TEHNOLOGIJA PRERADE SIROVINA BILJNOG PORIJEKLA ITehnoloki postupak prerade kukuruzaProfesor: Studenti:

Doc.dr.:Suzana Jahi Sabrina Durakovi i Denana Rami

1.Uvod Kukuruz,botaniki poznat kao Zea mays je zelena biljka koja koristi sunevu energiju,CO2 i vodu sa mineralnim materijama i daje jedan od najkomplementnijih zrnasti plodova.Arheoloka otkria o najranijoj pojavi kukuruza u zapadnoj hemisferi bila su identifikovanje kukuruznog polenovog praha za koji se pretpostavlja da je star 8000 godina,a otkriven je u buotinama ispod grada Mexik na dubini od 60 metara.Druga arheoloka studija potvrdila je iskopinama u peini u Novom Mexiku kukuruz na naenim klipovima starim 5600 godina pomou radioaktivnog ugljika. Kukuruz je postao glavni artikal u trgovinama hrane u najranijoj civilizaciji zapadne hemisfere.

Plemena Asteka,Maja, i Inka su ivjela u krugu kukuruznih polja. Indijanski kukuruz,potpuno zreo naen je u grobnicama prije Inka starim oko 3000 godine prije nove ere.

Prva pisana zabiljeka u Evropi o kukuruzu potjece od Christofera Columbusa od 6.novembra 1492. godine.

Dvojica njegovih istraivaa Rodrigo de Jerez i Luiz Torres iznijeli su da su kukuruz pronali u unutranjosti Kube. Prvi evropski doslejenici nastavili su sa irenjem kukuruza ija je proizvodnja bila ve ustaljena. Kukuruz je postao njihova glavna hrana, a zatim se proirio i u druge dijelove svijeta zbog veliine njegova zrna,dobrog prinosa,lakoe kultivisanja,trgovinske prodaje i skladitnih karakteristika. Sl.br.1. KukuruzKukuruz kao poljuprivredna kultura dostigao je svoju najveu proizvodnju u SAD, Brazilu, Juno-afrikoj republici, Mexiku i Argentini,koja prelazi cifru od 200 miliona tona.

Prerada kukuruza se generalno dijeli u dva pravca: Suhi mlinarski

Mokri skrobarski postupak.

Sama podjela tehnolokih cjelina pojedinih pravaca mogla bi se izvriti na slijedei nain:

1. Suha prerada

2. Polusuha (kondicionirana vodom-parom)3. Vlana-skrobarska (kukuruzni sirup,kukuruzni eer,dekstroza)

4. Kombinirana (ide direktno na hidrolizate po sistemu Kroyera)izostavljajuci skrobarski postupak

5. Industrija vrenja (alkohol,wisky)

Sl.br.2. Zrno i klipovi kukuruza sa komuinom

2. OBLIK I ANATOMSKA GRAA ZRNA

Oblik i veliina zrna razliitih tipova kukuruza se u mnogome razlikuje. Oblik se kree od zaobljenog do izrazito izduenog i pljosnatog,a to utjee i na ostale osobine zrna; u prvom redu naspinu masu,termo-dufuzione i aero-dinamine osobine. Razliit opseg dimenzija zrna uvjetovao je i razliitu masu 1000 zrna koja se kree izmeu 250 i 463 g.Udio i osobine pojedinih dijelova zrna su od presudnog zanaaja za iskorienje i kvalitetu proizvoda prerade. Zrno kukuruza, kao i zrno drugih ita,sastoji se od 3 osnovna anatomska dijela:

Endosperma

Klice i

Omotaa sa vrnom kapicom.

Sa stanovita prerade endosperm zrna je najvaniji anatomski dio,jer se od njega dobijaju osnovni proizvodi prerade kukuruza-griz,krupica,brano. Zbog toga je neophodno poznavanje udjela fizikih osobina i njegovog hemijskog sastava.

Anatomski dioUdio mase Sadraj %

%Proteini ulje krob eer

Klica 9,8-16,416,8-20, 2 30,8-40,7 7,1-14,0 9,0-29,0

Branati endosperm15,4-35,15,4-9,0 0,1-1,3 74,8-90,3 0,4-1,5

Ronati endosperm46,8-65,49,0-13,7 0,3-0,9 78,-88,2 0,8-2,3

Omota5,8-8,03,9-7,3 0,8-6, - -

Cijelo zrno1008,8-12,0 4,2-78 61,6-74,8 2,2 -4,9

Tabela 1. Udio i hemijski sasatav pojedinih dijelova zrna kukuruzaAnatomski dioUdio pepela

