izvodi polaganjem na betonsku podlogu C30/37 debljine sloja 20 cm, bocno kanal zaloziti betonom. Gornji rub resetke se izvodi u razini 2 - 5 mm ispod kote gotove zavrsne okolne povrsine. Obzirom da je resetka u prometnoj povrsini izlozenoj kloridima, betonska podloga i obloga (radi jednostavnosti) trebaju biti od betona C30/37, klasa izlozenosti XC4, XF2; klasa kolicine klorida Cl 0,40; vodonepropusnost VDP2 (dop. prosjecni prodor vode 30 mm); otpornost na smrzavanje i soli za odmrzavanje (prema HRN CEN/TS 12390-9) MS28 (razred - br. ciklusa).Sama instalacija resetke predvidena je bez potrebe za dodatnim asfaltiranjem (betonska obloga izvodi se do povrsine platoa, u siri do zapilavanja asfaltne povrsine).Sabirni slivnik izraden je od polimernog betona, s odvodom DN 200, svijetle sirine sabirnika 200 mm, gradevinske sirine 272 mm, gradevinske visine 65 cm, duljine 50 cm. Od sabirnog slivnika do spoja na revizijsko okno kanalizacije polaze se PVC cijev DN 200 (SN8). Osim na poziciji postojeceg slivnika S3, koristiti ce se postojeci spojni cjevovodi, na poziciji S3, cjevovod se mijenja novim (pusta).Linijska resetka je jednodijelna lijevana konstrukcija bez spojnih fuga i resetki („resetke“ su sastavni dio tijela kanala) za razred opterecenja D 400 (400 kN).Na resetkama oko objekta se, radi odrzavanja, ugraduju revizijski elementi koji se postavljaju na polovici trase (4 elementa na svakoj strani objekta).

Postojeci slivnici su vodopropusni, obzirom da se radi o 'poluprefabriciranim' elementima, moguca mjesta propustanja su spoj tijela sa odvodnom cijevi i spoj sa plocom koja je na dnu slivnika. Slivnici su izradeni od PVC-a te se mjesta spojeva, nakon ciscenja trebaju sanirati (kao i okna) metodom injektiranja.

Postojeci biodisk uredaj (koji se ne koristi) se deinstalira (uklanja). Uredaj je instaliran u zelenu povrsinu na zapadnom kutu parcele, pokriven sa poklopcima od inox-a. Postojeca gradevina je 'celicni tank' tlocrtnih dimenzija oko 4x2 m, dubine oko 2.5 m i u potpunosti se uklanja a na njeno mjesto instalira se djev koja 'premostava' ulaz i izlaz. Fekalna kanalizacija se iskljucuje iz redovnog rada cime se omogucuje nesmetano izvodenje radova na uklanjanju. Slijedeci korak je praznjenje i ispiranje (ciscenje) uredaja te vizualna kontrola stanja radi procjene da li ga je moguce izvaditi 'u komadu'. Nakon toga treba poceti s iskopom ('oslobadanjem') samog tanka te njegovim utovarom (ako nije strukturno ostecen korozijom) na vozilo 1 odvozom. Ako je uredaj ostecen, biti ce ga potrebno rastaviti i izrezati prije utovara. Nakon uklanjanja uredaja, losi cjevovod (cijev 6) se zamjenjuje novim a gradevna jama se zatrpava (materijalom iz iskopa i kamenim materijalom iz pozajmista). Na vrhu jame potrebno je zadnjih 20 cm zasuti humusom kako bi se zelena povrsina dovela u 'uredno stanje'.

Uredaj za prociscavanje na sjevernom rubu parcele (uz vatrogasni dom) je potrebno staviti u pogon. Prije instalacije/pustanja u pogon, potrebno je ocistiti rezervoar (koji trenutno sluzi kao sabirna jama). Nakon sto se uredaj instalira/ukljuci potrebno je izvoditi kontrolu (uzorkovanje i analizu putem ovlastene tvrtke) otpadne vode (ulazne i izlazne) te rezultate analize ('dokaz o funkcioniranju' uredaja) dostaviti Hrvatskim vodama, VGO Split nakon cije potvrde ce biti moguce ispustanje prociscene vode u upoj.

PREDMJER I TROSKOVNIK RADOVA

Svi podaci su obracunati tablicnim kalkulatorom i odmjeravanjem na racunalu.

Sve stavke predvidene troskovnikom radova treba izvesti u skladu sa "Opdm tehmckim uvjetima za radove na cestama" izdanim od tvrtke "Hrvatske ceste"d.o.o. , Zagreb 2001. godine.

PREFABRICIRANA KlSNA RESETKA

=o

MOQQQBDIul

POPRECNIPRESJEK . 250

, 46 tlocrt

It*-eiododododddodddoqJ

«£ dDDDdODDdODOdOODoIs|

SLIVNIK ZA KISNU RESETKU RD200

NACRT POPRECNIPRESJEK AKSONOMERTIJSKI PRIKAZ

ROV KANALIZACIJSKOG CJEVOVODA

DN 200

HRVATSKE MJTOCESTE d.o.o. IBMNATJEdAJNA dokumentacija 63115389SANACIJA INTERNIH SUSTAVA ODVODNJE U COKP ‘SPLITNA AUTOCESTl A1 ZAGREB-SPLIT-DUBROVNIK

SSJSSotISS?1 GRADEV1NSKI PROJEKT SANACIJE SUSTAVA cue* GutcvMh ODVODNJE U COKP ‘SPLIT

DETALJI

uvuiViKo.vouiiiixi iac-mw wuv*Ante RadiillpUnnal. iZE?*OvnlliM WirJt'ruin-’i.M

__

1:10,1:20

ozujak2018.

73140-003/18’ 2.

IGH-A1-IZP-008/18 -2-0