1

2

priča s naslovnice Teklić br. 150, srpanj/kolovoz 2011.

IMPRESSUMGlavna urednica: Dunja Pavešić

Dizajn i grafička priprema: Robert Vrkić

Voditelj prodaje & brand managerza Teklić: Emira Brkić

Novinari: Tajana Petrović Čemeljić, Ivica Vrkić, Dunja Pavešić, Nina Goleš, Ivana Babić, Sanja Lakić, Toni Matejaš, Leona Bilbak , Valentina Vičević, Mauro Staraj

Fotografi: PIXSELL, Damir Škomrlj, Martin Štokić, Ivica Vrkić

Lektor: Sanja Lakić

Izdavač:Libra d.o.o, Veslarska 8, Rijeka

Tisak: Tiskara Vjesnik, Zagreb

MJESTA DISTRIBUCIJE:

RIJEKA I KVARNERTrafike: u Ciottinoj ulici; Dome, Verdijeva 11; Dome, Riva bb; D&M, I. Henckea 2a; Sušak, Strossmayerova (HKD); Roma, Matulji; Španjulet 1, Zamet i Španjulet 2 i 3, Viškovo; Knjižara VBZ - Korzo, No1-Dolac; Papirnica Ilkom, Bačvarska 1/a; Knjižara PROFIL u Tower centru Rijeka; Knjižara PROFIL na Korzu; Blagajna HNK Ivana pl. Zajca; Miryam, Erazma Barčića 13; Dallas Music Shop, Splitska 2a; Dallas Rijeka-Paris-Texas, Matije Gupca 3a; Miss Tabaco Shop (Hotel Savoy), Opatija, M. Tita 127

ISTRAPula: Erni 2, Rakovčeva bb; Erni 1, Riva bb; Točkica, Kranjčevićeva bb; Zaro, Gajeva 2

Vodnjan: Trafika kraj željezničkog prijelaza

Žminj: Glas Istre, Pazinska cesta bb

Pazin: Glas Istre na autobusnom kolodvoru (Šetalište Pazinske gimnazije bb), Glas Istre kraj Trga Slobode (25. rujna 1943. bb), Nina, Stari trg bb

Podružnice i poslovnice PBZ-a u Primorsko-goranskoj, Istarskoj i Ličko-senjskoj županiji

PRODAJA OGLASNOG PROSTORA:tel: 051 338 208e-mail: marketing@teklic.hr

Samo klikniwww.teklic.hr

Zabranjeno je preuzimanje tekstova, dizajna i rubrika bez odobrenja Izdavača.

Imate problema sa suhim, crvenim očima?Muči Vas osjećaj pijeska u očima?Imate višak sekreta i pojačano suzenje oka?Svakodnevno koristite računalo?Patite od simptoma alergija?Nosite kontaktne leće?Bili ste na laserskom uklanjanju dioptrije?

Ako se prepoznajete u nekoj od ovih skupina vjerojatno imate problem sa suhim okom, jed-nim od vodećih oftalmoloških prob-lema zastupljenih u svim dobnim skupi-nama.Riječ je o poremećaju suznog fi lma uzrokovanog nedostatkom suza ili njihovim obil-

nim hlapljenjem, koji dovodi do oštećenja površine oka i udružen je sa simptomima neu-gode. Poremećaj suznog fi lma može nastati zbog smanjene sekrecije suza, pojačanog hlapljenja suza ili promjena u sastavu suznog fi lma. Osim simptoma vezanih neposredno uz oko, sin-drom suhog oka ima izravan utjecaj i na kval-itetu života pa tako velik broj pacijenata navodi opći umor, smanjenu koncentraciju, pojačanu razdražljivost i učestale glavobolje.Svakodnevno smo izloženi mnogim faktorima koji utječu na naše oči. Jedan od neizbježnih svakako je postao i dugotrajan boravak pred ekranom računala. Iako možda toga nismo svjesni, dok „zurimo“ u monitor trepćemo puno rjeđe nego inače, čak peterostruko manje, čime se sluznica oka jače isušuje.Također, boravak u klimatiziranim prostorima ima ogroman utjecaj na isušivanje oka. Neki od najčešćih uzroka suhog oka su:

• starenje - 75 posto stanovništva starijeg od 65 godina pati od sindroma suhog oka

• spol - hormonske promjene kod žena tijekom trudnoće, dojenja, menstruacije ili menopauze

• bolesti - reumatoidni artritis, šećerna bolest, astma, bolesti štitnjače, glaukom...

• lijekovi - protiv depresije, povišenog tlaka, za kontracepciju

• kontaktne leće - hlapljenje suza iz očiju

uzrokuje nelagodu prilikom nošenja i jače stvaranje proteinskih naslaga na lećama

• okruženje - dim, fl uorescentno svjetlo, kli-matizirani prostor, centralno grijanje i vjetar izrazito povećavaju hlapljenje suza

• računala - pri dugotrajnom i koncentriranom radu za računalom zaboravljamo treptati pa suze hlape, a oči se više suše

• operativni zahvati ili ozljede na oku - suho oko često se javlja kao nuspojava.

Suho oko ne može se izliječiti, ali se mogu ublažiti simptomi i spriječiti komplikacije (in-fekcija, stvaranje ožiljka).U svakom slučaju, potrebno je izbjegavati čimbenike koji provociraju simptome, poput boravka u zadimljenom i klimatiziranom pros-toru, na vjetru ili dugotrajan rad za računalom. Prilagodbom radnih uvjeta mogu se dijelom olakšati simptomi. Osnovu terapije suhog oka čine umjetne suze, koje služe kao nadomjestak prirodnim suzama čije je izlučivanje nedostatno, a sastav promi-jenjen. Na površini oka one stvaraju zaštitni sloj koji hlapi sporije od vlastitih suza, a uz to sman-juju trenje vjeđa prilikom treptanja i pomažu pri cijeljenju sitnih oštećenja stanica površine oka. Ukratko, služe za zaštitu, vlaženje i pod-mazivanje. Umjetnih suza ima mnogo vrsta, a razlikuju se po gustoći, vrsti konzervansa i cijeni. Blink contacts i Blink intensive kapi za oči jed-nostavne su za uporabu i izuzetno učinkovite. Mogu se koristiti uz sve vrste kontaktnih leća, a prije uporabe nije potrebno skidati leće. Blink contacts i Blink intensive kapi za oči u sas-tavu sadrže konzervans OcuPure. Izložen svjet-losti OcuPure se razlaže na prirodne sastojke suza pa nema dodatne iritacije oka koja postoji kod drugih vrsta kapi za oči koje imaju kemijske konzervanse. Zbog blagog sastava i odsutnosti konzervansa mogu se po potrebi kapati i više puta na dan.

Oktal Pharma d.o.o.Utinjska 40, 10020 Zagreb Croatia

tel.: +385 1 6595 777fax: +385 1 6595 701

e-mail: oktal-pharma@oktal-pharma.hrwww.oktal-pharma.hr

3

4

Ljeto i 21. ljeto

Dok ovo pišem slavim ljeto i ujedno jedva čekam da prođe. Ljeto u nama budi onaj neodoljivi osjećaj da smo djeca raja i da je sve moguće. Možeš leći na svaki žal danju ili noću i osjećati se kao car, zaštićeno i opušteno. Sunce nas miluje kao malo tko u životu. Možeš liznuti dvije-tri kuglice slado-leda, pojesti voćku, navući majicu na bretele, svejedno s koje strane, nabiti sunčani cvajk na nos i ispunjenje je tu. Ljeto u nama budi čisti hedonizam, naturalni hedonizam, koji valjda osjećamo još kao bebe. Recept je jednostavan i usko vezan za prirodu i prostor kojim gacamo. Umoči stopalo u ideal-no toplo more, prepusti se cvrkutu ptičica i ugodnoj ploči kamena na kojem sjediš i čitaš knjigu koju nisi uspio ranije, a i da jesi to ne bi bilo to. Toliko smo komotni ljeti, toliko prirodni i utopljeni u sve oko nas da je to jedna posebna di-menzija. Osjećate li i vi tako? Tu prirodnu, dodirljivu i laku stranu ljeta? Idealno. A kako nije cijelo ljeto takvo, jer njegov dobar dio je i radni, onda jedva čekam da prođe i polako sanjam rujan, jer nakon poslovnog jurcanja i sastanaka po vani, zadnjim krilatim koracima ulijećem u ured i u njegovom carstvu air conditiona dolazim do same sebe. Kada smo kod ljeta, reći ću da je Libra d.o.o. za marketing i komunikacije koja radi vaš Teklić, koji pak izlazi petnaest ljeta, proslavila svoje 21. ljeto. Nitko nije prije slavio tu 21. godinu, obično se slave okrugle ili petice. Ali mi smo odlučili biti prvi i kroz taj 21 pokazati svoju punoljetnost, zrelost. Kada su nam čestitali 21. rođendan rekla sam da smo sada, zapravo, po svim svjetskim pravilima punoljetni i da možemo slobodno piti i pušiti

. Nismo slavili 15. jer sam mislila da to i nije nešto tako jako značajno (iako sada mislim da je). Dvadeseta godina nas je zatekla u oporavku od recesije, u nekoj rundi matcha iza kojeg je nastao poučak: to be or not to be, of course to be!!! I tako je sada ova 21. godina prva prava slavljenička i ona koju uopće ikad spominjemo u tom kontekstu jubileja. A 21. smo proslavili na gerila način, način svojstven onima koji imaju 21. Kako? Objavljujući veliki broj 21 na stranicama Tekli-ća, ali i šaljući brojna pisma s tim istim, velikim, crvenim brojem otisnutim na listu običnog bijelog papira. Pisma smo slali važnim, kao i nama važnim ljudima, pa je tako pismo dobio i naš predsjednik, predsjednica Vlade, gradonačelnici, predsjednici velikih kompanija, kolege, prijatelji, partneri i suradnici. Neki primaoci pisma su se zabrinuli, kontaktirali nadležne institucije, institucije nas, ali većini se je ideja ite-kako dopala. Drugim riječima gerila je uspjela. Ispričavam se svima koje smo zabrinuli i prestrašili, kad nešto slavite to vam nikad nije namjera. A hvala svima, bila vas je većina koji ste nas podržali, kojima se ovo 21 silno svidjelo i koji su pred mjesec dana došli u podne kod Conta i zajedno s nama, u društvu Kamova, uživali u koktelu 21. I sada na pitanje gdje su granice gerila marketinga, koje se inače i često postavlja u ovom našem poslu, mogu slobodno reći u percepciji ljudi. Jer dok su jedni uživali u dopisu s velikim crvenim 21, drugi nisu mogli spavati i nemirno se prevrtali po krevetu, a onda ujutro prijavili što su to nešto čudno dobili poštom. A glavna odlika gerile je da za što manje para dobijete što više glazbe, odnosno da jedna kreativna radnja prasne kao petarda i, na-ravno, bude primijećena. Dobro ljeto vam želim, u rujnu smo opet zajedno…. Kipintač! • Dunja Pavešić

Sadr

žaj

6Kulturodrom

10Zanimljivosti

16Interview:Andrej Baša

34Morten Voss

Iz programa izdvajamo: Tri sestre, Dabogda te majka rodila, Manon Lescaut, Pagliacci, Carmi-na Burana...

Rukavcu u pohode& ZUM labo-ratoriju - Vojo Radoičić i Rajka Jurdana-Šepić

MIK zapravo ne bi ni mogao opstati da nema tu pozitivnu energiju, sve te ljude koji ga drže, koji se i karakterno poklapaju.

Kulturodrom

Koncerti

Zanimljivosti: Rukavcu u pohode

Oly: Ko je, ko ni...

Radioinfuzija

Interview: Andrej Baša

Maurovizija: Cesta

Boudoir: Andreja Blagojević

In & Out

Bon Appetit: Dinja mami i zove

Gastro: Asia - Kineski restoran

Metropolitana

Trend: Sunčane naočale

Feljton dizajn: Morten Voss

Na putovanju: Buenos Aires i Montevideo

Biznis: Sadašnji izazovi za brandove budućnosti

Kako potrošiti bogatstvo

Mala čuda tehnike

Zdravlje

Znate li

Pišem: Ljubavna priča br. 31

Horoskop

6

8

10

12

14

16

22

24

25

26

28

29

32

34

36

38

40

42

43

45

48

50

6

rujan

HNK Ivana pl. ZajcaRIJEKA

• Najava nove sezone

Nakon uspješno završenih Riječkih ljet-nih noći, vrijeme je da se pomalo razmi-šlja o novoj sezoni. Kazališna pretplata jedan je od najboljih načina da udovolji-te svojoj znatiželji i potrebi za kulturnim oplemenjivanjem. Pretplata je, kao što vjerujemo većina vas zna, prilagođena potrebama svojih članova. Pogodnosti pretplate su: osigurano ažurno praćenje svih premijernih djela Kazališta, stalno mjesto u gledalištu, dosadašnji pretplat-nici mogu zadržati svoje mjesto, pravo na besplatnu ulaznicu za (prethodno odgođenu) propuštenu predstavu, mo-gućnost plaćanja: gotovinom, karticama i čekovima te popusti od 10 do čak 50 posto. Pretplate se dijele na premijernu dramsku, premijernu glazbenu, koncer-tnu, građansku, vikend pretplatu, popu-larnu, studentsku, za mlade (osnovna i srednja škola), abbonamento alunni i za umirovljenike. Rezervacije pretpla-te sada su završene, trajale su od 15. lipnja do 20. srpnja, na blagajni Kaza-lišta. Ipak, nije kasno za upis pretplate koja se vrši u rujnu radnim danom od 9 do 13 sati i od 17 do 19 sati, subotom od 9 do 13 sati na blagajni u Verdijevoj 5a. Dosadašnji pretplatnici upisuju se

od 05. do 14. rujna 2011., a novi od 15. do 26. rujna 2011. Iz programa izdva-jamo samo neke od pregršt zanimljivih predstava: drama Tri sestre (Čehov), drama Dabogda te majka rodila, opera Manon Lescaut (Puccini), opera Paglia-cci (Leoncavallo), balet Carmina Burana (Orff)...

25.-29.7.

Kino Trg, Barbacan, Kino BauerMOTOVUN

• Motovun Film Festival

Međunarodni fi lmski festival, posvećen fi lmovima nastalim u malim kinemato-grafi jama i nezavisnim produkcijama utemeljen je 1999. godine. Cilj je da us-postavljanjem međunarodnih kontakata i razmjenom ideja pridonese razvoju i produkciji nezavisnog fi lma u Hrvatskoj. Prerastao je u jednu od najznačajnijih kulturnih manifestacija u zemlji.U pet dana i noći koliko traje Motovun Film Festival u nekoliko selekcijskih kategorija prikaže se oko 90 fi lmova (projekcije pretežno na otvorenom), a Motovun, slikoviti istarski gradić koji tih dana živi u znaku festivala, posje-ti više od 20 000 gledatelja. Najboljim fi lmovima u pojedinim selekcijama do-djeljuju se nagrade. Glavna festivalska nagrada je „Propeler Motovuna“ koji se dodjeljuje najboljem fi lmu u glav-nom programu. Festival prate brojna

događanja i dinamičan život na moto-vunskim ulicama. Natjecateljski pro-gram bit će raspoređen u dvije selekcije:1. Dugometražni igrani i dokumen-tarni fi lm (međunarodna selekcija)2. Motovunski kratki (međunarodna se-lekcija kratkih igranih i animiranih fi lmo-va do 15 min. koja će se prikazivati u festivalskim kinima).

26.-30.7.

Razne lokacijePULA

• Media Mediterranea

Ovogodišnja tema festivala je “Pula – kre-ativni grad i razvoj lokalnih talenata”. Fe-stival Media Mediterranea održava se već više od desetljeća sa stalnom adresom u Puli, ali na raznim lokacijama. Nastupaju mnogobrojni vrsni DJ-evi i bendovi, a za one koji žele ponešto i naučiti, raznovr-sne radionice. S obzirom na njegov edu-kativno-zabavni karakter, ovaj je Festival jedan od značajnijih događaja za mlade i kulturu mladih na prostoru Istarske žu-panije. Cilj festivala je promocija kulture mladih te međunarodna afi rmacija lokal-nih autora. Također, jedan od ciljeva je poticanje produkcije lokalnih autora te viša razina znanja iz područja novome-dijskih kultura. Naime, tijekom svih dana festivala na programu je besplatan edu-kativni sadržaj uz prezentacije lokalnih i gostujućih umjetnika i predavača. U ovih će se par dana moći vidjeti i naučiti zaista mnogo toga, a uz sve to i dobro zabavi-ti. Ukoliko vam se sve navedeno sviđa, zasigurno će vas privući i činjenica kako je cjelokupni program festivala besplatan za posjetitelje.

kulturodrom

7

ove godine imati prilike učiti od najvećih umjetnika današnjice - gitariste Pepe Ro-mera i violiniste Pinchasa Zukermana.

8.-15.8.

Otok ObudaiBudimpešta

• Sziget Festival

Ako dosad niste čuli za Sziget, jedan od najvećih i najpoznatijih multikultural-nih festivala u cijeloj Europi, mora da ste prethodne godine proveli u izolaciji poku-šavajući dostići nirvanu u jednom od budi-stičkih hramova. Ono što je započelo kao pomalo neugledni studentski event razvilo se u festival svjetskih razmjera, neskromno nazvan EuroWoodstock, kojeg posjećuje ne samo cijela Europa, već i puno šire. Fe-stival obično traje oko tjedan dana, a odr-žava se početkom kolovoza svake godine. Program je uistinu raznolik i za svakoga se može naći ponešto; nakon što ste se iscr-pili pred pozornicama (ima ih doista mno-go!) uživajući u odličnoj glazbi, koja varira od rocka i metala do trancea i reggaea, jednostavno produžite do najbližeg šatora gdje se možete opskrbiti klopom i ovlaži-ti grlo ili pak svratite u jedan od chill-out prostora. Dnevni program uključuje brojne sportske aktivnosti kao što je kupanje. Po-pričajte s domaćinima Mađarima koji će vas usmjeriti u pravi šator i reći gdje je naj-bolji afterparty. Ovo sve vam ne zvuči uop-će loše? Upozoravamo vas, jednom kada okusite Sziget festival, ništa više neće biti isto. Ako ste sigurni da želite puno dobre glazbe, plesa, druženja i općenito dobrog

provoda, vidimo se od 10. do 15. kolovoza ove godine na Obudai otoku na Dunavu usred Budimpešte. Jedva čekamo!

31.8.

Po cijelom graduBuñol

• La Tomatina

Španjolska nije poznata samo po bor-bi bikova, nego i po borbi rajčicama pod nazivom La Tomatina. Stanovnici Buñola, malog mjesta pokraj Valencije i njihovi gosti iz cijelog svijeta jedan dan u godini zaboravljaju da hrana nije za baca-nje. Tako u malo mjesto s 9000 stanovni-ka dođe i do 40 000 posjetitelja iz cijele Španjolske i svijeta. Već desetljećima, posljednje srijede u kolovozu tisuće ljudi upušta se u najneobičniju, najzabavniju i najsočniju borbu na svijetu, borbu pre-zrelim španjolskim rajčicama. Zbog specifi čnih uvjeta organizatori pre-poručuju da se za borbu obavezno stave plastične naočale za plivanje ili ronjenje (za zaštitu očiju kojima sok od rajčice može ozbiljno naštetiti!) i obuju stare zatvore-ne cipele (bosonogi te oni u japankama i sandalama mogu iz borbe izaći izgaženih stopala!). Jednako tako treba odjenuti što manje i to stare odjeće, primjerice kupaće gaće ili jednodijelni kostim, koja se kasnije može baciti ili spremiti u plastičnu vrećicu za uspomenu. Borci s rajčicom na sebi ne smiju imati nikakav nakit, satove, na-očale, mobitele, torbe, novčanike i slično te se osim, smislom za humor, moraju naoružati i strpljenjem koje će im itekako biti potrebno dok čekaju u beskonačnom redu za neki od malobrojnih javnih tuše-va. Ukoliko vam se sviđa ovakav poseban oblik zabave, rezervirajte svoje karte za Valenciju što prije!