Klica7,5-20,3

Branati endosperm0,18-0,43

Ronati endosperm0,11-0,82

Omota0,55-1,46

Cijelo zrno1,10-1,65

Tabela 2. Udio pepela3. ENDOSPERMEndosperm zrna se sastoji iz ronatog i branatog dijela. Ronati dio endosperma kod veine hibrida zubana koncentrisan je u bonim stranama zna izmeu klice i omotaa. Udio ronatog endosperma je veoma znaajan pokazatelj kvaliteta,jer od njega u najveoj mjeri zavisi koliina griza i krupice. Koliinski odnos ronatog i branatog endosperma je razliit. U prosjeku je kod zubana 2:1 u korist ronatog endosperma,dok kod drugih tipova kukuruza taj odnos moze biti sasvim drugaiji. Kod tvrdunca cjelokupan endosperm je ronat,dok je npr. kod sorte opaque- u potpunosti branate strukture.Osobine ronatog dijela endosperma su: vei sadraj proteina i mehanika otpornost prema usitnjavanju.

Branati endosperm ispunjava prostor izmeu klice i ronatog dijela endosperma. On je rastresite teksture i mehaniki je daleko neotporniji od ronatog dijela,tako da se u postpku mljevenja prvi usitnjava u sitne estice brana,a djelimino i u estice krupice.

Periferni dio endospermazavrava se aleuronskim slojem koji se sastoji od krupnih elija poredanih u jednom sloju. Aleuronski sloj ini 3% od cijelog zrna. Iako morfoloki aleurionski sloj pripada endospermu,u postupku izrade on se izdvaja zajadno sa omotaem zrna.Pored razlike u strukturno-mehanikim osobinama ronati branati endosperm se razlikuju i po hemijskom sastavu.

Pokazatelj udjelaRonati endospermBranati endosperm

proteina9,0-13,75,4-9,0

skroba78,2 88,274,8-90,3

masti0,3-0,90,1-0.3

celuloze0,06-1,200,1-0,9

pepela0,11-0,320,18-0,43

Tabela 3. Hemijski sastav ronatog i branatog endosperma

Sa prehrambenog stanovita od posebnog znaaja je udio lizina koji nedostaje u proteinima kukuruza.on se i u ronatom i u branatom endospermu kree u granicama izmeu 0,13 i 0,30. Za preradu kukuruza je takoer od znaaja odnos amiloze i amilopektina u krobu.Kod veine hibrida udio amiloze iznosi 27% a amilopektina 73%, dok se danas sve ve komercionalno proizvedu hibridi sa 50-60% amiloze, a eksperimentalno je proizveden kukuruz i sa 87% amiloze. Isto tako proizvedene su selekcije sa vrlo visokim sadrajem amilopektina.

Sve ovo ukazuje da savremena selekcija ide kod kukuruza prema namjeni a to u velikoj mjeri olakava namjensku preradu kukuruza.

4. KLICAUdio klice u zrnu kukuruza iznosi 9,8-16,4%. Kukuruzna klica se odlikuje sadrajem masti,proteina,ecera i pepela. Pored toga i veliki udio vitamina i enzima koncentriran je u klici. U postupku suhe prerade ne izdvaja se potpuno ista klica ve sam manje i li vie prisutnim ostalim dijelovima,a to joj znatno umanjuje komercionalnu vrijednost.6. OMOTAOmota zrna sastoji se od jako zadebljalih elija epidermisai 7-9 redova uzdunih elija nepravilnog oblika. U postupku suhe prerde omota se zajedno sa aleuronskim slojem izdvaja u vidu mekinja.

7. FIZIKE OSOBINE I KAVLITET ZRNA

Od fizikih osobina zrna najznaajnije su za postpak prerade: gustina,naspina masa,poroznost,aerodinamike osobine i termodifuziona svojstva.GUSTINA ZRNA kukuruza iznosi u prosjeku 31190 kg/m3, a s tim to se gustina pojedinih anatomski dijelova razlikuje. Klica koja je sa visokim sadrajem ulja je male gustine,dok je endosperm,koji u najveoj mjeri ini krob i proteini, sa znatno veom gustinom. Pored toga po gustini se razlikuje i branati dio u odnosu na ronati.NASIPNA MASA kukuruza po Glogovanu varira u granicama od 714 do 882 kg/m3.

POROZNOST zrnene mase kukuruza je znaajan pokazatelj,na osnovu kojeg se sagledavaju aerodinamika i termodifuziona svojstva. Poroznost zrnene mase iznosi 40%.

AERODINAMIKE OSOBINE zrna su znaajan pokazatelj u postupku ienja. Aerodinamike osobine se ocjenjuju preko brzine lebdenja koja za zrno kukuruza iznosi 10-17 m/s.

