Tehnologija prerade plastičnih masa

Embed Size (px)

Citation preview

  • 7/27/2019 Tehnologija prerade plastinih masa

    1/26

    Tehnologija prerade plastinih masa

    1. UVODNA RAZMATRANJA

    Vetake (sintetike) materije koje imaju amorfnu makromolekularnustrukturu ine veliku grupu konstrukcionih materijala koji se jednom reju nazivaju

    plastike. Polazne sirovine za proizvodnju plastika mogu biti mineralnog i organskog

    porekla. Mineralne sirovine su: nafta, ugalj i zemni gas, od kojih se najpre izraujuosnovna hemijska jedinjenja za dalju preradu. Ova se jedinjenja razliitim procesima

    prevode u poluproizvode koji mogu biti u obliku granula, tenosti, smola, tableta i td.Dalji procesi prerade ovih poluproizvoda u finalne utiu ne samo na promenu oblika istrukture, ve i na promenu hemijskih veza koje ine osnovu materije.Plastike mogu biti napravljene kao listovi, figure i strukture nudei znatnufleksibilnost i elastinost tog dizajna. Plastini materijali su hemijski rezistentni,jeftini, lagani, sa irokim opsegom fizikih i optikih osobina. Mnoge plastike imajusposobnost termozavarivanja, lako se tampaju, mogu biti integrisani u proizvodne

    procese gde je pakovanje formirano, napunjeno i zatvoreno u istoj proizvodnoj liniji.

    Primena plastinih materijala je najzastupljenija za izradu raznih vrsta ambalaa,mada je zastupljenost plastinih materijala sve vie uzela maha u izradi irokogspektra komponenti u skoro svim granama moderne industrije. Mogunost ponovneprerade i reciklae, jo jedna je u nizu prednosti koja se pre svega ispoljava gledano saekonomskog ali i ekolokog aspekta.Glavni nedostatak plastinih materijala je njihova promenljiva propustljivost za

    svetlost, gasove i paru.U narednom poglavlju razmatrane su tehnologije prerade plastinih masa kao i vrsteplastinih masa koje su najzastupljenije u industrijskoj proizvodnji. U treempoglavlju opisan je postupak izrade folija od plastinih masa, dat je pregled osnovnihvrsta plastinih masa koje se koriste za izradu folija i opisana sama tehnologija izrade.etvrto i peto poglavlje se odnose na problematiku projektovanja delova od plastinihmasa, ova problematika je razmatrana i opisana kroz primere. U poslednjem poglavlju

    iznet je zakljuak na osnovu prikupljenih i sistematizovanih podataka koji suinterpretirani kroz seminarski rad.

    2. TEHNOLOGIJE PRERADE PLASTINIH MASAPolimeri se izrauju u obliku praha, ljuspica, granula, zrnaca ili smole, a

    njihova prerada u gotove proizvode izvodi se procesima obrade kao to su:presovanje, istiskivanje (ekstruzija), ubrizgavanje, natapanje, kalandrovanje i brojne

    metode rezanja i spajanja.

  • 7/27/2019 Tehnologija prerade plastinih masa

    2/26

    2.1 Presovanje

    Plastine mase se oblikuju presovanjem na automatskim ili poluautomatskimpresama sa kalupima koji se greju (slika 1).

    Slika 1. Shema postupka presovanja plastinih masa1. dra oblikaa; 2. oblika; 3. matrica kalupa; 4. gnezdo kalupa

    5. materijal za presovanje i 6. predmet obrade

    U prvoj fazi, u kalup se dozira odgovarajui sastav materijala za presovanje uobliku praha ili tableta. U drugoj fazi alat se zatvara i plastina masa pod pritiskom ina odgovarajuoj temperaturi, ispunjava kalup. Osnovni parametri procesa presovanjasu temperatura zagrevanja, koja zavisi od vrste polimera odnosno kopolimera, i

    pritisak koji zavisi od oblika predmeta obrade i kree se do 100 daN/cm2.

    2.2 Ekstrudiranje

    Ekstrudiranje ili istiskivanje, primenjuje se za preradu plastinih masa naposebnim mainama ekstruderima (slika 2). Masa za preradu se sipa kroz levak ucilindar, zahvata puem i usled toplote se stapa, odnosno ona se gura prema glavi kojau sebi sadre sita kroz koja se istiskuje plastina masa. Na ovaj nain izrauju se cevi,trake, profili.

    Slika 2. ema postupka ekstrudiranja plastinih masa1. levak; 2. cilindar; 3. pu; 4. sito; 5. greja

  • 7/27/2019 Tehnologija prerade plastinih masa

    3/26

    Promenom glave ekstrudera mogu se na jednoj maini izraivati vie oblika proizvodaplastinih masa u kontinuitetu. Osnovni parametri procesa izrade su temperaturazagrevanja i brzina kretanja pua koja zavisi od vrste plastine mase.

    2.3 Duvanje (ekstruziono duvanje)

    Koristi se za izradu tankozidnih sudova od plastike (boca, plastinih kanti isl.). Najpre se u zagrejani ekstruder (1) sipa granulat tako da se na izlazu formira

    meko crevo (3). Ono se uvodi u otvoreni dvodelni kalup (2), kalup se potom zatvara i

    u crevo dovodi zagrejani vazduh pod pritiskom kroz cevicu (4). Tako se plasikapotiskuje uz zidove kalupa poprimajui njegov untranji oblik.

    Slika 3.Duvanje boca iz ekstrudiranog creva: 1 - glava ekstrudera, 2 - otvoren kalup,

    3 - ekstrudirano crevo, 4 - provodnik za dovodjenje vazduha pod pritiskom,

    5 - zatvoreni kalup, 6 - gotova boca

    2.4 Ubrizgavanje (livenje pod pritiskom)

    Proces ubrizgavanja izvodi se na automatskim mainama za ubrizgavanje. emaubrizgivanja data je na slici 4.

    Slika 4. Shema postupka ubrizgavanja plastinih masa1 - levak, 2 - cilindar, 3 - klip, 4 -greja, 5 - kalup, 6 - hlaenje

  • 7/27/2019 Tehnologija prerade plastinih masa

    4/26

    Masa za preradu u obliku zrna, granula ili praka u odgovarajuem sastavu ikoliini sipa se kroz levak u cilindar, gde se greje i stapa se, a zatim se klipom tarastopljena masa gura prema kalupu koji ima niu temperaturu, usled ega se plastinamasa brzo hladi i ovrava. Snienje temperature kalupa izvodi se rashladnimsredstvima preko odgovarajuih kanala.

    2.5 Kalandrovanje

    Kalandrovanje je proces valjanjaplastinih masa i elastomera (slino kaovaljanje metala) gde se smea vie puta proputa izmeu zagrejanih valjaka, tako da sedebljina stalno smanjuje. Debljina lima ili folija nastalih kalandrovanjem je 0,1 do 1

    mm. U procesu kalandrovanja moe se naneti sloj plastine mase na pamunu traku ilina traku od papira. (Slika 5).

