Tehnologija drveta-prezentacija

A. Akvi, A. Alekovi, S. Kulenovi, A. Smaji Mainski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.

Obrada drvetaKonstrukcioni spojeviFinalna zatitaSavijanjeVisoka tehnologija u drvnoj industrijiFurniri


Mehanika obrada drvetaMehanikom obradom drveta ostaje nataknuta struktura drveta, mijenjaju se samo spoljni oblici i prvobitne dimenzije.

Dva su glavna vida mehanike obrade:

1. Obrada drveta bez deformacije (sa naruavanjem veze izmedu vlakana drveta)2. Obrada drveta deformacijom (bez naruavanja veze izmeu vlakana drveta)

Obrada drveta


Obrada drveta bez deformacije

U drvnoj industriji je zanemariva obrada sabijanja, istezanja i valjanja; jedina veoma prisutna tehnologija je tehnologija savijanja.

Obrada drveta


Obrada drveta deformacijom

Najzastupljenija tehnologija je obrada drveta rezanjem.

Obrada drveta


Rezanje

Pri obradi drveta rezanjem dolazi do razaranja veza izmedu estica drveta po zadanoj ravni i obradak se djeli na dijelove uz pojavu strugotine.

Skidanje strugotine drvo se obrauje primjenom sljedeih metoda:

Piljenjem Rendisanjem Glodanjem Buenjem Struganjem (tokarenje) Buenjem

Obrada drveta


Piljenjem

Osnovni zadatak piljenja je dobijanje grubih elemenata koji ce se dalje obraivati, na te elemente moramo da zadajemo nadmjere zbog daljeg procesa obrade.

Ovo je prva faza finalne obrade nakon primarne obrade tj. ovo je prvi korak finalizacije.Glavno obrtno kretanje izvod viesijecni alat a pomono je pravolinijsko i izvodi ga obradak. Pomono kretanje moe da izvodi i alat, a da je obradak fiksiran za stol.

Maine za ovu obradu su: stolarske trane pile, jednolisne krune pile, vielisne krune pile.

Obrada drveta


Rendisanjem

Rendisanjem postiemo baznu povrinu na osnovu koje emo da odredimo dimenzije poprenog presjeka elementa, i njihove medusobne uglove. Najei uglovi koje ivice zatvaraju jedana u odnosu na drugu je 900.Glavno obrtno kretanje izvod alat a pomono je pravolinijsko i izvodi ga obradak.Maine za ovu obradu su: debljaca, ravnalica, etverostrana rednisaljka (blanjalica).

Obrada drveta


Glodanje

Nakon sto smo definisali popreni presjek ukoliko detalj zahtjeva da se na njemu nalaze neki ljebovi, prorezi, profili itd. potrebna je operacija glodanja. Glavno obrtno kretanje izvodi viesijecni alat, a pomono kretanje je pravolinijsko ili krivolinijsko. S obzirom na mogui smjer kretanja alata i obratka razlikujemo istosmjerno ili suprotnosmjerno glodanje.Maine koje se koriste za ovu obradu: nadstolne glodalice, podstolne glodalice, karuselne glodalice, glodalice sa trnom..

Obrada drveta


Buenje

Buenje je operacija koja se izvodi za elemente veze (okovi, tiple, modanici).Pri buenju glavno kretanje izvodi alat i ono je kruno, pomono kretanje izvodi takoer alat ili obradak i ono je pravolinijsko.Maine za ovu obradu su: podstolne i nadstolne jednovretene ili vievretene builice.

Obrada drveta


Struganje (tokarenje)

Struganje koristimo ukoliko na elemenat zahtjeva da ima popreni presjek u obliku kruga, elipse, polukruga tj. da ivice poprenog presjeka nisu prave.Struganje je jako sloen proces zbog samog kretanja alata i obratka. Glavno kretanje izvodi obradak i to je kretanje kruzno, dok pomono kretanje izvodi alat i ono je pravolinijsko tj. alat se kree du ose obratka.