TERMIKA I DIFUZINA SVOJSTVA ZRNA su u izvanrednog znaaja u postupku hidrotermike pripreme za isklicavanja gdje je potrebno da voda odreenom brzinom prodre u zrno i raspodjeli po cijeloj masi.KVALITET ZRNA kukuruza se cijeni i po njegovoj pogodnosti i prema nutritivnoj vrijednosti. Pokazatelj kvaliteta zrna su razliiti za razliite namjene. Ukoliko je zrno namjenjeno za mljevenje i proizvidnju krupice,od presudnog je znaaja odnos branatog i ronatog endosperma.

Ukoliko je zrno namjenjeno za mokru preradu (skrobarsku),znaajan je pokazatelj odnos skroba i proteina u zrnu,kao i odnos amiloze i amilopektina u skrobu. Za kukuruz namjenjen konzerviranju bitan je sadraj eera itd. Znai svaka namjena ima svoje zahtijeve u pogledu kvaliteta.

Kao to je ve reeno najznaajniji pokazatelj kvalitet zrna je odnos ronatog i branatog endosperma u zrnu. Ukoliko je zrno puno ronatog endosperma,dobije se vea koina krupice, a malo brana i obrnuto. Prema Wichseru za proizvodnju kukuruzne krupice najbolji je kukuruz sa 70% ronatog, a 30% branatog endosperma; dok za proizvodnju kukuruznog brana taj odnos je 80 prema 20 u korist branatog endosperma.Drugi znaajan pokazatelj je ISPUCALOST ZRNA I SADRAJ LOMA. Veliki udio loma stvara ozbiljne probleme u preradi;prije svega to se on mora izdvajati za vrijemepripreme, a to umanjuje iskoritenje, kao i kod lomljenog zrna postiu se slabijirezultati u iskorienju i mikrobioloka ispravnost dobijene krupice.

Zrno koje se sui na viim temperaturama, gdje se postie visok termodifuzni stepen u procesu suenja, a naruito u fazi hlaenja,zrno trpi velika naprezanja pri emu se u endospermu stvaraju mikro i makro kukotine. Pod utjecajem dodatnih vanjskih naprezanja, ove pukotine se pretvaraju u lom. Smanjenje prinosa griza kod vjetaki suenog kukuruza iznosi i 50%, a sadraj masti se poveava za 0,3%. Radi toga su se u preradi kukuruza mljevenjem insistira na prirpdno susenom zrnu ili onom koje je osueno pod vrlo blagim temperaturnim reimom.

Vaan pokazatelj je i STAROST ZRNA. Wyss (1956.) iznosi podatke da je svje kukuruz pogodniji za preradu od kukuruza koji je skladiten due vrijeme, a naruito ukoliko je skaditenje obavljeno pod nepovodljim uslovima.

Kvalitet dobijene krupice se cijene na osnovu sadraja ulja. Sa stanovita proizvodnje krupice od velike je vanosti to manji sadraj ulja u endospermu. Pored ocjene o namjenskoj vrijednosti za zrno kukuruza je znaajna i ocjena o prehrambenoj vrijednosti, a naruito aminokiselinski sastav proteina i sadraj pojedinih vitamina.

Od posebnog je znaaja za preradu ZDRAVSTVENO STANJE ZRNA. Ukoliko se nepravilno skladiti,kukuruz je pogodan napadu mikroorganizama, a naruito je podloan napadu plijesni,koje za posljedice imaju pogorenje tehnolokog kvaliteta i zdravstvenu neispravnost dobijenih proizvoda. Veoma su nepoeljni mikroorganizmi koji kao proizvode metabolizama lue alfa toksine i druge tetne mikrotoksine.STANDARD KVALITETA KUKURUZAKukuruz kao sirovina za industrijsku preradu ima utvren standard kvaliteta. Ovaj standard kvaliteta kukuruza predstavlja skup karakteristika od kojih zavisi upotrebna vrijednost kukuruza kao to su:

Sadraj i vrsta primjesa

Sadraj vode

Hl teina

Kvalitetna klasa kukuruza

Organoleptika svojstva

Prisusuvo tetoina

Prisusutvo mikroorganizama

Prisustvo ostataka pesticida i sredstava za unitavanje tetoina.

Na bazi sadraja primjesa kukuruz se razvrstava u 5 kalsa i to:

I kalsa-koliina primjesa ne smije prelaziti 4%

II klasa-koliina primjesa ne smije prelaziti 7%

III klasa-koliina primjesa ne smije prelaziti 11%

IV klasa-koliina primjesa ne smije prelaziti 15%

V klasa-koliina primjesa ne smije prelaziti 18%

Hl teina kukuruza treba da iznosi najmanje 65.

TEHNOLOKI PROCES MELJAVE

Suhom preradom kukuruza dobija se niz proizvoda koji imaju razliite namjene u proizvodnji hrane. Postupak prerade je vrlo sloen i zahtjeva paljivo vodjenje kako bi se nanatomski dijelovi zrna to bolje razdvojili. Kod suhe prerade kukuruza od posebnog je znaajaizdvajanje klice u kojoj su koncentrisane materije,kako bi se dobile estice endosperma sa to niim sadrajem ulja.