    Slika 5. Shema postupka kalandrovanja

    2.6 Natapanje (laminacija)

    Proces natapanja se sastoji u natapanju listova hartije ili tekstila plastinommasom. Ovako natopljeni listovi slau se jedan na drugi, u broju zavisno od eljenedebljine, a zatim se u paketu izlau visokoj temperaturi i visokom pritisku (oko 100daN/cm2), ime dolazi do meusobnog spajanja listova.

    Pored navedenih procesa dobijanja plastinih masa u praksi su u primeni:

    Oblaganje kablova i ica;

    Ekstruzija folija i filmova; Oblaganje putem nanoenja prevlaka; Sinterovanje prahom - oblaganje prahom; Ekstruzija vlakana.

  • 7/27/2019 Tehnologija prerade plastinih masa

    5/26

    U toku analize kvaliteta plastinih masa mora se odrediti i ponaanje odgovarajueplastine mase u tehnolokom smislu, da bi se odabrao najoptimalniji postupak-proces prerade.

    U narednom poglavlju pojanjena su osnovna svojstva i karakteristikeplastinih masa koje se koriste za tehnologiju izrade folija.

    3. KARAKTERISTIKE IZABRANE PLASTINE MASE

    Za izradu folija se koriste iskljuivo plastomeri, polimerni materijali linearne irazgranate strukture, topljivi na povienim temperaturama.Od polimera se za izradu folija najee koriste:

    polietilen (PE), polipropilen (PP), polivinilhlorid (PVC), polivinildenhlorid (PVDC) i dr.

    Karakteristike polimera se mogu poboljati relativno malim koliinamadodataka (aditiva). Dobijeni proizvodi se nazivajupolimernim materijalima. Dodaci

    se meaju sa polimerima u cilju dobijanja polimernih materijala boljih karakteristika,a omoguava se laka prerada i upotreba.Prema funkciji, dodaci se mogu podeliti u nekoliko grupa:

    dodaci koji poboljavaju i olakavaju preradu (toplotni stabilizatori, maziva,odeljivai, regulatori viskoznosti i tiksootporni dodaci),

    modifikatori mehanikih karakteristika (plastifikatori, dodaci za poveanjeilavosti, punioci, ojaivai, dodaci za umreavanje),

    modifikatori povrinskih karakteristika (spoljanja maziva, regulatoriathezivnosti, antistatici, dodaci za smanjenje prijanjanjalepljenja filma unamotaju, dodaci za poboljanje prijanjanja),

    modifikatori optikih karakteristika (pigmenti i boje, stabilizatori), dodaci za poveanje postojanosti (svetlosni stabilizatori, antioksidanti, biocidi,

    sredstva protiv glodara) i

    ostali dodaci (dodaci za smanjenje gorivosti, sredstva za penjenje, sredstva zausklaivanje punilaca, metalni deaktivatori, dezodoransi i dr.).

    3.1 Polietilen (PE)

    Polietilen (PE) je najjednostavniji makromolekul ugljovodonika. Industrijski se

    proizvodi polimerizacijom etilena [CH2 = CH2]. Karakteristike polietilena zavise od

  • 7/27/2019 Tehnologija prerade plastinih masa

    6/26

    njegove strukture i dodataka u proizvodnji. Stepen kristalnosti je mera odnosa

    kristalne prema amorfnoj fazi, to je uslovljeno razgranatou makromolekula.Zbog dobrih mehanikih karakteristika, hemijske postojanosti, nepropusnosti za vodui relativno niske cene, polietilen je vrlo cenjen tehniki materijal i ima veliku i vrloraznoliku primenu. Polietilen se moe preraivati skoro svim postupcima prerade

    polimera.Polietileni se mogu podeliti u vie tipova na osnovu prosene specifine mase(gustine) i strukture makromolekula:

    polietilen niske gustine (low density PE), PELD, linearni polietilen niske gustine (linear PELD), PELLD, polietilen srednje gustine (medium density PE), PEMD, polietilen visoke gustine (high density PE), PEHD, polietilen visoke gustine i velike molekulske mase, PEHD-HMW i polietilen visoke gustine i veoma velike molekulske mase PE-HD-UHMW.

    Od navedenih tipova, folije se najee proizvode od poletilena niske gustine(PELD), linearnog polietilena niske gustine (PELLD) i polietilena visoke gustine

    (PEHD).

    Slika 6.Strukture pojedinih tipova polietilena

    Polietilen niske gustine (PELD)ima specifinu masu (gustinu) u granicama od 0,915do 0,935 g/cm3, omekava na temperaturama od 85 do 87C, a poinje da se topi na

    oko 110C.L inearni poletilen niske gustine (PELLD)nastaje kompenzacijom etilena sa 5 - 10%

    alkena. Makromolekuli PELLD imaju vei stepen kristalnosti od makromolekulaPELD, pa su i vie temperature omekavanja i topljenja. Ovakva struktura objedinjavaistovremeno dobre karakteristike polietilena niske i visoke gustine, npr. dobru ilavostuz nesmanjenu vrstou.Polieti len visoke gustine (PEHD)je uglavnom sastavljen od makromolekula sa

  • 7/27/2019 Tehnologija prerade plastinih masa

    7/26

    linearnom strukturom (slika 5),sa vrlo malo kratkih bonih grana. Stepen kristalnostiovog polietilena je najvei, a specifina masa (gustina) mu je od 0.94 do 0.97 g/cm3.On omekava na oko127 C, a topi se na temperaturama od 132 do 147C. Ima veuvrstou i tvrdou, krui je i hemijski otporniji od polietilena niske gustine.

    3.2 Polipropilen (PP)

    Najeese prerauje ekstrudiranjem, a znatno ree brizganjem.Za izradu ambalaese koriste ekstrudirani filmovi koji su prozirniji od polietilenskih, a mogu se spajati sa

    drugim polimerima i ambalanim materijalima, radi dobijanja vieslojnih polimernih ikombinovanih ambalanih materijala. Polipropilenski filmovi se mogu i orjentisati(monoaksijalno i biaksijalno), ime se poveava zatezna vrstoa, a poboljavaju se i

    barijerne karakteristike na gasove i vodenu paru. Polipropilen je otporan na delovanje

    povienih temperatura.