10.7-25.8.

Stari gradDUBROVNIK

• Dubrovačke ljetne igre

Ravnatelj glazbenog programa Dubro-vačkih ljetnih igara Ivan Repušić pred-stavio je bogat glazbeni program, koji obuhvaća sve žanrove od baroka do suvremene glazbe, jazza i folklora, od simfonijske, operne i komorne glazbe do klavirskih i violinističkih recitala. Ravnateljica dramskog programa Dora Ruždjak predstavila je dramski program u sklopu kojeg će reprizno biti izvedena drama Spašeni Tomislava Zajeca, redate-ljice Franke Perković, te Revizor Gogolja u režiji Jerneja Lorencija. Od premijernih dramskih naslova bit će izvedena drama hrvatske spisateljice i redateljice Ivane Sajko Prizori s jabukom te Sofoklov Kralj Edip i Edip na Kolonu u režiji slovenskog redatelja Eduarda Milera, jednog od naj-istaknutijih redatelja na ovim prostorima koji će po prvi put režirati na Igrama. Bo-gatom programu sačuvan je dosadašnji okvir velikih orkestara na njegovom po-četku i završetku. Tako je glazbeni pro-gram otvorila Zagrebačka fi lharmonija, a zatvorit će Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije. Među brojnim domaćim i inozemnim solistima svakako se ističe Ivo Pogorelić koji nakon 26 godina na-stupa na Igrama. Dubrovačke ljetne igre nastavljaju i s organiziranjem seminara za sjajne mlade hrvatske umjetnike koji će

kulturodrom

8

26.07.2011.

JACK JOHNSON PULA

Rođen prije 36 godina na Havajima kao sin poznatog surfera, Jack Johnson se i sam uspješno okušao u jahanju po valovima sve dok mu omiljenu zabavu nije zauvijek prekinula nesreća. Umje-sto daske za valove, u ruke je uzeo gitaru i počeo skladati pitke pop folk rock kompozicije koje su pronašle put do srca milijunske publike diljem svi-jeta. U proteklih 10 godina objavio je pet studijskih albuma, snimio podosta glazbe za fi lm te se angažirao kao eko-loški osviješteni humanitarac. Turneja što ga po prvi put dovodi u primorski dio Hrvatske tj. u pulsku Arenu nosi sa-svim prikladan naziv – To the sea - što je ujedno i naziv njegovog posljednjeg studijskog albuma iz 2010.

03.08.2011.

V. STEFANOVSKI I S. MILENKOVIĆ OPATIJA

Ljetna festivalska događanja u Opati-ji trećega dana kolovoza proteći će u znaku Magije žica, što je naziv glazbe-

nog spektakla u kojemu nastupaju dvo-jica virtuoza na žičanim instrumentima: makedonski gitarist i lider čuvenog sa-stava Leb i sol, Vlatko Stefanovski te nekadašnje čudo od djeteta, srbijanski violinist Stefan Milenković koji je u me-đuvremenu izgradio svjetsku karijeru. Dva uzastopna i rasprodana koncerta održali su prošle godine u beograd-skom Sava centru, a opatijska Ljetna pozornica prvi je njihov nastup te vrste u Hrvatskoj tijekom kojega će publici predstaviti zanimljivu kombinaciju kla-sične, tradicionalne i rock glazbe.

06.08.2011.

GLORIA GAYNOR & IVO GAMULIN GIANNI PULA

Nesvakidašnji spoj nekad velike ame-ričke disco zvijezde i našega opernog

pjevača koji nerijetko zalazi u teritorij tzv. popularne glazbe, prvi test pred domaćom publikom uspješno je položio na prošlogodišnjem božićnom koncertu u zagrebačkoj dvorani Lisinski. Priliku da nadoknadite propušteno (ili utvrdite gradivo) dobit ćete budete li se prve su-bote u kolovozu našli u okruženju pul-skog amfi teatra ili pak tri dana ranije, budete li 3. kolovoza na otoku Braču. S playliste izdvajamo naslove poput Ami-gos para siempre, You raise me up, O sole mio, Killing me softly, I am what I am i neizostavnu I will survive.

23.08.2011.

MORCHEEBA VARAŽDIN

Ovogodišnje izdanje Špancirfesta održava se od 19. do 28. kolovoza, a glazbeni dio programa sastoji se od 43 koncerta koji će biti održani na tri pozornice smještene u staroj gradskoj jezgri. Kraj ljeta u hrvatskom baroknom biseru obilježit će čitav niz pozna-tih glazbenika, između ostalih Darko Rundek, Let 3, Urban & 4, Majke, Vje-štice, Jinxi, TBF te dva zvučna svjetska

koncerti

9

imena: Asian Dub Foundation i Morcheeba kojoj će to biti treći nastup pred hrvatskom publikom. Band su u Londonu sredinom 90-tih osnovala braća Paul i Ross Godfrey te u svoje redove regrutirali pjevačicu Skye Edwar-ds. Proslavili su se ugodnom mješavinom trip-hopa, popa, rocka i soula dosad otisnutom na 7 albuma, od kojih je prošlogodišnji Blood like lemonade označio povratak Skye Edwards na mjesto vokalistice, nakon nekoliko godina iz-bivanja.

27.08.2011.

GIBONNI PULA

Ljetnu koncertnu sezonu u jedinstvenom ambi-jentu pulskog amfi teatra zaključit će jedan od najtrofejnijih domaćih glazbenika, Zlatan Stipišić Gibonni i to u godini u kojoj je njegov recentni studijski album Toleranca ovjenčan dijaman-tnom nakladom i nagrađen s ukupno 5 Porina. Gibonni je ovaj svoj nastup najavio na originalan način još prije nekoliko mjeseci iznenadnim, po-lusatnim koncertom što ga je održao na pulskoj Portarati, nazvavši ga „marendom prije dobre večere u kolovozu“. Gibonni se ovim koncertom vraća u Arenu nakon četiri godine izbivanja, a tolika je otprilike i pauza između njegova dva diskografska izdanja.

koncerti

10

Suradnju s poznatim umjetnikom Vo-jom Radoičićem imali su prilike ostva-riti brojni ljubitelji njegovih djela. Vojo je uvijek neposredan, pun dobre volje i energije za nova djela. I teško bi bilo sastaviti listu njegovih radova, proje-kata i svega što je u samo nekoliko zadnjih godina napravio. O kilometar-skoj listi od samog početka nećemo ni govoriti, Teklić bi bio mali…

Do dogovora za posjet Rukavcu došlo je kroz zajedničku suradnju na CD-u Čakavski bardi, za koji je Vojo napra-vio cover. Rajka Jurdana-Šepić bila je izuzetna domaćica, i ne samo da je pokazala Rukavac koji je prštao od zelenila i ljepote, nadograđen ve-ličanstvenim vizurama Kvarnera, nego je organizirala i susret s grupom mla-dih umjetnika koji djeluju u kreativnoj grupi ZUM laboratorij pod vodstvom likovnog pedagoga prof. Eni Šebalj.

Skladno društvo zaokupljeno istim in-teresima našlo se na predivnoj terasi kafi ća kod tenis terena, razgovaralo se i družilo do mraka.

ZUM laboratorij čine i svojim radom održavaju mladi kreativci: Laura Alfonzi, Martina Jurdana, Luka Lovrić, Tereza Sazonova, Katarina Šebalj, Viktorija Šebalj, Ivana Šepić, Patricija Zubalić, Sunčana Vivoda, Andrea Še-pić, Aristea Klanac, Ana Šepić i Vlada Zaiy.

• Dunja Pavešić

Rukavcu u pohode& ZUM laboratorij, kao desert na kraju

zanimljivosti

PRESS

Vojo Raodičić i prof. dr. Rajka Jurdana-Šepić ispred rukavačke crkve Sv. Luka

Vojo Raodičić i Eni Šebalj okruženi članicama ZUM laboratorija

11

Slikar Vojo Raodičić nadahnuto je hvatao skice za neka buduća djela koja će u sebi nositi ljepote i boje Rukavca. Rajka Jurdana-Šepić govorila mu je svoje stihove o Rukavcu, koje je Vojo zapisivao, pa eto razloga da se i

poneki Rajkin stih nađe na njegovim slikama…

Iz razgovora sa voditeljicom ZUM la-boratorija prof. Eni Šebalj saznali smo da su kroz osmogodišnji rad mladi autori ostvarili brojne izložbe u zemlji kao i osvajali nagrade, primjerice na-gradu PMF-a Zagreb za projekt „Put u središte zemlje“ na temu znanstvenog rada Andrije Mohorovičića. Sudje-lovanje na Festivalu znanosti četvrtu godinu za redom poseban je izazov, zadovoljstvo i priznanje mladim umjet-nicima Likovnog ZUM Laboratorija koji su se ove godine predstavili izložbom „Oko na oko - čarolija svjetlosti“ Osim toga protekle su godine ostvarili izložbu i realizirali projekt u inozemstvu

u samom centru Urbina te njihovom umjetničkom centru na festivalu Raku tehnike.Krajem ove godine planiraju realizirati projekt u talijanskom gradu Aquili, porušenom u potresu, čime će se povezati sa mladima toga grada i po-kušati kroz umjetnost skrenuti pažnju na njihova promišljanja i želje.Mladi likovnjaci ZUM Laboratorija posebno su se veselili susretu s našim velikim umjetnikom Vojom Radoiči-ćem, s njim izmijenili svoja iskustva i planove te dogovorili novi radni susret što svima predstavlja izuzetnu čast i radost zaključila je prof. Eni Šebalj.

ZUM LABORATORIJ likovna je radionica namijenjena radu sa likovno nadarenom djecom od kojih njih desetak polazi ovu radionicu punih 9 godina. O načinu rada ovog laboratorija govori i samo ime. Z- je simbol za znanost, a UM –umjetnost. To znači da se radi o likovnom laboratoriju u kojem se istražuju brojni likovni problemi no osim na umjetnost rad je fokusiran i na znanstvena pitanja o kojima se raspravlja, a zatim progovara likov-nim jezikom.

mjetnost rad je fokusiran a ati

pitanja o kojima se m progovara likov-

12

Ko je, ko ni...Ciao ekipice, ste živi? Ma nego ča! Ne damo se mi, a nemojte ni vi. Da znate kako mi je lipo na mojen balkoniću! Kad navečer malo ras-friška, moj Keko i ja, okruženi z 30 pitari svakakovih đeranija, cuketa, bašelka, limuna, papričica u svim kolorima, mini pomidora itd. biljki, se čujemo kako Tarzan i Jane u džungli. He, he, nimamo šimiju Čitu ma ben imamo Mariucci, moju svekrvu ča nas zabavlja. „Dica, može u vaše društvo?“ pita. „Ako skuhate kafe!“ „Che žajeb! Opet skorišta-vanje penšionata.“ I tako se hladimo. Ako je ništo interesantno na telki, gledamo z terace u dnevni. Raskomoćeni i razgaćeni, čekamo da sezona pasa. Mi u turističkin gradovima se prilično izoliramo po svo-jin hižami. A ki će se vraga rivati s turištima! Još kad onako lipo siđu u restorane po uskin uličicama i kaletama, žderu i piju, hm… Kad pasamo blizu njih lickajući đelato, miris pizze i ćevapčića nas zdrogira. Mali Pepy pita: „A zašto ne bi i mi mogli tu sjesti i nešto guba naručiti, kao ovi turisti?“ Ja ga isfoliran: „Mi smo proleteri i pazimo na ishra-nu! Jedemo samo doma, no risk, mali moj. Nima šanse da ćapamo salmonelu ili smrtonosnu bakteriju.“ Mariucci me podržala: „Ši, ši, pićo mio, ta bateria ti je žajeb! Ako te ulovi, ne dela luče, samo mrak!“Eh, su pasala ona vrimena kad smo i mi, kako kvočke, sidili po re-storanima i kon la fj aka žderali i pili! Ali neću nostalgizati, ne, i to za dišpet! Imamo mi svoju „private terrassen“ i neka svi fakofi raju! To ča se pravin važna z mojin biljkama nije bez veze. Već sam vam bila preporučivala da uzgajate limune ako imate balkon, ali nije to dosta. Virujen onim stručnjakima ki su istražili da kad se čovik okruži s bilj-kama da mu je puno lipše i lakše u životu. Su rekli da anke na poslu, u kancelariji i bilo kadi, treba obavezno imati pitare i cviće i brinuti

se o njima jer da pozitivno utječu na stres, umor, nervožo, glavobolju. Bolje se dela, a manje gre na bolovanja. Virujen to da oni mikrobi u zemlji kadi su posađene pjante, uklanjaju organske komponente ča utječu na psiho-fi zičko zdravlje. Ko je, ko ni, ma meni se tako čini. E sada Oly tu otkriva Ameriku, ma nee, to govorin jer poznan nike face kojih ne interešaju takove stvari. Pensajte, dobiju na poklon neki važ s azalejom ili bilo ča drugo, zaboravu zalivati, ne obraćaju njanke malo atencijona i eko ti, biljka se ufendi i se osuši. Nećete virovati, ali lično poznan jenu tipicu ča ne voli kad joj donesu rože njanke za rođendan. Lipo ona pošteno reče i zašto: “Ma daj, onda imam obavezu stalno mijenjat vodu, ne'am ja vremena za te pizdarije!“ Ke monstrum, ah, svašta ima na ten svitu. Za kraj, dajen ričetu. Pada mi na pamet moja slana torta, gotova tik-tak.

SPRINT TORTA

2 kapule narižite na tanke fete, 2 cukete, 2 paprike na kolutiće i din-stajte par minuta na maslinovom ulju. Zmiksajte 2 jaja, 150 grama friškega sira, 1 vrhnje, posolite, a muškat orihić nastružite. Pleh oblo-žite malo deblje razvaljanim lisnatim tijestom i uvalite sve sastojke. Prekrijte ostatkom lisnatog. Peći na 180 stupnjeva 25 minuti. Odlična tepla i hladna.Bolje od pizze, garant.

VAŠA OLY oly.olympia@mail.inet.hr

oly

13radiorijeka.hrt.hr

Posebna pogodnost

za klijente sa sjedištem na

području PG županije:3 dnevna emitiranja

VEĆ za 480 kn

Kulturne institucije, izdavači knjiga,

ekološke inicijative, turistički, ugostiteljski

i sportski sadržaji ostvaruju

50% popusta

Marketing telefoni: 051/657-781, 657-747

14

Prekrasnu ljetnu večer prije nekoliko je dana obilježio event najjačih hrvatskih radio postaja: Antene Zagreb, Narod-

nog radija, Totalnog FM-a i mreže Me-

dia servisa.

Agencija Media mix koja ekskluzivno zastupa ove kuće, okupila je svoje po-slovne partnere i najpoznatija voditeljska imena na promociji prve u nas objavljene početnice za radijsko oglašavanje "Ra-

dio infuzija ili neka svira radio" auto-rice Alide Žorž Miketek. Barbara Kolar,

Ivan Vukušić, Dalibor Petko, Kruno Bel-ko, Iva Šulentić, Saša Lozar, Luka Bulić i Frano Domitrović uživali su u društvu svojih radijskih kolega u prekrasnom ambijentu vrtne terase uz bazen te u ljet-noj ponudi Lounge bara MATIS.

Početnica autorice Alide Žorž Miketek pojašnjava ulogu radija u ukupnoj medij-skoj sceni te otkriva male tajne zanata radijskog oglašavanja te predstavlja vrlo vrijedan doprinos ovom gospodarskom području.

hepening

Promovirana prva hrvatska početnica za radijsko oglašavanje

...prava mala radio biblija

15

'Radio ima divnu karakteristi-ku. Ljudi ga uzimaju zdravo za gotovo. Konzumiraju ga u go-lemim količinama i u situacija-ma kada drugi mediji ne mogu doprijeti do njih, jer radio je samozatajan. No, unatoč tome što ga mnogi vole i s njim za-počinju i završavaju dan, zna-nje o tom mediju je osjetno slabije nego ono o televiziji ili tisku', riječi su ovo autorice koja proteklih dvadeset godi-na radi na ključnim dužnosti-ma na medijskoj sceni, a sada je svoje iskustvo pretočila u početnicu koja odgovara na pitanja zbog čega oglašivači ovaj medij često nepravedno zapostavljaju pri planiranju svojih oglasnih kampanja.

Što vam novo priprema Me-dia mix za jesen, saznat ćete uskoro!

Alida Žorž Miketek, Juraj Hrvačić i Lana Bedeković Rosandić

Dalibor Petko i Barbara Kolar

Andrej

Baša

interview

16

MIK zapravo ne bi ni mogao opstati da nema tu pozitivnu energiju, sve te ljude koji ga drže, koji se i karakterno poklapaju.

photo: Damir Škomrlj

17

interview

Kada sam Vas, dan nakon završetka MIK-a, nazvala da se dogovorimo za ovaj intervju, zvučali ste opušteno i zadovoljno. Već jučer osjetila se nekakva užurbanost. Jeste li se uspjeli odmoriti?

Zapravo, MIK još traje, ostalo je još puno posla. U međuvre-menu smo organizirali sastanke s gradovima, postsastanke, kako bismo analizirali je li sve dobro prošlo, jesu li zadovolj-ni, je li bilo kakvih pogrešaka. To je više-manje potvrda da je MIK bio uspješan, a ove godine posebno. Ima još puno posla i sa suradnicima jer MIK čini velika ekipa ljudi. Evo, Novalja je imala više vanjskih suradnika zaduženih za pozornicu, razglas iz Zagreba, led-ekrane tvrtke Ara iz Pule, koji su prenosili videoprojekcije koje je pak izradio Irs Art. Drugi festivali traju do tri dana, a MIK devet dana, uz neprestano seljenje. A to je i jedini festival koji toliko puno godina čuva arhivu kojom se koristi u brojnim emisijama – u tele-vizijskoj seriji Kartuline s MIK-a, koja se vrti na deset TV postaja u cijeloj Hrvatskoj, a započela je 1999., a tu su i istoimene radijske emisije koje traju od 1998. godine.

MIK je jako povezan s tradicijom. Čuvajući jezik i dijalekt, čuva se i tradicija preko suradnje s ljudima iz ekipe MIK-a, pa evo i preko medijskog praćenja poput ovih "Kartulina…"

MIK zapravo ne bi ni mogao opstati da nema tu pozitivnu energiju, sve te ljude koji ga drže, koji se i ka-rakterno poklapaju. Svi koji dođu na MIK prvi put, a nisu iz našeg kraja, naprosto ne mogu vjerovati da tako nešto uopće postoji. Od dočeka do duha koji vlada u samoj ekipi i, konačno, do određenog fair playa. I to je ono najljepše – to zajedništvo.

Na MIK-u ste prvi put nastupili 1971. kao autor. Možete li se malo vratiti u to vrijeme – kako ste se tada osjećali?

Prvi sam se put javio kao autor aranžmana. Tada sam bio u riječkim Uraganima. Dario Ottaviani predložio mi je da napravim aranžman za pjesmu koju su pjevali trio Dario, Miljenko i Neda. Pjesma se zvala Sijede vlasi i tada sam iskoristio svoje svježe akademsko znanje klasičara i pozna-vatelja klasične glazbe. U to sam vrijeme već imao snimlje-nu Suitu za orkestar s Ljubljanskom fi lharmonijom. Stvarno sam dobro poznavao veliki orkestar, ali za zabavnu glazbu trebalo je poznavati i bubnjeve. I tako sam, u tih nekoliko dana u kojima je to trebalo riješiti, napravio baladu bez bubnjeva, a na toj svježoj ideji čestitali su mi stariji priznati kolege aranžeri. Složili su se da to baš i ne trebaju uvijek biti bubnjevi. Naravno, nakon toga sam odmah dobro proučio kako se notiraju bubnjevi. U današnje vrijeme takve

informacije odmah možete dobiti putem interneta, dok je u ono vrijeme sve išlo sporije.