Obrada drveta


Konstrukcioni spojevi

Spojevi se mogu podijeliti prema razliitim kriterijima , a mi cemo ih podjeliti na 3 glavne grupe:

1. Spojevi sa ljepilom2. Spojevi bez ljepila



Prema konstrukciji kod koje se primjenjuju: Spojevikodokvirastihkonstrukcija Spojevikodkorpusnihkonstrukcija SpojeviproduavanjaPrema odnosu detalja koji se spajaju: Spojevinaravnisudar SpojevinakosisudarPrema epovima koji se koriste: Spojevisavlastitimepom Spojevisatuimepom

Spojevi kod okvirastih konstrukcija

Najei elemenat veze kod spojeva u okvir je ep na jednom od detalja a gnijezdo ili prouina na drugom detalju. Osnovna podjela je na ravni i kosi sudar - kod spojeva na ravni sudar oslonci epa izvedeni su okomito na bokove detalja, dok kod kosog sudara sa bokom detalja zatvaraju ugao od 450. Veze u okvirima mogu da budu : otkrivene polusakrivene sakrivene



Ravni sudar

Dvostruki ep i prouina Spoj sa tuim okruglim epom

ep i prouina ep gnijezdo




Spoj na kosi sudar sa tuim otkrivenim pljosnatim epom

Kosi spoj sa tuim sakrivenim pljosnatim epom u poluokruglom gnjezdu

Cijeli vlastiti pljosnati ep

Kosi spoj sa tuim okruglim epovima tiplama


Sanduasti spojevi

Najei koriteni sanduasti spoj su otkriveni grupni epovi, daju dobru vrstou ugaonog spoja a proces izrade je jednostavan te nalazi iroku primjenu kod ladica, dovratnika, sanduka i sl.Kada se od konstrukcije trae poveana svojstva onda se koristi spoj na lastin rep i epovi na kosi sudar.


Sanduasti spoj - otkriveni grupni epovi

Sanduasti spoj - otkriveni grupni epovi na lastin rep



Sanduasti spoj sa tuim okruglim epovima

Sanduasti spoj - kosi otkriveni epovi

Sanduasti spoj - otkriveni grupni epovi na lastin rep

Sanduasti spoj na kosi sudar sa tuim okruglim epovima



Spojevi proirivanja

Proirivanje je spajanje detalja po bokovima.

U praksi se primjenjuje kod masivnog drveta.Spojeve u ovoj skupini mozemo da podjelimo na spojeve samo sa ljepilom, i spojevi sa ljepilom i nekim elementom veze.

Veoma vano je kod spajanja bez elementa veze da se u cijeloj sljubnici ostvari potpuni kontakt. Ali ako nam treba vea vrstoa spoja onda moramo da koristimo elemente veze.

sa elementima veze



bez elemenata veze


Spojevi produivanja Produivanje ili sastavljanje po duini primjenjuje se radi vee iskoritenosti rezane frade. Osnovni problem koji se deava kod produavanja je smanjenje vrstoe na mjestu sastavljanja.Poveanjem povrine ljepljenog spoja poveava se plast ljepljenja i samim time vrstoa.

Spojeve produivanja mozemo podjeliti na:- spojeve sa klinastim zubcima- spojeve sa preklopom i epovima

Klinasti spojevi se najcesce koriste zbog jednostavnosti proizvodnje.



Finalna zatita

Dopunski i filmogeni materijali U povrinskoj obradi drveta (POD) se koristi itav niz razliitih materijala. Oni se razlikuju po namjeni, hemizmu, strukturi... Dijele se na filmogene i dopunske materijale. Filmogeni su oni koji formiraju dekorativno zatitne filmove a dopunski oni koji samostalno ne formiraju filmove ali se sa razliitim ciljevima dodaju pokrovnim materijalima.

U dananje vrijeme najvei dio materijala u POD je na bazi sintetskih smola, a manji dio na bazi prirodnih smola.

Openito smolama nazivamo organska jedinjenja razliitog hemijskog sastava, koja su pri sobnoj temperaturi u tvrdom stanju, a odlikuju se postepenim omekavanjem i topljenjem pri zagrijavanju u irokom dijapazonu temperatura, tj. nemaju odreenu taku topljenja.


