Tehnika Pedicije u Uvozu, Izvozu i Tranzitu

UNIVERZITET U SARAJEVUFakultet za saobraćaj i komunikacije

SEMINARSKI RAD IZŠPEDITERSKOG POSLOVANJA

Tema:

Tehnika špedicije u uvozu, izvozu

i tranzitu

Studenti: Profesor:Huber Tarik V.prof.dr. Alija Behmen

Sarajevo, Novembar 2009. godine

Pupalović Semir Viša asistentica: V.asis.mr. Azra Ferizović SADRŽAJ

UVOD..............................................................................................................................................21. IZVOZ ROBE.........................................................................................................................3

1.1. Izvoz robe morskim brodom..........................................................................................3

1.2. Izvoz robe kontinentalnim vozilima...............................................................................4 2. UVOZ ROBE...........................................................................................................................6

2.2. Uvoz robe morskim brodom............................................................................................6 2.3. Uvoz robe kontinentalnim vozilima................................................................................8

3. TRANZIT ROBE.......................................................................................................................94. ZAKLJUČIVANJE UGOVORA O UVOZU, IZVOZU I TRANZITU ROBE.....................105. ZNAČENJE IZRAZA UKRCAJ, ISKRCAJ I PREKRCAJ..................................................11

6. OBAVEZE, PRAVA I ODGOVORNOSTI ŠPEDITERA U POSEBNIM SLUČAJEVIMA UVOZA, IZVOZA I TRANZITA ROBE................................................................................11

6.1. Otprema, doprema ili provoz robe s fiksnom naknadom..............................................116.2. Zbirna otprema, doprema ili provoz robe......................................................................126.3. Kada se spediter javlja u funkciji operatora cjelokupnog pevoznog pothvata..............126.4. Kada spediter sam obavlja prevoz robe ili druge poslove.............................................12

ZAKLJUČAK…………………………………...………………………….…….................…..13LITERATURA………………………………………………………………………….........….14

1

UVOD

Zadaci špeditera su vrlo slični u izvršenju uvoza, izvoza i tranzita robe u užem smislu, ali zbog određenih specifičnosti posebno će se analzirati ti zadaci. Špediciju obavlja špediter - privrednik, pravna ili fizička osoba koja se isključivo bavi organizacijom otpreme robe svojih komitenata pomoću vozara i drugim poslovima koji su s tim u vezi, kako na domaćem tako i na međunarodnom planu. Nakon prihvata robe od nalogodavca, špediter organizira i predaje robu na otpremu, odnosno dopremu, odnosno provoz.

Koriste se prijevozna sredstva iz različitih prometnih grana (prijevoz morskim ili kopnenim vozilima), a zadaci koje špediter obavlja u ovom koraku su: održavanje veze sa brodarom radi pravodobnog postavljanja broda na ukrcaji izdavanje naloga za ukrcaj, pregled broda, osiguranje pravodobne dostave robe pod brod, kontrola podataka u vezi s ukrcajem robe.

Zadatak tehnike špedicije je osiguranje ispravnog načina utovara u vozila, ispunjavanje i podnošenje vozaru teretnog lista ako se radi o otpremi kopnenim putem.

Kod dopreme robe špediter prima izvještaj o prispijeću broda i o pripravnosti za predaju tereta te preuzima teret kod brodskog prijevoza uz potrebnu kontrolu tereta. Špediter je dužan izvršiti zaprimanje teretnice od brodskog agenta ako se radi o otpremi brodom, ili narudžba vozila, osiguranje pravovremenog raspolaganja prijevoznog sredstva za utovar.

2

1. IZVOZ ROBE

Nakon izvršenog prihvata robe, špediter organizira izvoz robe predhodno odabranim prijevoznim sredstvom. S obzirom na to odabrano sredstvo, mogu se razliovati dvije osnovne vrste izvoza: izvoz morskim brodom i izvoz kontinentalnim vozilima.

1.1. Izvoz robe morskim brodom

U organiziranju izvoza robe morskim brodom, špediter nakon izvršenog doziva robe i zaključenja brodskog prostora (bukiranja) – izvršava brojne zadatke, a najvažniji jesu:1

Biti u stalnoj vezi s brodarom i njegovim agentom radi pravovremenog postavljanja broda pod ukrcaja.

