TehPrep Prikljucenje NNM

5/28/2018 TehPrep Prikljucenje NNM

1/37

T E H N I K AP R E P O R U K A

ZA

PRIKLJUKE OBJEKATA POTROAA NANISKONAPONSKU MREU


2/37

2

Sadraj

0 Sadraj 2

1 Uvod 3

2 Referentni dokumenti 5

3 Termini i definicije 6

4 Opta pravila pri projektovanju niskonaponskog prikljuaka 8

5 Primjena standardizovanog sistema napajanja 10

6 Zatita prikljuaka od preoptereenja i termikih naprezanja 11

7 Principi primjene zatite elektrinog udara 12

8 Zatita prikljuka od prenapona 14

9 Zatita prikljuka od toplotnog djelovanja i poara 14

10 Izvoenje kablovskog prikljuka 15

11 Izvoenje nadzemnog prikljuka 16

12 Tipizacija ormara mjernog mjesta i mjesta ugradnje 19

13 Prikljuno mjerni ormari 22

14 Mjerno razvodni ormari 26

15 Smjernice za korienje tipova ormara kod izvoenjaprikljuaka objekata

30

PRILOZI 33-38


3/37

3

1. Uvod

1.1. Saglasno Zakonu o energetici (Slubeni list RCG, br.39/03) i Privremenom distributivnomkodeksu (Sl.list RCG, br. 13/05), prikljuenje potroaa elektrine energije na distributivnumreu Operatora distribucije (u daljem tekstu: OD) izvodi se u skladu sa energetskim uslovimai koncepcijom razvoja mree na odnosnoj lokaciji. Za prikljuenje novih potroaa ili zapoveanje angaovane snage kod postojeih, nadlena distribucija OD na zahtjev Investitora

objekta izdaje odgovarajuu tehniku dokumentaciju kojom se definiu uslovi prikljuka ieventualno ostali uslovi izmeu Elektroprivrede Crne Gore i Invesitora. Postupak, obim i nainizdavanja tehnike dokumentacije potroaima definisan je posebnom tehnikom preporukom.

1.2. Preporuka se odnosi na osnovne tehnike uslove i mjere koje treba da se primijene priprojektovanju i izgradnji prikljuaka objekata potroaa koji se prikljuuju na niskonaponskudistributivnu mreu. Ona je dio regulative kojom se ureuje: tipizacija niskonaponskih razvodnih i prikljunih ormara tipizacija naina graenja niskonaponskih razvodnih i prikljunih ormara tipizacija izbora, ugradnje i prikljuivanja energetskih kablova nazivnog napona 1 kV tipizacija projektovanja i graenja elektrokablovske kanalizacije tipizacija opremanja mjernih mjesta.

1.3. Ciljevi Preporuke su: da razgranii odgovornost za prikljuak sa potroaem, u skladu sa Zakonom o energetici da obezbijedi zavidan nivo tipizacije izvoenja prikljuaka i mjernih mjesta, uz korienje

standardizovane i od OD odobrene opreme da obezbijedi potrebnu pogonsku pouzdanost, sigurnost i bezbjednost u domenu primjene da obezbijedi uvijek slobodan pristup osoblju OD mjernom mjestu radi oitavanja mjernih

ureaja za obraunsko mjerenje (brojila el. energije), kontrole brojila i mjernog mjesta, izamjene brojila

da smanji trokove odravanja da smanji mogunosti zloupotreba korienja elektrine energije od strane potroaa da doprinese smanjenju netehnikih gubitaka u mrei OD.

1.4. Preporuka se odnosi na prikljuke objekata potroaa: stambene objekte (individualne i kolektivne) stambeno-poslovne objekte poslovne objekte objekte male privrede objekate posebne vrste i namjene, kao to su kiosci, semafori, zgrade sa zapaljivim

krovom, objekti na vodi, komore za ulinu prodaju sladoleda, i sl. privremene objekte (gradilita, pokretni cirkusi, vrteke (ringipili") i druge naprave za

zabavu, pokretni kiosci sezonskog karaktera, mjealice za beton, pokretni cirkulari,reportana televizijska kola, kamp prikolice i slini objekti koji koriste elektrinu energijunajdue 18 mjeseci).

1.5. Preporukom su obuhvaeni spoljanji i unutranji prikljuni vod, prikljuno-mjerni ormar i/ili

mjerno razvodni ormar kao ku

ite, bez mjernih ure

aja za obra

unsko mjerenje (u daljemtekstu: prikljuno-mjerni ormar, PMO i mjerno-razvodni ormar, MRO). Opremanje PMO i MROje predmet posebnih tehnikih preporuka za (a) tipizaciju mjernog mjesta, i (b) izboropreme za mjerno mjesto.

1.6. Preporuka se odnosi na projektovanje i izgradnju prikljuaka i ormara mjernog mjesta kod: novih potroaa koji se prvi put prikljuuju na nn mreu postojeih potroaa koji rekonstruiu objekte, i postojeih potroaa kod kojih se rekonstruiu prikljuci i mjerno mjesto.

1.7. Posebno, reenja iz preporuke koja se odnose na ugradnju prikljuno mjernih ormara nagranici vlasnitva primjenjuje se osim u gore navedenim sluajevima, i: kod potroaa iji postojei kuni prikljuci predstavljaju poarnu opasnost

kod potroaa kod kojih je utvr

eno neovla

eno kori

enje elektri

ne energije, njenonenamjensko korienje (na neodgovarajui nain tj. na nain koji nije ugovoren sa OD),

namjerno oteenje mjernih ureaja, onesposobljavanje ispravnog obraunskog mjerenjaili neka druga zloupotreba korienja elektrine energije


4/37

4

kod potroaa koji neredovno izmiruju svoje finansijske obaveze po osnovu utroeneelektrine energije, ukoliko spreavaju svoje iskljuenje sa nn mree ili vre ponovna,samovoljna prikljuenja na nju

kod ostalih postojeih potroaa kod kojih OD pronae tehniki ili ekonomski interes zaizmjetanje postojeih mjernih mjesta.

1.8. Preporuka je referentan dokumenat za izdavanje uslova za projektovanje i izvoenje

prikljuaka na distributivnu mreu..

1.9. Na bazi ove Preporuke, OD e uraditi Uputstvo o nainu graevinske pripreme prostora zamjerno mjesto, sa neophodnom tehnikom dokumentacijom i specifikacijom potrebnogmaterijala za svaki tip mjernog mjesta. Tehnika reenja iz Uputstva bie sastavni dio uslovaza izvoenje prikljuka na distributivnu mreu.


5/37

5

2. Referentni dokumenti

Pri izradi ove preporuke potovani su zahtjevi sledeih zakona, standarda, propisa i pravilnika:

Zakon o energetici (Sl.list RCG, br. 39/03 Zakon o izgradnji objekata (Sl.list SRCG, br. 55/2000) Zakon o zatiti na radu (Sl.list RCG, br. 79/04) Zakon o zatiti od poara (Sl.list SRCG, br. 47/92) Pravila o snabdijevanju elektrinom energijom (Sl.list RCG, br. 13/05) Pravilnik o tarifama za elektrinu energiju (Sl. list RCG, br. 47/05, 50/05, 42/07) Pravilnik o tehnikim normativima za elektrine instalacije niskog napona (Sl. list SFRJ, br.

53/88, 54/88 i 28/95) Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu niskonaponskih mrea i pripadajuih

transformatorskih stanica (Sl. list SFRJ, br. 13/78 sa izmjenama objavljenim u Sl. listu br.37/95)

Pravilnik o tehnikim normativima za izgradnju niskonaponskih nadzemnih vodova (Sl. listSFRJ, br. 6/92)

Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu objekta od atmosferskog pranjenja (Sl. list SRJ,br. 11/96)

Pravilnik o jugoslovenskim standardima za gromobranske instalacije (Sl. list SRJ, br. 11/96) Pravilnik o tehnikim mjerama za pogon i odravanje elektroenergetskih postrojenja (Sl.list

SFRJ, br. 19/68) Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu elektroenergetskih postrojenja od prenapona

(Sl.list SFRJ, br. 7/71 i 44/76)

Standardi

JUS N.A5.070 - Stepeni zatite elektrine opreme ostvareni pomou zatitnih kuita JUS N.B2.702 - Elektrine instalacije u zgradama. Opsezi napona JUS N.B2.730 - Elektrine instalacije u zgradama. Opte karakteristike i klasifikacija JUS N.B2.741 - Elektrine instalacije niskog napona. Zahtjevi za bezbjednost.

Zatita od elektrinog udara. JUS N.B2.743 - Elektrine instalacije niskog napona. Zahtjevi za bezbjednost.

Zatita od prekomjernih struja. JUS N.B2.743/1 - Elektrine instalacije niskog napona. Zahtjevi za bezbjednost.

Zatita od prekomjernih struja. Izmjene. JUS N.B2.752 - Elektrine instalacije u zgradama. Elektrini razvod.

Trajno dozvoljene struje. JUS N.B2.754 - Elektrine instalacije u zgradama. Uzemljenje i zatitni provodnici. JUS N.B2.754/1 - Elektrine instalacije u zgradama. Uzemljenje i zatitni provodnici.

Izmjene. JUS N.B2.761 - Elektrine instalacije niskog napona. Metoda mjerenja el. otpora

zidova i podova. JUS N.B2.762 - Elektrine instalacije niskog napona. Mjerenje otpora uzemljenja.

JUS N.B2.763 - Elektri

ne instalacije niskog napona. Mjerenje impedanse petljekvara. JUS N.B2.771 - Elektrine instalacije u zgradama. Prostorija sa kadom i tuem.

Posebni tehniki uslovi. JUS.N.E5.205, 206 - Jugoslovenski standard - Niskonaponski osigurai


6/37

6

3. Termini i definicije

Distributivna mrea: funkcionalna cjelina elektroenergetskih vodova, transformatorskih stanica ipratee opreme razliitih naponskih nivoa, meusobno povezanih u jedinstveni tehnoloki sistem zadistribuciju elektrine energije.

Operator distribucije (OD):svaki energetski subjekat, pravno ili funkcionalno razdvojen i odgovoran

za korienje, pouzdanost, upravljanje, odravanje i razvoj distributivne mree, koji je imalac licenceza distribuciju i operatora distributivne mree za odreenu oblast opsluivanja.

Potroa elektrine energije: korisnik distributivne mree koji preuzima elektrinu energiju zasopstvene potrebe.

Korisnik distributivne mree: fiziko ili pravno lice (proizvoa ili potroa) prikljueno nadistributivnu mreu u skladu sa Ugovorom o prikljuenju na distributivnu mreu i sa kojim je Operatordistribucije direktno ili preko Snabdjevaa zakljuio Ugovor o korienju distributivne mree.