Finalna zatita

Dopunski materijali u POD

Materijalizabojenjedrveta-Bajcevi

Za bojenje drveta se koriste materijali koji mijenjaju boju drveta, a ne sakrivaju grau i strukturu drveta i materijali koji uz promjenu boje sakrivaju grau i strukuru drveta. Prvi se preteno nazivaju bajcevima, a drugi pigmentiranim bojama. Bajcevi su rastvori prirodnih ili sintetskih boja sposobni prodrijeti u drvo na veu ili manju dubinu i pri tome se, bez sakrivanja strukture, kao rezultat neposrednog i uzajamnog djelovanja sa drvetom, vrsto fiksirati na drvetu.

Pigmenti

Pigmentirane boje su materijali koji uz promjenu boje sakrivaju grau drveta (neprozirna POD). One predstavljaju razliite filmogene materijale sa dodatkom pigmenata. Pigmenti su fino samljevene estice za bojenje, prah, praktino nerastvorive u vodi ili rastvaraima u koje se dodaju. Pigmenti daju filmogenim materijalima odreenu boju a sami su nesposobni fiksirati se na obraivanu povrinu.


Finalna zatita

Filmogeni materijali u POD na bazi sintetskih smola:

MaterijaliPODnabazipolimerizacionihsmola

Lakovi su teni rastvori smola u organskim rastvaraima sposobni, pri odreenim temperaturama, obrazovati tvrde i ravne filmove uz prisustvo adhezije filma sa obraivanom povrinom. Lakovima se osim smola dodaju i drugi materijali. Za razliku od lakova, bojama se nazivaju pigmentirani filmogeni materijali u kojima su eliminisani dodaci. Relativno mali broj polimerizacionih smola nalazi primjenu u proizvodnji materijala za POD. Spomenuemo samo neke:

1. Lakovi i boje na bazi polivinilacetatnih smola (Prednost je zamjena sa vodom jako skupih organskih rastvaraa, visok sadraj suhih materija, zadovoljavajua postojanost u atmosferskim uvjetima)2. Lakovi i boje na bazi poliakrilatnh smola (Sadraj suhih materija je nizak, a cijena je dosta visoka. Velika otpornost na atmosferska djelovanja, posebno ultraljubiastih zraka)3. Lakovi i boje na bazi poliuretanskih smola (Jako dobra adhezija sa drvetom, dugako vrijeme upotrebljivosti nakon mijeanja komponenti, manja otpornost na djelovanje UV zraka)


Finalna zatita

MaterijaliPODnabazipolikondenzacionihsmola

1. Lakovi i boje na bazi fenolformadehidnih smola2. Lakovi i boje na bazi ureaformaldehidnih smola (Poboljana elastinost filma, visok sadraj suhih materija do 50%. Veoma su postojani na djelovanje svjetla, vlage, veeg broja hemikalija, poveane i sniene temperature)3. Lakovi i boje na bazi melaminformaldehidnih smola(Ne koriste se u POD zbog nepovoljnih uvjeta suenja, koriste se za obradu metalnih proizvoda)4. Lakovi i boje na bazi alkidnih smola

Vodenilakoviiboje

Vodenim nazivamo lakove i boje kod kojih se voda koristi kao rastvara razreiva, odnosno, kao prenosnik filmogenih materijala na obraivanu povrinu. Prednost je zamjena vodom skupih i zdravstveno i poarno opasnih organskih rastvaraa i razreivaa. Nedostak je to da drvo upija vodu, i sporija brzina isparavanja u odnosu na na organske rastvarae.


Finalna zatita

Metode i postupci nanoenja tenih materijala

Materijali u POD su teni, poluteni ili pastezni. Nanoenje ovih materijala na obraivanu povrinu izvodi se razliitim metodama, upotrebljvanjem razliitih ureaja i pomagala. Izbor metoda zavisi od svojstava materijala kojeg nanosimo, svrhe nanoenja, oblika i dimenzija obraivanog proizvoda i od raspoloive tehnoloke opreme za nanoenje materijala.

1. Runonanoenje

Za nanoenje bajceva, sredstava za izbjeljivanje i ienje drvene praine koriste se spuve, etke, runi valjci i obine krpe. Za sporosuee materijale koriste se razne vrste etki i kisteva. Brzo suei nanose se lopaticom-pahtlom. Runo nanoenje se odlikuje jako niskom proizvodnou. Ono se koristi u sluajevima kada nije mogue primijeniti druge metode.