Pravovremeno izdati nalog ukrcaja. Nakon postavljanja broda pod ukrcaj, špediter se pojavljuje kod brodskog agenta kao predstavnik naručitelja i nastupa kao krcatelj koji predaje teret brodu.

U svojstvo krcatelja, pregledati brod i utvrditi da li su skladišta čista i uređena za prihvat tereta prema ugovoru o prijevozu.

Organizirati pravovremenu dostavu robe pod brod. Predati robu brodu. Špediter je prema odredbi FAS (free alongside ship) dužan predati

robu „uz bok broda (ispod čekrka) na ukrcajnom mjestu, u ugovorenoj luci ukrcaja, na način uobičajen u toj luci, ugovorenog dana ili u ugovorenom roku...“ , a prema odredbi FOB (free on board) dužan je predati robu „u brod, u ugovorenoj luci ukrcaja, na način uobičajen u toj luci, ugovorenog dana ili u ugovorenom roku... (...svi troškovi i rizik za robu prelaze s predavatelja na kupca u trenutku stvarnog prelaska robe preko brodske ograde...)“, i to u stanju u kojem je primio od nalogodavca.

Kontrolirati podatke u vezi s ukrcajem robe. Radi toga špediter prisustvuje izradi vremenske tablice (time sheet) iz koje se vidi kako je ukrcaj tekao i da je brod ukrcao teret u okviru stojnica, odnosno da li je pao u prekostojnice ili ušteđeno na vremenu za što brod treba eventualno platiti dispeč (dispatch money). Špediter može staviti prigovor i zahtjevati provjeru ako smatra da vremenska tablica nije pravi izraz radnog vremena utrošenog za ukrcaj robe u brod.

Primiti teretnicu od brodkog agenta. Teretnica (Bill of Landing) se izdaje na temelju časničke potvrde. Ako ta potvrda sadrži neopravdane primjedbe, špediter je dužan prije odlaska broda riješiti sporna pitanja.

1 R. Zelenika: MEĐUNARODNA ŠPEDICIJA, Ekonomski fakultet, Zagreb, 1996. godine

3

Ukrcaj robe u brod obavlja slagač (stivator). Za razliku od slagača, špediter izvršava brojne zadatke u vezi s ukrcajem robe u brod, odnosno u vezi s izvozom robe morskim brodom. Najracionalniji i najekonomičniji način krcanja masovnih tereta je izravan ukrcaj iz kopnenih prijevoznih sredstava u brod. Međutim, generalni teret se obično krca u brod posredstvom skladišta.

Zadaci su lučkog špeditera u otpremi robe morskim brodom naročito važni sa stajališta priljeva rasutog tereta u luku, jer priljev kopnenih vozila s teretom treba sinhronizirati tako da ne dođe do zastoja u ukrcaju tereta. Prevelik priljev stvara brojne poteškoće u uputnoj željezničkoj stanici, a premalen priljev usporava ukrcaj u brod. Od stepena koordinacije svih učesnika u lučkom sistemu, direktno zavisi brzina, sigurnost i racionalizacija izvoza robe u užem smislu. Kod izvoza generalnog tereta ne može se uvijek prilagoditi priljev tereta s dolaskom broda u luku, ali će špediter u svakoj prilici nastojati da takav pravovremeno stigne u lučko skladište prema kojem on nastupa kao dostavljač, tj. osoba koja je isključivo ovlaštena da njime raspolaže.

Izvoz robe morskim brodom neizbježno dovodi lučkog špeditera u pravno ekonomske odnose s brojnim učesnicima, a naročito u odnose prema brodaru, brodskom agentu, slagaču, skladištaru itd., što se može uočiti s pomoću špediterske „spirale“ pri organiziranju izvoza robe preko morske luke.2

1.2. Izvoz robe kontinentalnim vozilima

Ako se roba izvozi kontinentalnim vozilima (željezničkim vagonima, kamionima, brodovima unutrašnje plovidbe), glavni su zadaci špeditera:

naručiti vozila i pri tome voditi računa da ona budu povoljna za prijevoz određene robe, poduzeti sve potrebne radnje da vozila budu na vrijeme postavljena i spremna za utovar

robe koja se izvozi, poduzeti sve potrebne radnje da se pravovremeno uveze roba do vozila i da se stručno

utovari u vozila, ispuniti i podnijeti vozaču teretni list na potvrdu.