    KARAKTERISTIKA JEDINICA VREDNOSTGustina g/cm3 0.90-0.91

    Zatezna vrstoa N/mm2 31-41Izduenje pri kidanju % 100-600Otpornost na pritisak N/mm2 38-55

    Zatezna udarna ilavost J/m 21-53Modul elastinosti N/mm2 1100-1500Modul smicanja N/mm2 800

    Tvrdoa (Shore) R 80-100Indeks loma 1.49

    Specifini toplotni kapacitet J/kgK 2Toplotna provodljivost W/Kcm 12*10-4

    Koeficijent toplotnog irenja 1/K (8.1-10)*10-5Temperatura upotrebe C Max 125

    Temperatura omekavanja C 150-155Temperatura topljenja C 160-170

    Tabela 1.Vanije fizike karakteristike polipropilena

    3.3 Polivinilhlorid (PVC)

    Karakteristike polimera se lako mogu menjati postupcima modifikacije, tako da je

    danas poznato izuzetno mnogo komercijalnih vrsta polimernih materijala na bazi

    vinilhlorida. Polivinilhlorid ima prednost u odnosu na druge materijale jer je

    kompatibilan sa plastifikatorima i drugim dodacima, lako se prerauje i relativno jeniske cene. Zbog toga ovaj materijal ima vrlo iroko podruje primene.Polivinilhlorid je beli do ukasti materijal bez ukusa i mirisa. Teko je zapaljiv i gasi

  • 7/27/2019 Tehnologija prerade plastinih masa

    8/26

    se pri uklanjanju plamena, ne upija vodu i ima dobre elektroizolacione i druge

    karakteristike. Proizvod polimerizaije je prah od koga se daljom preradom dobija tvrdi

    i meki polivinilhlorid.

    Tvrdi polivinilhloridse dobija preradom polimernog praha sa malom koliinomdodataka, ali bez plastifikatora. To je tvrd i ilav materijal, koji se teko prerauje ali

    je vrlo stabilan na atmosferske uticaje, vlagu i hemikalije.Meki polivinil hloridse dobija preradom osnovnog polimernog praha sa dodatkom

    plastifikatora. Karakteristike kvaliteta zavis se od vrste i koliine plastifikatora. Uodnosu na tvrdi polivinilhlorid, meki polivinilhlorid je slabijih mehanikihkarakteristika, manje je otporan na delovanje toplote, atmosferskih uslova i

    hemikalija, ali se lake prerauje, savitljiv je i ima sposobnost istezanja.Modifikacija polivinilhlorida se moe izvesti kopolimerizacijom ili odreenimdodacima, a to su:

    sredstva za poboljanje svetlosne i toplotne stabilnosti (bazne olovne soli, kao isoli masnih kiselina sa barijumom, cinkom i kalajom),

    maziva i klizna sredstva, za olakavanje prerade i plastifikatori i drugi modifikatori u cilju poboljanja mehanikih karakteristika

    (radi smanjenja krutosti sa PVC se najee meaju etilenvinilacetat,akrilonitrilbutadienstiren (ABS), nitrilni kauuk i dr.

    3.4 Polivinildenhlorid (PVDC)

    PVDC se prerauje svim poznatim nainima uobiajenim za preradu svih ostalih vrstaplastomra. Najee se koriste ekstrudiranje i brizganje. Izrauju se filmovi, profili,cevi, vlakna i drugi proizvodi. Ekstrudiran materijal je amorfan, a kristalizacija se

    moe postii jednosmernim ili dvosmernim razvlaenjem (orjentacijom) filmova napovienoj temperaturi. Jedan od najvanijih proizvoda PVDC su dvosmerno razvueni(istegnuti, orjentisani) filmovi za pakovanje prehrambenih proizvoda.

    Karakteristika Jedinica PVC tvrd PVC mek PVDCGustina g/cm3 1.38-1.56 1.16-1.35 1.8-1.97

    Zatezna vrstoa N/mm2 40-60 10-25 20-25Izduenje pri kidanju % 30-70 250-450 250-400Otpornost na pritisak N/mm2 55-90 6-12 10-15

    Zatezna udarna ilavost J/m 20-1000Modul elastinosti N/mm2 2450-4200 7000-10000Tvrdoa (Shore) D 65-85 A 40-100 R 98-106Indeks loma 1.52-1.55

    Specifini toplotni kapacitet J/kgK 0.8-1.1 1.3-2Toplotna provodljivost W/Kcm (15-20)*10-

    4

    (13-17)*10-4 26*10-4

  • 7/27/2019 Tehnologija prerade plastinih masa

    9/26

    Koeficijent toplotnog irenja 1/K (5-10)*10-5 (7-25)*10-5Temperatura upotrebe C Max 65/80 Max 50/75

  • 7/27/2019 Tehnologija prerade plastinih masa

    10/26

    slui kao filter i onemoguava prolaz neistoa koje mogu dospeti iz levka. Takoe,poveavaju povratnipritisak u cilindru ekstrudera, naroito ako se ne koristiektruzioni ventil.

    Toplota koja topi granulat potie iz dva izvora:

    spoljne zagrevanje i unutranja toplota trenja koja se javlja usled meanja rastopa i sabijanja

    pomou pua.

    Koliina toplote trenja u polimeru je znatna. U mnogim operacijama ekstruzije, to jeizvor toplote. Cilindar se sa spoljne strane moe zagrevati pomou elektrine struje,vodene pare ili vruim uljem.Zagrevanje elektrinim otpornikom je najpoeljnije, omoguava brzu promenutemperature, brzo podeavanje i postizanje eljene temperature, zahteva minimalnoodravanje i najmanje trokove poetnih investicija.Precizna kontrola temperature cilindra je veoma bitna, jer se viskoznost polietilenaznatno menja sa promenom temperature. Cilindar je podeljen u nekoliko grejnih zona,

    kao to je prikazano na slici 3.1. Grlo levka i zona doziranja se hlade vodom da sesprei naglo i prerano topljenje granulata i lepljenje za grlo levka, pre nego to doedo pua.Ako se zagrevanje vri pomou elektrinih otpornika, obino postoje 2 do 8nezavisnih zona zagrevanja. Temperatura svake zone se regulie proporcionalnim ilikontinualnim kontrolerom. Temperatura svake zone se obino meri termoparovimakoji su umetnuti duboko u zid cilindra.

    Temperatura zida cilindra nije indentina sa temperaturom rastopa. Ona odreujeponaanje polimera ispred i iza dizne. Zbog toga se jo jedan termopar ugrauje krozadapter mlaznice u sam rastop kako bi se izmerila temperatura rastopa to blie otvorumlaznice. Kvalitet ekstrudiranog proizvoda zavisi od viskoznosti i temperature

    rastopa.

    4.2 Tehnologije proizvodnje folija

    U industriji plastike se za izradu folija najee koriste dve vrste tehnologija ito: izrada fol ij a duvanjem i izrada foli ja ekstrudir anjem. to se izrade folijaekstrudovanjem tie, sam proces se odvija uz pomo ekstrudera. Tip jednopunogekstrudera je shematski prikazan na slici 7 sa svojim osnovnim delovima.

    vrsti polimerni materijal ulazi u ekstruder kroz levak (1). U cilindru (3) ga zahvatapu (2) i potiskuje prema glavi ekstrudera (13). Tokom prolaza kroz cilindarpolimerni materijal se zagreva (8) i zbog oblika i dimenzija pua, poveanjem pritiskamu se smanjuje zapremina. Pri takvim uslovima prolaska kroz cilindar, omekani

    polimerni materija (rastop) se dobro mehaniki i toplotno homogenizuje.

