Teklić br. 163, svibanj/lipanj 2013.

IMPRESSUMGlavna urednica: Dunja Pavešić

Dizajn i grafička priprema: Miljenka Matić Ertufan

Voditelj prodaje & brand manager za Teklić: Emira Brkić

Novinari: Ivica Vrkić, Dunja Pavešić, Nina Goleš, Ivana Babić, Emira Brkić, Toni Matejaš, Leona Bilbak, Kristina Lugonja, Elvira Milvić Budeš, Mauro Staraj, Lucija Matijević, Nola, Vladimir Zubković

Fotografi: PIXSELL, Lucija Matijević, Nola, Damir Škomrlj, Vladimir Zubković, Arhiva

Lektor: Tea Žeželić

Izdavač: Libra d.o.o, Veslarska 8, Rijeka

Tisak: Tiskara Vjesnik, Zagreb

MJESTA DISTRIBUCIJE:

RIJEKA I KVARNERTrafike: u Ciottinoj ulici; Dome, Verdijeva 11; Dome, Riva bb; D&M, I. Henckea 2a; Sušak, Strossmayerova (HKD); Roma, Matulji; Španjulet 1, Zamet i Španjulet 2 i 3, Viškovo; Knjižara VBZ - Korzo, No1-Dolac; Papirnica Ilkom, Bačvarska 1/a; Butiga "Tweety", Čavle; Knjižara PROFIL u Tower centru Rijeka; Knjižara PROFIL na Korzu; Blagajna HNK Ivana pl. Zajca; Dallas Music Shop, Splitska 2a; Dallas Rijeka-Paris-Texas, Matije Gupca 3a; Miss Tabaco Shop (Hotel Savoy), Opatija, M. Tita 127

ISTRAPula: Erni 2, Rakovčeva bb; Erni 1, Riva bb; Točkica, Kranjčevićeva bb; Zaro, Gajeva 2

Vodnjan: Trafika kraj željezničkog prijelaza

Žminj: Glas Istre, Pazinska cesta bb

Pazin: Glas Istre na autobusnom kolodvoru (Šetalište Pazinske gimnazije bb), Glas Istre kraj Trga Slobode (25. rujna 1943. bb), Nina, Stari trg bb

Podružnice i poslovnice PBZ-a u Primorsko-goranskoj, Istarskoj i Ličko-senjskoj županiji

PRODAJA OGLASNOG PROSTORA: tel: 051 338 208 e-mail: marketing@teklic.hr

Samo klikniwww.teklic.hr

Zabranjeno je preuzimanje tekstova, dizajna i rubrika bez odobrenja Izdavača.

2

priča s naslovnice

Svako putovanje započinje prvim korakom. Zakoračite u svijet kartičnih pogodnosti uz American Express karticu! Tijekom četiri desetljeća prisustva na hrvatskom tržištu, American Express kartica postala je sinonim za sigurnost, vrhunsku kvalitetu usluge i brojne financijske pogodnosti. Zahvaljujući višegodišnjem iskustvu u pružanju vrhunske usluge i pogodnosti, samo American Express kartica može vam pomoći da napravite prve korake u svijet pravih kartičnih pogodnosti!

Kako bismo vam olakšali odluku da i vi po-stanete korisnik American Expressa, ističemo samo neke od jedinstvenih pogodnosti: obroč-na otplata do čak 24 rate bez kamata i naknada, potrošački kredit, dva programa nagrađivanja, brojne pogodnosti na putničke usluge našeg novog brenda – PBZ Card Travel American Expressa te brojne druge.

PBZ Card Travel American Express – novi je brend za putničke usluge PBZ Carda koji nudi: jednostavnu i brzu rezervaciju ljetovanja na Jadranu i Mediteranu; europska i daleka pu-tovanja; tečajeve stranih jezika u inozemstvu; krstarenja; kupnju zrakoplovnih karata; wellness programe, rezervacije hotelskog smještaja; rent a car ; putno i zdravstveno osiguranje te posredo-vanje u ishođenju viza.