Smatra se da je predajom prevozitelju izvršena predaja stvari.


4

Legenda:3

1. Proizvođač2. Izvoznik3. Izvoznikova banka4. Kopneni vozar od proizvođača do ukrcajne luke5. Slagač (stivator) i skladištar u ukrcajnoj luci6. Međunarodni prometno-pomorski agent7. Izvoznikov osiguravatelj8. Sanitarna služba9. Fitosanitarna služba10. Veterinarska služba11. Carinska služba12. (Po)morski brodar13. Primatelj (kupac, uvoznik, potrošač) robe

2. UVOZ ROBE


5

64135 8 127911

2 10

ŠPEDITER

13

Jedan je od osnovnih zadataka međunarodnog špeditera da organizira uvoz robe iz inozemstva. Izvršavanju toga zadatka postupit će analogno načinu koji vrijedi za organizaciju izvoza robe u inozemstvu. Ako u izvoznom mjestu u inozemstvu nema vlastitu organizacijsku jedinicu (npr. predstavništvo, predstavnika i sl.), provjerit će posao izvoza robe iz inozemstva svojoj poslovnoj vezi u inozemstvu, koja će se u tom slučaju pojaviti u funkciji drugog špeditera, odnosno međušpeditera.

Kada roba iz uvoza prispije u zemlju, odnosno odredišnu luku ili pristanište ili uputnu stanicu, špediter redovito izvršava brojne zadatke. S obzirom na prijevozno sredstvo kojim je roba uvezena u zemlju, mogu se razlikovati dvije osnovne vrste uvoza: uvoz morskim brodom i uvoz kontinentalnim vozilima.

2.1. Uvoz robe morskim brodom

Kada roba prispije morskim brodom u zemlju, špediter izvršava brojne zadatke, a najvažniji jesu:4

Prima izvještaj o prispjeću broda i o pripravnosti za predaju tereta („pismo spremnosti“, „letter of readiness“). U pomorskom saobraćaju „zapovjednik broda dužan je obavijestiti krcatelja pismeno da je brod spreman za ukrcavanje i iskrcavanje („pismo spremnosti“). U praksi tu obavijest daje brodski agent špediteru kao imatelju, odnosno primatelju tereta. Pismo spremnosti ne predaje se ako brod plovi u linijskoj plovidbi, jer je njegov dolazak najavljen u redu plovidbe. Međutim, brodovi slobodne plovidbe dužni su prijaviti svoj dolazak u luku.

Preuzima (prihvaća, prima) teret. Brodar je dužan predati teret primatelju u luci odredišta, odnosno ovlaštenom imatelju teretnice.

On, zapravo, predaje teret špediteru kao predstavniku vlasnika tereta koji nastupa svojstvu primatelja. Da bi mogao preuzeti teret s broda, špediter mora teretnicu vratiti brodaru i udovoljiti svim obavezama koje proizilaze iz teretnice. U zamjenu za teretnicu dobiva od brodskog agenta „delivery order“ (nalog za predaju tereta) na temelju kojega brod, putem svojega slagača, predaje robu špediteru. Ako špediter, međutim, nema teretnicu, a ima dovoljno dokaza da su teret i vozarina plaćeni, ili ako se radi o teretu kojega bi uskladištavanje znatno otežalo i poskupilo manipuliranje i prijevoz (teška koleta, masovni teret), špediter će pružiti agentu jamstvo (jamčevo pismo) za sve troškove i posljedice koje nastanu iz predaje robe i na temelju toga jamstva tražiti tražit će predaju robe. Brodski agent može, ali ne mora odobriti predju tereta na


6

temelju pruženog jamstva. Ako špediter ne ponudi jamstvo, ali agent odbije predju robe na temelju ponuđenog mu jamstvam agent će u svoje ime uskladištiti teret u javna skladišta, gdje će biti uskladišten sve ok se ne prijavi imatelj teretnice. Teret se s broda, u pravilu, preuzima pod vitlom. Najčešći je slučaj da se generalni teret preuzima putem lučkih skladišta.