Metode i postupci nanoenja tenih materijala

Materijali u POD su teni, poluteni ili pastezni. Nanoenje ovih materijala na obraivanu povrinu izvodi se razliitim metodama, upotrebljvanjem razliitih ureaja i pomagala. Izbor metoda zavisi od svojstava materijala kojeg nanosimo, svrhe nanoenja, oblika i dimenzija obraivanog proizvoda i od raspoloive tehnoloke opreme za nanoenje materijala.

1. Runo nanoenje

Za nanoenje bajceva, sredstava za izbjeljivanje i ienje drvene praine koriste se spuve, etke, runi valjci i obine krpe. Za sporosuee materijale koriste se razne vrste etki i kisteva. Brzo suei nanose se lopaticom-pahtlom. Runo nanoenje se odlikuje jako niskom proizvodnou. Ono se koristi u sluajevima kada nije mogue primijeniti druge metode.

Finalna zatita


Finalna zatita

2. Mehanizirane metode nanoenja

Nanoenjepotapanjem

Predstavlja visokoproduktivan i jednostavan metod. Sutina metoda je u potapanju obraivanog elementa u teni materijal koji se nalazi u posebnom rezervoaru. Nakon potapanja materijal se izvlai odreenom brzinom koja zavisi od duine izvlaenja elementa i svojstava nanoenog materijala. Metoda se koristi kod komplikovanih oblika elemenata.

Nanoenjeprovlaenjem

Metoda se sastoji u provlaenju elemenata kroz otvore rezervoara sa tenim materijalom. Otvori se zavravaju gumenim dihtunzima, koji po obliku i dimenziji otvora odgovaraju presjeku obraivanog elementa.


Finalna zatita

Nanoenje metodama dispergiranja

Metodapneumatskogdispergiranja

Tenost kroz srednji otvor izlazi malom brzinom, a komprimirani vazduh perifernim otvorima znaajnom brzinom, koja dostie brzinu zvuka oko 300 m/s. Dinamiki udar vazduha na tenost dovodi do njenog razbijanja na sitne estice (dispergiranje), koje odnosi struja tog vazduha. Pneumatskim metodama se postie visoka disperzija tenog materijala, a u isto vrijeme imamo i jako velike gubitke dispergiranog materijala. Ureaj koji se koristi kod ove metode se sastoji od: - Pistolj za pneumatsko dispergiranje- Rezervoar za teni materijal- Preista komprimiranog zraka

MetodabezvazdunogdispergiranjaTeni materijal dispergira pomou znatnog statikog

pritiska pod ijim djelovanjem teni materijal velikom brzinom izlazi u atmosferu. Kretanju tenosti u atmosferi suprostavlja se zrak. Kada sile suprostavljanja prevaziu sile kohezije same tenosti, dolazi do njenog disperiranja.


Finalna zatita

3. Nanoenje metodom nalijevanja

Obraivani element se provlai konstantnom brzinom kroz zavjesu tenog materijala. Kod jedinstvene debljine zavjese i konstantne brzine pomaka elementa formira se nanos ravnomjerne debljine po itavoj irini obraivanog elementa. Odlike ove metode su mali gubici materijala nanoenja, ravnomjernost debljine nanosa, visoka proizvodnost. Najvea mana je ta to se ova metoda moe koristiti samo za nanoenje na ploaste elemente.


Ubrzano (forsirano) suenje nanesenih materijala pod

Suenje u sobnim uslovima je kod veine materijala vremenski dosta dugaak proces 24 sata i vie. Ubrzanje tog procesa je od velikog interesa, jer od trajanja procesa zavisi suenja zavisi trajanje proizvodnog ciklusa, veliina proizvodnih povrina. Ubrzanje procesa suenja se odvija isparavanje hlapljivih sastojaka, hemijskom reakcijom ili isparavanjem i hemijskom reakcijom.