Dolaskom ljepšeg vremena dolazi i vrijeme novih planova i pothvata. Jedan od tih planova može biti putovanje na zasluženi odmor s PBZ Card Travel American Expressom. Cjelokupnu ponu-du pogledajte na www.pbzcard.hr/putovanja! Korisnicima American Express kartica na raspo-laganju je jedinstvena mogućnost plaćanja troš-kova putovanja, uključujući i zrakoplovne karte, obročno do čak 24 rate, bez kamata i naknada, kao i mogućnost sudjelovanja u dva programa nagrađivanja – Membership Rewards i My Card.

Ponekad nije lako odoljeti kupnji i želimo si priušti-ti nešto skuplje, što možda premašuje naš budžet, a ako to možemo kupiti na rate, nitko sretniji od nas. Kupnja na rate American Express karticama pruža financijsku fleksibilnost i uvijek je od pomoći jer nam omogućuje kupnju onih malih i velikih stvari koje vesele, uz mogućnost obročnog plaćanja (do 24 rate) bez kamata i naknada. Za kupnju robe veće vri-jednosti ili nenadane troškove koji premašuju kućni budžet, korisnici mogu zatražiti PBZ potrošački kre-dit Privredne banke Zagreb d.d. s otplatom putem American Express kartice od 18 do 60 rata na više od 11.000 prodajnih mjesta u Hrvatskoj.

Programi nagrađivanjaAmerican Express nagrađuje čak dvostruko kupovinu kroz Membership Rewards program i My Card pro-gram nagrađivanja. Membership Rewards je program nagrađivanja potrošnje i urednog plaćanja računa, u kojem sakupljate bodove koje zamjenjujete za nagra-de po vašem izboru na više od 1200 prodajnih mjesta. My Card je program u kojem sudjelujete automatski, koristeći istu karticu s čipom. Pratite poruke na slipu, a potom uživajte u popustima i darovima!

American Express kartice pružaju visoku razinu sigurnosti kako u svakodnevnom životu, tako i na putovanjima. U slučaju gubitka ili krađe kartice, novu izrađujemo besplatno u roku od 24 sata. Za bezbrižnu online kupnju osigurali smo Jamstvo sigurne kupnje. Tu je još i osiguranje od posljedica nesretnog slučaja te brojne usluge koje brinu o vašoj sigurnosti u zemlji i inozemstvu. Otkrijte i vi u čemu korisnici American Express kartica uživaju već 40 godina. Postanite korisnik American Express kartice i iskoristite pogodnost bez plaćanja upisnine i čla-narine za prvu godinu korištenja kartice. Nazovite 0800 3775 55 ili posjetite www.americanexpress.hr/postanitekorisnik. Pogodnost vrijedi za pristu-pnice primljene od 2.4. do 30.6.2013.