Utvrđuje stanje robe. U najviše slučajeva teret se preuzima s broda pod vitlom. Zbog toga se i pismeni prigovori zbog oštećenja ili manjka tereta stavljaju još dok se roba nalazi uz bok broda, tj. odmah prilikom preuzimanja robe, a ako tako primatelj tereta ne postupi, predpostavlja se, dok ne dokaže suprotno, da mu je teret predan onako kako je naznačen u teretnici.

Ako oštećenje ili manjak nisu vidljivi pri preuzimanju robe, primatelj tereta može staviti pismeni prigovor zbog oštećenja ili manjka u roku od tri dana od dana preuzimanja tereta. Smatra se da su navodi primatelja u pismenom prigovoru istiniti dok brodar ne dokaže suprotno. Brodar i primatelj, pri iskrcavanju i predaji tereta mogu zajednički utvrditi da postoji oštećenje i manjak tereta, pa u takvim slučajevima nije potrebno stavljanje prigovora. Ako brodar, odnosno njegovagent prizna navode prigovora, stavlja se zapisnik i na taj se način stvara osnova za traženje i naplatu štete. U protivnom slučaju špediter će uložiti brodaru i pismeni protest kojim najavljuje da će naknadno postaviti odštetni zahtjev. Ulaganjem protesta špediter osigurava svom nalogodavcu pravo podnošenja odštetnog zahtjeva, i na brodaru leži teret dokazivanja da za štetu nije odgovoran. Špediter će u dogovoru s nalogodavcem angažirati i osigurateljeva havarijskog komesara koji će sastaviti havarijski zapisnik. Na temlju havarijskog zapisnika, police osiguranja i drugih dokaznih isprava, nalogodavac postavlja odštetni zahtjev prema osiguratelju, ako on odgovara za dotičnu štetu prema polici osiguranja ili prema brodaru.5

Kontrolira podatke u vezi s iskrcajem robe. Sva problematika vremenske tablice (time sheet) i stavljanja prigovora na nju vrijedi analogno i kod izvoza i kod uvoza robe morskim brodom.

Špediter svoje ekonomskopravne odnose s brodskim slagačem regulira na isti način kao i kod izvoza robe. On je koordinator brojnih aktivnosti u vezi s prekrcajem i prijevozom robe uvezene u morksu luku. U uvozu masovnog tereta špediter će organizirati iskrcaj tereta direktno iz broda u kontinentalna prijevozna sredstva, i u tom slučaju unaprijed mora osigurati sonhroniziranu dostavu praznih vagona i kamiona uz bok broda. Kada se radi o uvozu generalnog tereta, a naročito o robi koja zahtjeva kvalitativno preuzimanje, sortiranje, signiranje, uzorkovanje i slične manipulacije, organizirat će iskrcaj robe putem skladišta.

Kod uvoza robe morskim brodom razlikuju se dvije osnovne radnje: iskrcaj u užem smislu i preuzimanje tereta. Iskrcaj u užem smislu predstavlja samo jednu fazu u cjelokupnom procesu iskrcaja. On obuhvata samo prebacivanje tereta iz brodskog skladišta do obale, drugog broda ili maune (teglenice ili barža (en. barge) je plovni objekt s ravnim dnom, izgrađen za prijevoz teške


7

robe). Za iskrcaj u užem smislu mjerodavan je prije svega charter-party, ako se radi o brodu slobodne plovidbe, odnosno linijski uvijeti, ako se radi o linijskom brodu. Preuzimanje tereta, tj. predaja tereta od strane brodara, odnosno prihvat tereta od strane špeditera kao primatelja (primopredaj tereta između brodara i primatelja), predstavlja dvostrani akt volje.

Kod izvoza robe morem špediter redovito nastupa prema brodaru kao krcatelj, a kod uvoza robe morem on nastupa prema brodaru obično kao primatelj tereta.