Individualni stambeni/poslovni objekat: porodini objekat sa potroaima iz kategorija potronjedomainstava i/ili ostala potronja.

Objekat kolektivne gradnje:objekat sa vie potroaa iz kategorije potronje domainstava ili ostalepotronje.

Granica vlasnitva: regulaciona linija - linija koja dijeli javnu povrinu od povrina namijenjenih zadruge namjene, npr. od katastarske parcele (u privatnom posjedu ili parcele gradskog graevinskogzemljita).

Elektroenergetski objekti korisnika:(i) unutranji prikljuak, razvodna tabla i pripadajua instalacija kada se objekat prikljuujeposredstvom mjernog mjesta na granici vlasnitva (prikljuno mjernog ormara, MRO), i(ii) ormar mjernog mjesta bez ureaja za obraunsko mjerenje, unutranji prikljuak, razvodna tabla ipripadajua instalacija kada se objekat prikljuuje posredstvom mjerno razvodnog ormara (MRO).

Mjesto prikljuenja (taka napajanja): mjesto na kome je korisnik prikljuen na distributivnu mreu, ina kome se vri spajanje prikljuka u vlasnitvu potroaa sa spoljanjim kunim prikljukom uvlasnitvu OD. Mjesto prikljuenja je prikljuno mjerni ormar PMO i/ili MRO.

Prikljuno-mjerni ormar (PMO):tipizirani ormar koji se, po pravilu, ugrauje na granici vlasnitva, sarasklopnim aparatima i ureajima za mjerenje, upravljanje i zatitu, na koji se povezuju spoljanji iunutranji prikljuak objekta.

Mjerno-razvodni ormar (MRO): tipizirani ormar sa rasklopnim aparatima i ureajima za mjerenje,upravljanje i zatitu, koji se ugrauje na fasadu ili u objektu potroaa.

Kablovska prikljuna kutija/ormar (KPK, KPO): element niskonaponske mree ili kablovskogprikljuka u kome se na jednostavan i siguran nain moe izvriti vidno razdvajanje jednog ili dvaprikljuka objekta/zgrade od nn mree vaenjem niskonaponskih visokouinskih (NV) osiguraa, ubeznaponskom stanju mree.

Kablovski prikljuno razvodni ormar (KPRO): element niskonaponske mree koji objedinjujefunkcije KPK/KPO i kablovskog razvodnog ormara, u kome se na jednostavan i siguran nain moe daizvri vidno odvajanje vie od dva prikljuka od nn mree, a postie se vaenjem NV osiguraa ubeznaponskom stanju mree.

Kablovski razvodni ormar (KRO, KRO-N):razvodno vorite nn mree u koje se uvode vie od dvaniskonaponska voda. Kada je dio kablovske mree tretira sa kao KRO, a kada je dio kablovske mreekoja je prikljuena na nadzemni vod oznaava se kao KRO-N.

Mjesto isporuke elektrine energije: mjesto na mrei na kojem se elektrina energija isporuuje, akorisnik je preuzima; definisano je ugovorom o prikljuenju.

Mjesto mjerenja:mjesto u prikljuno-mjernom ormaru ili u mjerno razvodnom ormaru, na kojem semjeri elektrina energija i snaga.


7/37

7

Mjerni ureaj: ureaj za mjerenje isporuene elektrine energije iju vrstu, tip, klasu tanosti,potreban broj i opseg mjerenja odreuje Operator distribucije u skladu sa uslovima iz Privremenogdistributivnog kodeksa /Sl.list RCG,br. 13/05).

Ugovorena snaga: snaga definisana ugovorom o prikljuenju, ugovorom o korienju mree,ugovorom o nabavci energije ili podeena na limitatoru.

Limitator: ure

aj kojim se ograniava snaga potroa

a, a koji se nalazi neposredno uz brojilo nastrani mree.

Prikljuak: skup vodova, opreme i ureaja kojima se preko prikljuno mjernog ormara, ili mjernorazvodnog ormara, povezuju nn mrea i elektrine instalacije u objektu potroaa. Prikljuak nadistributivnu mreu se sastoji od spoljanjeg i unutranjeg prikljuka.

Spoljanji kablovski prikljuak:prikljuni vod izveden energetskim kablom na kablovsku nn mreu,nadzemnu nn mreu ili direktno na neko nn razvodno vorite (niskonaponski blok TS X/0,4 kV,kablovski razvodni ormar i sl.) do prikljuno-mjernog ormara (PMO) ili mjerno-razvodnog ormara(MRO) objekta potroaa, ukljuujui i osigurae u voritu. Kablovski prikljuak na nadzemnu nnmreu izvodi se u vidu kablovskog silaza sa najblieg stuba mree.

Spoljanji nadzemni prikljuak:prikljuni vod od nn nadzemne mree do prikljuno-mjernog ormara(PMO) postavljenog na granicu vlasnitva ili na javnu povrinu (npr. na stubu nn mree). Izuzetno, naseoskom podruju PMO se ugrauje ili na stubu najbliem objektu potroaa, ili na/u fasaduobjekta/zgrade. Izvodi se sa stuba nn mree samonosivim kablovskim snopom (SKS), mehanikizatienim u zoni dohvata rukom, ili samonosivim kablom.

Unutranji kablovski prikljuak: prikljuni vod od prikljuno-mjernog ormara (PMO) ili mjerno-razvodnog ormara (MRO) do razvodne table instalacije objekta potroaa. Izvodi se kao podzemni,energetskim kablom.

Unutranji nadzemni prikljuak:prikljuni vod od prikljuno-mjernog ormara (PMO) montiranog nastubu pored objekta do razvodne table instalacije objekta potroaa. Izvodi se samonosivim

kablovskim snopom ili samonosivim kablom.Rekonstrukcija elektroenergetskog objekta potroaa: radovi kojima se mijenjaju osnovnekarakteristike elektroenergetskog objekta potroaa, kao: zamjena unutranjeg prikljuka, poveanjeangaovane snage iznad vrijednosti odobrene elektroenergetskom saglasnou, zamjena dotrajaleelektrine instalacije, zamjena sistema napajanja i/ili sistema zatite od indirektnog dodira, zamjenapostojeeg brojila (mjernog ureaja za obraunsko mjerenje) novim, i sl.

Glavna tabla (GT) potroaa: razvodna tabla ili razvodni ormar (RO) preko koje se vri napajanjeobjekta ili grupe troila u objektu u kome potroa(kupac) troi elektrinu energiju.

Fazni vod (L): napojni vod koji povezuje potroae sa izlaznim krajevima namotaja transformatoradistributivne mree preko rasklopnih i zatitnih ureaja elektroenergetskog prikljuka.

Neutralni vod (N):povratni vod koji neprekinuto povezuje potroae sa neutralnom takom napojnogtransformatorskog podruja - zvjezditem niskonaponske mree.

Zatitni vod (PE):povratni vod koji neprekinuto spaja metalne provodne mase instalacije i potroaakoje mogu doi pod napon u sluaju proboja izolacije potroaa.

Neutralni vod sa zatitnom funkcijom (PEN):vod koji udruuje funkcije neutralnog i zatitnog voda.


8/37

8

4 Opta pravila pri projektovanju niskonaponskih prikljuaka

Prikljuak povezuje nn mreu OD i elektrinu instalacijuobjekta, odnosno glavnu tablu (GT) potroaa, posredstvom mjernogmjesta u prikljuno mjernom (PMO) ili mjerno razvodnom ormaru(MRO).

Prikljuak, po pravilu, slui za napajanje samo jednog objekta.Spoljanji prikljuak koji napaja vie od jednog objekta je dio niskonaponske mree.Izuzetno, u sluaju dvojnog vlasnitva stambenog objekta, OD moe elektroenergetskomsaglasnou odobriti dva prikljuka.Ukoliko objekat zbog sigurnosti napajanja treba da ima dva prikljuka koji se napajaju iz iste ilirazliitih TS 10/0,4 kV, mora se onemoguiti paralelan rad tih prikljuaka.

Dimenzionisanje presjeka prikljuka vri se na osnovuoekivanog maksimalnog jednovremenog optereenja troila uobjektu, dozvoljenog pada napona (Pravilnik o tehnikim normativimaza elektrine instalacije niskog napona i JUS N.A2.001), uslova zatiteod elektrinog udara (JUS N.B2.741), zatite provodnika od strujekratkog spoja (JUS NB2.743) i trajno dozvoljene struje (JUS

NB2.752).Kod odreivanja maksimalnog jednovremenog optereenja na nivou prikljuka objekta trebauzeti u obzir broj stambenih jedinica i drugih sadraja (poslovnih prostorija) koji se napajajupreko njega, nain klimatizacije (zagrijavanja i rashlaivanja) prostora i pripremanja toplevode, instalisane snage elektrinih ureaja i sl. Do donoenja standarda OD, za praktineproraune treba koristiti reenja i iskustva distribucija koje imaju slina podneblja, navike,standard potroaa.

Maksimalna jednovremena (angaovana) snaga objektaodreuje se posebnom analizom u svakom konkretnom sluaju.

Do donoenja sopstvenih standarda OD, ukoliko nae zapotrebno, uzima pravo korigovanja podataka koje je u smislu

odreivanja jednovremene vrne snage predvidio projektant.

4.6. Projektovanje i izvoenje spoljanjeg prikljuka i prikljuno mjernog ormara (PMO) je iskljuivou nadlenosti i odgovornosti OD/nadlene distribucije.

4.7. Vrsta prikljuka se definie elektrenergetskom saglasnou.Prikljuak se izvodi kao monofazni ili trofazni.Dozvoljeno je korienje trofaznog prikljuka i jednofaznih instalacija u objektu.U sluaju izvoenja monofaznih prikljuaka potrebno je voditi rauna o simetrinom faznomoptereenju u cijelom transformatorskom podruju.

4.8. Vrsta mjernog mjesta (sa direktnim ili poluindirektnim mjerenjem elektrine energije i snage),tip i broj ureaja za mjerenje odreuju se u zavisnosti od visine maksimalne aktivne snage(vrno optereenje, kW) koja je potroau odobrena u Saglasnosti za prikljuenje nadistributivnu mreu.

4.9. Prikljuni vodovi se po pravilu izvode kao podzemni, osim u sluajevima kada je to tehnikineizvodljivo.

4.10. Za izvoenje prikljuaka koriste se: za nadzemne prikljuke: samonosivi kablovski snop/SKS, samonosivi kabal za podzemne prikljuke: energetski kablovi.

4.11. Minimalni presjeci provodnika spoljanjeg prikljuka treba da iznose: za bakarne provodnike: 25mm2 za aluminijumske provodnike: 35mm2.