4radiorijeka.hrt.hr

Posebna pogodnost

za klijente sa sjedištem na

području PG županije:3 dnevna emitiranja

VEĆ za 480 kn

Kulturne institucije, izdavači knjiga,

ekološke inicijative i turističke zajednice

ostvaruju

50% popusta

Marketing telefoni: 051/657-781, 657-747

5

Radosna J monotonija preživljavanja Kada pročitate naslov pomislit ćete da se zekam, da sam sarkastična, manipulativna, al' nisam, zbilja nisam. Oz-biljna sam kao komorna glazba, kao nebo pred kišu, kao netko tko zna da je vrag odnio šalu… A je li je odnio? Jer što nam u ovim nelakim trenucima preostaje nego se šaliti, jer to snaži duh, a snažan duh snaži tijelo, a ono nam pak treba da sve podnesemo i napravimo, jer cijena sata je mala, a raditi treba puuuunooo, i još ste sretni ako vam se to plati. Dakle, situacija je takva kakva je, ali jednom je pijanstvu trebalo stati na kraj, a svi znamo ka-kav je mamurluk. Kako je teško nositi se s njim, ali i to prođe. Sve prođe, pa će tako proći i ovo sveopće recesij-sko stanje. U tome nam puno može pomoći optimizam, koji je i inače moja omiljena kategorija, ali osoba s toliko godina i iskustva ne bi trebala biti isključivo optimistič-na pa sam ja – samo optimistična. U tome mi pomažu razne stvari, geni, odgoj, okruženje i prijatelji, kolege, a zadnja pomoćna palica koja me zadržala na centru op-timizma bio je jučerašnji razgovor s Alanom Klancem, novim predsjednikom Uprave Jadrolinije ili novim di-rektorom naše najveće, a mogu slobodno reći i najro-mantičnije – jer u pitanju je Jadransko more i plavetnilo putovanja – pomorske kompanije. Alan radi i želi raditi, ali isto tako u svemu koristi optimizam, to nepogrešivo gorivo uspješnih i hrabrih. Kao dobra receptura nekog jela koje sadrži dobre sastojke i začine, optimizam je taj važan začin potreban da bi naši životi bili bolji, poslovi uspješniji, a dani lakši i ljepši. Zato bi na kraju vijesti – umjesto one stupidne meteorološke prognoze koju su nekada davali o vlazi, klimi i njezinom uglavnom po-gubnom utjecaju na ljude, nakon čega bi se većina tako i osjećala, jadni ljudi, trebali davati optimistične male točne vijesti i motivirajuće mudre poruke. Vijesti koje to prve uvedu, naravno na ozbiljnom nivou, bit će pravi hit, a medij pobjednik. Već čujem na kraju televizijskog dnevnika, jutarnjih vijesti Hrvatskoga radija ili riječke Županijske panorame: „Danas je tvrtka xyz zaposlila dva nova djelatnika.“ Ma, neka nitko za tu tvrtku nije čuo, ali ona postoji, stvarna je, pokazuje da se može. Ili pak:

„Boca je uvijek dopola puna, a ne dopola prazna“ (druga od mojih najdražih, prva je „Sutra je novi dan“).Preživjet ćemo i bit će bolje, Bog nam pomogao svima da riješimo minuse do novih dozvoljenih, jer ne mo-žemo trošiti ono što nemamo. Iako je i to bio način preživljavanja za brojne obitelji kojima treba ponuditi humano rješenje. I na kraju, nije mi drago ako pomislite da je fraza, ali najveća je istina na svijetu – uvijek se sje-tite da je najvažnije zdravlje i život. I ugledajte se na one koji su napravili nešto lijepo, dobro, pozitivno, neka vas povuku za sobom.

Kipintač!

• Dunja Pavešić

Sadr

žaj

6Kulturodrom

42Zanimljivosti

14Interview: Alan Klanac

22Naočale i samo naočale

Gostovanje: ljubljansko Mestno gledališče s dramom „Oluja“ Aleksandra Nikolajeviča Ostrovskog

Žuta „patkica” plovi svijetom

- umjetnička instalacija nizozemca F. Hofmana

Mislim da je važno direktno od ljudi na brodovima čuti komentare, prijedloge, uspostaviti s njima dobar odnos

Kulturodrom

Koncerti

Oly: Noćna ženska

Erste fragmenti 9 najbolje od mladih umjetnika

Event: Marko Pogačnik pregledna izložba

Interview: Alan Klanac

Maurovizija: Kad se prijatelji rastaju Trend: Naočale i samo naočale

Event: Rotarijanski bal

Event: BOLS - Junior Barmen Cup 2013.

Biz: Vezanje proizvoda: pridruži, osnaži, prodaj!

Na putovanju Singapur lavlji grad

Metropolitana

Mala čuda tehnike

Kako potrošiti bogatstvo

Boudoir: Massimo

In & Out

Feljton dizajn: Dobar dizajn granica nema

Bon Appetit

Zanimljivosti: Žuta „patkica” plovi svijetom

Pišem: Ljubavna priča br. 44

Znate li...