Ako se primatelj tereta ne javi, ili ako se na može pronaći, ili neće ili ne može preuzeti teret, odnosno ako se prije predaje tereta javi više zakonitih imatelja tereta, brodar je dužan tražiti uputu od krcatelja, odnosno od naručitelja. A ako tu uputu ne primi ili primljenu uputu ne može izvršiti, on može na trošak i rizik primatelja iskrcati teret i čuvati ga sam ili ga dati na čuvanje javnom skladištu ili drugoj odgovarajućoj osobi a u tom slučaju odgovara samo za njihov izbor.6

2.2. Uvoz robe kontinentalnim vozilima

Kad roba prispije kontinentalnim vozilima (željezničkim vagonima, kamionima i brodovima unutrašnje plovidbe) u zemlju, špediter izvršava brojne zadatke, a najvažniji jesu:

Prima izvještaj o prispjeću robe (avizu). Aviza predstavlja obavještenje koje jedna stranka daje drugoj stranci u vezi sa nekim događajem bitnim za zaključeni posao (obično prispeće robe, isplata, otvaranje akreditiva i sl.).7

To je izvještaj željeznica, tj. njenih odredišnih stanica, odnosno preduzeća za cestovni saobraćaj i riječnu plovidbu, tj. njezinih agencija u odredišnim pristaništima, kojim se obavještavaju primatelj o prispjeću robe. Obavijest ima najčešće pismeni oblik. Ako se radi o dopremi robe željeznicom, od trenutka uručenja obavijseti primatelju pošiljke teče rok za istovar vagonskih, odnosno rok za preuzimanje komadnih pošiljaka, s time da obavijest o prispjeću pošiljke služi primatelju kao ovlaštenje za iskupljivanje teretnog lista. Od trenutka prijema obavijesti špediter mora biti spreman preuzeti prispjelu pošiljku.

Preuzima (prihvaća, prima) robu od vozača. Utvrđuje stanje robe. Ako utvrdi oštećenje ili manjak, špediterov će postupak zavisiti o

tome kojim je prijevoznim sredstvom roba uvezena.

Ako je roba dopremljena željeznicom ili cestovnim vozilom, špediter će robu pregledati u prisustvu vozačeva predstavnika i u sporazumu s njim utvrditi štetu, odnosno manjak, o čemu se sastavlja zapisnik. Kada se radi o oštećenju robe, u zapisniku je naročito važno utvrditi uzroke štete.

6 R. Zelenika: MEĐUNARODNA ŠPEDICIJA, Ekonomski fakultet, Zagreb, 1996. godine7 www.tesped.ba/privredni-termini.htm

8

http://www.tesped.ba/privredni-termini.htm

Vozač je dužan, na zahtjev špeditera, sastaviti zapisnik o uviđaju, čiji je oblkik propisan internim željezničkim aktima. Ako se između špeditera i vozača ne postigne sporazum o obimu štete i razlozima njezinoga nastanka a roba je osigurana, špediter poziva osiguratelja ili njegova punomoćnika da odredi činjenično stanje. Zapisnici, nalazi i drugi dokumenti služe kao podloga za regres prema vozaču. Regres predstavlja pravo isplatioca da zahtjeva isplaćenu sumu od lica koje je na to obavezno po nekom pravnom osnovu (ugovoru, zakonu).8 Kada željeznica odbije sastavljanje zapisnika izviđaja, ne gubi se regres prema željeznici, ali špediter mora u takvom slučaju osigurati dokaz da željezničke službe nisu udovoljile negovu traženju da se zapisnik uviđaja sastavi. Kada se teretni list iskupljuje prije nego što je izvršena faktična predaja (istovar robe iz vagona na industrijskoj stanici), arbitraža priznaje i kućni zapisnik kao valjan dokument za traženje naknade štete od željeznice ili osiguravajućeg društva. Način rešavanja spora

predviđen ugovorom i organ koji rešava spor. Arbitraža se često koristi za rešavanje međunarodnih privrednih sporova zbog svojih prednosti u odnosu na sudove, prije svega zbog stručnosti arbitara, nepristrasnosti, brzine postupka i jednostepenosti u odlučivanju.9

Ako je roba uvezena brodom unutrašnje plovidbe, špediter će pregledati robu u prisustvu agenta riječne plovidbe i u sporazumu s njim utvrditi štetu, odnosno manjak, o čemu se sastavlja zapisnik. I u tom je slučaju važno odrediti u zapisniku uzroke štete. Ako ne postigne sporazum s agentom, špediter podnosi agenciji pismeni protest (prigovor) i poziva havarijskog komesara da utvrdi obim štete i razloge njezinoga nastanka, o čemu se sastavlja havarijski zapisnik.