Je li atmosfera ostala ista, MIK-ovska? I tada se putovalo, nastupalo svaki dan u drugome mjestu?

Na MIK-u je uvijek bila dobra klima i uvijek je zgodno reći kako je u ono vrijeme sve štimalo, a nije bilo ni mobitela ni interneta. Jednostavno je sve ostalo bilo prilagođeno tom vremenu.

Direktor MIK-a postajete 1993. Bile su to teške, ratne godine. S čime ste se sve suočili? Kakva je bila situacija s izvođačima, sponzorima, budžetom?

U početku sam bio umjetnički direktor, a 1996. postajem i izvršni. Postojala je velika želja za obnovom MIK-a. Ljudi su ga u tome ratnom razdoblju prihvatili kao povratak nečega doma-ćega. Domaća beseda zazvonila je potpuno drukčije nego sedamdesetih ili osamdese-tih godina. Iako je MIK imao dugu tradiciju, u trenutku kada je ponovno krenuo, sve je zazvučalo potpuno drukčije. Sjećam se da su na prvome obnovljenom MIK-u, čije je fi nale održano u Rijeci na Gatu Karoline Riječke, a televizija sve prenosila, neki gradovi iz Dal-macije, koji su poput Zadra bili pod opsadom, rekli kako je divno gledati festival koji nema

veze s onim što se događa oko nas. Bila je milina vidjeti lju-de na jedrenjacima kako prate festival i biti bar na trenutak u nekome drugom fi lmu.To je bio početak, i sve je bilo skromno u odnosu na to kakav je MIK danas. Ali već tada je bio zacrtan nov pristup produkciji, način na koji treba aranžirati pjesme. I tada su stasala nova, mlada, talentirana imena, koja su danas sposobni aranžeri i osobito zadnjih deset-dvanaest godina. Često je to druga ili treća generacija djece čiji su roditelji bili ili su još uvijek glazbenici. Susrećemo ih kao članove orkestara najjačih imena naše estrade ili kao instrumentalne soliste ili vrhunske aranžere i pop-glazbe i jazza.

Je li MIK, otkad ga vodite, bio u krizi, pogotovo fi nancijskoj?

Pa u početku je bilo prilično teško, a bilo je i zavidnika koji su pokušali podmetati klipove, ali poslije se sve stabilizi-ralo. Normalno da, kao i u svakom poslu, postoje usponi i padovi, tako da je bilo određenih kriza, ali pokazao sam da sam dovoljno sposoban voditi taj festival. Čovjek time stje-če određeni autoritet koji mu dalje pomaže. Utoliko je lakše raditi sada nego što je bilo u početku. Ime otvara sva vrata, a ime se stvara kvalitetom i pouzdanošću. Pouzdanost je pritom najvažnija.

Bila je milina

vidjeti ljude na

jedrenjacima

kako prate

festival i biti

bar na trenutak

u nekome

drugom fi lmu

18

Ali iza svega stoji veliki rad…

Da, veliki rad, ali i ljubav. Jer ako nema ljubavi prema ono-me što radiš, nema ni rezultata. I još je nešto bitno. Često ćete upravo u našem kraju naići na nostalgična sjećanja o redu i organizaciji života za vrijeme Austro-Ugarske kada se veoma držalo do časti, točnosti i odgovornosti. Naravno, bila su to i teška vremena i nije sve bilo tako lijepo, ali svi stječu onaj dio koji danas itekako nedostaje. Red i odgovor-nost. Vjerujte mi, ljudi jako vole red i organiziranost. Upravo to ističu sudionici MIK-a. Svi se sa zadovoljstvom točno drže hodograma i na kraju svakog MIK-a uvijek isti komen-tar: Zar je već gotovo?

Je li Vam pomoglo to što ste još 1978. osnovali vlastiti tonski studio s impresivnom godišnjom produkcijom. Mislim da priliku uvijek treba dati nekome tko se već dokazao, tko je pokazao da zna i može nešto napraviti.

Imao sam veliko iskustvo s festivalima osamdesetih godina, a u MIK-u su me često zvali za savjete. Radio sam sa svim festivalima u Jugoslaviji, a tada ih je bilo deset-dvanaest. Sa svim glazbenicima bio sam u kontaktu, sve sam imao u malom prstu, od glazbe do televizijskog načina razmišljanja. Od mladih sam dana bio u tome i snalazio se k'o riba u vodi.

HTV stalno prati MIK…

MIK se neprekidno prenosi od 1965. pa je već i ta tradicija, sama po sebi, vrijednost. Prvi televizijski prijenos u boji u vrijeme Ju-goslavije napravljen je u Čavlima 1974. i to je ušlo u anale. Tada je Anton Marti oduševljeno vikao: "Kakav Sanremo, MIK, MIK!" (smijeh)

Autor ste glazbe za više od 1.200 skladbi, aranžer, producent, autor tekstova i dirigent, osvojili ste brojna priznanja i nagrade.

Kao dirigent često sam nastupao na svim festivalima. Od Splita do prednatjecanja za pjesmu Eurovizije koja su se za vrijeme Jugoslavije održavala svake godine u drugom gradu prema republičkom ključu.

I možda jedan ne tako davni, ali ipak povijesni podatak – 1993. bili ste autor, aranžer i dirigent kompozicije "Don't ever cry" u izvedbi grupe "Put", koja je bila prva predstavnica samostalne Hrvatske na Eurosongu.

Da, dirigirao sam i tada. Eurosong je imao žive izvedbe orkestra tamo negdje do sredine devedesetih. Đorđe Novković i ja dijelili smo tekst i glazbu, a ja sam bio i autor aranžmana.

Grupa Put nastala je iz Putokaza jer su Putokazi smanjili broj svojih članova na šest prema pravilima Eurovizije. Ko-liko li je samo iz te ekipe izašlo van imena – Vivien Galletta, Olja Dešić, vrsni aranžer…

S obzirom na sve što ste postigli, jako ste samozatajni. Čovjek bi pomislio – pravi Primorac. No vi ste došli s roditeljima u Rijeku iz Ljubljane kada Vam je bilo godinu dana. Jeste li bili glazbena obitelj?

Moj je otac u svojim četrdesetima, a oženio se s četrdeset tri, počeo učiti klavir i pjevati u zborovima. Tako je i upo-znao moju mamu – u pjevačkom zboru. Upravo ta vezanost oca s glazbom usmjerila me prema instrumentu, prema klaviru. Vezano za današnja saznanja, a i za predavanja koja sam imao o utjecaju glazbe na čovjeka, važno je da se dijete što prije počne baviti glazbom. Dijete u ranoj dobi ima mogućnost razvijanja mozga i povezivanja njegovih centara do, primjerice, apsolutnog sluha. Kinezi su primi-jetili da čak četrdeset posto djece koja počnu učiti glazbu do pete godine, može razviti apsolutni sluh. Svake sljedeće godine mogućnost opada tako da s osam godina više nitko ne može postići apsolutni sluh. Ne mogu se više povezati centri, a apsolutni sluh povezan je s interakcijom centra za

interview

Pjevači Vesna Nežić Ružić, Vivien Galleta, predstavnica Zagrebačke banke Gordana Žulj, Voljen Grbac, Katja Budimčić i umjetnički direktor festivala Andrej Baša

photo: P

ixsell

19

vid i centra za sluh. Tako određeni durovi i tonovi pobuđuju određene frekvencije boja; poznato je da D-dur doživljavaju kao žutu boju, F-dur kao plavu i slično. To što sam ranije započeo s glazbom, uz neku genetsku predispoziciju, po-moglo mi je u radu s glazbom. Kod Amerikanaca se postiže manji postotak – do 24 posto do sedme godine, potom se bilježi nagli pad i nakon sedme godine nijedno dijete ne postiže apsolutni sluh. Kod Kineza je to pitanje je li prije bila kokoš ili jaje. To je, naime, vezano za jezik. Kod njih jedna riječ može imati i do dvadeset značenja, ovisno o tome kakvo je mikroštimanje njezina izgovora, microtuning riječi. Možda se zbog toga razvila osjetljivost na zvuk ili je upravo jezik stvorio taj osjetljiviji sluh. A opet apsolutni sluh ne znači da netko zna dobro pjevati jer je to interakcija centra za sluh i motorike glasnica. Neko vrijeme sam podučavao klavir i vidio sam da neka djeca broje ono: prva, druga, treća.... izvan intonacije u odnosu na tipku koju sviraju, a onda, dogodi se neki klik i tek poslije, u dru-goj-trećoj godini, počnu savršeno intonirati s odsviranim tipkama.

Je li i Vaša obitelj muzikalna? Pjevate li sa suprugom i sinom?

Sin je isto počeo s pet i pol godina i ima diplomu završene srednje glazbene škole Ivan Matetić Ronjgov iz klavira. Čak je imao istu profesoricu kao i ja, prof. Vjeru Lukšić. No više je bio matematički tip pa je magistar informatike. Tu i tamo se uhvati klavira. Inače mislim da je fenomenalno imati individualnu nastavu bilo kojega instrumenta, jer dijete dolazi dva put u tjednu pred profesora i mora pokazati što je naučilo. Znači, ispitivanje dva puta tjedno. Time se odmalena razvija odgovornost pa i vježbanje javnog nastupa. To je građenje samosvijesti.

Jesu li ostali tragovi slovenskih korijena s obzirom na to da ste od prve godine u Rijeci?

Poprimio sam potpuno primorski mentalitet. Ipak, mislim da su to različiti mentaliteti, iako je kraj iz kojega potječe moj otac, Ilirska Bistrica, sličan ovome kraju. Tamošnji su stanovnici oduvijek gravitirali prema Rijeci tako da ima dosta Baša u Rijeci. Moja je nona živjela u Opatiji za vrijeme Austro-Ugarske. Moja teta je živjela u Rijeci između dva rata, prije nego što je otišla u Ameriku. Moj otac je između dva rata živio u Banjoj Luci, Zagrebu i Bjelovaru i nakratko u Rijeci. U Ljubljanu je došao 1941. i ostao do 1951. Nakon moga rođenja preselili smo se u Rijeku. Bilo je to vrijeme velikih migracija. Sjetimo se da se u poslijeratno vrijeme sli-ka stanovnika Rijeke bitno promijenila. Velik se dio njih do-selio, a dobar dio i odselio. Pravih Riječana koji mogu reći da su tu već tri generacije, ima veoma malo. Domaći su ljudi

većinom iz okolice Rijeke, ali malo njih upravo iz Rijeke. No o tome se relativno malo govori. Tu temu je svojevremeno maestralno obradio Nedjeljko Fabrio u Vježbanju života.

Još tijekom studija na Glazbenoj Akademiji u Ljubljani nastupali ste u "Grupi 777" koja je bila poznata diljem tadašnje Jugoslavije. Biste li danas nastupali zajedno, možda u kakvoj posebnoj prigodi?

Prvobitna postava Sedmica već se davno aktivno ne bavi glazbom. Neki od kasnijih članova i dalje nastupaju, kao na primjer Jozefi na Jurišić, a neki se bave sasvim drugim poslovima. Nedavno smo se, članovi prve postave, krasno družili jer je Croatia Records izdao dva kompletna CD-a Grupe 777 pa smo gostovali na više radiostanica, promo-virajući ih. Ira Kraljić je prošle godine nakratko putovala s karavanom MIK-a i prisjećala se svojih solističkih nastupa na prvim MIK-ovima, kao i kasnijih sa Sedmicama. Zamislite samo koliki je to staž bio kad se uzme u obzir da je Ira u

duetu s pokojnim Dinkom Banićem pjevala Bokaletu još davne 1966. Motiv te pjesme već je osamnaest godina dio MIK-ove špice.

Radili ste s najpoznatijim imenima jugoslavenske glazbe?

Da, Tereza, Kićo Slabinac, Radojka Šverko, Oliver Dragojević, Dalibor Brun, Seid Memić Vajta, Jasna Gospić, Denis & Denis i mno-gi drugi. Sjećam se da je Tomislav Mrdu-ljaš, koji je sredinom osamdesetih dolazio na snimanja kao član grupe Tutti fruti, bio

oduševljen studijem i rekao kako će jednog dana i on imati takav. To je i ostvario. Danas je, između ostalog, i direktor Splitskog festivala.

S kim ste od njih najradije surađivali?

Pa mogu spomenuti Radojku, Terezu i Olivera. Radojku s fascinantnom osobnošću koju je iskazivala glasom, i sve što bi otpjevala, odmah je savršeno štimalo. A s Terezom sam imao veliko iskustvo. S njom sam osim solističkih pjesama radio i remiks njezinih najuspješnijih pjesama. Uspjela je ci-jeli remiks otpjevati savršeno, bez pogreške, u tri sata. Isto iskustvo imao sam i s Oliverom. S njim sam radio dva miksa po trideset Runjićevih pjesama. I danas gotovo svi bendovi izvode te mikseve na zabavama. Prvi sam započeo s tim miksevima i napravio sam ih devet s raznim izvođačima.

Već osam godina za redom u New Yorku održavate Dječji festival, koji svake godine vodi Robert Ferlin, a ove godine gost je bio i Mario Battifi aca. A u svemu je angažirano i puno naših ljudi koji žive tamo.

To je najveći kulturni projekt unutar hrvatske zajednice u SAD-u, čija je vizija kako očuvati hrvatski jezik i kulturu

interview

Vezanost oca s

glazbom usmjerila

me prema

instrumentu,

prema klaviru

20

u djece i mladih. Želja je sačuvati jezik i dijalekt. U početku je bilo više čakavskih, a sada, budući da je uključeno više Dalmatinaca, ima više i dalmatinskih pjesama, naravno uza sve ostale. Djeca usvajaju vokabular hrvatskog jezika i narječja, jer nemaju priliku govoriti hrvatski, osim subo-tom u školi, a to nikada ne može biti jednako učinkovito kao kada se jezik uči kroz igru i pjesmu.

Koja je njihova razina znanja jezika…

Pa nije jako visoka, više je to broken croatian, ali stvara se povezanost s korijenima i oni požele doći u Hrvatsku. Neka su djeca za nagradu dobila putovanje u Hrvatsku. I ta djeca ne nauče samo svoju pjesmu, nego i sve ostale pjesme s festivala. Djeca imaju fantastično pamćenje i to im ide lako. U početku je to bio dječji festival, a poslije i festival i mladih od četrna-est godina nadalje. Znači, po dvije festivalske večeri. Velik je to posao pa je potrebno i puno entuzijazma, puno je ljudi u to uključeno, poseb-no volontera. Ove godine, kao i prošle, festival je održan u velikoj novoj dvorani Franka Sinatre u Astoriji.

Ovaj posljednji MIK održali ste u Novalji, na novome gradskom trgu. Svi su izvođači bili izvrsni, publika razdragana, a primijetila sam i da su pjevačice vrlo lijepe i šesne.

Da, ove je godine baš bila promenada ljepote i dobrih glasova. Ljudi sa svih strana govore da je MIK postao jedan od najboljih festivala. Evo, jučer mi je baš Dubravko Majnarić oduševljeno rekao da je ovo najbolji festival. I orkestar naj-bolje zvuči i prijenos je bio fantastičan.

Na MIK-u je atmosfera uvijek izvrsna, ljudi su ushićeni, raspoloženi….

Glazba je takva. Pjesme stvaraju takvo raspolo-ženje. MIK se doista razlikuje od drugih festivala, na njemu je prisutan neki miris vedrine, uistinu je pozitivan.

Što kažete na novije glazbene uratke? Ne mogu to čak ni nazvati narodnom glazbom, to je neka vrsta cajki ili hiperkomercijalna glazba…

Da, to je očijukanje s velikim tržištem, ali zapravo – je li to gola istina? Koja je prije bila prikrivena? Znamo da je zabav-na glazba prije u nas bila sasvim drukčija. Sjetimo se samo novog vala, tada je to bio čisti Zapad. Danas smo valjda priznali da smo dio Balkana. Ti tekstovi se rade tako da zapravo djeluju na podsvijest, stvaraju se neke slike koje se vežu za pjesmu i to je već čista manipulacija.

Ljubav je, uz poneku zavičajnu pjesmu, glavna tema gotovo svih kompozicija. Koliko je ljubav važna u pjesmi, a koliko u životu?

Bilo je zavičajnih pjesama, neke su od njih bile i pobjedničke kao prošle godine pjesma klape Sol. Mnoge pjesme koje su nastale na MIK-u postale su prepoznatljive, pa i himne nekih mje-sta i gradova. Ove ih je godine bilo različitih, baš smo analizirali naslove i tekstove. A ljubav je jedna od najvažnijih stvari u životu. Da nema

ljubavi, ne bi bilo ni ljudi. Sve se zasniva na ljubavi, zar nije tako? Na emocijama. Ako nema emocija, nema ničega.

Radite jako puno, talentirani ste, poslovni, pouzdani, cijene vas kolege, sponzori, obiteljski ste čovjek. Ima li Andrej Baša koju manu?

interview

Direktor MIK-a Andrej Baša (lijevo), Ivan Dabo (drugi slijeva) gradonačelnik grada Novalje u kojem će se održati fi nalna večer festivala, i suradnici

photo: Pixsell

Sve se zasniva

na ljubavi, zar

nije tako?

21

Ma, normalno, svatko ima svoje slabe točke i nešto što bi volio promijeniti. Želio bih da se mogu malo više opustiti. Ali s druge strane počeo sam posebno uživati u radu. Sve ovisi o energiji koju nosimo u sebi.

Možete li zamisliti život u Splitu ili Zagrebu?

Sve je moguće. Iako je zavičaj bitna odrednica usađena u svima nama – gdje cijeli život živimo ili mu se vraćamo. Te su slike duboko u nama, slike iz mladosti, to je onaj instinkt zbog kojega se i jegulje vraćaju nakon što preplivaju pola oceana. Možda je to lokalpatriotizam, ali ja mislim da je ovaj naš kraj najsavršeniji dio svijeta. To nije samo vezanost za zavičaj, to je logičan zaključak. Zahvaljujući poslu, ali i kao turist, prošao sam gotovo cijeli svijet – i Tasmaniju i Novi Zeland i Kanadu… U Tasmaniji je bilo tako lijepo da sam po-želio ostati, ali nakon dva-tri odlaska, shvatiš da je to tek privid. Ovo što imamo ovdje, u ovom dijelu svijeta u kojem se nalazimo, u klimi u kojoj živimo – to je to. Dovoljno je samo malo dalje odlutati i otkrit ćete najljep-ša mjesta na svijetu. Pogled sa Zavižana, pogled na Paški zaljev kada se spuštate prema Pagu – pa to je jedan od najljepših pogleda na svijetu! Moramo se maknuti od lokalnih, čak i komunalnih problema i svega onoga s čime nismo zadovoljni. Često misli-mo da živimo u zabiti zbog nekih nesređenih okućnica, pročelja u gradovima, milijun nas stvari smeta, ali sve to moramo promatrati drukčije, s one bolje strane.

A i te lošije strane možemo popraviti ako nam je stalo do onih boljih…

Možemo, ali kasnimo, spori smo…

Imate li glazbene uzore? Što volite slušati?

Jako široko gledam na glazbu. Uvijek sam bio više pod utjecajem klasike, pa sam uvijek više i slušao klasiku, ali i pop, rock, jazz, sve američke autore, europske pa do fran-cuske šansone. Uvijek je tu bilo puno, puno utjecaja, kao i prihvaćanja i proučavanja novoga, ispitivanja što je to dobro u hip-hopu i u rapu. Ali glazbu treba, baš kao i sve ostalo, doživljavati široko. Kao i literaturu. U određenom trenutku nešto nam više odgovara. Od jazza, koji te smiri, odeš u potpuni kontrast i slušaš Bacha koji te trenutačno spaja sa svemirom.

Što Vas, osim glazbe, još doista veseli?