4.12. Minimalni presjek provodnika unutranjeg prikljuka je 10 mm2.Nije dozvoljeno korienje aluminijumskih provodnika za izvoenje unutranjeg kunogprikljuka, osim u sluaju tkz. unutranjeg nadzemnog prikljuka (od PMO na stubu nn mreedo konzole na objektu potroaa ili do glavne table potroaa).


9/37

9

4.13. Izuzetno, za objekte posebne vrste i namjene, privremene i sezonske objekte, presjeciprovodnika spoljanjeg i unutranjeg prikljuka mogu biti manji od navedenih pod uslovom dase projektantski dokae da su zadovoljeni zahtjevi iz take 4.3.

5 Primjena standardizovanog sistema napajanja

5.1. U elektrinim instalacijama niskog napona koje se napajaju iz distributivne mree dozvoljena

je primjena: TN sistema, pri emu mogu da se koriste zatitni ureaji prekomjerne struje (osigurai,

automatski instalacioni prekidai) i zatitni ureaji diferencijalne struje (ZUDS) TT sistema, pod uslovom da se koriste ZUDS.

5.2. U stambenim objektima kolektivne gradnje, stambeno-poslovnim i poslovnim objektima uvijekse koristi TN-C-S sistem sa zatitnim ureajima prekomjerne struje (osigurai, automatskiinstalacioni prekidai).

5.3. Ne preporuuje se primjena TT sistema ako se koriste pojedinani uzemljivai i zatitni ureajiprekomjerne struje (osigurai, automatski instalacioni prekidai), zbog tekoa da se postignupropisane niske vrijednosti otpornosti rasprostiranja uzemljivaa.

5.4. Objekti individualne gradnje, vikendice, kiosci i sl. koji su prikljueni na nadzemnu nn mreu,obavezno se tite ZUDS u TT sistemu, ali se preporuuje primjena ZUDS i u TN sistemu.Nazivna diferencijalna struja bira se shodno referentnim standardima, zavisno odklasifikacije uticaja okoline, upotrebe i konstrukcije objekata (zgrada).

Ako se ZUDS koristi u TN sistemu, glavni zatitni provodnik el. instalacije povezuje se saneutralnim provodnikom ispred ZUDS, ali je i tada obavezno korienje temeljnog uzemljivaaili izvoenje pojedinanog uzemljivaa ija otpornost rasprostiranja korespondira sadiferencijalnom strujom zatitnog ureaja.

5.5. Svaki novi objekat u gradskim i prigradskim naseljima treba da ima izveden temeljniuzemljiva i sprovedene mjere izjednaenja potencijala, bez obzira na to kakav sistemnapajanja se primjenjuje u objektu. Isto vai i za nove objekte u seoskim naseljima u kojima sekoristi TN sistem. Primjena temeljnih uzemljivaa je preporuljiva, ali nije obavezna, u manjimobjektima seoskih naselja u kojima se koristi TT sistem.Kod primjene TN-C-S sistema, uz zadovoljen uslov minimalnog presjeka zatitno-neutralnogprovodnika spoljanjeg ili unutranjeg prikljuka, veza zatitnog i neutralnog provodnikainstalacija objekta izvodi se u prikljunom prostoru mjerno razvodnog ormara i/ili glavnerazvodne table. Neutralni provodnik se ne smije poslije razdvajanja vie uzemljiti.


10/37

10

6. Zatita prikljuaka od preoptereenja i termikih naprezanja

6.1. Prikljuak objekta potroaa treba da se zatiti od preoptereenja i od termikih naprezanjausled kratkog spoja upotrebom zatitnih ureaja prekomjerne struje.Zatitnim ureajima tite se fazni provodnici, a ugradnja u neutralni provodnik nije dozvoljena.

6.2. Radna karakteristika zatitnog ureaja u napojnoj transformatorskoj stanici, KRO, KRO-N,

KPK/KPO, PMO i/ili MRO, koji titi elektrini vod od preoptereenja, mora biti takva danjegova nazivna struja bude vea od struje za koju je vod projektovan, a manja od trajnopodnosive struje voda. Struja kod koje zatitni ureaj pouzdano djeluje mora biti manja od1,45 Iz (Iz je trajno podnosiva struja voda).

6.3. Struja kratkog spoja koja se pojavi u bilo kojoj taki voda treba biti prekinuta unutarvremena koje dovodi provodnike do doputene granice temperature.Struja kratkog spoja kod krajnjeg prikljuka izvedenog sa neke TS, KRO, KRO-N ili KPK,odnosno sa PMO ili MRO, mora biti vea od minimalne struje prorade pripadajueg zatitnogureaja.Zatitni ureaj mora osigurati prekidanje struje kratkog spoja koja protie kroz provodnikevoda prije nego takva struja prouzrokuje opasnost od termikih i mehanikih djelovanja naprovodnicima i spojevima.Minimalna stuja prorade se odreuje iz krive zatitnog ureaja.

6.4. Zatita spoljanjeg prikljuka od preoptereenja i termikih naprezanja usled kratkog spojaizvodi se: za kablovski prikljuak pomou NV osiguraa u KRO, KRO-N ili u KPK/KPO za nadzemni prikljuak pomou NV osiguraa u niskonaponskom rasklopnom bloku

trafostanice 10/0,4 kV.Ako osigurai u TS kojim se titi nadzemni vod ne obuhvataju zatitu od kratkog spoja naprikljuku, tada na mjestu prikljuenja na stubu treba ugraditi namjenski prikljuni ormar sa NVosiguraima.

6.5. Zatita unutranjeg kablovskog prikljuka od preoptereenja i termikih naprezanja usledkratkog spoja izvodi se pomou NV rastavljaa-osiguraa u PMO, odnosno osiguraa uKPK/KPO ili u MRO.

6.6. Zatita unutranjeg nadzemnog prikljuka izvodi seNV osiguraima u PMO.


11/37

11

7 Principi primjene zatite od elektrinog udara

7.1. Zatita od direktnog dodira dijelova pod naponom

7.1.1. Zatita od direktnog dodira dijelova pod naponom ostvaruje se sljedeim mjerama: zatitnim izolovanjem, ija je uloga sprjeavanje svakog dodira s dijelovima pod naponom ugradnjom izolovanih kablova i vodova koji odgovaraju radnom naponu 0,6/1kV u skladu

sa JUS N.B2.702 ugradnjom mjernih i prikljunih ormara na kojima nema otvora kroz koje bi se sluajno

moglo doi u dodir sa naponom, to podrazumijeva da svi otvori za oitanje stanja brojilamoraju biti zatieni staklom ili providnim perpeksom.

7.1.2. Zatita od direktnog dodira djelova pod naponom u ormarima izvodi se vratima, kuitem ipoklopcima koji ne mogu da se uklone bez upotrebe kljua ili alata, odnosno pomou preprekakojima se spreava sluajan dodir djelova pod naponom (na primjer: izolacioni poklopci narednim stezaljkama).

7.1.3. Prevlake metalnih kuita ormara i dijelova elektrine instalacije bojom, lakom, emajlom i sl.materijalima ne smatraju se dovoljnom izolacijom u smislu zatite od direktnog dodira.

7.2. Principi primjene zatite od indirektnog napona dodira

7.2.1. Zatita od indirektnog dodira dijelova pod naponom ostvaruje se: primjenom automatskog iskljuenja napajanja u ogovarajuem tipu razvodnog sistema upotrebom ureaja klase izolacije II ili odgovarajuom izolacijom postavljanjem u neprovodne prostorije primjenom lokalnog izjednaavanja potencijala bez spajanja sa zemljom, i primjenom zatite elektrinim odvajanjem.

7.2.2. PMO se izrauje iskljuivo od sintetikih materijala, koji zadovoljavaju klasu izolacije II.Kuite ormara mora izdrati mehanika, elektrina i termika naprezanja prema standarduJUS N.A5.070.Kroz izolaciono kuite ne smiju prolaziti provodni djelovi koji bi mogli iznijeti neki potencijal.Kuite ne smije da ima vijke od izolacionog materijala ija bi zamjena metalnim vijcimaoslabila izolaciona svojstva kuita. Kada kroz kuite moraju proi neki mehaniki djelovi(npr. upravljaki organi ugraenih aparata), oni se moraju tako postaviti da se ne smanji nivozatite od elektrinog udara.Provodni djelovi koji su u izolacionom kuitu ne smiju biti spojeni sa zatitnim provodnikom.Moe se predvidjeti povezivanje zatitnih provodnika koji po potrebi prolaze kroz kuite da bipovezali drugu elektrinu opremu (npr. povezivanje zatitnog provodnika spoljanjeg iunutranjeg prikljuka). Takvi provodnici i njihove stezaljke moraju, u unutranjem dijelukuita, biti izolovani kao djelovi pod naponom a stezaljke moraju biti oznaene.

7.2.3. Kod KRO, KRO-N, KPK/KPO i MRO se kao zatitne mjere od indirektnog dodira primjenjuju:- zatita automatskim iskljuenjem napajanja u TN-C sistemu- upotreba kuita sa potpunom izolacijom (zatitno izolovanje).Kod ormara metalnog kuita nije dozvoljena priimjena zatitne mjere automatsog iskljuenjanapanja u TT sistemu, zbog nemogunosti da se postignu propisane veoma niske vrijednostiotpornosti uzemljenja.

7.2.4. Izvoenje glavnog izjednaenja potencijala i primjena zatitne mjere automatskim iskljuenjemnapajanja u TN i TT sistemu u elektrinoj instalaciji objekta/zgrade vri se prema standarduJUS N.B2.741.S obzirom na mjesto montae KPK/KPO i KRO, postupa se na sledei nain: ako se metalna KPK/KPO nalazi izvan objekta (na fasadi ili uz fasadu), tada se njegovo

kuite ne ukljuuje u sistem glavnog izjednaenja potencijala objekta ako se metalna KPK/KPO nalazi unutar objekta, tada se metalno kuite ukljuuje u

sistem glavnog izjednaenja potencijala objekta.

7.2.5. Za metalnu KPK/KPO se koristi zatita iskljuenjem napajanja pomou ureaja prekomjernestruje (NV osiguraa) u TN-C sistemu, ako je ispunjen osnovni uslov zatite u TN sistemu iako je ispunjen bar jo jedan od sledeih uslova: da se u nn mrei (ukljuujui i el. instalacije u objektima/zgradama) koristi TN sistem da je vrijednost ukupne otpornosti uzemljenja neutralnog provodnika ne prelazi 0,2 ,


12/37

12

mjereno u napojnoj TS 10/0,4 kV, nezavisno od sistema napajanja u NN mrei da objekat/zgrada ima temeljni uzemljivaili zatitni uzemljivau vidu prstena oko objekta

/zgrade da se KPK(KRO) nalazi iznad asfaltiranog trotora ulice.Zatita u TN-C sistemu izvodi se tako to se metalno kuite ormara preko zatitne stezaljkevezuje sa sabirnicom neutralnog provodnika.