3. TRANZIT ROBE

U organizaciji tranzita robe u užem smislu špediter, u pravilu, obavlja sve one brojne zadatke koje i inače obavlja u organizaciji uvozne i izvozne robe morskim brodovima i kontinentalnim vozilima. Špediter, naime, organizira uvoz tranzitne robe iz jedne zemlje, koju, nakon preuzimanja (prihvata), izvozi u drugu zemlju. On, dale, u organizaciji tranzita jedne te iste pošiljke obavlja zadatke i uvoza i izvoza. U toj organizaciji moguće su razne kombinacije prekrcaja, odnosno pretovara tranzitne robe, a najčešće su ove: prekrcaj (direktan ili indirektan – putem lučkog skladišta) iz vagona ili kamiona u morski brod, prekrcajs morskog broda u vagone ili kamione, prekrcaj s morskog broda u drugi morski brod, itd.10

Špediter obavlja sve navedene zadatke i u slučajevima: izvoza, uvoza i tranzita robe s fiksnom naknadom; zbirnog izvoza, uvoza i tranzita robe; kada i sam obavlja potpun ili djelimičan prijevoz robe koja mu je povjerena radi izvoza, uvoza ili tranzita i kada se izvoz ili uvoz obavlja kontejnerima, kontejnerskim, RO-RO ili LASH brodovima u međunarodnom multimodalnom tranzitu. Svakako da svaki od tih slučajeva ima i svoje brojne specifične zadatke, koje, međutim, špediteri kao specijalisti izvoza, uvoza i tranzita robe svim prijevoznim 8 www.tesped.ba/privredni-termini.htm9 www.tesped.ba/privredni-termini.htm10 R. Zelenika: MEĐUNARODNA ŠPEDICIJA, Ekonomski fakultet, Zagreb, 1996. godine

9



sredstvima i na svim prijevoznim putevima izvršavaju atručno i ekonomično, štiteći u svakoj prilici interese svojih nalogodavaca.

4. ZAKLJUČIVANJE UGOVORA O UVOZU, IZVOZU I TRANZITU ROBE

U organiziranju uvoza, izvoza i tranzita robe međunarodni špediteri obavljaju i poslove ukrcaja, iskrcaja i prekrcaja robe, odnosno utovara, istovara i pretovara robe. Te poslove, ustvari, špediter obično ne izvršavaju, već u najvećem broju slučajeva organiziraju njihovo izvršenje zaključivanjem ugovora sa specijaliziranim organizacijama (pravnim i fizičkim osobama). Te ugovore zaključuju najčešće „u svoje ime a po nalogu i za račun nalogodavca“. Mogu ih, međutim, zaključivati i „u svoje ime za svoj račun“, naročito u slučaju kad se pojavljuju u funkciji poduzetnika multimodalnog prijevoza (tzv. MTO) ili kada naknadu za svoje usluge ugovore kao tzv. „forfaitni“ (paušalni, fiksni) stav. Forfaitni ugovor (engl. forfait contract, njem. Forfaitsvertrag) je prodaja nedospjelih novčanih tražbina banci uz isključenje prava banke na regres prema prodavaocu, za slučaj da tražbine nisu naplative. Po svojoj pravnoj prirodi forfait je ugovor o prodaji uz isključenje odgovornosti prodavaoca za naplativost (bonitet), dok se istinitost tražbine prodavalac (forfaitist) uvijek odgovara.11 Pod forfaitnim stavom u općem smislu razumjeva se paušalni tarifni stav za skup usluga koji zamjenjuje obračunavanje pojedinih usluga po individualnim tarifnim stavovima. U špediterskom smislu pod forfaitnim stavom se razumjeva fiksni (paušalni) tarifni stav koji se ugovara za plaćanje skupa troškova i naknade za špediterske usluge u izvršavanju nalogodavčeve dispozicije.12