Suha preradu kuruza se odvija u 4 faze i to: Priprema zrna za mljevenje

Isklicavanje

Razvrstavanje i usitnjavanje mliva Mjeanje,pakovanje i isporuka gotovih proizvoda.

PRIPREMA ZRNA ZA PRERADU

Priprema zrna kukuruza za mljevenje ima ta cilj da se zrno oslobodi svih stranih primjesa i da se struktura zrna dovede u stanje najpogodnije za preradu. U tu svrhu postupak zrna pripreme zrna moe se podijeliti na dva dijela:

Prvi dio pripreme je odstranjivanje primjesa

Drugi dio hidrotermika obrada

Pored toga ponekad se vri i povrinska obrada zrna,kako bise ono oslobodilo povrinske neistoe.

IENJE ZRNA

Iz siloske elije zrno se proputa preko protone vage gdje se registruje koliina koja se prerauje. Nakon mjerenja zrno prelazi kroz ureaj za izdvajanje feromagnetnih primjesa. Zrno osloboeno metalnih primjesa dolazi na mlinski aspirator gdje se izdvajau grube,sitne i lahke primjese. Grube primjese se izdvajaju na prijemnom reetu sa okruglim otvorima promjera 16 mm. Lahke primjene se izdvajaju sa srujom zraka i taloe u komorama aspiratora ili cikonskim i filterskim odvijaima praine i lahki estica. Kamenii i druge tee primjese odlaze na suhi izdvaja kamena,gdje se kameii odstaranjuju, a cijelo zrno ili kukuruzni lom odlaze zajeno s frakcijom prelaza. Sa ovim se po obiajnim shemama zavrsava prvi dio pripreme kukuruza za preradu.KONDICIONIRANJE-HIDROTERMIKA OBRADA

Hidrotermika obrada zrna se obavlja vodom ili parom u jednom,dva ili tri navrta,a u zavisnosti od rezultata koji se ele postii obradom.Hodrotermikom obradom zrna kod suhog postupka dodaje se toliko vode dok se krajnja vlanost zrna ne postigne od 20-25%.

Vrijeme odleavanja traje od 15 minuta do 6 sati,dok temperatura moe da varira od sobne do 50C.

Ukoliko se kukuruz tretira parom i na viim temperaturama,vrijeme odleavanja treba biti kratko,dok vlaenje hladnom vodom zahtjeva,saglasno difuzionim procesima due vrijeme odleavanja.

Prvi put se zrnu dodaje voda ili para tako da mu vlanost dostigne granicu od oko 20%. Voda se dodaje posebnim mainama po cijeloj povrini zrna. Nakon vlaenja zrno lei posebnim komorama za odleavanje oko 1 sat. Odleano zrno se ponovo vlai i lei slijedeih 75 minuta i pri tome mu se vlaga poveava na 22%. U toku prvog i drugog hidrotermikog tretmana voda sa povrinskih slojevaprodire u unutranjost zrna. Apsorbovana voda omekava klicu,koja postaje jo plastinija i oslobaa veze klice za endospermom tako da se ona lahko odvaja u fazi isklicavanja. Pored toga apsorbovana voda dovodi endosperm zrna u stanje najpogodnije za usitnjavanje.Tree dodavanje vode se obavlja neposredno prije isklicavanja,tako da se dodana voda rasporedi po povrini zrna. Uloga ovog tretmana je da to bolje plastificira omota zrna i olabavi vezu omotaa i endosperma.

Stepen Temperatrura zrnaVrijeme odleavanjaUdio vode

(C)Min %

I27-316520,5

II387522,0

III43524,0

Tablica 4. Tipini uvjeti hidrotermike obrade kukuruza

Prema iskustvenim podatcima suhlji kukuruz zahtjeva due odleavanje i za 20% vie dodate vode od svjee ubranog zrna. Iskustvo je takoer pokazalo da je zdravo i suho zrno u postupku hidrotermikog tretmana potrebno je zagrijati od 46 do 50C kako bi s sprijeilo stvaranje mikropukotina u endospermu, a sa tim i pretjerano ustinjavanje, ime se umanjuje udio krupice kao najpoeljnijeg proizvoda prerade kukuruza. Zagrijavanje kukuruza je poeljno u drugoj fazi hidrotermike obrade.ISKLICAVANJE

Suha meljava obuhvata fiziko razdvajanje kukuruznog zrna na njegove sastojke: omota,endosperm i klicu.