7.2.6. Primjena KPK/KPO od izolacionog materijala obavezna je: ako se KPK/KPO nalazi na povrinama sa uveanom opasnou od napona dodira, kaonpr. kolska dvorita, djeija igralita, kampovi, kupalita i sl.

ako je KPK/KPO vezana kablovskim prikljukom na nadzemnu mreu.

7.2.7. Prilikom podnoenja zahtjeva za prikljuenje na nn mreu, potroa je duan da dostavidokaze da je (i) elektromontane radove izveo ovlaeni izvoa i (ii) dokaz o ispravnostiprikljuka i instalacija objekta, sa klauzulom o funkcionalnom ispitivanju i o efikasnostiprimijenjenih mjera od opasnog dejstva elektrine struje, izdat odovlaene organizacije.


13/37

13

8 Zatita prikljuka od prenapona

8.1. Pojedini prikljuci, koji se napajaju sa nadzemne nn mree, treba da se zatite od prenaponaatmosferskog porijekla (JUS N.B2.745) korienjem odvodnika prenapona.

8.2. Primjena odvodnika prenapona je obavezna na prikljucima usamljenih objekata napodrujima sa keraunikim nivoom iznad 40, kao i u sluaju kada je objekat/zgrada od lako

zapaljivog materijala prikljuen na nadzemnu mreu.

8.3. Preporuuje se primjena odvodnika prenapona na prikljucima koji se nalaze na krajevimaduih dionica nadzemnih nn vodova.

8.4. Odvodnici prenapona se ne ugrauju u prikljuno mjernim ormarima (PMO) a po potrebiugrauju u mjerno razvodnim ormarima (MRO).

8.5. Zatita elektrine instalacije objekta od atmosferskih prenapona vri se ugradnjom odvodnikaprenapona klase B u glavnoj razvodnoj tabli potroaa. Kao uzemljiva odvodnikaprenapona koristi se uzemljivaobjekta/zgrade ili namjenski uzemljiva.Odvodnicima prenapona se tite fazni provodnici. Meutim, ako se u objektu primjenjuje TTsistem, preporuuje se da se odvodnikom prenapona zatiti i neutralni provodnik.

9 Zatita prikljuka od toplotnog djelovanja i poara

9.1. Zatita od toplotnog djelovanja i poara se ostvaruje: izradom kuita ormara i kuita brojila elektrine energije od negorivog i samogasivog

materijala upotrebom instalacionih cijevi od samogasivog materijala pravilnim izborom osiguraa u KRO, KRO-N, KPK/KPO, PMO i MRO koji su predvieni za

prekidanje struje preoptereenja koja protie provodnicima, prije nego to ona prouzrokujepovienje temperature iznad dozvoljene granice za izolaciju, spojeve, stezaljke ili okolinu.


14/37

14

10 Izvoenje kablovskog prikljuka

10.1. Spoljanji kablovski prikljuak

10.1.1. Spoljanji kablovski prikljuak izvodi se energetskim kablom, bez prekidanja: na kablovsku nn mreu, preko razvodnog vorita (nn blok trafostanice, kablovski

razvodni ormar, kablovska prikljuna kutija/ormar)

na nadzemnu nn mreu, direktno ili preko nn razvodnog vorita (KRO-N).

10.1.2. Ako se TS 10/0,4 kV nalazi u objektu, spoljanji kablovski prikljuak se izvodi povezivanjemmjerno razvodnog ormara (MRO) preko kablovske prikljune kutije (KPK/KPO) na nn bloktrafostanice. KPK/KPO moe biti sastavni dio MRO.

10.1.3. Spoljanji kablovski prikljuak na nadzemnu nn mreu, koji se ugrauje dijelom nadzemno adijelom podzemno, izvodi se: direktno, ako je na mjestu ugradnje PMO ili MRO dokazana efikasnost zatite od kratkog

spoja i indirektnog dodira ureajima prekomjerne struje (NV osiguraima) koji su ugraenina nn izvodu u trafostanici

preko nn razvodnog vorita (KRO-N) koje je kablovskim vodom prikljueno na vodnadzemne mree.

Mjesto prikljuenja spoljanjeg kablovskog prikljuka je stub nadzemne nn mree.Prikljuak kablovskog voda na vod nadzemne mree izvodi se korienjem odgovarajuekablovske zavrnice, vodei racuna o spojnom mjestu (Al-Cu), i uz obezbjeenje adekvatnezatite od prenapona kada je to neophodno. ile energetskog kabla dolaze na provodnike nnvoda odozgo, da bi se spreilo prodiranje padavina u kabal. Energetski kabal se uvruje zastub obujmicama i mora da bude zatien od mehanikih oteenja (cijev od tvrdog PVC) dovisine najmanje 2,5 m iznad zemlje i do 0,3 m u zemlji.Preporuuje se da se kabal montira na stranu stuba suprotno od kolovoza, kolskog prolaza isl.

10.1.4. Prikljuak se izvodi energetskim kablom tipa XP00-A, XP00, PP00-A ili PP00, odgovarajuegpresjeka.

10.2. Unutranji kablovski prikljuak

10.2.1. Unutranji kablovski prikljuak izvodi se od prikljuno mjernog ormara (PMO) ili mjernorazvodnog ormara (MRO) do glavne table (GT) u objektu potroaa.

10.2.2. Za izvoenje unutranjeg prikljuka koristi se etvoroilni (u TT i TN-C sistemu) ili petoilni (uTN-C/S i TN-S sistemu mree) energetski kabal odgovarajueg presjeka, tipa XP00-A, XP00,PP00-A i/ili PP00, (JUS N.C3.220). Zatita prikljuka od preoptereenja i kratkog spoja izvodise u PMO ili KPK/KPO, saglasno vaeim tehnikim normativima za zatitu niskonaponskihmrea i instalacije niskog napona.

10.2.3. Kabal unutranjeg prikljuka polae se direktno u zemlju ili u PVC cijevima do objekta i krozzid (temelj) objekta potroaa. Unutranji prenik cijevi treba da je najmanje za 50% vei odspoljanjeg prenika kabla.


15/37

15

11 Izvoenje nadzemnog prikljuka

11.1. Nadzemni prikljuak moe biti spoljanji prikljuak i unutranji ili dio unutranjeg prikljuka.

11.2. Spoljanji nadzemni prikljuak

11.2.1. Spoljanji nadzemni prikljuak obuhvata prikljuni vod od nn nadzemne mree do prikljuno

mjernog ormara (PMO), kada je on ugraen na fasadi objekta potroaa.Primjenjuje se iskljuivo na seoskom podruju, a izvodi samonosivim kablovskim snopom tipaX00/0-A, koristei zidne konzole ili krovne nosae na objektu kao prihvatne (uporine)elemente.

11.2.2. Raspon spoljanjeg nadzemnog prikljuka izvedenog SKS-om, tipa X00/=, min presjeka 35mm2, od zatezne stezaljke na prikljunom stubu do mjesta prihvatanja na objektu, moe daiznosi najvie 30 m. Za vee raspone obavezna je ugradnja pomonog stuba.

11.2.3. Na objektu se spoljanji nadzemni prikljuak ugrauje vanjskim dijelom krovne konstrukcije ilizida. Od mjesta prihvata na objektu do PMO, prikljuak se provlai kroz lako gibljivuplastiinu cijev prenika najmanje 36 mm, ugraenu u spoljnem zidu objekta/zgrade, ispodmaltera.

Samonosivi kablovski snop se moe ugraditi i po fasadi objekta, u cijevi od samogasiveplastike.

11.2.4. Strujne veze provodnika spoljanjeg nadzemnog prikljuka sa provodnicima nn mree izvodese pomou specijalnih stezaljki (spojnica), koje svojom konstrukcijom treba da obezbjededobar elektrini spoj provodnika i da sprijee prodor vlage.Zabranjeno je skidanje izolacije provodnika radi izvoenja spojnih i kontaktnih mjesta nasamonosivom kablovskom snopu.Prikljune izolovane otcjepne strujne stezaljke moraju da zadovolje uslove u pogledupredvienog strujnog optereenja i tehnologije spajanja aluminijuma, ili aluminijuma i bakra.Kontaktno mjesto mora obezbjediti spoj koji skida Al oksid na kontaktnim povrinama iosigurava konstantan specifini pritisak na vod.Nije dozvoljena izrada spojeva upredanjem provodnika.

112.5. Spoj neutralnog provodnika nn voda mree izvedenog Al/Fe uetom i neutralnog provodnikaprikljuka izvedenog SKS-om, treba da se izvede sa dvije strujne stezaljke (spojnice).

11.3. Unutranji nadzemni kuni prikljuak

11.3.1. Unutranji nadzemni prikljuak je vod od PMO, ugraenog na stubu nn mree koji je najbliiobjektu potroaa, do glavne razvodne table (GT) instalacija objekta potroaa.

11.3.2. Unutranji nadzemni prikljuak se izvodi kao unutranji kuni prikljuak iskljuivo kodpotroaa na seoskom podruju, kod novih potroaa i kod potroaa kod kojih serekonstruiu prikljuci i mjerno mjesto, bez prekidanja na mjestu uvoenja u objekat, veseneprekinut provlai do GT instalacije u objektu.

11.3.3. Unutranji nadzemni prikljuak se izvodi kao dio unutranjeg kunog prikljuka kod postojeihpotroaa u situacijama iz take 1.7, kada OC to ocijeni kao tehniki i ekonomski opravdanoreenje. U tom sluaju se nadzemni prikljuak ugrauje od izmjetenog PMO na stubu nnmree do postojeeg prihvatnog mjesta na objektu (konzola, kuka za prihvatanje), gdje seformira spoj sa postojeim kablovskim vodom unutranjeg prikljuka do GT. Presjek, tehnikostanje kablovskog voda i bezbjedonosni zahtjevi treba da su zadovoljeni.

11.3.4. Unutranji prikljuak se izvodi samonosivim kablom ili samonosivim kablovskim snopom,izolacije iskljuivo od umreenog polietilena, bez posebnog noseeg provodnika, tip X00-A.

11.3.5. Unutranji nadzemni prikljuak nije dozvoljeno polagati u tavanu objekta. Prikljuak treba izvesti vanjskim dijelom krovne konstrukcije ili zida.

Samonosivi kablovski snop se moe montirati i po fasadi objekta, u samogasivim plastinimcijevima.

11.3.6. Raspon unutranjeg nadzemnog prikljuka izvedenog SKS-om, od zatezne stezaljke na stubuna kome se ugrauje PMO do mjesta prihvatanja na objektu, moe da iznosi najvie 30 m.