U vezi sa zaključivanjem ugovora o ukrcaju, iskrcaju i prekrcaju robe, kao jednom od važnijih špediterskih osnovnih poslova, potrebno je posebno izložiti važnije značajke ukrcajno-iskrcajno-prekrcajnnih operacija, posebno one koje su zajedničke za prijevoz robe svim vrstama prijevoznih sredstava. Pri tome će se obraditi posebna pažnja na: značajne izraze ukrcaj (utovar), iskrcaj (istovar) i prekrcaj (pretovar), pravovremenost ukrcajno-iskrcajno-prekrcajnih radnji i racionalizaciju ukrcajno-iskrcajno-prekrcajnih radnji.

5. ZNAČENJE IZRAZA

U stručnoj se literaturi iskristaliziralo mišljenje da za poslove kojima je riječ, s što se tiče korištenog prijevoznog sredstva, postoje dva paralelna niza izraza:

Ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj robe. Ti se izrazi upotrebljavaju ako se radi o brodovima.

11 wmd.hr/rjecnik-pojmovi-f/web/forfaitni-ugovor/12 R. Zelenika: MEĐUNARODNA ŠPEDICIJA, Ekonomski fakultet, Zagreb, 1996. godine

10

http://wmd.hr/rjecnik-pojmovi-f/web/forfaitni-ugovor/

Utovar, istovar i pretovar robe. Ti se izrazi upotrebljavaj ako se radi o kopnenim prijevoznim sredstvima.

I u kombiniranom ili multimodalnom prijevozu, tj. prijevozu vodnim i kopnenim prijevoznim sredstvima treba davati prednost izrazima ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj.

Pod ukrcajno-iskrcajno-prekrcajnim radnjama podrazumjeva se skup mjera i operacija koje stoje u vezi s prijevoznim tereta od izvoznog do odredišnog mjesta, a naročito s unosom i smještajem (slaganjem) tereta u prijevozna sredstva (ili kontejner), iznosom tereta iz prijevoznih sredstava i prijenosom tereta iz jednog prijevoznog sredstva u druga. Svaka od tih radnji predstavlja dio ukupnog prijevoznog procesa.

Pod ukrcajem (utovarom) tereta podrazumjeva se unos (smještaj, slaganje) tereta u brodska skladišta, odnosno u tovarni prostor vagona, kamiona i aviona.13

6. OBAVEZE, PRAVA I ODGOVORNOSTI ŠPEDITERA U POSEBNIM SLUČAJEVIMA UVOZA, IZVOZA I TRANZITA ROBE

Špediter ima obaveze, prava, i odgovornosti i u posebnim slučajevima izvoza, uvoza i tranzita robe koje bi se mogle sistematizirati u četiri skupine;

1) U vezi s izvozom, uvozom ili tranzitom robe s fiksnom naknadom 2) U vezi sa zbirnim izvozom, uvozom i tranzitom3) Kada se špediter javlja u funkciji operatora cjelokupnog tranzitnog pothvata4) Kada špediter sam obavlja prevoz robe ili druge poslove

6.1. Uvoz, izvoz i tranzit robe s fiksnom naknadom

Kada je ugovorom o špediciji određena jedna ukupna svota za izvršenje naloga o uvozu, izvozu i tranzitu, ona obuhvata cjelokupnu naknadu za sve usluge po osnovi špedicije, naknadu za prevoz te naknadu svih ostalih troskova. Tada špediter odgovara i za rad pevoznika i drugih osoba kojima se na temelju ovlastenja iz ugovora o spediciji koristio.