Poto je zrno oieno prva faza u ovoj meljavi sastoji se iz umjerenog zagrijavanja zrna. Prskanje vodom sa posebnim ureajima ili ubrizgavanjem pare sadraj vlage u zrnu svede se na oko 20%. Zato to ova faza tee brzo to i procenat vlanosti pri raznim odnosima klice prema endospermu varira. Takav nejdenak raspored vlage je od velike vanosti za slijedeu fazu u procesu meljave. Umjereno zagrijano zrno odlazi na Bilov ureaj za odvajanje klice i zrna.Jedna od najznaijnijih faza u preradi kukuruza je odstranjivanje klice ili isklicavanje. Isklicavanjem se zrno oslobaa masnih materija koje su vrlo tetne u proizvodima mljevenja. Pored izdvajanje klice u isklicavanju od endosperma se odvajaju i omota i vrna kapica. Za isklicavanje kukuruza koristi se vie tipova ureaja. Najveu primjenu nala je Bilova isklicaljka,koja je u amerikim mlinovima zastupljena sa 90%.

U posljednje vrijeme sve se vie koristi isklicaljka sa udaraima proizvodnje firme Buhler Miag, a naruito kod suhe prerade kukuruza,gdje se zrno isklicava sa vlagom od oko 16%.Bilov ureaj se sastoji iz konusnog horizontalnog doboa, koji se okree unutar omotaa istog oblika. Unutranji bubanj se okree briznom od oko 700 obrtaja u minuti. Pripremljeno zrno kukuruza se uvodi u radni prostor gdje sepomou radnih elemenata rotora i statora kukuruz gnjei i izlae razliitim oblicima deformacije,pri emu se razdvajaju anatomski dijelovi zrna. Kroz perforacije stratora prelazi 60-70% ukupne mase zrna. Dodirom zrna i zubca tei se da se odvoji omota i endosperm uz najminimalnije mljevenje endosperma. Ova frakcija sadri skoro cjelokupni osloboeni omota i klicu kao dijelove endosperma. Na kraju konusnog dijela isklicaljke izlazi frakcija koja sadri najvie kukuruzne krupice.

SUENJE,HLAENJE I RAZVRSTAVANJE (SORTIRANJE)

Mliva dobijena kao propad i prelaz isklicaljke predstavljaju vanredno heterogenu masu estica koje se razlikuju po veliini,obliki,anatomskom porijeku a sa tim i po hemijskom sastavu. Pored toga ovaj materijal je sa viskom vlanou tako da je nepodesan za bilo kakve dalju obradu. Zbog toga se materijal najprije mora osuiti od 10 do 16% vlage, pa tek onda razvrstati i dalje obraivati naizmjenine usitnjavanjem i razvrstavanjem.

Mlivo se poslje isklicavanja sui na posebnim ureajima za suenje,dio vlage se skida toplim zrakom koji se zagrijava kaloriferima. Pomou toplog zraka se materijal i transportuje. Posebnu panju treba obratiti na frakciju u kojoj je sadrana klica i omota. Ta frakcija je inae znatno vlanija. Osueni materijal se na situ razvrstava na tri frakcije.

Prvu frakciju ine krupne estice sa promjerom veim od 8 mm. Ove estice se glavnom sastoje od cijelog zrna kukuruza.

Druga frakcija je srednja po veliini estica sa promjerom od 3 do 8 mm. U ovoj frakciji su sadrane estice endosperma,klice i omotaa. One se razdvajaju na posebnom odjeljenju sita. Na sitima se srednja frakcija dijeli na dvije podfrakcije. Prvu podfrakciju ine estice promjera od 5 do 8 mm a drugu ine estice od 3 do 5 mm.Krupnije estice sadre jo veliki dio omotaa koji se sa sistemom zranih separatora izdvaja a tee estice se spajaju sa sitnijom podfrakcijom i dovode na poseban vibro-pneumatski sto.

Frakcije sa promjerom estica ispod 3 mm preko zranog kanala odvode se na poseban vibro-pneumatski sto. Na vibro-pneumatskim stolovima separaciona smjea se razdvaja na 3 ili 4 frakcije prema frikcionim osobinama i gustinama estica. Jednu frakciju ine krupne estice istog endosperma. One sa oba stola nose na usitnjavanje, dok drugu frakciju ine estice endosperma iklice koje se po drugi put razvrstavaju na posebno vibro-pneumatskom stolu sa kojih se izdvaja frakcija kukuruzne krupice, koja se odvodi na mljevenje i frakcije klice koja se naknadno susi i dalje prerauje.