Zagrijavanje nanosa kod ubrzanog suenja se izvodi: Konvekcijom zagrijani zrak Prethodnim zagrijavanjem podloge kontaktni metod Radijacijom infracrveni zraci Kombinacijom prethodnih modela

Finalna zatita


Savijanje drveta

Savijanje


Savijanje

Openito, savijanje drveta moe se podijeliti na:

- SAVIJANJEMASIVNOGDRVETA (proizvodi od masivnog drveta nisu debljinski lijepljeni, ali je mogue duinsko i irinsko lijepljenje)

- SAVIJANJESLOJEVITOGDRVETA (slojevito drvo predstavlja drvene proizvode sastavljene iz slojeva, i tako debljinski zalijepljenih )


Savijanje masivnog drveta

Proces savijanja masivnog drveta odvija se u 3 osnovne faze:

- hidrotermika priprema uz postizanje odgovarajueg sadraja vlage u drvetu- mainsko savijanje drveta- suenje savijenih obradaka

Savijanje


Savijanje

Hidrotermika priprema drveta

Drvo je mogue savijati sa ili bez hidrotermike pripreme. Ukoliko se savijanje vri bez hidrotermike pripreme mehanika svojstva savijenog elementa su manja, a radijus zakrivljenosti mora biti vei. Ako se ipak vri hidrotermika priprema, mehanika svojstva su bolja, a omoguava se i postizanje manjih radijusa zakrivljenosti. ta je hidrotermika priprema?

Dakle, hidrotermika priprema predstavlja poveanje plastinih svojstava drveta uz odgovarajuu temperaturu (koja najee dostie 100 C) i pri odgovarajuem pritisku, te uz vrijeme od 3-4 sata za drvo debljine od 25mm. Neophodno je i omoguiti optimalan sadraj vlage u drvetu (25 %) koji zajedno uz kvalitetnu hidrotermiku pripremu omoguava odline rezultate savijanja.

I vrsta drveta ima bitnu ulogu prilikom savijanja. (hrast, jasen, bukva i breza pokazuju odlina svojstva, za razliku od lipe i smre koje imaju najloija savojna svojstva ).


Savijanje

Savijanje drveta, bez suenja(suenjeseobavljanaknadno)


Savijanje

Savijanje i suenje

Bez adekvatnog suenja drvo ne bi zadralo plastina svojstva. Nakon to je drvo savijeno, ostaje u kalupu i kao takvo se unosi u suare za drvo. Proces suenja traje obino 9 sati na temperaturi od 65C, a neophodno je i kondicioniranje na sobnoj temperaturi koje moe trajati ii do 2 sedmice, u zavisnosti od debljine drveta.

Nakon to je drvo zavrilo fazu kondicioniranja, spremno je za dalju obradu u polufinalne i finalne proizvode. Presovanje i suenje drveta


Savijanje

Presovanje i suenje drveta


Savijanje

Savijanje slojevitog drveta

Slojevito ili lamelirano drvo nastaje slaganjem listova furnira koji se uz pomo ljepila i visokotlanih presa lijepe u proizvode razliitih debljina. Presovanje se moe vriti hladnim i vruim postupkom. Hladni postupak predstavlja stolarske naine rada gdje se pomou poluga i runog prenosa snage dobija eljeni oblik. U drvnoj industriji ovaj metod je jako neproduktivan, pa se najee koriste VF prese, odnosno ureaji koji proizvode struju visoke frekvencije, i na taj nain dolazi do prenosa tolote i ubrzanog suenja i presovanja koje traje max 10 sekundi po jedinici proizvoda.Pri tome su listovi furnira debljine od 0,3 do 6 mm .

Proces nastanka slojevitog savijenog drveta :

- ulaganje listova furnira i nanoenje ljepila na lice i nalije svakog, osim prvog i posljednjeg- presovanje uz odgovarajue kalupe- kondicioniranje i daljnja obrada


Prednosti ovog metoda savijanja u odnosu na savijanje masivnog drveta su da se mogu proizvoditi savijeni detalji veih debljina, mogue je savijanje sa manjim prenicima zakrivljenosti, slaganjem tankih listova, kao i da unutranji listovi furnira mogu biti loijeg kvaliteta.

Nedostak ovog metoda se ogledaju u skupljoj opremi, koju zahtjeva proizvodnja otpresaka.