  • 7/27/2019 Tehnologija prerade plastinih masa

    11/26

    Slika 7. Shematski prikaz jednopunog ekstrudera1 - levak, 2 -puna osovina, 3 - cilindar, 4 - leaj osovine, 5 - pogonska veza, 6 -

    spojnica, 7 -pogonski motor, 8 -grejai, 9 - hladnjak, 10 - prirubnica, 11 - sita, 12 -filter, 13 - glava ekstrudera istovremeno i mlaznica, 14 -prigunica

    Cilindar ekstrudera se zavrava prirubnicom (10) u kojoj se nalaze sita (11) i filter(12), a na njoj je privrena glava eksrudera. Sita zadravaju neistoe, strana tela iizgorele delove polimera. Zajedno sa filterom omoguavaju dopunskohomogenizovanje materijala. Mlaznica ekstrudera moe biti element glave ili je spojnideo cilindra i glave. Glava za ekstrudiranje oblikuje rastop polimernig materijala u

    poluproizvod (ekstrudat) potrebnog oblika i dimenzija. U glavi se nalazi mlatnica, a

    oblik glave i mlaznice mora biti prilagoen obliku i vrsti proizvoda, npr. za za izraducevi i creva (cilindrinog oblika) odnosno za izradu traka, folija i filmova (ravanoblik).

    Nakon izlaska iz mlaznice proizvedeni ekstrudat prolazi i kroz ostale ureaje, kojizajedno sa ekstruderom ineliniju za ekstrudiranje.Prvi ureaj u toj liniji je hladnjaku kome se ekstrudat hladi odreenim intenzitetom. Rashladni medijum moe bitivoda, obino za cevi, odnosno struja komprimovanog vazduha za creva. Ravnifilmovi, folije i trake se izlivaju na valjak za hlaenje. Posle hlaenja, ekstrudat senamotava (cevi manjeg prenika, creva, filmovi, folje i trake) ili se ree na odreeneduine (cevi veeg prenika i ploe).Postupkom ekstrudiranja se proizvode ambalani materijali u obliku creva ili ravnih

    (livenih) filmova, folija i traka. Za proizvodnju creva se koriste rotirajue kruneglave. Pravac kretanja creva moe biti horizontalan ili vertikalan (smer gore ilidole). Kod ekstrudiranja krunih ekstrudata (creva) u liniji za ekstrudiranje izahladnjaka se nalazi sistem za namotavanje, koji omoguava razvijanje creva izcilindrinog u ravan oblik i namotavanje. Ispred ureaja za namotavanje mogu bitipostavljeni noevi za uzduno seenje creva i ureaj za povrinsku obradu filma. Naslici 8 je prikazana linija za ekstruziju creva.

  • 7/27/2019 Tehnologija prerade plastinih masa

    12/26

    Slika 8. Shematski prikaz linije za ekstruziju creva:

    1 - ekstruder, 2 -prsten za hlaenje vazduhom, 3 - ureaj za razvijanje creva, 4 -ureaj za namotavanje

    4.3 Ekstruzija folije duvanjem

    Pri ekstruziji folije duvanjem, rastopljeni polimer ulazi u prstenastu mlaznicu na dnu

    ili sa strane. Rastop se potiskuje oko trna, koji se nalazi unutar mlaznice i formira

    crevo debelog zida. Crevo, dok je jo u rastopljenom stanju, se iri u uplji cilindareljenog prenika i odgovarajue debljine folije.irenje se ostvaruje pritiskom vazduha koji se dovodi kroz centar trna za duvanje.Nakon formiranja, crevo se presuje izmeu dva valjka. Duvano crevo se obino vuena gore i hladi vazduhom iz prstena na dnu.

    Radne brzine se kreu u opsegu od 10 do 90 m/min, na mlaznicama malog prenika, uproizvodnji folije bilo koje debljine. Vee radne brzine su profitabilnije.U narednom poglavlju razmatrani su kljuni faktori o kojima se mora voditi rauna

    prilikom projektovanja dela kao i potencijalni problemi koji mogu da se jave prilikom

    izrade folija.

    5. PRIMER PROJEKTOVANJA DELA

    Problematika projektovanja zavisi u najveoj meri od iskustva ljudi, jer se oviproblemi mogu samo delimino egzaktno reavati, koristei se kod toga sistemskiureenim podacima, koji su kod svakog preraivaa kroz niz godina obraivani iunoeni u podesne tabele, da bi se komparativno, od sluaja do sluaja, mogliupotrebljavati.

    5.1 Izrada folija duvanjem

    5.1.1 Faktori koji utiu na debljinu i kvalitet folija

  • 7/27/2019 Tehnologija prerade plastinih masa

    13/26

    Kao to je i prikazano na slici 8, duvano crevo je zatvoreno mlaznicom sa donje stra nei parom valjaka za namotavanje sa gornje strane. Valjci za namotavanje slue kaoprihvatni ureaji.

    Slika 8. Shema procesa ekstruzije duvane folije1 - valjci; 2 - valjci za vuu od nerajueg elika; 3 - impregnirana poluga; 4 -

    gumeni valjci za vuu; 5 - valjci za presovanje creva (desno) ili vodee ploe (levo); 6- valjci za voenje; 7- valjak za kontrolu zategnutosti; 8 - valjci za namotavanje; 9 -

    polietilenska zavesa; 10 -linija smrzavanja; A - clindar; B -potporna ploa; C-grejai; D - ulaz vazduha; E -mlaznica; F - prsten mlaznice; G - trn za duvanje; H -

    rastop;

    Vazduh unutar duvanog creva se odrava na konstantnom pritisku da bi se postiglaravnomerna irina, debljina folije i namotavanje. Pritisak vazduha i neki drugi faktori

    koji utiu na debljinu folije (kapacitet rastopa iz ekstrudera, radna brzina, temperaturadu cilindra u mlaznici) moraju biti stalno kontrolisani.Veoma vana jekontrola koliine i pravca vazduhakoji hladi foliju. Najvanija jeirina otvora mlaznice, koja je odreena poloajem trna unutar mlaznice.Takoe, veoma vaan faktor je ivisina linije otvrdnjavanja.Nie temperature rastopaomoguuju veu brzinu proizvodnje, a da se ne postigne linija smrzavanja suviedaleko od mlaznice. Visina linije otvrdnjavanja iznad mlaznice je vaan faktor.

  • 7/27/2019 Tehnologija prerade plastinih masa

    14/26

    Poveanjem prenika creva, visina linije otvrdnjavanja moe varirati od 10-60 cmiznad povrine mlaznice za duvanje, za prenik mlaznice do 90 cm. Preporuenaudaljenost je 25-45 cm iznad mlaznice. Via linija otvrdnjavanja dovodi do teekontrole debljine folije.