Ukoliko se eli izdvajati frakcija krunih estica endosperma za proizvodnju kukuruznih pahuljica, tada estice padaju na sita promjera od 5 do 8 mm, proputa se kroz zrani separator i ponovno kroz cilindrino reeto sa promjerom otvora od 5 i 7 mm. estice koje propadnu kroz otvore od 7 mm, a peu preko reeta sa otvorima od 5 mm pod nazivom griz,najpogniji su za proizvodnju kukuruznih pahuljica.MLJEVENJE I USITNJAVANJE MLIVA

Kukuruzna krupica se ustinjava do estica odreenih dimenzija po sistemu valjka i sita, kojih ima 4-6, zavisno kakv grnulacioni sastav krupica i brana eli da se postigne.

Valjne stolice za mljevenje kukuruza su sline valjnim stolicama kod penice, samo to je duina prvog krupaa i rastvaraa 1000 mm, a drugog u treeg su po 800 mm, dok je dijametar kod svih valjaka 250 mm. Iza svakog krupljenja se koriste sita sa 12 etvrtastih okvira.

Prikazani tehnoloki postupak prerade kukuruza namjenjen je za proizvodnju griza i krupice razliitog granulacionog sastava.

Poslje faza krupljenja i ratvaranja grizeva, gnjeeni dio pahuljica tj. Klica odvaja se na planskom situ kao prelaz. Da bi se krupica oslobodila zaostalih dijelova klice i omotaa, a oni su koncentrisani u odreenim prolazitima drugog krupljenja, klica i omota se podvrgavaju ienju na istilicama krupice. Oiena krupica se dalje sitni, a ustinjenje estice klice i omotaa se odstranjuju.Cilj ove operacije je iozdvojiti to istiju krupicu koju ini ronati dio endosperma i sitnu krupicu koju ini branati endosperm. Branata krupice se koristi u pivarstvu a ronata u ljudskoj ishrani. Finalni proizvodi su:

Kukuruzno brano do 1% masnoe,

Krupica ( krupne i srednje) do 1 % manoe,

Klica sa 30% masnoe i

Mekinje od 7 do 12% masnoe.

Za drugi asortiman proizvoda od kukuruza modifikuje se shema tehnolokog postupka, tako da se dobije nejvei mogui udio mase i najbolji kvalitet onog proizvoda prema kome se podeava tehnoloki postupak.

PROIZVODI SUHE PRERADE KUKURUZASuhom preradom kukuruza dobijaju se 4 grupe proizvoda koji se razlikuju po obliku i veliini estica i hemijskom sastavu, a to su:

Griz

Kukuruzna krupica

Kukuruzno brano

Stono brano i

Kukuruzna klica

Pored ovih osnovnih proizvoda, kako sporedni proizvodi dobijaju se otpadci prilikom pripreme za mljevenje, kako i estice izdvojene aspiracijom u postupku prerade.

GRIZ

Griz je proizvod prerade kukuruza. Potjee od ronastog dijela endosperma. Istih je osobina i hemijskog stastava. Udio masegriza zavisi u prvom redu od udjela ronatog dijela endospermau kukuruzu i od voenja tehnolokog postupka pripreme i prerade.

Griz se posebnim postupkom hidrotermike obrade i gnjeenja na valjcima prerauje u kukuruzne pahuljice ( cornflakes ) koje se koriste kao hrana za doruak.

KUKURUZNA KRUPICA

Pod kukuruznom krupicom podrazumjeva se itav niz proizvoda slinog hemijskog sastava, koji se razlikuje samo po granuacionom sastavu, odnosno veliini i obliku estica. Kukuruzna krupica, kako i griz, potjee od ronatog endosperma i zadrava sve njegove osobine. Od mnotva iz asortimana kukuruznih krupica izdvajaju se slijedee:

Pivarska krupica

Konzumna krupica

Krupica za proizvodnju instant brana

Krupica za ekstrudiranje i

Krupica za enzimatsku razgradnju.

Pivarska krupica je proizvod koji se koristi kako surogat jemu u proizvodnji piva. Osnovno zahtjev kod ovog proizvoda je da bude to manjim sadsrajem masnih materija. Ti zahtjevi su nekad bili maksnimalno 0,8%. Meutim, u posljedenje vrijeme industrija piva je odustala od ovako ostrih zahtjeva i tolerie vei sadraj masnih materija, ali nikako vie od 1%. Neke pivare zahtjevaju da pivarska krupica sadri estice omotaa radi lake filtracije. U zavisnosti od zahtjeva u pogledu sadraja ulja, pivarska krupica se moe izdvojiti do 70%. Njena granulacija je 850-1300 mikrona.