6.2. Zbirni uvoz, izvoz i tranzit robe

Špediter može u izvršavanju dobivenih naloga organizovati zbirni uvoz, izvoz i tranzit robe. Ako špediter takvom organizacijom postigne razliku u vozarini u korist nalogodavatelja, on ima pravo na posebnu dodatnu naknadu. Špediter , dakle, nema pravo na uštedu u vozarini


11

zadržati za sebe jer on obavlja poslove za račun nalogodavatelja. Suprotno takvoj zakonskoj odredbi, opći uvjeti daju špediteru pravo na uštedu u vozarini koju je ostvario organizovanjem zbirnog uvoza, izvoza i tranzita robe zadrži za sebe, ali tada nema pravo na posebnu dodatnu naknadu. Kada špediter organizuje zbirni uvoz, izvoz i tranzit robe, odgovara za gubitak ili oštećenje robe nastale za vrijeme prevoza. Špediter može komadne pošiljke uvozizi, izvoziti i provoziti u zbirnom prometu ako nije primio pismeni nalog.14

6.3. Kada se špediter javlja u funkciji operatora cjelokupnog prevoznog poduhvata

Kada se međunarodni špediter javlja u funkciji operatora međunarodnog multimodalnog prevoza (MTO), on odgovara za izbor i rad svih osoba koje je angažovao u cjelokupnom transportnom pothvatu. Takva njegova proizilazi prije svega iz Konvencije UN-a o međunarodnom multimodalnom transport, ali iz nacionalnih autonomnih pravnih akata kao npr: Općih uvjeta poslovanja međunarodnih izvoznika Hrvatske, ali i općih uvjeta poslovanja špeditera većine zemalja u svijetu a posebno evropskih špeditera15.

6.4. Kada špediter sam obavlja prevoz robe ili druge poslove

Špediter moze i sam obavljati potpuno ili djelimično prevoz robe koja mu je povjerena radi otpreme, dopreme ili provoza. Kada špediter sam obavlja pevoz ili dio prevoza, ima obaveze prava i odgovornosti pevoznika pa mu u tom slucaju pripada i odgovarajuca naknada za pevoz osim naknade za špediterske usluge oko organizovanja otpreme, dopreme ili provoza i naknade troškova oko te organizacije. Isto vrijedi i onda kada špediter obavlja i druge uobičajne ili nalogom obuhvaćene poslove (npr. poslove skladištara, poslove ambalažnih servisera, pomorskih agenata, izvršitelja ugovorne kontrole kvaliteta i kvantiteta robe i sl.)

ZAKLJUČAK

U organiziranju uvoza, izvoza i tranzita robe međunarodni špediteri obavljaju i poslove ukrcaja, iskrcaja i prekrcaja robe, odnosno utovara, istovara i pretovara robe. Te poslove, ustvari, špediter obično ne izvršavaju, već u najvećem broju slučajeva organiziraju njihovo

14 R. Zelenika: MEĐUNARODNA ŠPEDICIJA, Ekonomski fakultet, Zagreb, 1996. godine15 www.poslovniforum.hr

12

izvršenje zaključivanjem ugovora sa specijaliziranim organizacijama (pravnim i fizičkim osobama).

Špediter obavlja sve navedene zadatke i u slučajevima: izvoza, uvoza i tranzita robe s fiksnom naknadom; zbirnog izvoza, uvoza i tranzita robe; kada i sam obavlja potpun ili djelimičan prijevoz robe koja mu je povjerena radi izvoza, uvoza ili tranzita i kada se izvoz ili uvoz obavlja kontejnerima, kontejnerskim, RO-RO ili LASH brodovima u međunarodnom multimodalnom tranzitu. Svakako da svaki od tih slučajeva ima i svoje brojne specifične zadatke, koje, međutim, špediteri kao specijalisti izvoza, uvoza i tranzita robe svim prijevoznim sredstvima i na svim prijevoznim putevima izvršavaju stručno i ekonomično, štiteći u svakoj prilici interese svojih nalogodavaca.

LITERATURA

1. R. Zelenika: MEĐUNARODNA ŠPEDICIJA, Ekonomski fakultet, Zagreb, 1996. Godine2. www.poslovniforum.hr3. wmd.hr/rjecnik-pojmovi-f/web/forfaitni-ugovor/4. www.tesped.ba/privredni-termini.htm

13


http://wmd.hr/rjecnik-pojmovi-f/web/forfaitni-ugovor/

http://www.poslovniforum.hr/

14

Documents

Tehnika Pedicije u Uvozu, Izvozu i Tranzitu