    Udaljenost linije otvrdnjavanja moe biti poveana ili sniavana variranjem kapacitetaekstrudera ili radne brzine. Najei nain podeavanja visine linije otvrdnjavanja jepomou zapremine vazduha za hlaenje. Kadase brzina pua (i koliina rastopa)poveaju, udaljenost mlaznice i linije otvrdnjavanja se poveava. Kada se doda vievazduha za hlaenje, udaljenost linije otvrdnjavanja opada, a smanjivanje koliinevazduha za hlaenje udaljava liniju otvrdnjavanja. Poveavanje udaljenosti linijeotvrdnjavanja daje foliji vie vremena da ovrsne. To omoguuje da se postigneglatkoa folije, vea prozirnost i sjaj. Linija otvrdnjavanja je uvek u horizontalnomnivou.

    Temperatura mlaznice bi trebala da bude otprilike ista kao i temperatura rastopa. Obe

    bi trebalo da budu toliko visoke koliko dozvoljava oprema za ekstruziju (do oko

    205C) da bi se postigao najbolji izgled folije. Na previe visokoj temperaturi,viskoznost rastopa moe postati isuvie mala i prouzrokovati da duvano crevo postanenestabilno i da se lako kida.

    Otvor mlazniceizmeu trna i prstena mlaznice moe biti od 0.4-0.9 mm. Postojemlaznice kod kojih se otvor moe menjati. Vei otvor mlaznice neznatno poveavakapacitet rastopa, ali oteava kontrolu debljine folije i linije otvrdnjavanja. Takoepostoji mogunost da se folija prekine, kada se istee da bi bila tanja.Brzina hlaenja crevaje bitna za postizanje visokog kvaliteta folije i spreavanjeslepljivanja folije na vunim valjcima i valjku za namotavanje (slika 8). Prstenasti

    otvor za vazduh, na vrhu mlaznice, je najee upotrebljavan nain ovravanja ihlaenja creva. Kroz dobro konstruisani prstenasti otvor za vazduh moe proteivelika koliina rashlaenog vazduha ili vazduha na sobnoj temperaturi, malim

    brzinama, sa ravnomernom raspodelom oko duvanog creva.

    5.1.2 Odnos duvanja

    Odnos duvanja je odnos prenika creva i prenika mlaznice. Istraivanja su pokazalada, u mnogim sluajevima, odnos duvanja izmeu 2:1 i 3:1 da je optimalna svojstvafolije. Slika 9, prikazuje emu operacije duvanja folije. Date su etiri jednostavne

    jednaine koje objanjavaju vezu prenika mlaznice, prenika duvanog creva i irinefolije.

  • 7/27/2019 Tehnologija prerade plastinih masa

    15/26

    Slika 9. Shematski prikaz odnosa duvanja

    Kd - odnos duvanja; Brf -irina folije; Dc -prenik creva; Dm -prenik mlaznice;

    Dijagram na slici 10 je formiran na osnovu veza koje opisuju jednaine za irinufolije. Dijagram omoguava da se odredi odnos duvanja da bi se dobila odgovarajuairina folije, za dati prenik mlaznice, ili da se odredi doputena veliina mlaznicekako bi se postigao odnos duvanja koji se smatra najprihvatljivijim.

    Slika 10. Dijagramski prikaz zavisnostiodnosa duvanja od irine folije i prenika mlaznice

    Tabela 3 daje mnogo tanije vrednosti odnosa duvanja od 1 do 6, za uobiajene irinefolije, sa prenikom mlaznice od 12 do 190 cm. Mada odnos duvanja, pri ekstruzijifolije duvanjem, moe biti i manji od 1 i vei od 6, odnos od 2 do 3 se smatra

  • 7/27/2019 Tehnologija prerade plastinih masa

    16/26

    najboljim za postizanje optimalnih optikih svojstava i jaine folije, uz pouzdanoregulisanje debljine folije i prenika creva.

    Tabela 3. Vrednosti odnosa duvanja za irinu folije od 12 do 190 cm

    Za odreenu irinu folije, tabela 3, moe se koristiti za odreivanje veliine mlaznice,koja daje odnos duvanja, najblii eljenom. Ako ne postoji mlaznica izraunatogprenika treba izabrati mlaznicu to priblinijeg prenika, a odnos duvanja se moeproitati iz tabele.

    5.1.3 Mere za poboljanje osobina folije

    Da bi se poboljale osobine folije, neophodno je dobro usaglasiti:

    visinu linije otvrdnjavanja, odnos duvanja, radnu brzinu i kapacitet ekstrudera.

    Za veinu promena, duvana folija debljine 38 m trebalo bi da ima dobrujainu na udar (ilavost) i da izdri test pada vree napunjene peskom sa visine od 120cm, mada je poeljno da izdri pad sa 180 cm. Idealno je da kese izdre 2 do 3 pada sa180 cm bez raspuknua.Za najbolju prozirnost potrbno je pridravati se sledeih pravila:

    podesiti ekstruder na visoke temperaturevisoke za ekstruziju folije duvanjem;ograniiti hlaenje creva. Ukoliko postoje mogunosti, treba kontrolisatidebljinu folije i pojavu slepljivanja;

    pu treba da bude prikladno projektovan za dobru homogenizaciju; odnos duvanja se kree u granicama od 2 do 3.

  • 7/27/2019 Tehnologija prerade plastinih masa

    17/26

    5.1.4 Mere za smanjenje slepljivanja folije

    Slepljivanje je tenja folije da prianja sama za sebe ili na neku drugu povrinu. Tomoe biti otklonjeno ak i u sluajevima gde je slepljivanje dosta izraeno.Prvi metod je da se dodaju anti-blok agensi ili aditivi protiv slepljivanja ve u sam

    granulat pri proizvodnji polietilena. Aditivi mogu biti razliite formulacije za razliiteprimene i uslove ektruzije. Oni su napravljeni tako da se tope na povrini ilirascvetavaju nakonekstruzije i spreavaju slepljivanje folije.Karakteristike folije koje doprinose slepljivanju su glatkoa i gustina. Veoma glatke isjajne folije su sklone veem slepljivanju. Gue folije imaju tvru povrinu i manjusklonost ka slepljivanju.