Savijanje u otpreske

Savijanje


Viskoka tehnologija u drv. ind.

Komjuterizovano numeriko upravljanje (CNC) CNC koristi interni mikroprocesor( tj. raunar) koji sadre memorijske registre za pohranjivanje razliitih logikih funkcija. To znai da programer ili operater moe direktno promijeniti dio programa koji daje trenutne rezultate.

Automatizacija Preciznost Fleksibilnost Znanje


Radni stolovi

Za postavljanje predmeta rada koristi se ljepilo, obostrana ljepljiva traka, stege ili vakuum sisaljke.

Matrini sto ima unakrsno izrezane ljebove u koje se umeu podmetai - vakuumske sisaljke.



Pogonski sistem

Najjednostavnija forma automatskog magacina je svakako bar style alatni arer.

Magacin alata je dizajniran tako da moe da dri i do pedeset alata.

Alati mogu da budu rasporeeni na lancu ili cirkularnom karoselu.




Senzori

U osnovi se senzori kod alatnih maina koriste za provjeru dimenzija obratka, za definisanje korekcije alata i za detekciju loma alata.

Pored toga senzori se koriste i za funkcije kao to su detekcija prisustva obradka, fino podeavanje pozicije obratka u steznom alatu.



Programiranje

Kod CNC maina svaki pojedinani radni korak se nalazi u programu koji se sastoji od niza alfanumerikih instrukcija.

Postoji vie nivoa softvera potrebnog za pokretanje CNC maine:

CAD za projektovanje, razvoj i optimizaciju proizvoda

CAM koristi CAD crtee i definiu alate, reime, putanje (pomau da se crtei prevedu u gotov komad)

Nesting Software omoguuje efikasniju proizvodnju dijelova iz ploa uz minimalne gubitke, esto je dio CAM programa

Post Processors program koji pretvara podatke iz CAM-a u NC koji maina koristi za izradu predmeta rada

G-Code je jezik koji razumeju CNC maine, standard za sve numeriki kontrolisane maine koji je usvojen jo ranih etrdesetih



Podjela CNC obradnih centara

Na tritu se nude razni tipovi maina i svaki proizvoa nastoji unaprijediti i proizvesti konkurentni CNC obradni centar. Rezultat je veliki broj slinih maina koji se razlikuju po namjeni, konstrukcijskim detaljima i dizajnerskim rjeenjima pojedinog proizvoaa.

Mogua podjela CNC obradnih centara je s obzirom na opredjeljenje u proizvodnji. Tada bi ih mogli podijeliti na univerzalne i specijalizirane CNC maine.

Univerzalni CNC obradni centri

Kao to sama rije kae, univerzalne CNC maine u kontekstu proizvodnje namjetaja se koriste kod proizvodnje gdje imamo vie vrsta proizvoda. Takve maine trebaju osigurati da prebacivanje s jedne vrste obrade na drugu bude jednostavno i brzo.

Alati na takvim mainama se obino mogu koristiti kod vie vrsta obrade, primjerice, odreeno glodalo se moe koristiti kod obrade noge stola kao i kod obrade naslona stolice.

Univerzalne CNC maine se mogu lako prilagoditi eljenoj obradi.


Specijalizovani CNC obradni centri

CNC obradni centar za proizvodnju okvirnica prozora i vrata

Kod ovih obradnih centara radna glava s spremnikom i do 24 alata moe izvesti horizontalno i vertikalno buenje, glodanje sa obe strane na elementu kojeg obraujemo.

a)CNCstrojzaproizvodnjuokvira,prozoraivrata;b)Prikazhorizotalnogbuenja;c)Obraenielementsobestrane;d)Automatskiureajzarotacijuobratka.

a

b

c

d




CNC obradni centri velikih konstrukcija

Ovi tipovi CNC obradnih centara namijenjeni su iskljuivo za obradu drvenih greda. Obrada ukljuuje kombinaciju konvencionalnih i naprednijih metoda za transport elemenata.Raznovrsna i fleksibilna rjeenja nadmauju prijanje standarde u podruju obrade greda te otvaraju nove horizonte za budunost.