16/37

16

11.3.7. Zatezanje unutranjeg nadzemnog prikljuka vri se zatezanjem cijelog snopa, tako da ugibu sredini raspona u odnosu na pravu koja prolazi kroz take prihvatanja SKS-a ne bude manjiod 0,5 m.Zatezanje prikljuka izvodi elektromonter bez pomonih sredstava.Standardna zatezna stezaljka treba da izdri silu do 1500 N. Kod veih sila od navedene trebada doe do proklizavanja kabla u stezaljci.Maksimalno radno naprezanje za kune prikljuke izvedene samonosivim kablovskim

snopom je: za kabal XOO-A 2x16 mm2- 16 N/mm2 za kabal XOO-A 4x16 mm2- 10 N/mm2za raspone do 10 m za kabal XOO-A 4x16 mm2- 16 N/mm2za raspone preko 10 m.

11.3.8. Uvoenje nadzemnog prikljuka moe biti preko krova ili fasade objekta.Preko krova objekta prikljuak se uvodi:

direktno na krovnu konstrukciju preko nosaa kuke, ili preko krovnog nosaa.

Korienjem uporita na fasadi objekta prikljuak se izvodi: preko nosaa na zidu, ili preko nosaa ankerisanog na zidu.

11.3.9. Prikljuak direktno na krovnu konstrukciju preko nosaa kuke zahtijeva da konstrukcijakrova, krovni nosai konstruktivni elementi privrenja izdre silu zatezanja prikljuka.

11.3.10.Krovni nosa se izrauje od eline cijevi prenika najmanje 65 mm, zatiene od korozijevruim pocinkovanjem (debljina sloja cinka najmanje 70 m) ili bojenjem sa dva antikorozivnasloja i dva sloja laka za metal. Cijev se uvruje najmanje na dva mjesta za sigurnosneoslonce.Uvod prikljuka u objekat kroz cijev krovnog nosaa, treba da bude izveden tako da se sprijeioteenje prikljuka. Otvori na krovu objekta, izvedeni radi montae prikljuka, treba da suuraeni tako da se sprijei prodiranje padavina u objekat.Krovni nosa i sa njim provodno povezani djelovi (ankeri, obujmice) ne smiju da budugalvanski vezani za neutralni provodnik, niti za metalne djelove objekta koji su obuhvaeninekom zatitnom mjerom od indirektnog dodira.

11.3.11.Osnovni zahtjevi za izvoenje nadzemnog prikljuka preko nosaa na zidu objekta (fasadi) susledei: zatezne nosae na zidu objekta treba izvesti standardnim zateznim stezaljkama koje se

ukopavaju u zid minimalno 15 cm privrenje samonosivog kablovskog snopa na fasadu objekta treba izvesti originalnim

zateznim stezaljkama i nosaima zid mora da bude dovoljno vrst da izdri silu zatezanja prikljuka nosa prikljuka i uvod provodnika u objekat treba da su izvedeni tako da je sprije eno

prodiranje padavina u objekat nosaprikljuka i sa njim provodno povezani djelovi (ankeri, obujmice) ne smiju da budu

galvanski vezani za neutralni provodnik, niti za metalne djelove objekta koji su obuhvaeni

nekom zatitnom mjerom od indirektnog dodira samonosivi kablovski snop, nakon prihvata na fasadi objekta, treba postaviti u negorivePVC cijevi po vanjskim nezapaljivim zidovima objekta pridravajui se sigurnosnihudaljenosti.

11.3.12.Vod unutranjeg prikljuka moe da se uvede u objekat potroaa i preko ankerisanog stubana fasadi, uz sami krov objekta, ako zbog male visine objekta ili nekih drugih razloga nijeprihvatljivo izvoenje prikljuka prema taki 11.2.11.Cijev stuba treba da je u zidu ankerisana na dva mjesta, i duine koja prelazi najvie 2m iznadkrova objekta. Pri vrhu cijevi se ugrauje konzola za kuni prikljuak, na koji se montirazatezni pribor SKS-a.

11.3.13.Ako je krov objekta od elektrino provodnog materijala, prikljuak preko krova moe da se

izvede iskljuivo pomou SKS-a, bez prekidanja.

11.3.14.Vod unutranjeg prikljuka se, od mjesta uvoenja u objekat potroaa do GT, provlai sekroz lako gibljivu plastiinu cijev prenika najmanje 36 mm, ugraenu u zidu objekta(zgrade), ispod maltera.


17/37

17

11.3.15.Pri izvoenju nadzemnog prikljuka moraju da budu ispotovani zahtjevi propisani zasigurnosne visine i sigurnosne udaljenosti.

Sigurnosna visina nadzemnog prikljuka izvedenog SKS-om iznosi: za naseljena mjesta: 5 m iznad trotoara i 6 m iznad kolovoza iznad pristupanih djelova zgrade (terasa, balkon, ravan krov i sl.): 2,5 m iznad ili ispod telekomunikacionog voda: 0,5 m.

Sigurnosna udaljenost nadzemnog prikljuka izvedenog SKS-om iznosi: od pristupanih djelova zgrade (terasa, balkon, ravan krov i sl.): 1,25 m od gornje ivice prozora najvie: 0,3 m od donje ivice prozora najnie: 0,7 m.


18/37

18

12 Tipizacija ormara mjernog mjesta i mjesta ugradnje

12.1. Ormar mjernog mjesta- ormar sa rasklopnim aparatima i ureajima za mjerenje, upravljanjei zatitu, u kojem se povezuje spoljanji prikljuak sa unutranjim prikljukom objekta.

12.2. Opremanje mjernog mjesta vri se u zavisnosti od ugovorene jednovremene snage potroaa,prirode korienja energije, i dr., ureajima, instalacionim materijalima i oienjem koji

omoguavaju sledee funkcije:

1. mjernu funkciju brojila elektrine energije ureaji za registraciju obraunskih veliina mjerni transformatori redne stezaljke mjerni i pomoni strujni krugovi

2. funkciju zatite vodova i opreme od preoptereenja i kratkog spoja glavni osigurai pomoni osigurai za mjernu i ostalu opremu ograniavasnage limitator

3. upravljaku funkciju tarifama uklopni sat MKT i RTK prijemnik interni uklopni sat u brojilu

4. komunikacionu funkciju elektroenergetski vod PLC, DLC modem optiki kabal GSM mrea radio veza

5. funkciju prenaponske zatite ureaji prenaponske zatite mjernih ureaja ureaji prenaponske zatite TK voda

6. ostale funkcije pomoni releji transformatori za napajanje ili zatitu napojne jedinice indikatori.

12.3. U zavisnosti od namjene i veliine objekata potroaa i ugovorene snage sa OD, mjernamjesta treba da obezbijede sledee tipove i funkcije mjerenja:

1. Mjerna mjesta za ugovorenu snagu od 3 kW (1x16 A) do 53 kW (3x80 A)Varijanta 1 Direktno, 1 fazno, 1 tarifno mjerenje, A+Varijanta 2 Direktno, 1 fazno, 2 tarifno mjerenje, A+, Pmax, LP, komunikacijaVarijanta 3 Direktno, 3 fazno, 1 tarifno mjerenje, A+Varijanta 4 Direktno, 3 fazno, 2 tarifno mjerenje, A+, R+, Pmax, LP, komunikacija

2. Mjerna mjesta za ugovorenu snagu od 53 kW do 630 kWVarijanta 5 Poluindirektno, 3 fazno, 3 sistemsko, 2(ili vie) tarifno mjerenje, A+, R+, Pmax, LP,

komunikacija

LEGENDA oznaka u tabeli:A+ - aktivna energijaR+ - reaktivna energijaPmax - maksimaln srednja 15-to minutna snaga u obraunskom perioduLP - Load Profile, profil 15-to minutnih optereenja u obraunskom periodu

Komunikacija - modem za Radio, GSM, GPRS, DLC/PLC ili PSTN; namijenjen za dvostranukomunikaciju u sistemu daljinskog oitavanja brojila el.energije

12.4. Tipizacija ormara mjernog mjesta izvrena je u zavisnosti od namjene i veliine objekatapotroaa i tipova spoljanjeg i unutranjeg prikljuka, na:


19/37

19

prikljuno mjerni ormar sa direktnim mjerenjem (PMO) ili poluindirektnim mjerenjem(PMOp) - tipizirani ormar sa rasklopnim aparatima i ureajima za mjerenje, upravljanje izatitu, u kome se povezuje spoljanji sa unutranjim prikljukom za napajanjeindividualnih objekata, individualnih stambeno-poslovnih objekata, objekata male privrede,objekata posebne vrste i namjene i privremenih objekata, prema t. 1 Preporuke;

mjerno razvodni ormar sa direktnim (MRO) ili poluindirektnim mjerenjem (MROp)

ormar sa rasklopnim aparatima i ureajima za mjerenje, upravljanje i zatitu, u kome sepovezuje spoljanji sa unutranjim prikljukom objekta; predvieni su za ugradnju u

objektima kolektivne gradnje, stambeno-poslovnim i poslovnim objektima.

12.5. Klasifikacija objekata

O p i sI INDIVIDUALNI STAMBENI, STAMBENO-POSLOVNI I MANJI POSLOVNI OBJEKTI

- porodicna kua- porodicna kua sa poslovnim prostorom- manji poslovni objekat- pomoni i dr. objekti

II INDIVIDUALNA ZAJEDNIKA (LAMELARNA) STAMBENA GRADNJA SA MANJIM

POSLOVNIM PROSTORIMA- individualna lamelarna stambena gradnja sa manjim poslovnim prostorima

III STAMBENA GRADNJA ZA KOLEKTIVNO STANOVANJE SA MANJIM POSLOVNIMPROSTORIMA, STAMBENO-POSLOVNI OBJEKTI- objekti sa stambenim jedinicama i manjim poslovnim prostorima

IV OSTALI OBJEKTI- objekti posebne vrste i namjene- privremeni objekti prema t. 1.4.

V INDUSTRIJSKI OBJEKTI- manji i srednji industrijski pogoni sa prikljukom na niskonaponskoj strani

VI OSTALI OBJEKTI- industrijski i ostali objekti sa prikljukom na srednjenaponskoj strani; nije predmet ovepreporuke.

12.6. Uobiajene varijante izvoenja prikljuaka objekata potroaa na niskonaponskumreu (mreu OD) navedeni su u tabeli 12.6.


20/37


21/37

21

13 Prikljuno mjerni ormari

13.1. Opti zahtjevi za konstrukciju

13.1.1. Osnovni tip prikljuno mjernog ormara (PMO) po pravilu se sastoji od dva dijela: prikljunog imjernog.Prikljuni dio predvien je za ugradnju prikljunih rednih stezaljki za minimalni presjekspoljanjeg prikljuka od 35 mm2i rastavljaa osiguraa kao limitatora snage.Mjerni dio je predvien za ugradnju brojila elektrine energije i ureaja za upravljanje tarifom(uklopni sat, RTK ureaj i sl.).Svi elementi opreme montiraju se u ormaru na predfabrikovanim montanim ploama.