    Poveanje temperature ekstruzije moe uticati na slepljivanje. Via temperatura folijedovodi do isparavanja anti-blok sredstva i sredstva za klizanje na mlaznici ekstrudera,

    to doprinosi slepljivanju. Prema tome, snienje temperature doprinosi smanjivanjutendencije ka slepljivanju. To se moe postii smanjivanjem temperature mlaznice,temperature vazduha i poveanjem koliine vazduha za hlaenje, poveanjemrastojanja mlaznice i valjka za presovanje creva (pomou vode). Visok pritisak, pri namotavanju folije, moe dovesti do slepljivanja, jer uzrokujepritisak u rolnama. to je via temperatura pri namotavanju, vei je prethodni efekat.Podjednako je vaan pritisak na foliju na valjcima za ravnanje folije. Valjci pritiskajuduvanu foliju mnogo blie mlaznici, nego to je jedinica za namotavanje. Zato onimogu biti za slepljivanje folije od pritiska pri namotavanju. Meutim, ako temperaturaektruzije nije prevelika, uz adekvatno hlaenje, ne bi trbalo da bude problema navaljcima za ravnanje kada se pritisak odrava na potrbnom minimumu za odravanjekonstantne zapremine vazduha u crevu.

    Prevelika elektronska obrada folije za tampanje takoe moe uzrokovati pojavuslepljivanja. Obrada se vri na minimumu koji je dovoljan za postizanje dobrogtampanja.

    5.1.5 Uzroci nabiranja folije i mere za njegovo spreavanje

    Nabiranje folije u rolnama predstavlja znaajan problem pri njihovoj proizvodnji.Javlja se u gotovo svakom pogonu prouzrokujui znaajne finansijske gubitke. Loenaborane rolne moraju se ukloniti.

    Nabiranje na valjcima za namotavanje se javlja zbog jednog ili kombinacije sledeihuzoraka:

    Linija otvrdnjavanja je previe udaljena. To moe uzrokvati lou kontroludebljine folije po obimu creva i nejednaku debljinu folije.

    Prsten mlaznice je loe podeen. To moe uzrokovati promenu u debljini. Bias je stanje kada su dve polovine creva po opsegu nejednake. To uzrokuje

    trenje na valjcima za voenje i formira se mehur ili trzanje na valjcima za

  • 7/27/2019 Tehnologija prerade plastinih masa

    18/26

    ravnanje, to dovodi do nabiranja kroz centar poravnate folije. Biasse moejaviti zbog strujanja vazduha u pogonu ili zbog neprilagoenog prstenamlaznice. Ekstruder se moe zatititi od protoka vazduha postavljanjem

    polietilenske zavese oko ekstrudera.

    Folija moe biti previe hladna kada doe do valjaka za ravnanje i njihovakrutost moe dovesti do kovrdanja i nabiranja na valjcima. Ovo se moeizbei poveanjem temperature na valjcima i tako, folija napravitifleksibilnijom.

    Pritisak na povrini valjaka za namotavanje moe biti neravnomeran zbog togato valjci nisu paralelni ili su blago ekscentrini.

    Valjci za voenje mogu biti nepravilno poravnati sa valjcima za ravnanje folije.Zato valjci moraju imati dugmad za blago podeavanje.

    Duvano crevo se moe ljuljati usled talasanja rastopa koji izlazi iz ekstrudera ilistrujanja vazduha u radionici. Da bi se spreilo horizontalno ljuljanje creva,potrebno je postaviti ipke za voenje na dve ili tri lokacije ili zavesom zatititiekstruder.

    Veliki odnos duvanja moe dovesti do neujednaenog vuenja krajeva folije kavaljcima za ravnjanje.

    Upotrba granulata vee gustine poveava krutost folija i sklonost ka nabiranju. Poto nabiranje preovladava kod tanjih folija i visokih radnih vrzina, kontrola

    debljine postaje mnogo preciznija ukoliko je folija tanja i radna brzina vea. Sa granulatima sa malo sredstava protiv klizanja, nabiranje moe biti

    uzrokovano trenjem koje se javlja kada se neupotrebljavaju valjci za voenjefolije, ve ator.

    Osovina za namotavanje moe vui foliju sa nejednakim ili previsokimnaponom. Folija se moe namotavati na previe velikoj razdaljini, a bezosloncado valjaka za namotavanje. Upotrba dodatnih valjaka esto pomae dase otkloni nabiranje.

    5.2 Izrada folije ekstrudiranjem

    Dobijanje folija razliitih debljina uslovljeno je razliitim kriterijumima. Presvega bitno je poznavai karakteristike odabrane plastine mase koja se koristi zaizradu folija ekstrudiranjem. Zahtevi kupaca su takvi da se iziskuju i razliite irine

    folija. Dobijanje folija razliitih debljina i irina mogue je uz pravilno konstruisanjeekstruzionih glava. Osnovni problem jeste obezbeivanje ravnomernog protoka iekstruzije polimera kako bi folija imala ravnomernu debljinu po celoj svojoj duini iirini.Za ovakvu tehnologiju izrade folija najee se koriste ekstruzione glave sauzdunim prorezom (slika 11).

  • 7/27/2019 Tehnologija prerade plastinih masa

    19/26

    Slika 11. Ekstruziona glava sa uzdunim prorezom

    Protoni sistem ekstruzione glave sastoji se od ulaznog kanala i kanala za distribucijumase koji se opet sastoji iz vie elemenata(slika 12).Protoni sistem je opremljenrazliitim elementima koji omoguuju operatoru da prilagoava protok polimera usistemu.

    Slika 12. Tok polimerne mase kroz uzdunu ekstruzionu glavu;1 - ulazni kanal, 2 - glavni distribucioni kanal, 3 -pomoni distribucioni kanal 4 -

    relaksacioni (popreni) distribucioni kanal, 5 - matrica ekstruzione glave

    Ulazni kanalje krunog poprenog preseka i duine priblino jednakepolovini duine ekstruzione glave i kroz njega tee polimer koji se pod pritiskomdoprema iz plastifikatora.

    Distribucioni kanalse nalazi simetrino, sa obe strane ulaznog kanala i obino sesastoji iz vie segmenata (glavni distribucioni kanal, pomoni distribucioni kanal,relaksacioni kanal).

    Glavni distribucioni kanal moe da bude razliitegeometrije, tako je mogue da budekrunog ili priblino krunog poprenog preseka a najee se konstruie tako dapresek opada u pravcu od ulaznog kanala. U sluaju krunog kanala(slika 13), ulazglavnog distribucionog kanala je pod uglom od 90 u odnosu na ulazni kanal to daje

  • 7/27/2019 Tehnologija prerade plastinih masa

    20/26

    karakteristian T poloaj. Pomoni distribucioni kanal ima karakteristian oblik kojije veoma slian obliku ekstruzionog zavretka glave i ima ulogu stabilizacije iregulacije toka i temperature polimera. Prilagoavanje parametara procesa (pritisak,temperatura, pravilna raspodela polimera) se postie pravilnim izborom geometraijekanala a naroito relaksacionog kanala, to je od sutinske vanosti prilikomkonstruisanja ekstruzionih glava.