Maina ima 5-osnu glavu sa mogunou zamjene alata.

a)Izgledcentra;b)Radnaglavasakrunompilomkaoalatom.

b

a



Podjela CNC obradnih centara

Drugu podjelu CNC maina je mogue napraviti prema mogunostima obrade koje su odreene konstrukcijom i nekim bitnim delovima CNC maine.

Stupnjevi slobode pokreta alata kod CNC maina mogu se poistovjetiti s desnim kordinatnim sistemom.


CNC maine koriste najmanje 3 ose kod pokreta alata, X, Y i Z osu. X osa je paralelna s najduom stranom radnog stola dok je Y osa paralelna s najkraom. Vertikalno kretanje alata je u smjeru Z ose.

CNC maine postaju mnogo fleksibilniji ako imaju i 4 osu. Obino to bude rotirajua osa A kod vertikalnih tipova CNC maina ili osa B kod horizotalnih.

Jo vea fleksibilnost je kod CNC maina s 5 ili vie osa.

S obzirom na broj osa CNC maina se mogu podijeliti na:

a) 3-osne CNC maine kretanje alata je u smjeru 3 osnovne ose, X,Y i Z;b) 3.5-osne CNC maine osim osnovnih osa, alat koristi dodatnu rotirajuu osu A, no alat se ne moe istovremeno rotirati i kretati po osnovnim osama.c) 4-osne CNC maine alat koristi osnovne ose i dodatnu rotirajuu osa A kada alat moe istovremeno rotirati i kretati po osnovnim osama.d) 5-osne CNC maine alat koristi osnovne ose i dodatne rotirajue ose A i B.



3-osni CNC obradni centar




Kontinuirana rotacija okomite osi i mogunost 270 nagiba horizotalne osi daju izvanrednu osobinu svestranosti kod glave robota.

5-osna robotska glava je najvaniji dio ovog tipa maine. Obino je robotska glava tj. alat sa postoljem spojena s dva ili vie zglobna mjesta te se preko njih mogu desiti sitna odstupanja u prijenosu pokreta to na koncu rezultira netonou obrade alata.




Mogu se obraivati:

- elementi od masivnog drva kod stilskog namjetaja

- 3D komponente kao to su modeli i kalupi

- zakrivljeni dijelovi za interijerni nametaj kod brodova i aviona itd.



Furniri

Furniri su glatki, tanki listovi drveta, debljine 0,4 do 10 mm. Predstavljaju polufinalne proizvode u mehanikoj obradi drveta i dijele se prema vrsti drveta. Izrauju se sjeenjem, rezanjem i ljutenjem.

Za proizvodnju ljutenih i sjeenih furnira koriste se sve vrste drveta koje obezbjeuju odreena svojstva furnira i profitabilnost proizvodnje. Prema podruju primjene razlikujemo sjeene (plemenite furnire) i slijepe (konstrukcione) furnire. Konstrukcioni furniri uestvuju u ukupnoj proizvodnji furnira sa oko 95%.

Tok proizvodnje furnira:

Stovarite sirovine

Tu se sirovina skladiti, sortira po kvalitetu i duinskim grupama. Na stovaritu vrimo zatitu drveta od spoljanjih uticaja koji rezultiraju razliitim oteenjima oblovine kroz pojavu pukotina, promjenu boje, pojavu trulei i sl. Osnovni uslov za oteenje trupca predstavlja gubitak vlage, pa se koriste razliite metode da se sprijei njen gubitak: premazivanje trupca, prskanje vodom, potapanje trupca u vodu, njegovo zatrpavanje snijegom i ledom.


Mehanika priprema sirovine

a) Prekrajanje na traene duine i koranje (odstranjivanje kore) trupca

b) Prizmiranje trupca. Formiranje prizmi za izradu sjeenih furnira.

c) Hidrotermika obrada sirovine. Da bi se dobio furnir jednoline debljine, odgovarajue glatkoe, potrebno je drvo omekati, odnosno poveati njegova plastina svojstva. Da bi se to postiglo, moramo drvo izloiti uticaju pare kod procesa parenja, tople vode kod kuhanja, odonosno odgovarajueg nosioca toplinske energije u ovisnosti od naina zagrijavanja.