13.1.2. Prikljuni dio i mjerni dio mogu biti u istom kuitu (jedan ispod drugog), ili odvojeni.

13.1.3. U sluaju jednodjelnog ormara (kada se oba dijela nalaze u istom kuitu) neophodno jeobezbijediti razdvajanje prikljunog od mjernog dijela izolacionom pregradom radi spreavanjasluajnog dodira dijelova pod naponom. Prikljuni prostor mora da ima poseban poklopac(pleksiglas, pertinaks ili sl., debljine 5 mm), sa mogunou plombiranja u cilju zatite odneovlaenog pristupa.

13.1.4. Na vratima mjernog ormara, u visini brojanika ili LCD displeja brojila, treba da se nalazi otvorsa providnim (sigurnosnim) staklom za oitavnje brojila bez otvaranja vrata ormara, tako dastepen IP zatite ormara ostane nepromijenjen.Primjena otvora za oitavanje brojila nije dozvoljena za ormare potroaa posebne vrste:

objekti na vodi, semafori, i sl.

13.1.5. U sluaju veeg broja mjernih mjesta kod istog potroaa (u jednom objektu), koristi sevarijanta ormara proirena potrebnim brojem osnovnih modula PMO. Tako se formiraju ormariza jedno, dva, tri, etiri i est mjernih mjesta.

13.1.6. Dodatni elementi u sluaju tipa slobodnostojeeg ormara su: temelj, postolje ormara i krov.

13.1.7. Dodatni elementi za sluaj tipa nadgradnog ormara za ugradnju na zid ili na stub nn mree su: ojaane take na kuitu ormara za privrivanje na zid uz uslov da se montaom ne

narui osnovni stepen IP zatite, i montane ploe nosai PMO, sa obujmicama za fiksiranje na stablo stuba nn mree.

13.1.8. Ormar je poeljno pozicionirati na mjesto gdje je kolebanje spoljne temperatura minimalno (nasjenovitoj strani objekta, ispod nastrenica, streha i sl.).

13.1.9. Ormar mora biti opremljen emom veza u plastificiranom papiru ili na metalnoj naljepnici saunutranje strane.

13.2. Posebni zahtjevi za konstrukciju

13.2.1. Ormar mora biti izraen od sledeih materijala: polikarbonata(PC), koji je vrst, ilav i otporan na starenje armiranog poliestera(SMC), koji je jako vrst, otporan na starenje.

13.2.2. Materijal od koga je izraen ormar mora ispunjavati uslove standarda klase II po IEC 364-4- 41, odnosno zadovoljavati propisana mehanika svojstva (vrstou) pri temperaturi od -20 0C.

Materijal mora biti nesagoriv (samogasiv) i otporan na UV zraenje, kao i na starenje usledvremenskih uslova.

13.2.3. Konstrukcija kuita ormara mora biti takva da prilikom njegove ugradnje ne doe dodeformacije kuita koje bi otealo ugradnju predviene opreme.Kuite ormara mora nakon ugradnje zadovoljavati stepen mehanike i zatite od prodoravlage po standardu IEC 529, minimalno IP 55.

Konstrukcija kuita mora obezbijediti unutranje ambijentalne uslove u opsegu od -200

C do+600C bez obzira na spoljanje klimatske uslove, mjesto i nain njegove ugradnje.


22/37

22

13.2.4. Vrata ormara treba da se zatvaraju u tri take, upotrebom brave sa okretnom ruicom i saugraenim cilindrinim tipskim ulokom.

13.2.5. arke vrata moraju biti od metala (toplo pocinane), vijcima privrene za osnovu i morajubiiti izvedbe koja onemoguava skidanje vrata.

13.2.6. Na vratima ormara mora biti vidno istaknuta oznaka upozorenja o prisustvu napona, oznaka

sistema napajanja (npr. TN-C-S sistem) i oznaka klase izolacije II (dvostruka izolacija).

13.3. Nain oznaavanja PMO

13.3.1. PMO za direktno mjerenje se oznaavaju sa tri grupe oznaka (XX-PMO-n), sa sledeimznaenjem:nain ugradnje tip ormara broj brojilaXX - PMO - n

gdje su:XX: U ugradni, SS slobodnostojei, N - nadgradniPMO: prikljuno mjerni ormarn: 1 do 6, prema projektuPrimjer oznaavanja: SS-PMO 3,slobodnostojei prikljuno mjerni ormar sa tri brojila

13.3.2. PMO za poluindirektno mjerenje se oznaavaju sa tri grupe oznaka (XX-PMO-p), sa sledeimznaenjem:nain ugradnje tip ormara namjenaXX - PMO - p

gdje su:XX: U ugradni, SS slobodnostojei, N - nadgradniPMO: prikljuno mjerni ormarp: za poluindirektno mjerenjePrimjer oznaavanja: U-PMO p,ugradni prikljuno mjerni ormar za poluindirektno mjerenje

13.4. Tipovi i dimenzije

13.4.1. PMO se u pogledu naina ugradnje dijele na tri osnovna tipa, i to: ugradne, nadgradne islobodnostojee.

13.4.2. PMO je modularno koncipiran, u principu za brojilo sa integrisanim uklopnim satom. Ako sekoristi uklopni sat kao zaseban ureaj, onda se koristi ormar sa modulom vie od brojabrojila. Modul se moe upotrijebiti i za limitatore (ograniivae) snage.

Tip Oznaka Br. crtea Min unutranje dimenzije (mm) Napomenaprikljuni dio mjerni dio

PMO 1 01 220x200x250 220x400x250PMO 2 01 440x200x250 440x400x250PMO 3 01 660x200x250 660x400x250

PMO 4 01 440x350x250 440x800x250PMO 6 01 660x350x250 660x800x250PMOp 02 660x800x250 660x400x250

13.5. Mjesto ugradnje PMO

13.5.1. PMO mora biti smjeten (ugraen) na vidnom i osoblju OD stalno dostupnom mjestu.

13.5.2. Po pravilu, PMO se ugrauje: u urbanizovanim naseljima

- na granici vlasnitva - po pravilu du granice katastarske parcele i javne povrine(trotoara, zelenog pojasa i sl.), u liniji ograde, kao slobodnostojei ili ugraen uzasebnu niu, zid ograde ili zid samog objekta, uz korienje kablovske kanalizacije

- na granici vlasnitva - izmeu dvorita privatnog objekta i javne povrine: kaoslobodnostojei ormarina montanom temelju, uz korienje kablovske kanalizacije

- na granici vlasnitva - izmeu dvorita privatnog objekta i javne povrine ili na javnojpovrini: na stubu nn mree

u ruralnim (neurbanizovanim) naseljima


23/37

23

- na objektima koji imaju ograena dvorita ili manja dvorita (npr. vikendice po prvoj idrugoj varijanti za urbanizovana naselja

- na objektima: u fasadi, na fasadi pod nastrenicom, uz korienje kablovskekanalizacije

- na prikljunom stubu nn mree.

13.5.3. Montaa na stablo stuba mogua je za ruralna podruja, slabo naseljena i vikend naselja. Po

pravilu PMO se montira u donjoj zoni stuba, kako bi oitavanje bilo mogue sa nivoa tla iomoguen nesmetan rad na nn mrei.U urbanizovanim naseljima pristup PMO i otvaranje vrata mora biti omogueno sa javnepovrine.

13.6. Posebni zahtjevi za ugradni ormar

13.6.1. Za uvoenje kablova u ormar koriste se PVC cijevi minimalnog prenika 80 mm.

13.6.2. Visina od stajalita donje ivice ormara ugraenog u fasadu objekta ili u ogradu, kodjednorednog rasporeda brojila, ne smije biti manja od 1000 mm.

13.6.3. Kod dvorednog rasporeda brojila u ormaru, visina od stajalita donje ivice ugraenog ormara

ne smije biti manja od 700 mm.

13.7. Posebni zahtjevi za slobobodnostojei ormar

13.7.1. Postolje slobodnostojeeg ormara se iskljuivo izrauje od istog izolacionog materijala kao iormar (PC, SMC), ili od materijala sa boljim mehanikim osobinama, i treba da ima mogunostskidanja prednje stranice. Ispred ormara treba obezbijediti kablovski aht sa kablovskomkanalizacijom za laku ugradnju spoljanjeg i unutranjeg prikljuka.

13.7.2. Slobodnostojei ormar treba da bude izraen u skladu sa standardom EN 60439-5 kojidefinie zahtjeve za niskonaponsku opremu koja se instalira na otvorenom i javnom prostoru: da ima strehu (krov) protiv kie

da ima kanale za samoventilaciju da vrata imaju bravu sa tipskim kljuem da su obojena, RAL xxxx (po preporuci EPCG) da ima prozorinapravljen od makralona ili polikarbonata - dimenzija min 130x78x15mm da ima zglobne arke vrata da ima bravu sa okretnom ruicom, sa ugraenim cilindrinim tipskim ulokom, koja

omoguava zakljuavanje vrata u tri take da je opremljena montanom ploom od poliestera debeljine najmanje 3mm.

13.7.3. Nakon izrade u postolje ormara treba sipati granulat koji spreava stvaranje kondenzacije vodeiz tla. Granulat treba da je negoriv, bioloki neutralan, ekoloki bezbjedan i lako odstranljiv.Granulat se nasipa do nivoa zemlje.

13.7.5. Visina donje ivice slobodnostojeeg ormara od stajalita ne smije biti manja od 700 mm.

13.8. Posebni zahtjevi za nadgradni ormar

13.8.1. Ormar se na fasadu objekta ili na stub nn mree ugrauje korienjem prilagodne montaneploe i pribora.

13.8.2. Za uvoenje kablova u ormar koriste se tvrde PVC cijevi minimalnog prenika 80 mm.

13.8.3. Visina od stajalita donje ivice ormara ugraenog na fasadu objekta ili na stubu nn mree nesmije biti manja od 1300mm.

13.9. Posebni zahtjevi za ormane za poluindirektno mjerenje

13.9.1. Dodatni elementi koji se ugrauju u ormare za poluindirektno mjerenje su: u prikljunom dijelu

- strujni transformatori


24/37

24

- mjerna (redna) stezaljka za strujne i naponske mjerne krugove- glavni prekida- sabirnice, i- odvodnici prenapona za zatitu mjerne opreme

u mjernom dijelu- komunikaciona veza - telefonska utinica, GSM modem i dr.,- odvodnici prenapona za komunikacionu opremu (u sluaju GSM komunikacije nije

potrebna ugradnja ovih odvodnika).