    Slika 13. Primeri moguih geometrijskih izvedbi glavnog distribucionog kanala

    Pritisak polimera u velikim ekstruzionim glavama na ulazu moe da dosegne40 MPa. Tok kretanja polimera kroz distribucione kanale moe da smanji pritisak

    polimera na 20 MPa.U zavisnosti od konstruktivne izvedbe distributivnog kanala

    smanjuje se pritisak a samim tim i eventualne deformacije folije na izlazu iz matrice

    ekstruzione glave. Deformacija se odnosi na promenu oblika u uzdunoj osiekstrudirane folije na takav nain da folija ima najveu debljinu po uzdunoj osi.Ekstruzione glave sa konusno-simetrinom geometrijom glavnog distributivnogkanala karakterie bolja distribucija polimera od glava sa krunom geometrijomdistributivnog kanala. Meutim, trokovi izrde glave sa krunim distributivnimkanalom su znatno manji i to je razlog zbog ega se one jo uvek primenjuju.Protoni sistem ekstruzione glave se zavrava fleksibilnom usnom ili davaocem kojipredstavljaju pokretne matrine elemente koji nude mogunost prilagoavanja protokapolimera po celoj svojoj irini. Ovi elementi su adekvatno geometrijski oblikovani imogu biti postavljeni na vie naina(slika 14).

  • 7/27/2019 Tehnologija prerade plastinih masa

    21/26

    Slika 14. Primeri lokacija fleksibilne usne kod uzdunih ekstruzionih glava; 1 - ulaznikanal, 2 - distribucioni kanal, 3 - pomoni distribucioni kanal, 4 - relaksacioni

    distribucioni kanal, 5 - matrica ekstruzione glave, 6 - vijak za usklaivanje, 7- telo

    ekstruzione glave, 8 - fleksibilna usna, 9 - davalac

    Fleksibilni elementi za kontrolu protoka polimera (debljinu folije) mogu biti povezani

    piezoelektrinim senzorima koji reaguju na promenu pritiska polimera udistribucionom kanalu i na taj nain reguliu visinu istiskivanja na matrici ekstruzioneglave (debljinu folije). U narednom poglavlju dat je opis tehnologije pripreme

    povrine za nanoenje boje. Pojanjeni su osnovni postupci i date pincipijalne shemeureaja koji se koriste za pomenutu tehnologiju.

    6. TEHNOLOGIJA PRIPREME FOLIJE ZA NANOENJEBOJE

    6.1 Obrada povrine

    U cilju primene polimernih folija, one mogu da se spajaju sa drugim ambalanimmaterijalima, lakiraju ili tampaju. To znai da se na povrinu nanose drugi materijali.Osnovni zahtev je da se obezbedi dobra athezija. Radi poboljanja athezije, povrine

  • 7/27/2019 Tehnologija prerade plastinih masa

    22/26

    tih polimernih folija je potrebno prethodno pripremiti (obraditi).

    Povine treba tako obraditi da povrina dobije polarni karakter. Pri tome, to moe bitipovrina ambalanih materijala ili povrina ambalae. Znai, povrina mora biti uodreenom stepenu polarna. To se moe postii na sledei nain:

    obradom povrine plamenom i obradom povrine jonima gasova.

    Obrada povrine plamenom: Plamen (gorenje) se javlja u burnim egzotermnim

    procesima oksidacije, a oksidaciono sredstvo je kiseonik iz vazduha. Procesi gorenja

    nisu jednostavne hemijske reakcije oksidacije, ve se odvijaju stepenasto uz stvaranjeaktivnih estica. Aktivne estice mogu biti slobodni atomi. Ako se njihovomdelovanju izloi povrina polimernih materijala, po sloenom hemijskom mehanizmudolazi do aktiviranja povrine, odnosno, povrina polimernog materijala postajepolarna. Pre obrade plamenom, objekat treba oistiti i odmastiti. Zatim se izlae

    plamenu, npr. brenera sve dok povrine ne pokau sjaj. Metoda se iskljuivoupotrebljava za obradu delova nepravilnih povrina, kao na primer medicinske ikozmetike flaice.

    Obrada povrine jonima gasova (bombardovanje):Drugi nain obrade povrine, presvega polimernih folija, je tretiranje ozonom (O3). Dejstvom elektrine struje izmeuanode i katode dolazi do stvaranja ozona od kiseonika iz vazduha. Ozon se lako

    raspada na atomski kiseonik, koji je negativno naelektrisan i u tom polju se kree kapozitivno naelektrisanoj elektrodi. Ako se taj put presee polimernom folijom,provlaenjem iste izmeu elektroda, kretanje atoma kiseonika se zavrava udaranjem(bombardovanjem) povrine polimerne folije, okrenute prema negativnonaelektrisanoj elektrodi. Na taj nain se aktivira (obradi) povrina polimerne folijeokrenuta struji atoma kiseonika.

    Povrinskom obradom se menja povrinski napon polimerne folije (povrina). Podpovrinskim naponom () se podrazumeva sila po jedinici duine koja deluje nagranici dodira dve faze i paralelna je sa povrinom dodira. Iz iskustva se uzna da jepotreban nivo povrinske obrade (povrinskog napona) polimernih povrinapripremljenih za dalju preradu u granicama od 3810-5 do 4210-5 N/cm. Najbolji

    efekat povrine obrade postie se neposredno pri proizvodnji polimernih folija. Efekatpovrinske obrade opada tokom vremena, tako da se preporuuje prerada povrinskiobraenih polimernih folija u to kraem vremenu. Gubitak postignute povrinskeibrade (napona) uslovljen je strukturom polimera, vrstom i karakterom dodataka u

    polimernom materijalu i nainom i uslovima skladitenja polimernih ambalanihmaterijala do prerade. Iz navedenih razloga teko je teorijski predvideti vreme u komee se zadravti eljeni efekat povrinske obrade, pa se preporuuje ispitivanjepovrinskog napona neposredno pre dalje prerade. U sluaju manjeg povrinskognapona od 3810-5 N/cm, povrinu polimerne folije je potrebno ponovo obraditi

  • 7/27/2019 Tehnologija prerade plastinih masa

    23/26

    (pripremiti).

    Osim ovih, poznate su jo neke metode povrinske obrade polimera, jedna od njih jeiproces obrade hromsumpornom kiselinom.

    6.2 Obrada elektrinim pranjenjem

    Obrada elektrinim pranjenjem se izvodi tako to se izmeu jednog izolovanogvaljka i njemu naspram postavljene metalne elektrode dovodi napon odreenog nivoa,dovoljan da izmeu njih doe do pranjenja. Polietilenska folija se prevlai prekovaljaka, tako da njena povrina bude bombardovana jonima gasova. Metoda se danasiskljuivo upotrebljava za obradu polimernih, papirnih i, sa malom izmenom,aluminijumskih folija i traka, do debljine od nekoliko milimetara. Obzirom na

    funkciju ureaja i svestranost tehnike, dugo je trebalo dok nije izraen ureajekonomian i jednostavne konstrukcije.Prvi ureaj, koji je prikazan na slici 15, radio je sa visokim naponom od nekoliko

    stotina hiljada volti. Tanka ica ili iljak na ovome naponu, prema uzemljenimdelovima, proizvodi elektrino pranjenje koronu. Na rastojanju od nekolikomilimetara postavljen je metalni valjak, koji se obrtao na potencijalu zemlje, a an

    kome se nalazila polietilenska folija. Polietilen je bio bombardovan elektronima

    proizvedenim koronskim pranjenjem. Zbog toga se ovaj aparat zvao korona aparat,a metodametoda koroniranja. Kod dananjih aparata povrina se naizmenino

    bombarduje polariziranim jonima vazduha. Ovaj aparat (korotron) je bio skup,

    neekonomian i po osoblje opasan. Folija je mogla samo lagano da se obrauje. Ovimje dokazano da je obrada mogua ne samo akceleratorom, ve i elektrinimpranjenjem.