Putovanja! To je najljepše, samo da imam više vremena. Dosta putujem vezano uz posao, ali važna su mi i privatna putovanja. Prošle sam godine prvi put bio na krstarenju i bilo je lijepo. Pretprošle smo godine supruga i ja s društvom

putovali kamperima. Nas pet parova, svi ista generacija, rentali smo kampere i putovali u pet kampera, u karavani, jedan za drugim na potezu od Rijeke do Strasbourga. Alsace je jedan od najljepših dijelova Europe, prepun cvijeća. Divna mala mjesta puna cvijeća, čim stignete u njih, odmah pože-lite snimiti fi lm. I napravio sam fi lm high defi nition kamerom, baš onako, zapravo profesionalno, s glazbom, komentarima i prikazao ga našem društvu. Bilo je to prekrasno putovanje i iako smo svi govorili da ćemo ići opet, nikako da nam se poklope termini...

Član ste Rotary kluba u Rijeci, a odnedavna i njegov predsjednik?

Humanitarni rad pruža divan osjećaj koji se javlja pri poma-ganju drugima. Imamo tri Rotary kluba u ovom kraju. Zapra-

vo Rotary klub ovdje ima veliku tradiciju jer je već 1933. u Sušaku Viktor Ružić guverner distrikta. To je naprosto rad koji opleme-njuje čovjeka i, kao što sam jednom rekao, čovjek se može nazvati čovjekom kada se izdigne iznad svojih osobnih interesa. To je prekrasan osjećaj. Ulaganje u, kako je rekao Paolo Coelho, "banku usluga". Postao sam predsjednik idućih godinu dana Rotary kluba Rijeka. Velika je to obveza i iziskuje dosta angažmana.

Vaš klub je nedavno organizirao koncert Masima Savića u Kazalištu koji je bio jako uspješan…

Da, koncert je stvarno uspio. Cilj je bio skupiti novac za smještaj roditelja čija se djeca liječe na onkologiji u Dječjoj bolnici. Blizina roditelja puno znači. Istina, i druge humani-tarne udruge i organizacije rade, ali da je više takvih akcija bilo bi bolje. Kao na primjer akcije mladih iz Rotary Acta za Novu godinu; to su one košarice po marketima koje se pune za one koji nemaju. Tu je još i divno druženje s ostalim članovima Rotaryja iz Mađarske, Italije. Posjećujemo se, oni dolaze ovamo, organiziramo zajedničke akcije. Davanje sebe nečemu, to je prekrasan osjećaj.

Što planirate ovo ljeto?

Dobro se odmoriti.

Na Kvarneru?

Na Kvarneru, kupanje na Krku, a skočit ćemo i do prijatelja na Hvar. Nekad smo bili stalno na Slatini, ali situacija se promijenila, druge su i generacije…

• Razgovarala: Dunja Pavešić

Te su slike duboko

u nama, slike iz

mladosti, to je

onaj instinkt zbog

kojega se i jegulje

vraćaju nakon što

preplivaju pola

oceana

22

maurovizija

Prva asocijacija? Put! Jeeee, odlično, ma kamo god putovao. Kako kaže moja mama: „Ti biš šal sakamo samo da ti rit put vidi.” Upravo tako, svako putovanje čini me sretnim pa makar to bilo do dućana i natrag. Nikad ne znaš što će se sve zanimljivo dogoditi na tom putu… Ok, ovo je moja prva pomisao kada pomislim na cestu. Da me pi-tate kada sam u prometu u našem divnom gradu, asocijacija bi mi vjerojatno bila prva šahta koja, naravno, nije namještena kako treba pa viri, hrpa rupetina i grba, a one zakrpe postaju smiješne. Uglavnom, kod nas su ceste vrlo zabavne, kako god okrenete.

Vožnja sama po sebi ima neki relax učinak pa je tako zadnja šansa da uspavate malu bebu koja nikako ne želi zaspati, staviti je u auto i vozikati se naokolo. Rezultat? Spava kao beba! Moj prvi susret s cestom bio je kada su me kao klinca vozali okolo u starom fi ćeku, a ja uživao tamo iza, podbočivši se s obje ruke na prednja sjedala, da slučajno ne bih nešto propustio. Za mog ćaleta to nije bio obični fi ćo. Bio je to Figuar, poseban po tome što je imao 850 kubika. Zvjerka. Sjećam se da sam poput spužve upijao sve nove krajolike i, naravno, uživao u cesti. Tata bi me učio svim modelima i vrstama automobila koji su prolazili po cesti, ali izbor i nije bio kao danas pa su većinom fi ćeki i stojadini bili dio repertoara. Kao svako pravo muško dijete imao sam hrpu autića za igranje, a od njih se posebno izdvajao jedan crveni, Porsche 911 Carrera. Tata mi ga je donio s nekog puta, a mene je fascinirala boja i oblik tog auta, pogotovo kada sam ga na TV-u vidio u spotu (Pedo)Phila Collinsa. Ne mogu, a da se ne sjetim oduševljenja kada sam ga prvi put vidio uživo na jednom ljetovanju, roditelji su me upozorili da se ne približavam jako blizu jer ona crvena lampica je alarm koji će vlasnika upo-zoriti da mu netko čeprka po autu. Naravno da nisam poslušao i da sam svoj maleni pjegavi nos naslonio na staklo, samo da na urici vidim koliko maksimalno može potegnuti taj ljepotan. Vidjevši onu brojku 320 shvatio sam da tatin Figuar i nije neka sreća. Mom oduševljenju nije bilo kraja te sam svoj autić doma mazio i pazio. Taj je bio najbrži u svakoj utrci koju sam vozio po terasi ispred kuće. Ubrzo sam spojio sliku i zvuk pa sam shvatio

da se ta zvjerka tako opasno čuje i zaljubljenost je došla do te granice da sam s tatom skupa navijao budilicu u 9:11 ujutro, samo da bude u znaku legendarne 911-ice.

Tako je otprilike počela moja ljubav prema automobilima, cesti i vožnji. Tome moram pridodati i vikende kada su me roditelji vodili na Grobnik pa sam uživo imao priliku vidjeti i čuti sve ono što ću godinama sanjati dok ne iskusim prve prave stvari. Uglavnom, cestu sam upoznao preko bicikla jer to je prvo prijevozno sredstvo kojim se upustiš u taj svijet pa sam to maksimalno i koristio. Od neizostavnog BMX-a, do prve specijalke, uživao sam otkrivajući nove putove, sanjajući dan kada ću bezbrižno moći sjesti u auto i otići tamo nekamo, nije bitno kamo, samo da sam na cesti. Posebno sam uživao kad smo s bendom sve više vremena počeli provoditi na cesti, mlateći silne kilometre vraćajući se odnekud izdaleka s nastupa. Uhvatiš se da samo promatraš kotače koji se okreću i asfalt koji gori pod njima. Da, to je doslovno život na cesti. Valjda su mi pamet pomutili i silni fi lmovi snimljeni na dionici Route 66, cesti koja doslovno predstavlja slobodu življenja.Prvi susret s bilo kojim oblikom utrkivanja bio je u lunapar-ku u autićima bubalicama, kada sam tamo negdje krajem 80-ih osvojio 3 nagradne vožnje za redom. Zamislite što djetetu znači kada na mikrofon prozivaju broj njegova autića. Neopisivo. I tu sam se defi nitivno navukao. U godinama mog djetinjstva vjerojatno se pisala najzanimljivija povijest

Cesta

23

Formule 1 pa sam svakog drugog vikenda, zajedno s ćale-tom, bio prikovan uz TV navijajući za, po mnogima, a i meni, najvećeg vozača ikada - Ayrtona Sennu. Ne mogu vam opisa-ti koliko mi je drago da sam imao prilike živjeti u tom vremenu i gledati te majstorije u real time-u. Dan kada je poginuo za mene je bilo jedno novo iskustvo jer sam po prvi puta plakao za čovjekom kojeg nisam poznavao. Čudila me činjenica kako se to baš njemu moglo dogoditi jer u mojoj glavi to je bilo ne-moguće, on je najbolji i ne može mu biti ništa. Nažalost, dragi Bog je mislio drukčije…

Na svoj prvi auto trošio bih svaku kunu samo da svog ljubim-ca ukrasim nečim što će ga činiti još ljepšim i koliko god mi to danas izgledalo smiješno, u to vrijeme činilo me najsretni-jim dječakom na svijetu. Danas se uhvatim kako proučavam neku liniju automobila i kažem: „Majko mila, kako je ovo lijepo!“ I sada kada u najljepšem razdoblju u godini sjedneš za volan, slušaš zvuk motora i otputuješ tamo gdje te cesta vodi, a izvana upijaš sve mirise, boje i zvukove, život postaje toliko lijep i poželiš da taj trenutak nikada ne prestane. Ne želim pričati o brzini jer nije nužna da bi se uživalo u trenut-ku. Naravno da je ponekad zabavna i ne možeš joj odoljeti, ali uvijek, ako si u prometu, moraš misliti i na one koji idu s druge strane, a i na onoga koga voziš. Drago mi je da sam to uspio odvojiti u svojoj glavi jer redovito, kada mi mogućnosti

dozvoljavaju, odlazim na stazu gdje jednostavno doživljavam sve one osjećaje koje ne mogu opisati nekome tko to nije probao. S kacigom na glavi postaješ drugi čovjek, ono dijete koje, baš kao u igrici, zanima samo prvo mjesto i, naravno, što brže - to bolje. Zvuk, baš kao i kod sviranja, ako je dobar, daje posebnu inspiraciju za ono što ćeš napraviti u sljedećem trenutku, iznenadivši samog sebe izvedenim. Slobodno mogu reći da su mi zvuk i snaga zvuka priuštili najveće adrenalinske trenutke u životu, bilo na bini ili na cesti.

Ako samo malo zagrebemo po površini, puno puta bili smo na cesti, na raskrižjima. Da smo na tom raskrižju krenuli u suprotnom smjeru, naš današnji život izgledao bi potpuno drugačije. Svaki čovjek, ako odvrti fi lm, shvatit će da su neke naizgled tako spontane situacije odvele naš život u potpuno drugom smjeru. I da u tom trenutku nismo bili baš tamo i skrenuli onako kako smo odlučili, tko zna što bi danas bilo. Da, život je jedna predivna vožnja, vožnja po cesti s milijun ra-skršća. Mi biramo kada ćemo skrenuti jer volan je u našim ru-kama. Hvala svima koje sam do sada sreo na svojoj cesti, na svim svojim putovanjima i onim raskršćima koja su mi bila životna škola. Hvala svima koji me na toj cesti tek čekaju, čekaju da zastanem i napunim rezervoar do vrha i nastavim dalje…3…2…1… GO!!!

• Mauro Staraj

Pratite Mauroviziju četvrtkom na portalu www.teklic.hr

maurovizija@teklic.hr

maurovizija

PRESS

2424244

Prvi jutarnji ritual:Palim radio, čaj, kava, novine, ako je ikako moguće volim započeti dan polako, opušteno, a onda tuširanje.

Tajna dobrog izgleda i energije:Sport, plivanje, trčanje, brzo hodanje u prirodi, zdrava hrana, fi na hrana, vino, druženje s dragim ljudima, i naravno – make up.

Kozmetički proizvod koji nikada ne bih upotrijebila:Iz principa ne kupujem proizvode koji mi garantiraju da ću izgledati mlađa nego što jesam. Zar nešto nije u redu s mojim godinama?!

Ne mogu bez...Moje djece: Riccarda i Paule, muža Elvia, psa Sachi, prijatelja, mame...

Male tajne svog životnog stila otkrila nam je istaknuta glumica

ANDREJA BLAGOJEVIĆprvakinja Hrvatske drame riječkog HNK Ivana pl. Zajca i dobitnica više glumačkih nagrada.

boudoir

Mala povremena zadovoljstva:

Ima toga... Wellness s prijateljicom, masaža, večera, vino, kava u gradu...

Što uvijek nosim u torbi:Sjećate se Sport

Billya? Ili Mary Poppins? Svašta.

Najnovije otkriće: Lessac metoda rada na tijelu i glasu. Upravo sam u Americi na intenzivnoj radionici izučavanja te metode, fantastično!

Preporuka za obaveznu lektiru:Zusak: „Kradljivica knjiga” - do sita se naplakah, a dobra je i biografi ja Ružice Sokić, mislim da se zove: „Strast za letenjem” - divno, nježno svjedočanstvo o vremenu kad su glumci bili gospoda, nedavno sam pročitala.

24

ZnnSSllloonn

l:

Mzad

Ima togavečera, v

zgleda i gleda i

va: s prijateljicom, masaža, gradu...

sim

PRESS

25

Preporuka za dobru glazbu:Nina Simone, Bobby McFerrin, bend koji se prije zvao Choke, a sad su mis-lim promijenili ime u Losing Focus.

Najdraže mjesto na svijetu:dekicaaaa

Najdraži mirisi:Volim parfeme naravno, imam nekoliko omiljenih, onda miris mora, kiše, snijega, obožavam miris

bebe i radujem se što će moja rođena kuma Vedrana uskoro roditi curicu, kod beba mi i kakica miriše.

Idealna ljepota: Jedinstvena, posebna, drugačija, van kanona, zanimljiva, pametna, duhovita, plemenita, opuštena (osoba) uh, nabrojah ja... Čekaj! To mi nekako sliči na mog muža!

Moj moto: Audaces fortuna iuvat! Sreća prati hrabre.

dNMzlF

1.7.2013.

referendum & izbori

pravo na različitost

pravo na izbor

AIR + art Susak festival, Hartera, RLJN, Foursquare

geolokacijski marketing

kupovina u Italiji/Sloveniji

ma crème nature by L'Occitane

Zaz

ljetne haljine, espadrile, košare

boje za kosu u pjeni

SPF 30 + UVA zaštita

dijeta Dukan

Australija

Modna inspiracija: Meksiko

rukom pisane razglednice

stilska ikona: Ursula Andress

http://dearphotograph.com

limunada, sladoled, voćne salate

pareo, šešir & japanke

uživati u ljetu…

1.7.2009.

sanaderizacija & kerumizacija

nasilje na Gay Prideu u Splitu

zabrana prava na pobačaj

prekratka izložba na „Galebu“

online & direktni marketing

preskupa kupovina u Hrvatskoj

konzervansi, umjetni mirisi, mineralna ulja

Amy Winehouse

ljetni rokovi, ispiti, viroze

peglanje kose

sve ispod toga

Atkins, Montignac & co.

sjeverna Afrika

Modna inspiracija: Daleki Istok

SMS, MMS, e-mail…

stilska ikona: Brigitte Bardot

upišite sami: _____________

gazirani sokovi, kolači, salame

posao, ured & šefovi

… bez obzira na sve

outin

moja oro i

26

Dinja i lubenica, iako su slatkog i aromatičnog okusa nisu voće. Spadaju u povrće i to u porodicu bundeva zajedno s tikvama i krastavcima. Ipak, ova nas prirodna zanimljivost neće pokolebati da i dalje uživamo u zdravom i laganom obroku. Mesnata je, vrlo sočna, slatkog okusa i karakteri-stične arome. Za jelo je dobra potpuno zrela dinja, iznutra žutonarančaste boje. Vrlo je hranjiva i osvježavajuća, a koristi se uglavnom u svježem stanju (za voćne salate, kompote, pekmeze, sokove te kao dodatak uz mesnu hranu).

Dinja je jednogodišnja biljka koja se uzgaja uglavnom u Azi-ji, SAD-u, Meksiku, ali i u mnogim mediteranskim zemljama. Naziva se još i dina, melon, pekun, pipun i pepun, u slučaju da se nađete u jednoj od susjednih nam država ili pak u ne-kom drugom dijelu naše države bogate dijalektima. Ovalnog je oblika, težine uglavnom 1-2 kg. Poznata je još iz Biblije gdje postoji i jedna legenda o ovom povrću. U Bibliji se spo-minje da su Izraelci, kada su napustili Egipat i s Mojsijem četrdeset godina lutali pustinjom, žalili za svojom omiljenom hranom - dinjom. Kao i svako drugo voće ili povrće, i dinja

je zdrava. Sadrži vitamine A i C, dobra je za smanjenje tlaka, pomaže kod bolesti srca, a oblog od njezinog soka pomaže u otklanjanju boli. Ako ste na dijeti, dinja je odlično rješenje. Možete je jesti koliko želite, bez razmišljanja o broju kalorija. Tajna je u velikoj količini vode (plod sadrži 95% vode). Ona vam neće samo ugasiti žeđ, već vas može i zaštititi od sun-čevih opeklina za što je dobar njezin sok.

Nakon priče o dinji kao ljekovitom povrću koje nam pomaže u raznim situacijama, vrijeme je da se malo posvetimo i di-nji kao namirnici. Dinja je danas dostupna cijele godine, ali njezina sezona dozrijevanja u nas je u razdoblju od lipnja do kolovoza, kada je na tržnicama najviše dostupna i kada su cijene prihvatljive. Budući da je kupujete u cijelosti, ne može-te znati što je i kakva je iznutra zato sam pronašla savjet koji vam može pomoći u otkrivanju njezine zrelosti i svježine. Pri kupnji pripazite na peteljku oko koje se mogu stvarati kaplji-ce vlage, što je znak da je dinja ubrana prerano i da iznutra vjerojatno neće biti zrele narančaste boje. Kod zrele dinje peteljka lako otpada, na čijem mjestu ostaje malo udubljenje.

bon appetit

DINJA mami i zove...

PRESS

27

Risotto s istarskim pršutom, divljom rikulom i dinjom

100 g riže1l temeljca od povrća100 g pršuta100 g dinje50 g rikulebijelo vino100 g maslaca

Na maslacu prodinstamo luk, dodamo rižu i podlijemo bijelim vi-nom. Posebno sotiramo (izrežemo na komadiće, naglo popržimo da porumene i pirjamo dok ne omekšaju) dinju na maslacu i pršut, po-miješamo s risottom, sve zajedno miješamo do željene tvrdoće riže, podlijevamo tijekom kuhanja temeljcem od povrća. Dodamo rikulu i svježu dinju narezanu na komadiće.

Limun cheese cake s dinjom

500 g svježeg sira1l šlaga 4 limuna1 naranča150 g dinježelatina u listićimaPetit Beurre keksiMaslac

Za podlogu izmrvimo Petit Beurre kekse zajedno s maslacem, stavimo u željeni kalup. Za smjesu izmiješamo sir, želatinu, naranču, limun i dodamo izblendani pire od dinje. Smjesom pokrijemo podlogu i na vrhu ukrasimo svježim komadićima dinje.

Dobar tek!

• Sanja Lakić

Ostatak ploda mora biti mirisan i gibak na dodir. Svježa dinja poslužuje se vrlo jedno-stavno. Prije rezanja dobro ju je oprati pod mlazom tople vode kako prljavština s kore ne bi ušla u sočan dio ploda. Dinju treba razrezati napola, izvaditi sjemenke, a zatim je po želji narezati. Kada je izrežete u neku posudu, najbolje bi je bilo prekriti folijom, držati u frižideru i pojesti kroz dan-dva jer toliko dugo zadržava svoju aromu. Nakon par dana mijenja joj se okus, a vjerojatno će i svoj miris prenijeti na ostale namirnice oko sebe. Ako ste mislili da se dinja poslužuje samo kao desert, u krivu ste. Najpoznatije hladno predjelo u nas je kombinacija pršuta i dinje, a izvrsno se slaže u salatama s pi-letinom ili morskim plodovima. Za ljeto su pogodne i hladne juhe od dinje, kokteli ili dinja kao dodatak sladoledu.

Za kraj imam jedno, ustvari dva iznenađe-nja. Donosim vam dva recepta koja je sa mnom podijelio Deniz Zembo, chef i vlasnik restorana Le Mandrać u Voloskom. Iako još nisam stigla, vjerujem da ću oba recep-ta isprobati što prije jer sam i sama veliki ljubitelj dinje. Jedan je slani, lagani rižoto s pršutom i dinjom, a drugi je cheese cake. Uživajte!