Tehnoloki proces dobivanja furnira

SISTEM ZA PROIZVODNJU SJEENIH FURNIRAOvom metodom uglavnom se proizvode plemiti furniri odgovarajuih esteckih svojstava.

Kontinuiran automatizovan tok proizvodnje sjeenih furnira1) Vertikalni (moe biti i horizontalni ili kosi) furnirski no2) Podizna platforma za runo odlaganje furnira3) Trakasti transporter za automatsko odlaganje furnira4) Podizna platforma za runo punjenje suare5) Trana suara prva zona6) Automatska regulacija temperature i vlage vazduha7) Trana suara druga zona8) Automatska regulacija temperature i vlage vazduha9) Sekcija za hlaenje furnira10) Podizna platforma za runo odlaganje furnira11) Ureaj za automatsko pranjenje suare sa slaganjem listova u paket

Furniri


Furniri

Kontinuiran automatizovan tok proizvodnje sjeenih furnira


Furniri

Fli, prizma pripremljena za HTO (Hidrotermika obrada)


Furniri

Fli, prizma


Furniri

Vertikalni furnirski no


Furniri

SISTEM ZA PROIZVODNJU LJUTENIH FURNIRAOvom metodom uglavnom se proizvode konstrukcioni furniri.

Kontinuiran automatizovan tok proizvodnje ljutenih furnira1) Ureaj za koranje2) Transport trupaca3) Automatsko centriranje trupaca4) Ljutilica5) Transporter za rest rolne6) Zbirni transporter za furnirske otpatke7) Zatvoreni trakasti transporter za transport furnira do makaza8) Rotacione makaze sa automatikom za krojenje furnirske trake i obradu greaka9) Separator za izdvajanje furnirskog otpatka i proputanje obraenog furnira u stanicu za automatsko odlaganje10) Transportna traka za furnirske otpatke11) Vakuum ureaj za automatsko odlaganje furnira 12) Podizna platforma (broj i dimenzije zavisi od kapaciteta proizvodnje)


Kontinuiran automatizovan tok proizvodnje ljutenih furnira

Lasersko centriranje trupca i postupak ljutenja

Furniri


Transporter za rest rolne

Furniri


Skladitenje sjeenih furnira

U skladitenju furnira se obavljaju sljedee operacije:

Uskladitenje Klimatizacija Kvantitativno i kvalitativno preuzimanje Priprema za otpremu Pakovanje Otprema

Iskoritenje sirovina po fazama tehnolokog procesa i po vrstama drveta kod proizvodnje sjeenog furnira

Furniri


Furniri

Proizvodi na bazi furnira

1. Furnirske ploe

Slaganjem i sljepljivanjem furnirskih listova pod pravim ili nekim drugim uglom, simetrino oko srednjeg sloja furnira, izrauju se furnirske ploe. Meusobnim sljepljivanjem poboljavaju se mehaniko fizika svojstva drveta, smanjuje bubrenje i utezanje.

Primjena: vrata, ugraeni namjetaj, kuhinjski namjetaj, kuhinjski namjetaj, namjetaj u kupatilima, oblaganje zidova i stropova, izrada sanduka za pakovanje i transport, graevinarstvo (krovna konstrukcija, oplata itd.

Razlikujemo furnirske ploe za vanjsku i unutranju upotrebu.

Petoslojna i vieslojna furnirska ploa


Furniri

Proizvodi na bazi furnira

2. Stolarske ploe ili Panel ploe. Unakrsnim lijepljenjem furnirskih listova sa srednjim slojem, koji moe biti u vidu:

a) Sloj, red uskih dasakab) Obostrano narezane uske daskec) Sloj ljetvica slijepljen u blokd) Sloj letavae) Sloj listova furnira po duini vlakana slijepljen u blokf) Slijepljen blok furnirskih listova debljine 5 8 mmPrimjena: konstruktivni elementi u proizvodnji namjetaja, elemenata unutranje arhitekture stambenih i poslovnih prostora, vrata i sl.


Stolarska ploa sa srednjim slojem u vidu uskih dasaka

Furniri


Hvala na pozornosti!

Documents

Tehnologija drveta-prezentacija