    Slika 15. Korona aparat

    Sledei aparat(slika 16),radio je pod naizmeninim naponom od nekoliko hiljadavolti, kojije stavljen izmeu jedne elektrode oblika pljosnate ine, i neizolovanog

  • 7/27/2019 Tehnologija prerade plastinih masa

    24/26

    valjka. Ravnomerno rastojanje izmeu elektrode i valjka iznosi oko 2 mm. Polietilenje prelazio preko valjka i u isto vreme je imao ulogu stabilizatora elektrinogpranjenja. Iz ovograzloga, materijal nije mogao da se obradi do njegove ivice, vena nekoliko centimetara do nje.

    Slika 16. Uredjaj za bombardovanje sa neizolovanim valjkom

    Visoki napon se dobija transformatorom, koji se prikljuuje direktno na mreufrekvencije 50 ili 60 Hz, a regulacija njegovog napona se vri prekopavanjemprimara. Pri variranju irine folije, dolazi do elektrinog prskanja od ivice elektrode,preko kraja folije prema valjku, pri emu je bombardovanje izostajalo, a ivica folijebila oteena.Ovaj nedostatak je otklonjen tako to su valjci izolovani, prevueni prevlakom, kojadobro podnosi napon i temperaturu. Na slici 17. je prikazan jedan takav ureaj.

    Slika 17. Uredjaj za bombardovanje sa izolovanim valjcima

    Skoro svi dananji ureaji za bombardovanje imaju izolovane valjke i to silikonskomizolaciom debljine 2-3 mm. Radna uestanost im je 10-30 hiljada Hz, a radni naponoko 10000 V.

    Pri radu ureaja, kao sekundarni produkt nastaje ozon. Dokazano je da ozon nemanikakvih uticaja na povrinsku obradu. Ozon je kao agresivan gas jedino tetan i mora

    bezuslovno da se ukloni iz sredine.

    Kod ovakve konstrukcije postoji mogunost da radnik nesmotreno dodirne elektrodu

  • 7/27/2019 Tehnologija prerade plastinih masa

    25/26

    pod naponom, to bi dovelo do nesree. Zbog toga je konstrukcija izmenjena (slika18).

    Slika 18. Principijelna shema savremenog ureaja za bombardovanje

    1elektrode, 2valjci, 3transformator

    Izolovani valjci su stavljeni na visoki napon, a elektroda na potencijal zemlje. Napon

    izmeu elektroda i valjaka je ostao isti, a polaritet izmenjen.

    ZAKLJUAK

    Brzi razvoj proizvodnje polimera i neprestano irenje njihove upotrebe unajrazliitijim podrujima karakteristika su razvoja industrije u svetu. Razlog naglogirenja plastinih masa treba traiti u injenici da je nemogue poveavati proizvodnju

    prirodnih materijala tako brzo kao to raste potreba za njima. Proizvod od, ili savelikim ueem polimernih materijala je jeftiniji ii ma bolje eksploatacionekarakteristike nego kad je sirovina za njegovu proizvodnju prirodni material.

    Plastine mase su materijali koji kao osnovnu komponentu sadre polimernojedinjenje. Pod odreenim uslovima i u izvesnim stadijumima proizvodnje, plastinimaterijali mogu da se pod uticajem dovedene toplote i pritiska oblikuju, a posle

    hlaenja zadravaju odreeni oblik. Upravo ovakve karakteristike polimera bile suosnov za razvoj raznih tehnologija prerade plastinih masa i mogunosti izradeirokog spektra delova koji imaju rasprostranjenu primenu. Jedna od tehnologija koja

    je detaljnije opisana kroz seminarski rad jeste izrada folija od plastinih masa.

    Problematika projektovanja teholokih parametara procesa izrade folija zavisi unajveoj meri od iskustva ljudi, jer se ovi problemi mogu samo delimino egzaktnoreavati, koristei se kod toga sistemski ureenim podacima, koji su kod svakogpreraivaa kroz niz godina obraivani i unoeni u podesne tabele, da bi sekomparativno, od sluaja do sluaja, mogli upotrebljavati.Polimerni materijali imaju znaajnu ulogu i kod izrade ambalae od drugih materijala.Hermetinost metalne ambalae se postie elastomerima a staklene plastomerima.

  • 7/27/2019 Tehnologija prerade plastinih masa

    26/26

    Podruje primene papirne i kartonske ambalae je u znaajnoj meri proirenooslojavanjem sa polimernim materijalima. Proizvodna oprema koja se koristi u izradi

    polimerne ambalae je vrlo jednostavne konstrukcije to za sobom povlai njenunisku cenu. Najznaajniji deo proizvodne opreme ine ekstruderi. Prvobitnakonstrukcija ekstrudera do danas nije pretrpela znaajnije izmene. Sve vanije izmenekoje su dovele do novih tipova ekstrudera prouzrokovane su posebnim zahtevima kojisu postavljeni pred proizvod specifine namene, tako da e i u buduim izmenamakonstrukcije ovaj faktor imati znaajnu ulogu.

    Na osnovu izloenog, moe se zakljuiti da sam process prerade plastinih masa imadobru perspektivu zbog relativno niskih ulaganja u opremu, fleksibilnosti programa

    proizvodnje i mogunosti brzog obrta kapitala, s obzirom da je veliki asortimanproizvoda i ambalae namenjen irokoj potronji.

    LITERATURA:

    Nedi B., uki V., Plastine mase, Mainski fakultet, Kragujevac, 2004 god. Nedi B., Projektovanje proizvoda od plastinih masa, Kragujevac, 2008 god. Jovanovi M., Lazi V., Adamovi D., Ratkovi N., Mainski materijali,

    Mainski fakultet, Kragujevac, 2003 god. Sikora J., Design of Extrusion Heads, Lublin University of Tehnology,

    Departmen of Polimer Processing.

    Kosti M., Reifschneider L., Design of Extrusion Dies, Department ofMechanical Engineering, Northern Illinois Uneversity, U.S.A.

    http://www.gradst.hr/Portals/9/docs/katedre/Gradjevinski%20materijali/web/POLIMERNI%20%20MATERIJALI.pdf