Konzumna krupica se koristi za proizvodnju razliitih pekarskih porizvoda, kao i kaastih proizvoda (pura,palenta). Konzumna krupica moe da bude razliitog granulacionog sastava. Zbog bezbjednog uvanja od momenta proizvodnje do koritenja vano je da bude sa to manjim sadrajaem masnih materija. Kod konzumne krupice vana je prehrambena vrijednost, odnosno udio proteina, vitamina i ostalih komponenti vanih za ishranu. Moe se izdvojiti oko 60% konzumne krupice u postupku prerade.Krupica za proizvodnju instant brana po osobinama se ne razlikuje od konzumne krupice. Posebnim postupkom hidrotermike obrade sa vodenom parom, krupica se elatinizira, sui i melje. Dobijeni proizvod se koristi u iste svrhe kako i konzumna krupica s tim to je njeno spravljanje znatno bre.Krupica za ekstrudiranje je takoer vrlo slina konzumnoj krupici. Kukuruzna krupica je pokazala izuzetno svojstvo za ekstrudiranje, tako da se danas na tritu moe nai irok izbor ekstrudiranih proizvoda od kukuruza (flips). Ovi proizvodi pored kukuruza sadre razliite dodatke kojim se poveava hranjiva vrijednost i poboljava ukus. Ova krupica se koristi i za proizvodnju tjestenina. Kukuruzna krupica se koristi i kao sirovina za dobijanje razliitih skrobni hidrolizata postupkom direktne enzimatske razgradnje. Ovaj postupak kao ekonominiju alternativu mokrom postupku izdavajanja i prerade skroba preporuuje danska firma Kryer.

Za proizvodnju skrobni hidrolizata direktnim postupkom koristi se kukruzna krupica sa to manjim sadrajem masti i mineralnih materija sa odreenim granulacionim sastavom. Prema uspustvima firme Kryer, sadraj masti moe da se kree izmeu 0,8 % i 1,3% ,sadraj pepela izmeu 0,4 i 0,5%, dok sadraj proteina treba da se kree od 9,0 do 9,5%. Po granulacionom sastavu veina estica treba da je promjera od 0,14 do 0,74 mm sa maksimalnim udjelom estiva ispod i iznad oznaenog promjera od 1,8%.

KUKURUZNO BRANO

Kukuruzno brano je zbog poveanog sadraja masti smatrano sporednim proizvodom prerade kukuruza. Meutim, savremenom tehnologijom prerade kukuruza moe se proizvesti kukuruzno brano sa niskim sadrajem mastim i eljenim granulacioni sastavom tako da se ono moe koristiti u razliite svrhe.

Kukuruzno brano u jednostavnijoj meljavi potie uglavnom od branastog dijela endosperma koji je inae bogatiji masnim materijama. Pored toga u brano dospjevaju usitnjene esticeklice koja takoer poveavaju sadraj masti. Ovako dobijeno brano mijea se sa ostalim proizvodima i upotreblajva kao stona hrana.

U savremenim mlinovim sa razvijenim postupkom usitnjavanja i razdvajanja proizvodi se kukuruzno brano koje potjee iz oba dijela endosperma. Ovako samljeveno brano moe biti sa razliitin sadrajem masti a u zavisnosti od udjela pojedinih anatomskih dijelova i koristi se u proizvodnji razliitih vrsta mijeanog kukuruznog hljeba.

Kukuruzno branoMJEANJE SKLADIETENJE I PAKOVANJE PROIZVODA MLJEVENJA

Dobijeni proizvodi mljevenjem nisu uvijek ujednaenog kvaliteta.zbog toga je neophodno prije putanja u promet da se mijeanjem brana razliitog kvaliteta dobije brano traenog kvaliteta.

Posebnim zreajima za homogenizaciju postie se ujednaenost mjeavine po cijeloj masi jedne partije brana. Ovo je naruito vano kod dodatka preparata za poboljanje kvaliteta ili nutritivne vrijednosti, koje se dodaju u mikrokoliinama, pa ih je neophodno pravilno rasporediti po masi. Mjeanje brana se obavlja u silosima za brano koji se neposredno grade uz mlkinove i predstavljaju nastavak mlinske proizvodnje,to znai da silosi za brano ne obavljaju samo funkciju skalditenja brana u rasutom stanju, vec i funkciju dorade, odnosno proizvodnje brana za unaprijed utvrenim osobinama.

Postupak mijeanja, skalditenja i pakovanja proizvoda mljevenja odvija s u 3 faze. Prva faza je mjeanje i homogenizacija. Druga faza je skladitenje i trea faza je pakovanje i i isporuka proizvoda mljevenja. Mjeanje proizvoda mljevenja obavlja se tako to se proizvodi iz ili vie celija mijeaju u odreenom odnosu kako bi njihova mjeavina udovoljila namjeni. Odreeni odnos pojedini komponenti moe se postici regulisanjem isticanja braa iz siloskih elija pomou ureaja za kontrolosano izuzimanje ili pomou arnih vaga i mjealica.

Princip mjeanja primjenom regulisanog isticanja danas se najee koristi,, a naruito u sluajevima kada nije neophodno mjeati komponente u tano odreenim odnosima,kakav je sluaj kod mjeanja brana razliitog kvaliteta.