28

Iako Rijeci ne nedostaje gastronomske ponude, nove i svježe ideje su uvijek dobrodošle. Tako će ovog ljeta, točnije počet-kom kolovoza, Rijeka dobiti gastronomsko pojačanje i, u sva-kom slučaju, osvježenje – kineski restoran Asia. Vjerojatno vas zanimaju karakteristike kineske kuhinje i koje specijalitete je preporučljivo probati. Ljubazno osoblje restorana Asia će vam drage volje pomoći u odabiru. Kineska je kuhinja jedna od naj-poznatijih na svijetu. Kuhanje kineske hrane zahtijeva mnogo vremena i truda te se smatra sofi sticiranom umjetnošću. Zbog toga je mnogi koji su je probali smatraju jednom od najboljih. Na adresi Zagrebačka 14 (na riječkoj tržnici) moći ćete se i sami u to uvjeriti, istraživati i, naravno, uživati u brojnim delicijama, za nas još uvijek egzotične, kineske kuhinje.

Vlasnici restorana Asia, mladi i simpatični bračni par Min i Li Zhu Zhang, nakon nekoliko godina boravka u Hrvatskoj od-lučili su se na ovaj poslovni potez. Za svaku je pohvalu njihova inicijativa da u prilično nesigurnom poslovnom razdoblju kre-nu s ovako velikom investicijom. A investicija je uistinu velika. Prostor je u potpunosti renoviran i iz devastiranog pretvoren u prekrasan i izuzetno skladan spoj tradicionalne primorske i mediteranske arhitekture, obogaćene i upotpunjene elementi-ma prepoznatljive kineske kulture. Za ovaj vrlo privlačan kon-cept zaslužna je gospođa Željka Lokmer, ovlašteni arhitekt iz

tvrtke Ing-plan d.o.o. (Korzo 8, Rijeka), projektanta ovog pro-stora, dok je za samu izvedbu zaslužno poduzeće Zidar d.o.o. (Janka Polić Kamova 85, Rijeka). S obzirom da spada u kate-goriju zaštićenih objekata, svi su radovi pažljivo koordinirani i nadzirani od strane Ministarstva kulture, Konzervatorskog odjela u Rijeci. Umnogome su zaslužni i djelatnici poduzeća GPZ d.o.o. (Đ. Šporera 8, Rijeka) i Telecontrol d.o.o. (Tizia-nova 60, Rijeka) projektanti instalacija, kao i brojni kooperanti izvođači. Sav taj trud i rad rezultirali su vrlo ugodnim, prostranim ambijen-tom koji će Vas odvesti u gastronomsku avanturu, gastro puto-vanje po Kini. Restoran može smjestiti i veća i manja društva, a vlasnici posebno pozivaju sve one koje očekuju razne proslave da važne događaje obilježe baš u njihovom restoranu. Za slučaj da nemate vremena otići do Asie, a živite u centru Rijeke, slo-bodno nazovite i naručite dostavu do svog doma. I na kraju, u ovim izvrsnim jelima možete uživati po ugodnim cijenama, pa tako menu piletina sa povrćem (slika lijevo) iznosi 39 kuna.

Dobar tek!

Asia Prvi pravi kineski restoran u Rijeci

gastro news

• Kontakt:Restoran Asia051 / 312 888asiarijeka@gmail.com

Piletina sa povrćem

Vlasnici i domaćini restorana Asia, Min i Li Zhu Zhang

Pekinška patkaSushi

29

Stross

sjaji ljeti...photo: PIXSELL

metropolitana

30

VESELKO TENŽERA FOREVER„Pozdrav raskopanom Zagrebu i ljudima koji su ga raskopali: sada barem podsjeća na pravi, moderni grad“ tješio je svoje čitatelje daleke 1976. veliki novinar i pisac Veselko Tenžera. Znao je taj u svojoj zbirci priča „Zašto volim Zagreb“ naći lijepu, ljekovitu i utješnu riječ baš za svakoga tko je u žiži ljeta poslom ili besparicom zapeo u metropoli, a za to, vjerujte, treba i srca i spisateljskog talenta. Zagreb, da se ne lažemo, od druge polovice srpnja pa sve do kraja kolovoza uopće nije lako voljeti. Oni skloni samo-obmani reći će vam da su ceste romantično prazne. Da triput brže autom stignete na posao. Da je toliko slobodnog mjesta da možete parkirati pod repom konja bana Jelačića na glavnom gradskom trgu. Da kavu na Cvjet-nom dobijete prije nego trepnete, dok ostatak godine konobara morate loviti kaubojskim lasom da bi dobili jutarnju dozu kofeina… OK, kažem takvima: lakše parkiraš, brže voziš, ekspresno dobiješ espresso u kavani i od toga te prolaze takvi trnci užitka? Možeš mislit' kako bi te na Cresu ili Visu nerviralo čekanje da te konobar posluži… Smijemo se tako našim zagrebačkim mukama, lažemo sami sebe i skrušeno zaključujemo da sad obožavamo i ono malo društvenih događaja koje u življem dijelu godine ne bismo ni spomenuli, a kamoli posjećivali. Spas za zagrebačke „luzere“ i turiste u srpnju i kolovozu defi nitivno je „Ljeto na Strossu“, manifestacija koja se odvija u najljepšoj ulici Gornjeg grada. Na Strossmayerovom šeta-

lištu svaku ljetnu večer imate besplatne koncerte, dok ne pade mrak od sunca vas čuva dugi, vijugavi drvored starih kestena i velika je šansa da ćete zavoljeti neki jazz, swing ili sevdah sastav za koji prije toga nikad niste čuli.

EKO VOLI BALKAN, A DRAGO SE VRATIO U ZAGREBNa Strossu su svoji na svome i brojni stranci na privremenom radu u Za-grebu, koji jedva znaju riječ hrvatskog zucnuti, ali ih iskreno oduševljava sve što je naše. U jednoj večeri, tako, stignete upoznati Japanku imenom Eko, koja je stigla na poslijediplomski studij i želi naučiti sve o Titu, soci-jalizmu i raspadu Jugoslavije. Taman kad pomislite da ste popili bevandu viška, Eko će vam na mekom engleskom rastumačiti da je u srednjoj školi upoznala Jasminku, Bosanku koja je s ocem diplomatom doselila u Japan i kako je njoj, jednoj rođenoj Japanki, Balkan otada trajna opsesija. Ovakve priče možete čuti samo za sparnih zagrebačkih noći na Strossu. Ili Kana-đanin Drago, po imenu možete naslutiti da je čovjek naše gore list. Drago jedva natuca hrvatski, u jednom trenutku je odlučio iz Vancouvera trajno preseliti u Zagreb i kaže da nije požalio. Voli hrvatsku spontanost, voli to što nam svaki trenutak u danu nije isplaniran, a najviše mu se sviđa što se može uvaliti u naše društvo na Strossu, a da nitko ne pomisli da je čudak. I onda, a to opet Zagreb nudi samo ljeti, doznate da je Drago sjajan tip koji

metropolitana

PRESS

je riskirao siguran posao, ostavio stari život i uspio. Danas izdaje Croatian Review, lijepo dizajnirane novine za strance u Hrvat-skoj, distribuira ih u marine, hotele i aerodrome i po svemu, od-mah na prvu, shvaćate da se radi o poduzetničkoj priči s happy endom. Dragi stranci poput Eko i Drage fenomenalno dođu da nas podsjete koliko vrijedimo jer su toliko iskreno oduševljeni Lijepom našom, da se i sami u trenu pretvorimo u ponosite patriote. Nadahnjuje to što su ovi ljudi u svoju zagrebačku priču krenuli od nule, ne znajući ni jezik, ni ljude, ni mentalitet… Ma, toliko smo se zanijeli ozračjem sa Strossa da smo skoro zaboravili što nam to još Zagreb nudi ovog ljeta! Najčuveni-ji domaći pijanist Ivo Pogorelić nastupa 27. srpnja u sklopu „Zagrebačkih ljetnih večeri“ u atriju Klovićevih dvora, uz cijenu ulaznice od 300 kuna. Za ljubitelje teatra na otvorenom, na Opatovini se cijelog ljeta izvode predstave glumačke družine Histrioni na čelu sa Zlat-kom Vitezom. Svi koji su ljeta provodili uz Histrione, reći će da se radi o kazalištu koje nasmijava i produljuje život, za razliku od velikog dijela teatarske scene u metropoli, koja prečesto šoki-ra i sablažnjava, a nudi tako malo odgovora.

STIŽE BOLTDa nam ovaj izvještaj ne bi prošao bez sporta, u duge ljetne dane se zabavljamo prognozama hoće li najbrži čovjek na svijetu Usa-in Bolt zaista doći na „Hanžekovićev memorijal“. Za atletskog geparda navodno treba izdvojiti oko 100 tisuća eura, a na to je, priča se, spreman nitko drugi nego ozloglašeni Dinamov gazda Zdravko Mamić. Kad vas svojim psovanjem i žestokim jav-nim nastupima tako često vrijeđam, valjda mogu jednom radi iskupljenja dovesti to čudo od Bolta, valjda računa impulzivni Zdravkec. Dakle, ako ćete cijelo ljeto zaobilaziti Zagreb, svrati-te barem početkom rujna, da uživo vidite kako trči najbrži sin vjetra ikad.

I da se kratko vratimo na Tenžeru s početka priče. Neće se Za-greb puno kopati ovog ljeta, kao daleke 1976. Presušila gradska blagajna. Bandić nam je objasnio da je u godinama blagostanja svima dijelio šakom i kapom, a sada, jao si ga nama, nema ni za one kojima je zaista potrebno. To se, ajmo tako reći, zove odgovorna politika.

• Toni Matejaš

PRESS

32

trend

Čak i ako u svom ormaru ne posjedujete dizajnerske kr-pice, sunčane naočale često su modni dodatak kojim se dašak luksuznih kreatorskih stvarčica približava i širokim masama. Možda je malo poznato, ali velike i luksuzne modne kuće fi nancijski opstaju upravo zbog velike proda-je modnih dodataka, dok haute couture kolekcije služe če-sto tek za pozicioniranje brenda na modnome nebu! Veliki udio u fi nancijskim prihodima od modnih dodataka čine linije sunčanih naočala. Cjenovno dostupnije od drugih di-zajnerskih komada, upravo su one predmet na kojima se često ne štedi. Ako se njihovoj modnoj funkciji pridoda i ona zaštitna, jasno je zašto je tome tako. Različite po mo-delima, veličini, boji i materijalima od kojih su načinjene, sunčane naočale ipak nose svi! I dok sve češće u trend dolaze takozvani unisex modeli koji podjednako dobro stoje i muškarcima i ženama, velike sunčane naočale uvi-jek ćemo prvo povezati s nekom misterioznom ženskom pojavom. Upravo su velike sunčane naočale najviše i pod-lijegale trendovima. Od apsolutno neprihvatljivih u 90-im godinama, do ponovnog obožavanja u prvom desetljeću 21. stoljeća, velike sunčane naočale mnogima su najdraži model zbog svoje funkcionalnosti i praktičnosti. Naime, sunčane naočale često osim svojih primarnih funkcija za-štite od sunca i pokazivanja modne osviještenosti, poslu-že i u svrhu skrivanja pogleda ili emocija. Ako govorimo o unisex modelima sunčanih naočala, na tom području sva-kako prednjači marka Ray Ban specijalizirana za sunčane i dioptrijske naočale i njezini popularni pilotski i Wayfarer modeli. Izvučen iz nekih davnih dana, upravo je model Wayfarer prije par godina doživio ponovni boom i od tada ne silazi s liste najdražih modela mnogih trendseterica, ali i modnih klasičara kojima je samo trebao mali podsjetnik zašto su upravo oni ili njihovi roditelji obožavali taj model

Uvijek i bilo kuda!

33

80-ih godina. Za pilotski model, popular-ni suza okvir, sad se već slobodno može reći da nikada nije niti izašao iz trenda. Upravo taj model stoji baš svim oblicima lica i mnogi obožavaju cool izgled koji se s njima postiže za čas. Uz ove evergreene među sunčanim naočalama, modni svijet ipak svake sezone izbaci neki trendovski model. Ove sezone tako je ponovno svih uspjela osvojiti Prada čija je limitirana ko-lekcija dvobojnih okvira s rokoko viticama pod nazivom Minimal Baroque rasprodana u samo par dana. Mnogima su se svidjeli i okviri modnog dvojca Dolce i Gabbana koji za ovu sezonu predlažu pepita crvene ili plave okvire. Općenito se trendovi među sunčanim naočalama posljednjih sezo-na kreću od vrlo ekstravagantnih modela čiji je fan i predvodnik trenda Lady Gaga, do diskretnih i klasičnih modela kao što je spominjani Wayfarer model kojeg pak Kate Moss ne skida sa svog lica. I dok se iskusni modni znalci i šmekeri groze ja-snog isticanja loga na sunčanim naočala-ma pa favoriziraju npr. Cutler and Gross, s druge pak strane upečatljiv dizajnerski potpis mnoge potakne na kupnju određe-nog modela (sjetimo se Diorovih naočala od prije par sezona na kojem se nije znalo je li veći dizajnerski potpis ili ogromna sta-kla na modelu). Sunčane naočale odavno su prerasle svoju prvotnu funkciju zaštite očiju od sunca u ljetnim mjesecima. One se danas nose u svim godišnjim dobima i svim vremenskim prilikama. Njima se iska-zuje vlastiti stil i modna osviještenost. Ako se držimo one da su oči ogledalo duše, onda su sunčane naočale ukrasna vrata na tom ulazu. I zato pažljivo izaberite svoj omiljeni model!

• Nina Goleš

33PRESS

34

feljton dizajn

Morten Voss, skandinavski dizajner koji nema dizajnersku diplo-mu, a danas je uspješan i svjetski tražen dizajner. Kompromis za njega nije opcija, ali preoblikovanje pravila je prirodni dio njego-vog dizajnerskog pristupa.

Za razliku od većine svojih kolega, Morten Voss je izbjegavao rad na svom portfoliu želeći biti drugačiji, ne slijedeći gužvu i pri-mjer drugih. Mortenova karijera nije uključivala nekoliko godina rada na inženjerskim projektima, već je on surfao po valovima Sjevernog mora, boksao, putovao i tako stvarao svoje ideje za projekte. U početku je radio za Danski dizajn studio prije nego li je 1994. godine otvorio svoju vlastitu kompaniju, Voss Co Living.

Kao osnivač i direktor Voss Co Living-a, Morten Voss je tije-kom svog rada izgradio jak i trajan ugled na temelju toga što je volio riskirati i ne igrati na sigurno. Njegov uspjeh ipak nije pita-nje sreće, nego plod napornog rada. 1994. Voss se sa svojim

dizajnom niskog stolića Flight Deck probija u svijet dizajna. Ovaj dizajn stola sačinjen od plutajuće monolitne ploče od betona ima za potporu organski oblikovane noge od aluminija. Dizajn stola uzburkao je skandinavski dizajn sa svojim izgledom i materijalom koji je upotrijebljen pa su tako mišljenja oko Flight Deck-a bila

"Flight Deck" stol (1994)

MORTEN VOSS

Predstavnik nove generacije dizajna

PRESS

PRESS

35

podijeljena, jednom djelu ljudi se svidio, dok drugima nije. Sam Voss kaže kako je taj dizajn bio veliki korak za njega, no ujedno i velik rizik. Voss je u tom trenutku riskirao i uspio te se njegovo ime pročulo. Svaki stol, ploča i noge su proizvedene posebno i djelomično ručno, što osigurava jedinstven karakter svakog Fli-ght Deck stola. Stol se izrađuje u četiri veličine, a njegova ploča dostupna je u betonu i kompozitnim materijalima, dok su noge u kromu ili zlatu, mat ili polirane.

Kao i mnoge druge kompanije ni Vossova u početku nije bila jaka. Mala grupa ljudi je za nju znala, a sam naziv se osmislio u šali i bio poput vica. U kompaniji su bili Voss, koji je držao marke-tinški dio i bio trgovac te još jedna osoba koja je imala prljaviji dio posla izrađujući stol. Kompanija se danas shvaća dosta ozbiljnije što dokazuje i zadnji projekt na kojemu je ovaj dizajner radio, a to je linija uredskog namještaja Genese za kompaniju Holmris.

„Moja ambicija je bila stvoriti namještaj koji izgleda poput namje-štaja za dom, u koji je ukomponirana funkcionalnost uredskog na-mještaja. To je namještaj koji stvara osjećaj da radiš kod kuće, a ne u uredu.“

Vossova ambicija je stvoriti dizajn koji je istovremeno izazov za njega i vuče ga da pomakne tradicionalne granice, a da isto-vremeno uključi humor i maštu, što je jasno vidljivo u liniji Attitude namještaja, koji se sastoji od lounge stolice i stola. Ovaj dizajn Voss opisuje kao hrabri dizajn s karakterom, stavom i osobno-šću. Karakteristični oblik Attitude stolice su mekane linije čiji je vrh presvučen jezgrom od mekane pjene prekrivene tkaninom ili kožom, u različitim bojama i s različitim uzorcima. Sjedište je od čeličnog diska koji je baza, a površina je mat, glatka ili gruba te srebrno-siva. Ploha Attitude stola je kombinacija kvalitetnih pri-rodnih materijala i poliestera, mekana je i glatka, a izgleda poput kamena. Materijal je dugotrajan, homogen pa je tako stol jedno-stavan za održavanje. Baza je disk poput onog pri stolici, glatka siva ploha ili gruba srebrno siva površina. Vossov dizajn je potpi-san njegovim logotipom, potpisom koji je prepoznatljiv i prisutan na svakom njegovom dizajnu.

Među dizajnima svjetlećih tijela Vossova Atomheart lampa je inspirirana svemirom, fantazija je klasične prezentacije atoma, gdje su staze čestica koncentričnim linijama obavijene oko jezgre. Skice za ovu lampu su bile poput dinamičnih sfernih tijela. Sci-Fi dizajn poput lampi Atomheart u kojem je sve moguće i ništa nije nezamislivo, dizajn je koji se odlično uklapa u bilo koji moderni interijer. Osim dizajniranja namještaja i lampi, Voss je dizajnirao i nekoliko interijera među kojima su noćni barovi, restorani i privat-ni domovi u Kopenhagenu.

Danas se Morten Voss ističe kao jedan od najboljih predstavnika nove generacije Dan-skog dizajna koji se usu-de ići svojim putem.