25/37

25

14 Mjerno razvodni ormari

14.1. Opti zahtjevi za konstrukciju

14.1.1. Dimenzije mjerno razvodnog ormara zavise od broja potroaa koji se napajaju posredstvom

istog (stambene jedinice, poslovni prostori), primijenjenog sistema napajanja (TN ili TT),zatite od indirektnog dodira, izvoenja elektrine instalacije s obzirom na sistem tarifiranja iupavljanja optereenjem, itd.

14.1.2. U cilju tipizacije, ormar se funkcionalno i prostorno dijeli na tri dijela: prikljuni (donji) prostor mjerni (srednji) prostor, i razvodni (gornji) prostor.

14.1.3. Dubina ormara treba da iznosi 200 mm, s tim to odstojanje od nosaa opreme (montaneploe) do unutranje strane vrata ormara mora da iznosi najmanje 160 mm. Ostale dimenzijezavise od sadraja opreme koja se ugrauje.Kao nosai opreme i ureaja koriste se ploe od izolacionog materijala, profilisani nosai (na

primjer ina DIN 35 mm) i sl.

14.1.4. Mjerno razvodni ormar ima jedna vrata, ali je dozvoljeno da ormar sa tri reda brojila uobjektima kolektivne gradnje ima dvoje vrata. Vrata ormara su sa arkama koje omoguavajuotvaranje za 135o. Vrata se zatvaraju se i zakljuavaju tipskom bravom.

14.1.5. Ormar treba da bude zatien od mehanikih potresa, kao i od prodiranja praine i prskanjavodom, stepena zatite IP 55 - kada se ugrauje na fasadu objeka i IP 40 kada se ugraujeunutar objekta, (JUS N.A5.070).

14.1.6. Kuite ormara izrauje se od elinog lima debljine 1,5 mm, aluminijuma ili nekog sintetikogmaterijala koji ima potrebnu mehaniku vrstou.Zatlita od korozije elinih djelova ormara izvodi se sa dva antikorozivna spoja i dva sloja

laka za metal, ili vruim pocinkovanjem debljine spoja cinka najmanje 70m.Na vratima ormara, u visini brojanika, odnosno LCD displeja brojila, treba da se nalazeotvori sa providnim (sigurnosnim) staklom za oitavanje brojila bez otvaranja vrata ormara.

14.1.7. Na vratima ormara moraju da budu vidno postavljene sljedee oznake: sa spoljanje strane: izlomljena crvena strelica i, po potrebi, natpis "Panja, opasno po

ivot" sa unutranje strane: sistem napajanja, na primjer "TN-C-S sistem" .Mogu da se postave i druge oznake obavetenja, opomena ili upozorenja, na primjer: u vezisignalizacije tarifa i sl.

14.1.8. Na montanoj ploi, pored svakog brojila, kao i na poklopcu prikljunog prostora pored svakogprekidaa, mora da stoji oznaka (metalna ili plastina ploica) broja stana kome pripadaju.

Ako u jednom stambenom objektu ima vie mjerno razvodnih ormara, svaki ormar mora saspoljanje strane na vratima da ima vidno postavljenu oznaku sa brojem koja jednoznanooznaava konkretni ormar.

14.1.9. Meusobne veze (oienje) u ormaru izvode se jednoilnim instalacionim provodnicima tipa P(JUS N.C3.200). Nije dozvoljeno nastavljanje provodnika i izrada spojeva upredanjem.

14.1.10.Prikljuci faznih, neutralnih i zatitnih provodnika treba da su izvedeni tako da mogupojedinano da se iskljue, a da to ne utie na rad drugih mjernih ili upravljakih ureaja.

14.1.11.Sabirnice (stezaljke) neutralnog provodnika u prikljunom i razvodnom prostoru semeusobno povezuju.Neutralni provodnik se dovodi jednoilno na svako brojilo.

14.1.12.Za napajanje GT (RO) elektrinih instalacija potroaa koristi se petoilni kablal sa zatitnimprovodnikom (zeleno-utom bojom izolacije), tipa PP00 ili PP00/Y, odgovarajueg presjeka.Neutralni provodnik se dovodi direktno sa sabirnice (stezaljke) u razvodnom prostoru mjernorazvodnog ormana, a ne iz brojila.


26/37

26

14.2. Posebni zahtjevi za izradu ormara sa direktnim mjerenjem

14.2.1. Ormar za direktno mjerenje se izrauje prema projektu, uz potovanje optih i posebnihzahtjeva iz ove preporuke.

Prikljuni prostor

14.2.1. Prikljuni (donji) prostor ormara slui za uvoenje prikljuka i povezivanje sa mjestommjerenja (brojilima) preko rednih stezaljki, odnosno sabirnikog razvoda i eventualno glavnogprekidaa.

14.2.2. Aluminijumski ili bakarni provodnici voda unutranjeg prikljuka (energetski kabal) direktno seukljuuju u redne stezaljke bez posebne pripreme krajeva provodnika (lemljenje, korienjespecijanih zavrnica i sl.), dok se prikljuenje na sabirnice sabirnikog razvoda vri prekoodgovarajuih papuica.

14.2.3. Redne stezaljke su za presjek provodnika najmanje 16 mm2, sa dva zavrtnja po provodniku, ikoriste se kada u ormaru imaju najvie 4 brojila. Sabirniki razvod se obavezno koristi kada umjerno razvodnom ormaru ima vie od 4 brojila, ali moe da se koristi i sa manje brojila.

14.2.4. Prikljuni prostor mora da ima poseban poklopac (pertinaks debljine 5 mm, elini lim debljine1,5 mm i sl.) sa mogunou plombiranja na dva dijagonalna zavrtnja. U poklopcu se nalazisamo otvor (prorez) za pristup ruici glavnog prekidaa ili ostaloj opremi koja se nalazi unutarprikljunog prostora (npr. odvodnicima prenapona). Poklopac moe da se sastoji i iz viemodula, ali svaki modul mora da bude sa mogunou plombiranja na dva dijagonalnazavrtnja.

14.2.5. Visina prikljunog prostora iznosi 200 mm ako se u mjerno razvodnom ormaru nalazi do 4brojila, odnosno 350 mm ako se u mjerno razvodnom ormaru nalazi vie od 4 brojila. irinaprikljunog prostora odreena je irinom mjernog prostora.

14.2.6. U prikljuni prostor se jo montiraju: glavni prikljuak (sabirnica) za uzemljenje objekta/zgrade galvanska veza (most) za povezivanje glavnog prikljuka za uzemljenje sa sabirnicom

(stezaljkom) neutralnog provodnika ako se koristi TN sistem odvodnici prenapona, ako se predvia njihova primjena.

14.2.7. Osnovne preporuke za izvoenje sabirnikog razvoda u prikljunom prostoru: sabirnice se izrauju od bakra presjeka 4x25 mm2, a meusobno se postavljaju paralelno

na rastojanju od 40 mm i pod uglom 45 spoj izmeu provodnika i sabirnice izvodi se zavrtnjem sa navrtkom M6, uz obaveznu

primjenu elastinih podmeta; u cilju lake montae provodnika, glavu zavrtnja trebafiksirati (na primjer: tvrdim lemljenjem) na manje pristupanoj strani sabirnice

razmak od ose do ose zavrtnjeva za prikljuak provodnika treba da iznosi najmanje 25mm.

Dozvoljeno je korienje i sabirnikog razvoda od predfabrikovanih elemenata.

Mjerni prostor

14.2.8. Mjerni (srednji) prostor ormara se sastoji od modulnih tabli (ploa) - nosaa opreme, kojih imakoliko i brojila, jedne table za montau upravljakog ureaja ako se koristi dvotarifno(vietarifno) mjerenje i, po potrebi, jedne ili vie rezervnih tabli. Ako se u ormaru nalazi viebrojila, moduli tabli se slau po horizontalii (u redu) i vertikali (najvie tri reda), tako da seracionalno iskoristi prostor predvien za montau u ormaru. Dimenzije jednog modula tableiznose 220 mm x 400 mm.

14.2.9. Nosai opreme/montane ploe u ormanu izrauju se od pertinaksa, tvrdog PVC-a,

hartinaksa, izokarta i drugih negorivih materijala. Metalne table (elini lim, aluminijum i sl.)mogu da se koriste samo u TN sistemu ako je kuite ormana povezano sa sistemom

uzemljenja objekta i ako je u objektu izvedeno glavno izjednaenje potencijala.

14.2.10.Nosai opreme treba da bude pouzdano privreni za kuite ormana sa etiri zavrtnja uuglovima i sigurnosnim ("petim") zavrtnjem ispod poklopca brojila, tako da tabla ne moe da


27/37

27

se skine kada je poklopac brojila plombiran. Kod metalne table, ispod zavrtnjeva u uglovimatable treba da se postave nazubljeni podmetai.

14.2.11.Privrenje opreme za montanu plou izvodi se tako da je skidanje i postavljanje brojilamogue bez njene demontae. Na ploii treba da postoje otvori za privrenje razlih tipovabrojila, kao i otvori za uvoenje provodnika. Otvori za privrenje brojila treba da imajuzavrtnje kojim su osigurani od ispadanja i okretanja.

14.2.12.Otvori za uvoenje provodnika treba da budu izvedeni tako da se omogui poseban prolazprovodnika i da se ne otete provodnici. Otvori za uvoenje provodnika na metalnoj tabli trebada imaju zaobljene ivice, ili treba da se umetne posebna izolaciona ploica sa odgovarajuimbrojem otvora za prolaz provodnika.

Razvodni prostor

14.2.13.Razvodni (gornji) prostor ormara slui za povezivanje mjesta mjerenja (brojila) saelektrinom instalacijom potroaa, preko zatitnih ureaja prekomjerne struje i/ili ograniivaasnage.

14.2.14.Visina razvodnog prostora iznosi 300 mm a irina je odreena irinom mjernog prostora.

14.2.15.U razvodni prostor se montiraju: glavna zatitna sabirnica (stezaljke) elektrine instalacije objekta/zgrade sabirnica (stezaljke) neutralnog provodnika automatski instalacioni prekidanaznaene struje 6 A za signalizaciju tarife i sabirnica za

signalizaciju tarife redne stezaljke za povezivanje izlaznih faznih provodnika iz brojila sa vodom za GT (RO)

elektrine instalacije potroaa.U razvodni prostor mogu da se montiraju i zatitni ureaji prekomjerne struje (osigura,automatski instalacioni prekida) samo za elektrine instalacije zajednike potronjepotroaa.