Brano se iz elija K1 do K4 izuzima pomou posebnih ureaja za izuzimanje prakastih i tekih sipkih materijala 1. Pomou transportnih pueva 2 regulie se promjenom broja okretaja pua. Na taj nain se moe i grubo regulirati protok iz elija, a time i odnos komponenti K1 do K4. Mjeavina se homogenizuje u transportnom puu 3.

Izmjeana i homogenizirana partija brana se prebaciju u jednu od lija za skalditenje gdje se uva do isporuke.

Brano se isporuuje u vreama ili rasutom stanju. Ranije se brano isporuivalo iskljuivo u vreama razliite mase dok se danas sve vee koliine isporuuju u rasutom stanju pomou cisterni ili kontejnera.

Uvreavanje brana obavlja se automatski pomou visoko uinskih ureaja za uvreavanje. Uvreavanje ukljuuje 4 osnovne operacije i to:

Odvagu

Punjenje

Zatvaranje

Slagenje u palete.

Za velike kapacitete uvreavanje preko 30 t/h najee se koriste karusel ureaji koji obavljaju sve operacije kao i ostali ureaji za uvreavanje, ali su potpuno automatizovani.

Ureaj za uvreavanje viskog uinka omoguava da se brano bez meufaznog odlaganja utovara u kamion ili vagom, jer kapacitet punjenja vrea se poklapa sa kapacitetom punjenja vozila. Ovim se moe mnogo utedjeti na radnoj snazi. Ukoliko kapacitet uvreavanja nije usaglaen sa kapacitetom punjenja vopzila ili zbog potrebe skalditenja brana u vreama, one se slau na palete i razmjetaju po rsapoloivom prostoru.

Paletomati su ureaji koji automatski slau vree na paletu i formiraju skadinu trasporentnu jedinicu.

Pakovanje proizvoda mljevenja u vre do 5 kg obavlja se na automatskimk ureajima iji uinak moe da se kree od 1000 do nekoliko hiljada kg/h. Ovi ureaji mogu biti razliitog stepena automatizovanosti. Danas se najee koriste potpuno automatizovani ureaji kod kojih su sve operacije, od poetka do kraja, ukljuujuci i upisaivanje deklaracije proizvoda, potpuno automatizovane.

Isporuka brana u rasutom stanju drumskim i eljeznikim vozilima sve se vie koristi naruito u sluajevima kada potroai nisu daleko. Transport brana se obavlja pomou cisterni ili kontejnera koji su snadbjeveni soppstvenim ureajem za pneumatski istovar brana.

ZAKLJUAK Uz penicu i riu, kukuruz je najvaniji usjev u svijetu prema povrinama koje zaposjeda, biolokom potencijalu i mogunosti raznovrsnog koritenja. Zbog vanosti i znaenja kukuruza njegovoj proizvodnji poklanja se velika pozornost i poveavaju se napori u prouavanju itavog niza problema koji rezultiraju uvoenjem suvremene agrotehnike, primjenom znanstvenih i strunih dostignua, koritenjem velikog potencijala rodnosti i drugih imbenika znaajnih za suvremenuproizvodnju.Osnovni gospodarski znaaj kukuruza proizlazi iz svojstava same biljke, raznovrsnosti upotrebe i obima proizvodnje. Pored toga velik je i agrotehniki znaaj kukuruza, kao biljke koja zahtjeva intenzivne uvjete uzgajanja. Gotovo svi dijelovi biljke kukuruza mogu posluiti za preradu, pa upravo to daje kukuruzu poseban ekonomski znaaj. Danas se proizvodi vie od 500 razliitih industrijskih preraevina od kukuruza. Kod prerade kukuruznog zrna na pojedine osnovne sastojke ne gubi se gotovo nita. Industrija proizvodi veliki broj grupa proizvoda od kukuruza, odnosno proizvoda u kojima sudjeluje kukuruz. Navode se samo neke proizvodne grupe:

a) prehrambeni proizvodi:hrana za dojenad, kukuruzne flekice, sredstva za zgunjavanje hrane, za popravljanje kvalitete kruha, za specijalni kruh, juhe i ostalo;b) ljekarski proizvodi (sirup i ostalo);c) farmaceutska i kozmetika sredstva;d) razni napici:alkohol, kiseline (mlijena, limunska);e) tekstilni proizvodi:umjetno vlakno;f) hemijski proizvodi:boje, politure, azbest, nitroceluloza, furfuroli, sirovina za industriju papira i plastinih masa.Agrotehnika vanost kukuruza vrlo je velika jer se sije na vrlo velikim povrinama, pa na veim povrinama dolazi kao predkultura drugim kulturama. Nakon kukuruza tlo moe ostati plodno, jer se za kukuruz izvodi duboka obrada i bolja gnojidba.