• Valentina Vičević, dipl. dizajner

"Genese" uredski namještaj

"Atomheart" lampa

Linija "Attitude"

36

na putovanju

BUENOS AIRES i Montevideo

Fascinacija arhitekturom glavnog grada Francuske, ali i nekih drugih europskih metropola, na trenutak može i zavarati i prenijeti vas u atmos-feru grada koji je od Buenos Airesa udaljen više od 11 tisuća kilometara. Geometrijskom preciznošću iscrtane ulice i trgovi, spomenici i brojne, prostrane zelene površine podebljavaju dojam istinske svjetske metropo-le koji briše prosječnu spoznaju o Argentini kao zemlji obilježenoj bur-nom poviješću, diktaturom vojnih hunti i čestih ekonomskih slomova. Smješten na južnoj obali La Plate, Buenos Aires je sa svojih 13 milijuna stanovnika najbogatiji grad Južne Amerike i nakon brazilskog Sao Paula druga najveća metropolitanska zona u tom dijelu svijeta.Suprotnog godišnjeg doba od onog u kojem smo mi i bez razlikovanja zimskog i ljetnog računanja vremena, Buenos Aires vas neće bombardi-rati temperaturnim šokovima no kišobran je uvijek poželjno imati pri ruci. A onda u obilazak grada: Plaza de Mayo i Casa Rosada ili Ruži-časta kuća, predsjednička palača s čijeg se balkona puku obraćala Evita Peron čija neumrla karizma ni gotovo 60 godina nakon njezine smrti ne prestaje intrigirati. Rijeke turista slijevaju se u jednu od najljepših rezidencijalnih četvrti La Recoleta (poznatu i kao Pariz u malom) ne bi li na tamošnjem monumentalnom groblju među labirintima grobnica pronašli onu obitelji Duarte u kojoj je svoje posljednje počivalište pro-našla nekadašnja prva dama Argentine. Evitina domovina je prije više od 100 godina svijet zarazila zvukom i emocijom tanga koji se u modernijim inkarnacijama održao do danas, a njegovom se kolijevkom smatra četvrt San Telmo. Na ulici ga plešu i mladi i oni nešto manje mladi parovi, programi tipa Tango show nude se u brojnim varijantama, a cijena ulaznice često uključuje cjelovečernji program s večerom.Evita, tango, nogomet. Još jedna strast većine Argentinaca, pa tako i stanovnika glavnog grada (poznatih kao "portenosi") koji će vas rado

uputiti u četvrt La Boca u koju su se naseljavali siromašni doseljenici iz Europe. Gdje je siromaštvo, tu je i nogomet, gdje je nogomet, tu je i Diego Armando Maradona, rođen upravo u ovoj četvrti u kojoj se nalazi i stadion La Bombonera, nogometnog kluba Boca Juniors u kojemu je napravio svoje prve nogometne korake. Sumorno okruženje lučko-rad-ničke četvrti ukrašeno je živopisno obojenim limenim zgradama koje posebice dominiraju pješačkom ulicom Caminito. Krizna vremena za luku i lučke poslove nisu zaobišla niti Buenos Aires čije bi gradske vlasti mogle udijeliti poneki korisni savjet i nama i to na primjeru četvrti Puerto Madero koja je - u proteklih 20-ak godina - oživljavanjem i prenamjenom starih dokova pretvorena u novu po-slovnu četvrt s ultramodernom i smjelom arhitekturom te s vrhunskim restoranima i mjestima za izlazak. Želite li se prošetati jednom od najširih avenija na svijetu, u Buenos Ai-resu ste na pravom mjestu. Avenida 9 de Julio ime je dobila po argentin-skom danu nezavisnosti, proglašenom 9. srpnja 1816. Avenija je široka oko 110 metara, ima sedam prometnih traka u svakom smjeru i još pet

Sletjeti u Buenos Aires nakon 13 i pol sati (pre)dugog leta iz Pariza na izvjestan način znači vratiti se na početnu točku. Jer već prvi pogled na arhitekturu glavnog i najvećeg grada Argentine jasno odgovara na pitanje zašto je Buenos Aires poznat i kao "Pariz Južne Amerike".

Jedna od najširih avenija na svijetu

photo: Ivica Vrkić

37

u pokrajnjim ulicama te nekoliko pojaseva zelenila. Prepoznatljiva je i po jednoj od najupečatljivijih znamenitosti argentinske prijestolnice - Obelisku koji je sa svojih 67 metara visine izvrstan orijentir zalutalim turistima u gradu smještenom u ravnici, bez većih uzvisina. Obelisk je sagrađen 1936. u čast 400-te godišnjice osnivanja Buenos Airesa, na mjestu na kojemu je prvi put izvješena argentinska zastava. Shopingholičarima je na raspolaganju pješačka ulica Florida s čuvenim trgovačkim centrom Galerias Pacifi co što ga ukrašavaju freske najpozna-tijih argentinskih umjetnika i u kojemu svoje trgovine imaju najpozna-tije svjetske marke. Argentinsko sredstvo plaćanja je peso, a pri promjeni valute obavezno morate predočiti putovnicu. Procedura bi mogla potra-jati - stoga strpljenja. Trebat će vam ga i u svakodnevnoj komunikaciji, budući da domicilnom stanovništvu engleski jezik defi nitivno nije jača strana pa će naručivanje jela i pića u većini lokala (osim u ekskluzivni-jim restoranima) ići po principu - malo engleskog, malo talijanskog, malo španjolskog, uz neizostavnu kombinaciju dvojezičnih jelovnika. Kao utjeha neka posluži informacija da ćete za sasvim pristojnu koli-činu pesosa obilno i ukusno jesti. Argentinci će vas prilikom dolaska u njihovu zemlju ljubazno zamoliti da ne budete vegetarijanac, budući da je glavnina njihove prehrane mesna, a osobito su poznati po goveđim odrescima u fi nim umacima. Vegetarijanci se ipak mogu spasiti naru-čivanjem obilnih salata i nacionalnog jela - empanada, vrste punjenog tijesta koje se nudi u različitim varijantama: toplim ili hladnim, slatkim ili slanim, s mesom, jajima, maslinama, tunom, kukuruzom ili primje-rice šunkom. Popularne su i hrskave tortilje, a na kalorijama se ne štedi niti prilikom priprave kolača. Impresivnih su veličina, bezbrojnih vrsta i sjajno izbalansiranih punjenja. Nećete pogriješiti niti ako nakon obroka naručite neko od argentinskih piva ili vina. Činjenicu što ste iza sebe ostavili tisuće kilometara prijeđenog puta i silne sate avionskog leta neka dodatno opravda jednodnevni izlet u obli-žnji Montevideo, u susjedni Urugvaj. Vrlo dobra povezanost dvaju glav-nih gradova osigurana je kombinacijom morskog i kopnenog prijevoza. Otprilike tri sata duga vožnja katamaranom što plovi estuarijem La Plate dovest će vas do grada kojeg često nazivaju manjom varijantom Bue-nos Airesa, što Montevideo sa svojih milijun i tristo tisuća stanovnika uistinu i jest. Nekadašnja brazilska kolonija, grad je 1828. dobio svoju samostalnost, a danas je dom gotovo polovice ukupnog stanovništva Urugvaja. Jednako kao i njemu susjedni i mnogoljudniji Buenos Aires, Montevideo se diči bogatim kulturnim i arhitektonskim naslijeđem,

naravno u manjem, ali opuštenijem obimu. Najvažnijoj luci Urugvaja i jednoj od najvećih luka Južne Amerike, španjolski, portugalski te oso-bito talijanski doseljenici udahnuli su europski ugođaj i kozmopolitsku atmosferu, iako se grad tijekom novije povijesti - kao i u mnogim dru-gim latinoameričkim zemljama - suočavao s turbulentnim društveno-političkim promjenama. U novom mileniju, Urugvaj se morao uhvatiti ukoštac s jednom od najvećih bankarskih kriza (koja nije zaobišla niti susjednu Argentinu), da bi posljednjih godina bio spominjan kao grad s najboljom kvalitetom života u Latinskoj Americi. Vidikovac Cerro de la Victoria uzvisina je s koje se pruža najljepši pogled na urugvajsku prijestolnicu, dok ćete dašak kolonijalne povijesti naju-vjerljivije osjetiti skitnjom po starom dijelu grada (Ciudad Vieja) ispu-njenog galerijama, muzejima, noćnim klubovima i tavernama iz kojih se - pogađate - najčešće širi miris mesa s roštilja. Pri obilasku grada svakako se treba zaustaviti pored zgrade Parlamenta, izgrađene početkom 20-og stoljeća te na Trgu nezavisnosti (Plaza Independencia), smještenom na pola puta između starog i modernog dijela Montevidea. Trgom domini-ra Palacio Salvo, visine 100 metara, nekada hotel, a danas sjedište ureda i privatnih stanova. U blizini je i Teatro Solis, najstarije urugvajsko ka-zalište sagrađeno 1856-te kroz koje će vas provesti ljubazno osoblje na vođenim turama. I ovdje se pleše tango i štuje nogomet pa svaki pravo-vjerni nogometni znalac ne bi trebao zaobići čuveni Estadio Centenario u sklopu kojeg djeluje muzej s memorabilijom vezanom uz sudjelovanje Urugvaja na svjetskim nogometnim prvenstvima 1930. i 1950. Nakon cjelodnevnog boravka u Urugvaju i s još jednim egzotičnim pečatom u putovnici, u kasnim večernjim satima autobusna, brodska ili katamaranska linija vraćaju vas u užurbanost Buenos Airesa. Ako i noćne linije metroa više ne prometuju, ništa zato. Na raspolaganju vam je jedan od 40 tisuća crno-žutih i ne preskupih taksija. Buenas noches!

• Ivica Vrkić

38

Od brandova se danas zahtijeva da se zauzmu za nešto važno u društvu. Brand mora imati fi lozofi ju, pričati pri-ču i nuditi razliku. Uzmimo za primjer brand Levi's koji traga za budućnošću. Nakon velike potražnje u osamdesetim i devedesetim godinama prošlog sto-ljeća i pozicioniranja Levisica 501 kao seksipilnih traperica, tvrtka je postala „žrtvom mode“ i danas ih na Zapadu opisuju kao „retro“. Mladi ljudi su ih prestali nositi jer su ih, ohrabreni fi lo-zofi jom Levi'sa, još uvijek s odušev-ljenjem nosili i njihovi roditelji. Time je nestao osjećaj mladenačkog bunta i slobode. Stručnjaci analiziraju je li Levi's trebao nastaviti koristiti i razvijati brand za svoje stare poklonike umje-sto koncentracije na mlađu publiku koji

bira traperice sukladno novoj fi lozofi ji koju donosi Diesel, kao primjer branda budućnosti.

Adidas je brand koji se vratio u velikom stilu. Brand olimpijskih pobjednika za-počeo je Adi Dassler koji je svoje po-slovanje pokrenuo dvadesetih godina prošlog stoljeća u Njemačkoj. Naziv Adidas nastao je od njegovog imena i prezimena, a 1949. godine je službeno registriran kao poduzeće, zajedno sa zaštitnim znakom – tri bijele crte. Adi-das je imao svoje poklonike sportaše, kao što je Jesse Owens. Owens je u Adidasovim sprintericama osvojio četi-ri zlatna odličja i postavio pet svjetskih rekorda. Dasslera je pokretala ambicija da kreira obuću koja daje najbolje re-

zultate i kontinuirano je poboljšavao osobine obuće. U cijeloj priči o uspje-hu, najvažniji i presudan je bio odnos i komunikacija sa sportašima i njihovo povjerenje te privrženost brandu. Na Olimpijskim igrama, Dasslerov sin je odabrao najbrže trkače i najjače baca-če te im darovao Adidasovu opremu. U sljedećih trideset godina, gotovo 75% osvajača olimpijskih medalja nosilo je Adidasovu opremu. Pojavljujući se u medijima, oni su promicali Adidasove tri bijele crte.

Nakon što su sportaši postali plaćeni za nošenje određene sportske odjeće i obuće, to su iskoristila i druga poduze-ća. U trenutku kada je trčanje doživjelo procvat, Nike je kreirao amortizirajuće

biznis

Modna industrija:

Sadašnji izazovi za brandove budućnosti

PRESS

39

modele tenisica pod nazivom „Air“. Adi-das se i dalje oslanjao na staru tehnolo-giju i palo je povjerenje potrošača. Po-stao je „običan“ i „dosadan“ brand koji su nosile stare generacije. Tijekom go-dina u kojima su se borili s osvajanjem mladih generacija, Adidas je počeo poklanjati punu pažnju i novim sporto-vima kao što je skateboarding i slično. Korak po korak, i hip-hop scena u New Yorku prihvatila je Adidasovu oznaku te se brand opet pojavio na Olimpijskim igrama u Atlanti 1996. godine kada je opremio 6000 sportaša koji su osvojili 229 odličja, nakon čega je slijedilo 50 postotno povećanje prodaje Adidasove sportske opreme.

Uspješan brand prenosi vrijednosti s vlasnika na kupca. Isto tako, jedan od najsnažnijih razloga za ulaganje u brand building je i širenje branda. To uključuje korištenje postojećeg branda za nove

vrste proizvoda i usluga. Tako je primje-rice Calvin Klein koristio brand ne samo za donje rublje, nego i za naočale i par-feme. Širenje branda najčešće se koristi u modnoj industriji. U tom slučaju može doći i do zamke u koju je upao Pierre Cardin, nekad ekskluzivan dizajnerski brand, a sada zbog nepažljive upora-be predstavlja iskvareno ime. Talijanski Benetton provokativan je i pokušava uvesti nešto novo još od kraja osamde-setih godina prošlog stoljeća i zaključak stručnjaka je da njihove provokacije nisu strategija, već kratkoročna taktika za skretanje pažnje. Tvrde da posao brandova nije mijenjati društvo, već iskazivanje humanističke poruke koja nudi rješenja u skladu s interesima svo-jih potrošača i klijenata. Benettonov „bi-jeli i crni konj“ ne moraju nužno skrenuti pažnju na rasne probleme, a veliki broj potrošača u Americi je njihovu kampa-nju s ljudima osuđenim na smrt doživio

kao prodiku. U Americi je prodaja na-glo pala, a zatim je i Sears sa svojih 400 robnih kuća isključio Benetton iz svoje ponude. To se dogodilo nakon prosvje-da obitelji žrtava koje nisu imale razumi-jevanja za Benettonovu kampanju.

Istovremeno, govoreći o trenutnim doga-đajima u društvu, Kenneth Cole je uspio stvoriti brand koji je uvijek u centru zbi-vanja. Za modne brandove to je od pre-sudnog značaja. Nisu zauzimali morali-stički stav, već su npr. dali novi pogled na smrtnu kaznu i tako poticali otvorenu raspravu. Kenneth Cole se tako pozicio-nirao kao brand koji je na istoj strani kao i njegovi kupci, na strani istine.

• mr.sc. Elvira Mlivić Budeš, direktorica Filaksa

elvira@fi laks.hr www.fi laks.hr

biznis

40

Kralj krumpira Kada pomislite na skupu, luksuznu hranu, krumpiri nisu baš među prvim namirnicama koje će vam pasti na pamet. Vjerovali ili ne, La Bonnotte krumpiri jedno su od najskupljih jela na svijetu i serviraju se samo u najluksuznijim restoranima. Cijena kilograma doseže i 700 dolara (preko 3600 kuna) što ga čini najskupljim krumpirom na svijetu. Njegova paprena cijena povezana je s načinom uzgoja, posebnim okusom, a i činjenicom da je jako rijedak. Pa krenimo redom: mora se brati ručno jer je preosjetljiv za strojeve, ima po-seban slani okus zbog morskih trava i algi kojim ga se tretira, a proizvede ga se samo oko 100 tona godišnje. Njegovo jedino uz-gajalište je na otočiću Noirmoutier na zapadnoj obali Francuske. Zbog brojnih uvjeta koji moraju biti zadovoljeni, nijedna druga poljoprivredna tvrtka nije bila zainteresirana za njihov uzgoj no i ova jedna je dovoljna da udovolji nekolicini ljubitelja ovog skupog obroka. Poznat i kao „kralj krumpira“, La Bonnotte se sadi u ve-ljači, a bere početkom svibnja. Cijela berba gotova je već u prvih nekoliko dana jer se ono što se izvadi odmah šalje u restorane kako krumpiri ne bi izgubili ništa od svoje arome. Sljedeći korak je smisliti recept u kojem će se ovaj krumpir iznimnog okusa naj-bolje istaći. Izgleda da ga je najbolje samo prokuhati ili zapeći, onako u cijelosti jer bi svaka daljnja obrada gubila dio njegove kvalitete. Takva brza priprema i paše ovim visokim temperatura-ma kada želimo vrijeme kuhanja svesti na minimum.

Sladoled sa zlatom Što će nas osim mora ljeti najbolje osvježiti? Sladoled, naravno. No ovaj put ne mislimo na neki najobičniji čokoladni ili od vanilije, kakvog većina vas vjerojatno najviše i voli. Donosimo vam sla-doledni kup pod imenom Veliko bogatstvo, a ubrzo ćete saznati čime opravdava svoje ime i cijenu. Možete ga pojesti u restoranu Serendipity u New Yorku, a cijena mu je oko 1000 dolara. I bez preračunavanja u kune jasno je da se radi o iznimno skupom i

ne baš svima dostupnom desertu. E pa krenimo u opravdavanje cijene. Dakle, sladoled se sastoji od 5 kuglica mje-šavine najfi nije vanilije s Tahitija i Madagaskara koje su prelivene jestivim 23-karatnim zlatom. Ukrašen je i gorkom talijan-skom čokoladom, kandiranim voćem iz Pariza, a kao da sve to nije dovoljno – na vrhu se na-lazi mala staklena posuda s vrhun-skim kavijarom. U prosjeku se proda jedan kup mjesečno što je začuđujuće velika brojka s obzirom na cijenu. Ako ste se nakon lagane večere koja se sastojala od kralja krumpira zaželjeli baš ove slastice, ipak vam se želje neće ostvariti jer ovaj kup treba na-ručiti barem 48 sati unaprijed. Naime, toliko traje njegova izrada.

Tenisice na noge!Nakon fi nog obroka i deserta, vrijeme je da se malo razgibamo, a kako to bolje učiniti nego jednom šetnjom. Najbolje uz more, mada i svježi zrak kontinenta može biti jako pogodan za naše zdravlje. No, što obuti? Ne može se baš u japankama ili sanda-lama previše hodati. Rješenje su tenisice. Naravno, ne bilo koje nego najskuplje na svijetu – one od 50 000 dolara. Za popularnost tenisica najzaslužnija je njihova cijena koja je više-manje pogodna za svaki novčanik. Raspon cijena je zaista velik, od stotinu do tisuću, a možda i više kuna. Poznate modne kuće „izbacuju“ mo-dele s njihovim potpisom što im odmah dodaje barem jednu nulu cijeni. Ipak, nijedna se još nije približila ovoj astronomskoj cijeni od četvrt milijuna kuna! Nike Air Force One So Cal puno je ime tenisica koje se proizvode u američkoj državi Georgia, a optočene

su 11-karatnim žutim, pla-vim i bijelim dijamantima. Nike logo izrađen je od zlata. S ovim tenisicama na nogama teško ćete pro-ći nezapaženo. Zasjat ćete na svakom koraku!

• Sanja Lakić

Kralj rumpira da pomislite na skupu,

ksuznu hranu, krumpiri nisu š među prvim namirnicama

u. E pa akle, je-i

kako potrošiti bogatstvo

41

Udruga konobara i barmena Hrvatske osnovana je u svrhu una-pređenja, poticanja i promicanja konobarske i barmenske djelat-nosti te podizanja kvalitete cjelokupnog ugostiteljskog kadra, kako u našem gradu, tako i u državi pa i šire. Udruga organizira tečajeve za edukaciju koktela u classic i fl air stilu. Educirali su preko 200 barmena prema programu tečaja koji zadovoljava kriterije stranih organizacija te su i ambasadori za WFA (svjetska organizacija za barmene).

Sljedeći termin škole barmena rezerviran je za 26. rujan 2011. Ukoliko ste oduvijek bili zaljubljenici u atraktivne koktele, akroba-cije, fl air i ugostiteljstvo općenito, otvorite si vrata u novi zanimljivi svijet te već sljedeću sezonu provedite na jednoj od atraktivnih destinacija duž naše obale. Prijave su u tijeku, mjesta ima još malo, ne dozvolite da netko drugi bude na Vašoj poziciji. Završe-nom školom dobivate diplomu te ono najvažnije – znanje i kako ga primijeniti. Škola Vam otvara nove vidike te pruža znanja o teoriji, classic style izradi koktela, free style izradi, odnosno atraktivnom točenju pića te praksu kako bi se pripremili na stvarne uvjete rada u baru. Škola se odvija u malim grupama jer je naglasak na poje-dincu i njegovom usavršavanju.

Osnovna zadaća škole je educirati osobe koje će svojim znanjem i vještinom zadiviti vlasnike barova. Kvalitetan barmen kojeg škola stvori, odraz je napornog rada i sposobnosti njihovih učitelja. Time postižu stvaranje novih kvalitetnih generacija barmena koji onda pak stvaraju turističku sliku naše države.

Kroz 8 godina djelovanja, ostvarili su stručnu suradnju s pojedinci-ma i sličnim udrugama, trgovačkim društvima u RH i inozemstvu, ugostiteljskim i turističkim odredištima te pomogli zapošljavanju odgovarajućeg stručnog kadra.