14.3. Posebni zahtjevi za izradu ormara za poluindirektno mjerenje

14.3.1. Ormar za poluindirektno mjerenje se izrauje prema projektu, uz potovanje optih i posebnihzahtjeva iz ove preporuke.Dimenzije osnovnog modula ormara za poluindirektno mjerenje su:

Oznaka Br. crtea Min unutranje dimenzije (mm)prikljuni dio mjerni dio razvodni dio

PMOp 02 660x800x250 660x400x250 po potrebi

Prikljuni prostor

14.3.2. U prikljuni prostor se montiraju: glavni prekida tri strujna transformatora tri automatska instalaciona prekidaa naznaene struje 6 A za naponska kola brojila redne stezljke za prikljuenje provodnika napojnog voda glavni prikljuak (sabirnica) za uzemljenje objekta galvanska veza (most) za povezivanje glavnog prikljuka za uzemljenje sa sabirnicom

(stezaljkom) neutralnog provodnika ako se koristi TN sistem.

14.3.2. Strujni transformatori imaju prenosni odnos usklaen sa vrnim optereenjem potroaa, amontiraju se tako da je omoguen lak prilaz sekundarnim prikljucima i da je vidljiva tablica sapodacima.Na montanoj ploi, i u mjernom prostoru pored brojila, treba da stoji naznaeni prenosniodnos strujnih transformatora.U sekundarna strujna kola strujnih transformatora ne smije da bude prikljuen ni jedaninstrument ili ureaj, osim brojila.

14.3.3. Prikljuni prostor se plombiranja prema opisu iz take 14.2.4.


28/37

28

Mjerni prostor

14.3.4. U mjerni prostor se montira mikroprocesorsko viefunkcijsko brojilo ili odgovarajui mjerni slog(mjerna grupa).

Razvodni prostor

14.3.5. Razvodni prostor se izvodi u zavisnosti od potreba potroaa, a moe da bude i izostavnjenako se projektom elektrine instalacije objekta predvia razvod preko posebne razvodne table.

14.4. Mjesto ugradnje mjerno razvodnog oramara

14.4.1. Ormar se montira u lako pristupane i nenastanjene prostorije, kao: ulazni hol objekta,stepenini prostor i sl.Mjerno razvodni ormar se montira u zid, na zid ili kao slobodnostojei, na pristupanom iosvijetljenom mjestu.

14.4.2. Montaa ormara se ne preporuuje na drvene (zapaljive) djelove objekta. Ako se izuzetno, i uzsaglasnost OD, ormar montira na drveni dio objekta, izmeu ormara i drvenog dijela treba dase postavi podloga od poarno-otpornog materijala (neoprenska guma i sl.), ije su dimenzije

po irini i visini najmanje za 100 mm vee od dimenzija ormara.

14.4.3. Rastojanje od stajalita do donje ivice ormara treba da iznosi: 1200 mm za mjerno razvodni ormar sa jednim redom brojila 600 mm za mjerno razvodni ormar sa dva reda brojila 300 mm za mjerno razvodni ormar sa tri reda brojila.Ispred ormara mora da postoji manipulativni prostor od najmanje 1,2 m, sa mogunouotvaranja vrata ormara do ugla od najmanje 1350.

14.4.4. Donja ivica ormara za poluindirektno mjerenje (MROp) treba da je na visini 1,2 m od stajalita,sa manipulativnim prostorom od najmanje 1,2 m i mogunou otvaranja vrata ormara do uglaod najmanje 1350.

14.4.5. Montaa MRO nije dozvoljena: u podrumske prostorije na mjestima izloenim potresima ili mehanikim oteenjima (npr.: na zid iza vrata koja pri

otvaranju mogu da udare u ormar) u nie sa gasnim ili vodovodnim instalacijama u prostorije izloene vlazi, isparenjima, praini, velikim promenama temperature i drugim

iniocima koji mogu da utiu na ispravan rad mjernih ureaja.


29/37

29

15 Smjernice za korienje tipova ormara kod izvoenja prikljuakaobjekata

15.1. Prikljuivanje individualnih stambenih objekata i poslovnih prostora

Za svaki objekat ugrauje se poseban prikljuno mjerni ormar (PMO) na pogodnom mjestu.

Ako se u objektu nalazi vie potroaa (domainstava, poslovni prostori), ugrauje se ormarsa onoliko modula sa vietarifnim brojilom koliko se cjelina napaja. Na posebnu montanuplou se montira zajedniki upravljaki ureaj, ukoliko nije u sklopu brojila.Za sluaj prikljuenja vie potroaa sa jednog ormara, prikljuenje u prikljunom prostoruse obavlja preko rednih stezaljki (do 4 potroaa) ili preko sabirnica (preko 4 potroaa).

15.2. Prikljuivanje viespratnih stambenih objekata

U viespratnim stambenim i stambeno-poslovnim objektima mjerno razvodni ormar (MRO) seugrauje u prizemlju. U sluaju viespratnih stambenih objekata sa vie ulaza, ormari seugrauju u prizemlju, posebno za svaki ulaz.

15.3. Prikljuivanje ureaja zajednike potronje

Instalacije zajednikih elektrinih ureaja kod viespratnih stambenih objekata (lift, hidrofor,osvjetljenje stepenita i sl.) prikljuuju se preko posebnog brojila (brojilo zajednike potronje)u mjerno razvodnom ormaru (MRO), u polju koje je vidljivo odjeljeno od ostalih brojilakorienjem pregrade ili posebnih vrata, ili se koristi poseban ormar.Na brojilo zajednike potronje prikljuuju se i upravljako-signalni kablovi upravljakihureaja.

15.4. Prikljuivanje objekata posebne vrste

Prikljuenje objekata posebne vrste (kiosci, privremeni objekti (pokretni kiosci sezonskogkaraktera, pokretni cirkusi, ringipili, mjealice za beton, pokretni cirkulari, reportanatelevizijska kola, kamp prikolice, sanduci za prodaju sladoleda...), zgrade sa lako zapaljivimkrovom i sl.) vri se u zavisnosti od vrste i namjene objekta, ugradnjom nekog od preporuenihtipova prikljuno mjernih ormara (PMO), uz uslov bezbjednog lociranja i lake montae idemontae.

15.5. Prikljuivanje gradilita

Prikljuenje gradilita se vri preko prikljuno mjernog ormara (PMO), postavljenog uzatvorenom ili na otvorenom prostoru, izvan objekta koji se gradi.

15.6. Protivpoarni prikljuak

U poslovnim i stambenim objektima kategorije ugroenosti od poara K5 (koji mogu da primeod 20 do 100 ljudi) i K4 (koji mogu da prime od 100 do 500 ljudi), kod kojih se zbognedovoljnog pritiska u vodovodnoj mrei ugrauje ureaj za povienje pritiska u hidrantskojmrei - hidrant pumpe, napajanje ovog ureaja se vri preko posebnog prikljuka("protivpoarni prikljuak"), tako da postoji mogunost da se ostale elektrine instalacije uobjektu iskljue, a da ureaji koji se napajaju sa "protivpoarnog prikljuka" ostanu prikljuenina mreu.Vod "protivpoarnog prikljuka" povezuje se na posebni KPO i poseban MRO. KPO semontira na spoljanju fasadu zgrade, sa desne strane pored KPO iz koga se napajaju ostaleelektrine instalacije objekta.Prikljuno mjerni ormar (PMO) se montira na pristupanom mjestu na spoljanjem ziduprostorije u kojoj se nalazi hidrant pumpa. Na vratima KPO i PMO, sa spoljanje strane, trebada postoji vidna oznaka namjene KPO, odnosno PMO, na primjer: "hidrant pumpa" itd.Preporuuje se da se iz PMO "protivpoarnog prikljuka" napaja i jedan lift objekta, nuno

osvjetljenje, kao i prikljuak sklonita.

15.7. Prikljuivanje sklonita

Brojilo za mjerenje elektrine energije sklonita, ukoliko posebnim zahtjevom nije traenodrugaije, montira se u mjerno razvodni ormar (MRO) najblieg stambenog objekta, a napaja


30/37

30

se sa "protivpoarnog prikljuka", ukoliko postoji. Ako "protivpoarni prikljuak ne postoji,brojilo se montira u najblii MRO.Ako je sklonite dvonamjensko, napojni vod i brojila se dimenzioniu za obje namjene,odnosno prema veem optereenju.

15.8. Prikljuivanje postrojenja za rezervno napajanje

Prikljuak postrojenja za rezervno napajanje naponom industrijske frekvencije (dizelelektriniagregat i sl.) mora da bude izveden tako da nije moguparalelan rad agregata sa nn mreomOD, niti povratno napajanje nn mree iz agregata, nezavisno od naina prebacivanja samrenog na rezervno napajanje. Ovo se odnosi kako na fazne provodnike, tako i na neutralniprovodnik.Elektrini ureaji koji imaju mogunost napajanja i iz nn mree i iz agregata, moraju da buduprikljueni na poseban razvodni ormar.U okviru projekta rezervnog napajanja treba da se predvidi veza razvodnog ormana rezervnognapajanja sa razvodnim ormanom koji se napaja samo iz nn mree, kao i ureaj za automat-sko ukljuenje i iskljuenje rezervnog napajanja.Napajanje automatike za ukljuenje i iskljuenje rezervnog napajanja mora da bude sa stranemjerene energije (mree)Za mjerenje utroene elektrine energije elektrinih ureaja u postrojenju za rezervno

napajanje, za vrijeme dok se napajaju iz nn mree, vae isti uslovi kao za ostale ureaje optepotronje.

15.9. Prikljuivanje semafora

Brojilo za mjerenje potronje elektrine energije semafora montira se u ormar signalizacijeodnosno ormar sa automatikom za semafor.Mjerni dio ormara sa brojilom se zatvara vratima sa tipskom bravom.

15.10. Prikljuak objekata na vodi

Objekat na vodi se prikljuuje kablovski na nn mreu preko odgovarajueg tipa prikljunomjernog ormara (PMO) na kopnu, tako da je izvan domaaja vode i pri najveem vodostaju.Veza ormara sa objektom na vodi izvodi se petoilnim kablom sa izolacijom od gume(rudarski kabal) tipa EpN53-A (GN53-A), ili kablom slinih karakteristika.


31/37

31

PRILOZI


32/37

32


33/37

33


34/37

34


35/37

35


36/37

36


37/37

37

Predlog Tehnike preporuke za prikljuke potroaa na niskonaponsku mreupripremila je Komisija po reenju Izvrnog direktora EPCG AD Niki, br. 10 -00 - 4873 od 09.3.2007. godine, u sastavu:

PeruniiDragan, dipl.el.in. - FC DistribucijaVukoviRanko, dipl.el.in. ED PodgoricaMandiSinia, dipl.el.in. FC DistribucijaRistiMilorad, dipl.el.in. ED NikiOstojiBoris, dipl.el.in. OC Direkcija

Podgorica,29. juna 2007.

Documents

TehPrep Prikljucenje NNM