Svakodnevne vijesti, novosti te aktualna događanja poveza-na s Udrugom možete pratiti na njihovoj službenoj stranici www.barmen.hr - dovoljan je samo jedan klik i avantura može početi.

Tko želi biti

barmen

GRATIS GODIŠNJA ČLANARINAUz predočenje ovog kupona prilikom UPISA u Školu barmena ostvarujete gratis godišnju članarinu u vrijednosti 250,00 kn. Kupon je iskoristiv do 31.12.2011. i nije unovčiv.

čašica

42

mala čuda tehnike

Ljeto nam je stiglo i svi jedva čekamo da završimo s poslom i da odemo na plažu, ili da dođe vikend pa da opet ode-mo na plažu. Uglavnom svi žele ići na plažu. S obzirom na ogroman napredak tehnologije, ni odlazak na plažu nije više što je nekada bio. Prije je bilo potrebno zgrabiti neki ručnik i kremu za sunčanje, eventualno knjigu, strip ili časopis. Ne-što veće probleme su imali roditelji s klincima zbog velikih količina bića na napuhavanje koja su vukli sa sobom. Ali to je u pravilu bilo to. No, hajmo pogledati do čega nas je doveo tehnološki napredak...

Sunsitive Svi se mi volimo opu-štati na suncu. Blago-tvoran utjecaj sunca i na tijelo i na dušu je ap-solutno dokazan. No, danas veliki problem za nas „sunčače“ čine one grozne UV zrake. Na vi-jestima uglavnom stal-no slušamo o UV zraka-ma, ozonskim rupama,

štetnom zračenju, opeklinama i nedajbože gorim stvarima. Opterećeni svim tim, na plažu nikako ne bismo smjeli bez osobnog UV mjerača. Da, da, postoji i tako nešto. Sunsi-tive je napravica u obliku ručnog sata i vrlo je jednostavan za upotrebu. Kada prije izlaganja suncu nanosite kremu za sunčanje, osim na kožu, malo kreme nanesete i na jedno od dva „oka“ na Sunsitive-u. Jedno njegovo oko mjeri intenzitet sunca, dok ovo na koje ste nanijeli kremu mjeri razinu sunca kojoj je izložena koža zaštićena kremom. Kako vrijeme pro-lazi, svjetlosnim signalima spravica vas obavještava koliko slabi djelovanje kreme za sunčanje te kada je vrijeme da na-nesete još jedan sloj ili da se sklonite sa sunca...

Vuzix video naočale Kada ste se osigurali od potencijalnog roštiljanja na suncu, vri-jeme je za zabavu. Prije smo na plaži plivali, ronili, sunčali se, igrali picigin, spavali itd. Oni nadobudni su znali nešto i proči-tati. E pa danas to više nije tako. Osim iPodova, iPadova, i dru-gih padova koji su vodootporni, otporni na pijesak itd. jedna se novotarija stvarno ističe. Video naočale. Naočale se spajaju s iPod-om, imaju slušalice i bateriju koja, kažu, traje do 8 sati.

Oprema uključuje klasični i auto punjač za baterije. Odete na plažu i gledate fi lmove... Doživljaj je, opet kažu, sličan gleda-nju TV-a na solidno velikom ekranu... Na plaži?

NoonSolar solarne torbeOsim video naočala i iPoda postoji vrlo velika šansa da ćete sa sobom na plaži imati barem 2 mobitela, još možda neki mp3 i još kakvu elektronsku spravicu da vam nedajbože na plaži ne bude dosadno. Bilo kako bilo, vjerojatno ćete nešto od svega toga zaboraviti napuniti ili će se taman usred ljen-čarenja na plaži isprazniti baterija. E pa da se to ne bi do-godilo, na plažu morate uzeti i neku od na tržištu dostupnih solarnih torbi. NoonSolar torbe nude veliki broj modela, za svačiji ukus. Torbe su kožne, presvučene tankom solarnom pločom poput papira. Jasno, pune se na suncu, no može i po lagano oblačnom vremenu (onda punjenje traje malo duže)... Jednom napunjena, baterija bi trebala držati čak nekoliko dana.

Eto, sada ste pod punom tehnološkom spremom za uputiti se na plažu. Ništa vas ne može iznenaditi. Moja je preporuka da ipak možda probate tu i tamo uživati u društvu, moru i suncu, i samo tome. Jer to je bit odlaska na plažu - opu-štanje. Za tehnologiju ima vremena u zimskim mjesecima... Ugodno kupanje!

• Ivana Babić

zdravlje

Svi se u vlastitom tijelu želimo osjećati bolje, izgledati bolje, biti zdravi-ji. Zdrav i lijep izgled ogledalo je brige za naše ukupno zdravlje. U novo opremljenoj Dnevnoj bolnici Poliklinike Medico, u centru Rijeke, naši kirurzi izvode operacije zatezanja kože lica, operacije nosa, korekcije uški, kapaka i dojki, liposukciju, kirurško uklanjanje kožnih izraslina i slično.

Facelifting, tj. zatezanje kože lica radi se kada su iscrpljene metode tretiranja bora lica i vrata različitim kozmetičkim sredstvima i postup-cima. Faceliftingom ne zatežemo samo kožu lica, već i kožu vrata te se nakon takvog operativnog zahvata mijenja cjelokupni izgled lica i vrata.

Estetskom operacijom nosa mijenja se profi l lica, a proporcije nosa trebaju biti u skladu s ukupnim izgledom lica, prvenstveno odnosu čela, nosa i brade.

Korekcijom uški se vrlo uspješno i trajno rješava problem klempavih ušiju. Kako uška raste relativno brzo, operativni zahvat može se izvesti još u predškolskoj dobi kako bi dijete polaskom u školu, u kontaktu s novom sredinom, bilo pošteđeno negativnih komentara okoline. Ovaj korektivni zahvat često se izvodi i u doba adolescencije, kada već adolescenti sami izražavaju želju za podvrgavanjem operaciji.

Estetska operacija očnih kapaka vraća svježinu, odmoran izgled, otvoreniji pogled i mlađi izgled cjelokupnom licu. Estetskom operaci-jom kapaka odstranjuje se suvišak kože na gornjem kapku i bore na donjem, kao i masno tkivo iz kapaka. Operativni zahvat traje oko jedan sat. Rezovi se izvode na gornjem kapku, u prirodnom naboru gdje se preklapa koža, a na donjem kapku nešto bliže samom rubu trepavice. Ožiljci nakon estetske operacije kapaka su u pravilu neuočljivi.

Povećanje ženskih grudi pomoću implantata zasigurno je najčešći estetski zahvat na tijelu. Najnovija generacija implantata koji se koriste za povećanje grudi izrazito je sigurna, non kancerogena te žena po obavljenom zahvatu može normalno planirati trudnoću, roditi i dojiti dijete.

Smanjivanje ženskih grudi zahvat je kojim se dojke prekomjerne te-žine i obujma smanjuju te istovremeno i podižu. Problem velikih gru-di nije samo estetske prirode već često predstavlja i opterećenje za kralježnicu. Za ovaj zahvat nužno je pacijenticu upozoriti na poziciju ožiljka koji se nalazi na samoj dojci, tj. oko bradavice, zatim okomito prema dolje do inframamarne linije i horiznotalno u inframamarnoj liniji.

Mastopeksija je operacija kojom se prekomjerno spuštene grudi ki-rurškim zahvatom podižu i učvršćuju. Najčešće je ta operacija indici-rana kod žena nakon trudnoće i procesa dojenja, ili pak nakon većeg mršavljenja pri čemu dolazi i do atrofi je i spuštanja dojki.

Liposukcija je kirurška metoda trajnog odstranjivanja potkožnog ma-snog tkiva usisavanjem kroz minimalne rezove na koži, veličine 3-5 mm. Naročito je prikladna za odstranjivanje celulita, a koristi se i za uklanjanje lipoma te u slučajevima ginekomastije (pojave grudi kod muškaraca).

Kožne promjene koje se kirurški odstranjuju su: madež (nevus), pje-

ge, bradavice, fi bromi (izrasline građene od vezivnog tkiva), angiomi (kapilarne izrasline), keratoze (oroženja) i slično. Sve ove promjene su benigne i njihovo odstranjenje ne predstavlja nikakvu opasnost. Pot-kožne promjene zbog kojih se najčešće traži kirurška intervencija su: ateromi (ciste lojnice), lipomi (benigna izraslina masnog tkiva), neu-

rofi bromi i slično. Odstranjivanje ovih promjena je jednostavno i radi se u lokalnoj anesteziji i bez potrebe posebnog mirovanja nakon ope-racije. Maligni tumori kože su u pravilu: melanom i karcinom. Važno je stoga sumnjivu tvorbu što prije odstraniti i podvrgnuti mikroskopskoj analizi. To jedini način postavljanja sigurne dijagnoze i uvjet je pravo-vremenog liječenja.

Cjenik svih usluga Poliklinike Medico objavljen je na službe-noj internet stranici www.medico.hr, za dodatne informacije ili narudžbe kontak-tirajte nas telefonom (051)263-109 ili e-mailom medico@medico.hr

Poliklinika Medico

ESTETSKA KIRURGIJA20% POPUSTA za umirovljenike do 31.08. (radi ostvarenja popusta predočiti posljednji odrezak mirovine)

POGODNOSTI

U MEDICU:

Agatićeva 8, 51000 RijekaTel. 051/263 109Fax 051/601 154medico@medico.hrwww.medico.hr

44

Radio Trsat

Opet nešto sasvim originalno i luuuuudo na Radiju Trsat. Da, točno,

s vaše omiljene frekvencije nikad kraja originalnim iznenađenjima,

a ovo je jedno od takvih. Naime, zamislite jutro u kojem ne morate

sjesti za volan svoga automobila i ne morate se zaustaviti usput kako

biste kupili svoj Novi list. Ništa od toga – ne morate. Sve što trebate

je izaći iz svoje kuće pred kojom će vas čekati naš vozač, ispred

super novog automobila i s Novim listom u rukama samo za vas! Što

to točno znači? To znači da vas Radio Trsat svakim radnim danom

časti besplatnom vožnjom do odabrane destinacije, a uz to na dar

dobijete i Novi list koji možete listati već u automobilu. Automobili su

inače sjajni – svakoga jutra dovoze se ravno iz PSC Primorja – najno-

viji primjerci Opela i Chevroleta. Znači svakog jutra Radio Trsat i PSC

Primorje voze vas na željenu destinaciju – besplatno. Radi se o novoj

jutarnjoj emisiji Cestozov kroz koju vas vodi prekaljeni „cestogled” –

naš voditelj Marin Miletić.

Svaki dan možete, tako, putem telefona 051/498-800, 051/494-888 ili

maila info@radiotrsat.hr rezervirati svoju vožnju – za sebe ili iznenaditi

nekog drugog, sebi dragog, s besplatnom vožnjom u nekom „bije-

snom” autu. I ne zaboravite – tu je i besplatan primjerak Novog lista!

Pozdrav s 87,6 MHz!

CESTOZOV RADIJA TRSAT – BESPLATNE VOŽNJE SVAKOG JUTRA!!!

45

znate li...

• da je Tonka za vaše mališane pripremila ukusan i zdrav među-obrok? Vaši mališani sada mogu u svakoj prilici i u svako doba dana jednostavno i sa zadovolj-stvom „napuniti baterije“ pa čak i zabaviti se. Tonki-ca voćni jogurti s okusom ja-gode i banane od sada se s police smiješe u novoj razigranoj i privlačnoj ambalaži. No ona nije rezervirana samo za djecu, jednako tako u njoj možete uživati i vi, ukoliko želite zdravo i slatko osvježenje u ovim vrućim ljetnim danima. Neka s Tonki-com dječja glad nestane, a nova igra započne!

• da Vaša koža može tokom cijele godine biti glatka, obnovljena i prirodno tonirana i to uz Elancyl Healthy Glow losion za osun-čan izgled? Ovaj je losion prvi proizvod la-boratorija Elancyl koji obnavlja i istodobno tonira kožu. Potiče obnovu stanica, zaglađu-je kožu i otkriva njezin prirodni sjaj. Primje-nom optimalne količine pigmenta iz dana u dan se postiže jednoličan osunčan ten, a fi na svilenkasta tekstura losiona čini kožu baršu-nastom i posebno mekom na dodir. Losion je pogodan za sve tipove kože, vrlo se brzo upija tako da je odijevanje moguće odmah nakon nanošenja. Zadržite osunčani ljetni izgled cijelu godinu uz inovativne proizvode iz laboratorija Elancyl.

• da je glazbeni ma-gazin NME proglasio videospot Hurt po-kojne američke coun-try legende Johnnyja Casha najboljim glaz-benim spotom svih vremena? Glazbenik

koji je tijekom karijere objavio 50-tak albuma, svojom je obra-dom pjesme grupe Nine Inch Nails prestigao bendove poput Radioheada, Foo Fightersa te The Prodigyja. Na drugom mje-stu je spot Radioheada za pjesmu Just. Slijedi Wicked Game Chrisa Isaaka, Black Hole Sun grupe Soundgarden, All Is Full Of Love islandske pjevačice Bjork te Everlong Foo Fightersa. Na sedmom je mjestu spot za hit Weezera Buddy Holly, iza nje-

ga je Sabotage legendarnih Beastie Boysa, potom Vidrar Vel Til Loftarasa Sigur Rosa. Listu 10 najboljih spotova zatvara videou-radak Smack My Bitch Up The Prodigyja. Iako spot sam po sebi ne obiluje specijalnim efektima i bojama, na neki je način osvrt na Cashov život što ga čini moćnim i iskrenim. To je bilo i više nego dovoljno da dobije ovu laskavu titulu.

• da je Google izbacio svoju verziju Facebooka? Google plus u suštini je društvena mreža koja ima mnogo sličnosti s Face-bookom. Prvo s čime su se korisnici upoznali jest Stream. Poput Facebo-okovog news feeda, on

omogućava dijeljenje fotografi ja, videa, linkova i lokacija s prija-teljima. Prvu razliku donosi nam alat Circles. Ideja Google plusa razlikuje se od Facebookove jer korisnik u suštini svoje objave neće dijeliti s masom ljudi, već s određenim društvenim skupi-nama, krugovima, što će omogućiti ovaj alat. Google u Circle-su, kao pregledniku kontakata vidi prednost nad Facebookom i Twitterom. Prednost Google vidi i u alatu Hangouts, grupnom chatu koji će korisnicima omogućiti jednostavnu komunikaciju s prijateljima, odnosno krugovima. Google plus bit će nam dostu-pan i na mobilnim uređajima, putem iPhone i Android aplikacije. Vidjet ćemo hoće li ovim alatom uspjeti pridobiti nešto širi krug zainteresiranih ili će Facebook i dalje biti kralj društvenih mreža.

• da golubovi ni-kad, ali baš nikad ne zaboravljaju lica? Gradski golub može prepoznati pojedin-ce i ne možete ih zavarati čak ni pro-mjenom odjeće, po-kazala je studija francuskih stručnjaka. Znanstvenici su došli do zaključka da gradski golubovi ne samo da prepoznaju lju-de, već nikada ni ne zaboravljaju lica iako su tu osobu primje-rice, vidjeli tek jednom. Golubovi, prema njihovim tvrdnjama, za prepoznavanje lica koriste facijalne karakteristike koje su za svakog čovjeka jedinstvene poput otiska prsta. Tijekom ek-sperimenta koji je trajao nekoliko mjeseci dvije znanstvenice, obje slične građe i boje kože, bile su odjevene u laboratorijske kute različitih boja. Obje su u jednom parku u centru Pariza svakodnevno hranile golubove. U prvoj fazi prva ih je ignorira-

še

koj dana volj-erije“ Tonki-

gLrnnn

la, dozvoljavajući im da mirno jedu, dok ih je druga tjerala od hrane. U drugoj fazi niti jedna ih nije tjerala, no oni su uporno izbjegavali znanstvenicu koja ih je tjerala u početku. U trećoj fazi eksperimenta znanstvenice su zamijenile kute. No, ni to nije zavaralo golubove. Oni su i dalje bježali od one koja ih je ranije tjerala.

• da će luksuzni ka-tarski hotel W svojim gostima tijekom bo-ravka u njemu ponu-diti da se ponašaju poput tajnog agenta Jamesa Bonda, za skromnu svotu od 8 000 dolara (oko 41 000 kuna) na dan. Gosta tajnog agenta u zračnoj luci u Dohi dočekat će automobil koji podsjeća na je-dan od Bondovih omiljenih automobila, dobit će na korištenje sat marke Omega koju je nosio 007 u fi lmu Casino Royale, a po dolasku u hotel dobit će kodiranu poruku s uputama o misiji koju treba obaviti. Osoblje će se gostu obraćati s gos-podine Bond, a bit će smješten u najluksuznijem hotelskom apartmanu gdje će ga čekati boca najfi nijeg pjenušca. Gostu je na raspolaganju posebno osmišljena večera u luksuznom hotelskom restoranu, na koju može povesti i partnericu.

• da je Segway out, a do-stojna zamjena zove se Yi-keBike? Ovo hi-tech vozilo s dva kotača osmišljeno je i dizajnirano kao znatno jef-tinija, ali ništa manje cool i udobna alternativa popular-nom Segwayu. Svi oni koji-ma su dosadile gužve i sti-skanje s drugim ljudima na pločniku te žele nešto druk-čije, morat će biti spremni

odvojiti od 2000 do 3500 dolara za ovu novotariju. Ova cijena i nije toliko previsoka ako uzmete u obzir da Segway košta i do 7000 dolara. YikeBike teži oko 10 kilograma, može ubrzati do 23 kilometra na sat i voziti 10 kilometara sa jednim punjenjem nano-litij-fosfat baterije, što je više nego dosta za vozikanje po užem centru grada. Isto tako, njegov motor snage 1 kilovat niti malo ne zagađuje okoliš. Za uspješno upravljanje YikeBikeom potrebno je malo navikavanja. Na njemu se sjedi kao na kuć-

nom biciklu, a ručke se nalaze pored bokova. YikeBike možda ima šašavo ime, ali iznimno je lagano i praktično urbano pro-metalo koje stane u prtljažnik svakog automobila.

• da su znanstveni-ci blizu otkrića prve potpuno sigurne ci-garete? Pušenje u zatvorenim prosto-rima zabranjeno je u većini europskih zemalja, a proizvo-đači cigareta u mno-gim zemljama moraju na kutije stavljati upozorenja o štetnosti pa čak i slike koje prikazuju kako izgledaju organi u pušača. Kako bi odgovorile na sve te, po njih vrlo nepovoljne, doga-đaje i trendove, duhanske kompanije već dugo vremena rade na osmišljavanju različitih alternativa duhanskom dimu. Du-hanska industrija sada ima novog konja za trku radnog ime-na ne-elektronički nikotinski inhalator. Poput elektronskih ci-gareta koje već postoje na tržištu, ovaj inhalator izgledat će poput klasične cigarete, a korisnici će iz njega dobivati dozu nikotina koja će dolaziti iz aerosol uređaja koji se aktivira udahom.

• da kada se tijekom fi zičke ak-tivnosti (npr. kod plivanja) po-jave bolne kontrakcije mišića, razlog tomu je, najčešće, pri-vremeni nedostatak minerala. Naime, rad mišića rezultira zno-jenjem. No, znoj nije samo voda koju tijelo gubi vježbanjem: svakom izgubljenom litrom znoja gubimo i 10 gra-ma minerala. Jedan od izgubljenih minerala je magnezij. On ima bitnu ulogu u koordinaciji pokreta. Liječnici ga nazivaju i “mineralom za mišiće” jer osigurava da “komunikacija” iz-među živaca i mišića teče glatko. Tijelo odrasle osobe ima pohranjeno sveukupno 25 grama magnezija od čega se ot-prilike četvrtina nalazi u mišićnom tkivu. Kada razina ovog vrijednog minerala značajno padne (npr. znojenjem), mišići postaju napeti i tvrdi te se povećava rizik od grčeva i ozljeda. Biolectra Magnezij Direkt (dostupan u ljekarnama), posebno praktičan dodatak prehrani kreiran sa svrhom da suzbije gr-čeve i da tijelo opskrbi dnevnom potrebom za magnezijem. Doze su dovoljno visoke (300g magnezija po vrećici), tako da

znate li...

46

om

47

je jedna vrećica dovoljna za zadovoljavanje dnevnih potreba. Primjena je jednostavna – 1 vrećica dnevno osigurava unos preporučene dnevne doze magnezija od 300 miligrama. Uz ovaj oblik magnezija čak ne morate uzimati tekućinu, kao što je to slučaj s ostalim oblicima poput šumećih tableta ili kapsula. Posebnost vrećica je u tome što Biolectra Magnezij Direkt sa-drži poseban tip magnezija. Osim što su mikro zrnca praktična i lako se uzimaju (samo se saspu na jezik), sadrže i veliku koli-činu magnezija, kojega tijelo može lako probaviti i apsorbirati. Apsorpcija se vrši po potrebi pod neizravnom kontrolom hor-mona, uglavnom preko razine magnezija u krvnoj plazmi i u tki-vima za skladištenje, kao što su kosti. To znači da što je veće pomanjkanje, to će veća količina magnezija biti apsorbirana. Tijelo uzima ono što mu je potrebno i nema potrebe za kom-pliciranim metodama za raspoređivanje doze tijekom cijeloga dana. Stoga je Biolectra Magnezij Direkt idealna zamjena za šumeću tabletu. Mišići će vam biti zahvalni!

• da Citronovac, maleni grm mekih zelenih listova, od davnina uspijeva na Mediteranu te je poznat kao simbol sreće. Osvojio nas je iskričavim, osvježavajućim mirisom svojih netom ubra-nih listova te je postao naš omiljen ljetni miris. Ove godine, L’OCCITANE vas poziva da otkrijete novu mirisnu kolekci-ju na bazi citronovca: miris lagan poput svježeg zraka, mek i prozračan… Kolekcija SUNČANI CITRONOVAC uključuje novu toaletnu vodicu, kao i proizvode posebno namijenjene za osvježenje vaših ljetnih dana te zaštitu vaše kože od sunca. Svi proizvodi iz kolekcije obogaćeni su ekstraktom organskog citronovca s Korzike. Uživajte u iskričavoj svježini Toaletne

vodice Sunčani citronovac koja će vas oduševiti svojim citrusnim i cvjetnim notama i prekrasno prozračnim, sla-snim mirisom, savršenim za osvježenje dugih toplih ljet-nih dana.Želite li da vaša koža bude neodoljivo mirisna tijekom cijelog dana nanesite Miri-snu mliječnu maglicu te se prepustite uživanju u osvje-žavajućem i prozračnom mirisu. Bezalkoholna formula savršena je ako želite uživati na suncu s dugotrajnim mirisom na vašoj koži. Savršen spoj za-štite i užitka pružit će vam Zaštitni losion za tijelo. Ovaj hranjivi losion za tijelo sa zaštitnim faktorom SPF 15 hidratizira, njeguje i štiti kožu od UVA i UVB zraka. Obavija kožu iskričavim miri-som sunčanog citronovca. Prepustite se istinskoj svježini kada god poželite uz Osvježavajuću maglicu za lice. Ova nježna be-zalkoholna maglica za lice pruža vašoj koži trenutno osvježenje i potrebnu hidrataciju. U praktičnom pakiranju idealne veličine, odlična je ljetna suputnica koja će vam pružiti trenutno osvje-ženje. Slasno mirisan sjajni Balzam za usne sa zaštitnim fakto-rom SPF 15 omekšava i njeguje vaše usne, štiti ih od sunčevog zračenja te ih čini punijim i sjajnim.Uživajte u toplim sunčanim danima uz lagane, osvježava-juće mirise, svilenkaste teksture i zaštitne formule nove L'OCCITANEOVE kolekcije Sunčani citronovac! Posjetite riječ-ke L'Occitane trgovine; Korzo 40 b i Tower Center Rijeka.

48

Ljubavna priča broj trideset i jedanMaša Lavić stajala je na petom katu stare, lijepe peterokatnice. Iza masivnih crnih vrata krio se njen novi stan. Vraćala se u svoj grad nakon dvadeset godina provedenih od kuće, a ime koje se bjelasalo na crnoj pločici činilo joj se poznatim: David Šnajder. Gledala je u Dražena kako prtlja po svojoj malenoj torbi obješenoj preko rame-na pokušavajući jednom rukom dohvatiti ključeve dok je drugom držao njenu veću putnu torbu. Uzela mu je šutke torbu iz ruke i dalje gledajući u tog Davida Šnajdera. Nije imala blage veze zašto joj ime zvuči poznato. Osim toga, Dražen joj je rekao da je stan od njegovog frenda kojeg ona ne poznaje... a tko će ga znati... toliko imena i ljudi koji ti protutnje životom... valjda svaka kombinacija djeluje poznato. Dražen je u međuvremenu pogodio ključ i otvorio vrata. Ušli su u stan visokih stropova i velikih prozora s kojih se vidio dio zaljeva, a ispod kojih je ulica živjela mrmorom automo-bila i dalekim odjekom glasova. Stan je bio, kao što je Dražen i rekao dok su se vozili s kolodvora, ugodno namješten. Za Mašin gušt malo premoderno... no dobro. Za sada će se samo pokušati priviknuti na novi prostor. „Ćeš se javiti svojima?“ pitao je Dražen.

„Rekla sam im da dolazim sutra. Samo ti znaš da sam tu. Htjela bih današnji dan provesti bez ičeg. I bez ikog.“ rekla je spuštajući pogled s malim osjećajem krivice.„Današnji dan“ bio je prvi dan njenog defi nitivnog povratka iz grada na kontinentu. Ostavila je tamo i bivšu, solidnu karijeru marketinškog stručnjaka, i nedotupave veze od kojih je zadnja, s Velikim, nestala u dimu i plamenu prije malo više od pola godine. Stajavši u novom prostoru začudila se kako joj nije nimalo žao. I to je bila dobra vijest. I dobar osjećaj. Dražen je brzim korakom proletio po sobama, očito je dobro poznavao raspored stana. Palio je svjetla kako bi se uvjerio da sva rade, uključio bojler, stao nasred malog hodnika i kimnuo glavom prema Maši.„Evo, to bi bilo to. Sve ti radi. Broj fi ksnog ti je tu pored telefo-na... Čuj, znaš gdje sam. Javi ako što trebaš, do ponedjeljka si free što se mene i posla tiče, a onda... što je znam... dođi malo da se upoznaš i vidiš što i kako ide kod nas... čisto ono informativno. A i da ne umreš od dosade na tom godišnjem!“ nasmijao se još jednom, mahnuo joj ključevima ispred nosa i ostavio ih na komodi do vrata. Palac u zraku bio je stari pozdrav. Vrata su se zatvorila, a

pišem...

49

Maša je ostala sama u svom novom stanu. Njen Dražen. Čekao ju je posao u njegovoj maloj agenciji, našao joj je stan u roku od par mjeseci. Uvijek tu, na raspolaganju, a sve samo na konto student-skog prijateljstva. Njen Dražen. Nadala se jedino da će kad se bude trebalo odužiti, to i moći učiniti. Ostavila je svoju malu putnu tor-bu koju je držala na ramenu pored veće, nasred hodnika. Još uvijek s jaknom prebačenom preko ruke, zakoraknula je u, za nju nakon jednosobnog stančića, ogromnih sedamdesetak kvadrata nove jaz-binice, zavirujući u prostorije. Spavaća. Veliki krevet... ormar preko cijelog zida... otvorila je vrata... prazan. Samo je jedan smotani ja-stuk bio poguran na najvišoj polici koju sa svojih metar i šezdeset nije mogla dohvatiti s poda. Ostavila je jaknu na golom madra-cu i prišla prozorima. Odgurnula je duge, bijele zavjese i raskrilila poluzaklopljene škure, a u sobu je uletjelo proljetno sunce pršteći po zidovima i parketu. Naslonila se na prozorsku dasku uživajući u toplom vjetru. Uživati. U svakom trenutku ovih nekoliko. Bez „moram“ ili „kasnim“. Zaobišla je torbe, otvorila vrata kupaone i naježila se – kupaona je sva bila u svjetloplavim nijansama! Svijetlo plavo! Veliki je uvijek oblačio na sebe te neke pastelne metroseksua-lac-sam-od-glave-do-pete bijesne gliste i hoćeš, nećeš, to polufemi-nizirano ponašanje joj je sve žešće išlo na živce. Isplahnula je ruke samo pod vodom i otresla kapljice na plavetni pod i plavetni lavan-din... Nasmijala se svom namrštenom licu u ogledalu. Plavo je ok. Još je jednom zirnula po besprijekorno čistoj kupaonici... Morat će već danas u nabavu... Bez svega se može, ali bez sapuna i toaletnog papira ne bi išlo. Obrisala je mokre ruke u traperice i ušla u veliki dnevni boravak. Niske smeđe sjedalice ravnih linija. Veliki čupavac na podu. Možeeeee! Voli čupavce! I tu je otvorila škure i prozore pa se zabacila na trosjed. Veliki televizor. Ukrasi, suveniri, male kutijice u koje ništa ne stane – sve što je u njenom stanu na kon-tinentu gruvala po svakoj slobodnoj površini – tu ničeg nije bilo. Muški stan. Zapravo je željela da takav i ostane. Sjedila je i zirkala po ovom prostoru razmišljajući što će joj sve trebati za „personali-zaciju“ stana. A onda, ispod police za televizor bljesnulo je nešto. Spustila se na koljena pokušavajući dohvatiti predmet i uspjela je. Vršcima prstiju malo pomalo vukla je prema sebi jedan CD. Sjela je na čupavac i vrtila tanki disk među prstima... Nije na njemu bilo nikakve oznake, ali očito nije bio prazan. Odložila ga je na mali

radni stol. Nepristojno je dirati. Dat će ga Draženu pa nek' ga nosi tom Davidu, valjda je njegov. U stanu je bila još jedna manja soba, s foteljom i dvije zalijepljene kartonske kutije, malim stolićem za terasu i nekakvim naslaganim knjigama. Super. Bar će biti što za čitati večeras. Uzela je novčanik iz torbe, nabila sunčane naočale na nos. Trebalo je naći kvartovski dućan i kupiti par sitnica... i kavu. Dan je prošao u raspremanju stvari koje je dovukla sa sobom i snalaženju u novom prostoru. Predvečer, kad je zapad zarumenio kako to samo na moru čini, sjedila je sa šalicom kave i cigaretom u maloj kuhinji. Mogla bi sad uštekati i laptop. U boravku na onaj radni stolić... Maša je izvukla prijenosno računalo – zadnje što je bilo u torbi i stavila ga na stolić. Pored onog CD-a. Znala je da je neumjesno, ali vrag joj nije dao mira. Dovukla je kavu i pepeljaru i ubacila CD u kompjuter. Otvaralo se nešto u wordu... ma što! Lju-bavna priča broj dvadeset.... zadnje je bilo Ljubavna priča broj dva-deset i devet. Boo! Bit će ovaj Šnajder neka lujka... pomisli i otvori dokument. „ David Šnajder sjedio je za radnim stolom i pokušavao se usredotočiti na pisanje priče. Nije mu išlo.“ Maša je gledala u tekst... počelo joj je bljeskati. David Šnajder i njegove Ljubavne priče broj... Pa da. Čitala je te Ljubavne priče u onom mjesečniku na zadnjim stranicama i s guštom se znala nasmijati. Otvarala je jednu po jednu, kafenisala i čitala, i baš joj je pasalo. Vani je debelo pala noć kad je Maša iz ove zadnje, broj 29., doznala tko se u koga i kako zaljubio i na koji se način oslobodio stan kojeg će, bar za neko vrijeme, upravo ona zvati svojim domom. Sjedila je ispred kompjutera, držeći još uvijek sada već praznu šalicu pred ustima i razmišljala. Možda je to znak? Svoj prvi i jedini dnevnik zbuksala je u svojoj sobi kod staraca iza jedne daske na zidu prije tisuću godina i nikad joj nije palo na pamet da ga nađe i ponovo prolista. Možda bi opet trebalo početi zapisivati... pisati. Maša je otvorila novu stra-nicu i na vrhu napisala – „Život je ljubavna priča“.

• Leona Bilbak

49

50

OVAN BIK BLIZANCIDok jedan zimi sanja o ružama, drugi ih ljeti bere. (Ruska)

Spojiti posao i zabavu nije uvijek

dobra ideja jer često može značiti kompli-

kaciju preko svake mjere. Radi ovog ekspe-

rimenta trebat će vam dosta vremena i tru-

da kako bi vas poslovni partneri opet počeli

shvaćati ozbiljno. Uhvatite se zaostalih kuć-

nih obaveza. U protivnom vas čeka ne baš

ugodna rasprava s ukućanima. Slobodni

Ovnovi imat će pregršt prilika za zaljubljiva-

nje i uživat će u svakom trenutku.

Da bi bio sretan, nužno je da nemaš nešto što želiš. (B. Russell)

Jupiter u vašem znaku dat će

vam krila, ali ni ona vam neće pomoći na-

stavite li pretjerivati u hrani i piću. Iako vam

je užitak trenutno na prvom mjestu, po-

kušajte se malo disciplinirati jer biste osim

nezadovoljstva izgledom, mogli ugroziti i

zdravlje. Imat ćete priliku bliskoj osobi reći

ono što vas muči već neko vrijeme. Pripa-

zite da je pri tome ne povrijedite budući da

ste frustracije u sebi taložili tjednima.

Pametan misli o godini, a budala o danu. (Etiopska)

Još jednom ste se izvukli iz ne-

volja zahvaljujući vlastitom šarmu. Ipak,

nemojte previše izazivati sreću, možda

neće sve tako sretno završiti sljedeći put.

Budete li poduzetniji, možete znatno na-

predovati na poslovnom planu, uz odgo-

varajuću fi nancijsku satisfakciju. Slobodno

vrijeme iskoristit ćete za kraća putovanja s

kojih ćete se vratiti puni dojmova, a može-

te se vrlo lako i zaljubiti.

RAK LAV DJEVICAStrpljiv treba biti sa svima, a najviše sa sobom. (Sv. Franjo)

Bit ćete naprosto hiperaktivni i

ništa vas neće moći zaustaviti u onome

što naumite. Ipak, dvaput razmislite prije

no što povučete neke poteze na poslov-

nom planu. Vrlo se lako može dogoditi

da prilično brzo promijenite i planove i

prioritete. Vaša angažiranost na poslu i

izbivanja neće naići na odobravanje vaše

obitelji pa pripazite. Kako god okrenete,

ne možete svima udovoljiti.

Svako hrabro djelo započinje u nama samima. (Eudora Welty)

Venera u vašem znaku dat će vam

dovoljno šarma da učinite što god želite pa

i da osvojite osobu koju ste nedavno upo-

znali. Samo vam treba još malo hrabrosti

kako biste to doista i učinili. Neki vaši ne baš

korektni potezi iz prošlosti obit će vam se o

glavu. Umjesto da se čudite što se događa,

budite iskreni i drugi put postupite kako tre-

ba. Možete dobiti zanimljivu poslovnu ponu-

du no dobro promislite prije pristanka.

Oprez, ma kako malen bio, nikad nije uzaludan. (Ezop)

Vaša sklonost analizi veća je no

ikada. Unatoč pedantnosti i organizirano-

sti izgubit ćete se u silnim informacijama.

Sve bi to bilo u redu da ne morate donijeti

važne odluke koje će umnogome odrediti

vašu budućnost. Odbacite sve racional-

ne razloge i oslonite se na svoju intuiciju.

Žustra rasprava s prijateljem može izmaći

kontroli i pretvoriti se u žestoku svađu. Je li

važno dokazati da ste u pravu?

Ako za ljubavi trčiš, izmiče ti; ako od nje bježiš, trči za tobom. (Gruzijska)

Iako biste htjeli dovesti svoj život u red,

čini se da to neće baš uspjeti. Posebno

kada je u pitanju vaš ljubavni život koji će

podsjećati na scenarij nekog uzbudljivog

i nepredvidljivog fi lma. Ne planirajte ništa

već se jednostavno prepustite onome što

se događa. Tako će biti najbolje. Provest

ćete ugodne trenutke u okruženju prija-

telja i tada ćete biti zadovoljni i opušteni.

Pazite koliko trošite!

Tko je svjestan svog neznanja, napravio je veliki korak prema znanju. (Isaac D'Israeli)

Bilo bi poželjno da detaljnije razradite svo-

je planove prije nego krenete u promjene

na poslu. Trenutno ne raspolažete svim

relevantnim podacima koji su vam potreb-

ni da donesete pravilne zaključke. Škorpi-

oni u vezi uživat će s partnerom uspiju li

otvoreno razgovarati o nekim neriješenim

problemima. Slobodni Škorpioni, uz malo

vlastite inicijative, mogu osvojiti osobu

koja ih privlači.

Od jednog posla se najbolje odmo-rimo ako se prihvatimo drugog. (Anatole France)

Kolovoz je rezerviran za putovanja i upo-

znavanja novih ljudi. Na nekoj od vaših

destinacija možete spojiti ugodno i korisno

– običan razgovor može se pretvoriti u do-

govor za poslovnu suradnju. Nesuglasice

oko fi nancija mogu podići tenzije u vašoj

obitelji, ali ubrzo ćete uvidjeti kako za to nije

bilo razloga. Pripazite malo na prehrambene

navike, osim viška kilograma, možete imati i

zdravstvenih problema.

VAGA ŠKORPION STRIJELAC

Zbog preživljavanja, ljudi zabo-ravljaju živjeti! (Margaret Fuller)

Krajnje je vrijeme da shvatite kako

je ljeto u punom zamahu i da biste se mož-

da trebali opustiti. Imat ćete mnoštvo prili-

ka, samo se morate osvrnuti oko sebe. Vaš

ljubavni život mogao bi postati živopisan -

isključite mozak i prepustite se emocijama.

One u vezi očekuje burno razdoblje - že-

stoke svađe i slatka pomirenja. Imat ćete

priliku unovčiti nešto što ste do sad smatrali

samo zabavnim i opuštajućim hobijem.

Ljudi su različiti po onome što gov-ore, a slični po onome što skrivaju. (Paul Valery)

Osjećat ćete se bolje prihvatite li se kućan-

skih poslova. Bacite sve što vam ne treba

i stvorite više mjesta u prostoru oko sebe.

Lako vam se može dogoditi da pogrešno

shvatite ponašanje osobe koju ste netom

upoznali. Možda joj se ne sviđate baš toliko

koliko ste mislili. Budite pažljivi u poslovnim

dogovorima jer možete krivo razumjeti što

je druga strana htjela reći. Oprez u prometu!

Jedina stijena koja stoji čvrsto, jedina institucija koja funkcionira je obitelj. (Lee Iacocca)

Ne budete li postavili jasnu granicu između

privatnog i profesionalnog života, zakompli-

cirat ćete si svakodnevicu. Ostavite poslov-

ne brige na radnom mjestu, a slobodno vri-

jeme u potpunosti posvetite obitelji. Možete

biti nervozni i napeti pa zato višak energije

usmjerite u neku sportsku aktivnost ili u

hobi. Budite otvoreniji i izravniji u komuni-

kaciji s okolinom. Iznenadit će vas rezultati.

JARAC VODENJAK RIBE

horoskop

KARIN BALOH MARTIĆ

astrodrom.hr

karin@astrodrom.hr

098/44 33 15Zanima vas vaš

osobni horoskop?

52

Prodaja oglasnog prostora:

tel. 051 / 338 208, e-mail: marketing@teklic.hr

INTERNET PORTAL

naravno, tu je i print izdanje!

magazin za ispunjen život.