Džamija

Horoskop

6

8

10

11

12

14

20

22

24

25

26

28

31

34

35

36

37

38

40

42

44

46

49

50

6

Svibanj

HNK Ivana pl. ZajcaRIJEKA

• „Oluja“ i „Od Zajca do Molo longa“

U subotu, 25. svibnja, u HNK Ivana pl. Za-jca gostuje ljubljansko Mestno gledališče s dramom „Oluja“ Aleksandra Nikolajeviča Ostrovskog. Ova je predstava prošle go-dine dobila devet nagrada na uglednom slovenskom festivalu Borštnikovi susreti u Mariboru. U „Oluji“, napisanoj 1859. go-dine, Ostrovski se bavi trgovačkim stale-žom Rusije u 19. stoljeću,  no ta tragična društvena i ljubavna  drama nosi univer-zalnost i itekako je aktualna i zanimljiva i današnjim gledateljima. U autorskom pro-jektu Mile Čuljak Pitching Rijeka: Od Za-jca do Molo longa, na repertoaru 21., 22. i 23. svibnja vidjet će se rezultati rada s mladima kojeg u projektu Mladi za mlade provodi ZIM (Dramsko učilište Zajc i Kaza-lišna radionica Malik). U projektu se potiču djeca i mladi od 7 do 18 godina na bavlje-nje dramskom umjetnošću tako da im se omogućuje kvalitetna slobodna aktivnost primjerena njihovoj dobi.

26.5. – 29.5.

Dubrovački koncertni prostoriDUBROVNIK

• Wine & Jazz festival

U organizaciji američkog umjetnika Mi-chaela Kissingera i partnerskog Vanco-uver Wine & Jazz festivala, Dubrovnik International Wine & Jazz festival već je u svojem prvom izdanju spojio sve elemente svjetskih art festivala: me-đunarodno priznate jazz, blues, pop i crossover glazbenike, domaće vinare i obrtnike iz regije, te izvanrednu autohto-nu dalmatinsku kuhinju. U glazbenome dijelu festivala, između ostalih nastupit će i jazz pjevačica i pijanistica Diana Schuur, dobitnica dva Grammyja, koja je nastupala s glazbenim velikanima po-put B.B. Kinga, Dizzyja Gillespieja i Raya Charlesa. Nastupa i jazz sastav s Duke Ellington School of the Arts, dirigent i klarinetist Michael Kissinger, osnivač i umjetnički direktor Vancouver Wine & Jazz festivala te Dubrovački simfonijski orkestar, njegovatelj duge i značajne du-brovačke glazbene kulture.

25.4. – 16.6.

Muzej suvremene umjetnosti ZAGREB

• Josip Vaništa: Ukidanje retrospektive

U Muzeju suvremene umjetnosti do 16. lipnja možete pogledati izložbu Josipa Vanište „Ukidanje retrospektive“. Izložba nema retrospektivni niti reprezentacijski karakter, već ukida retrospektivu kao mu-zeološku kategoriju i konvenciju. U desetak izložbenih segmenata, bez obzira je li riječ o crtežu, slici, zapisu, instalaciji ili pismu prijatelju, provlači se zajednička nit – fra-gmentarnost i minimalizam. Svođenje na najbitnije i težnja prema oskudnosti upuću-ju na potrebu za suočavanjem s prazninom kao filozofskom kategorijom. Ova izložba i njezina prateća publikacija, svojevrsna „knjiga umjetnika“, nastoji predstaviti taj jedinstveni rukopis Josipa Vanište, crtača, slikara, pisca, rođenog u Karlovcu 1924. godine, jednog od posljednjih velikih aktiv-nih umjetnika neoavangarde, prepoznatog i na međunarodnoj umjetničkoj sceni kroz njegovo djelovanje u kultnoj umjetničkoj grupi Gorgona (1961.-1966.).

kulturodrom

7

kulturodrom

5.6. – 12.6.

Mrtvi kanalRIJEKA

• Kvarnerski festival mora – Fiumare

Kvarnerski festival mora i pomorske tradicije – Fiumare na-stao je na temeljima manifestacije „Oživimo mrtvi kanal“ – priči o pomorskoj tradiciji Mrtvog kanala kao ishodištu su-vremenog putničkog terminala i riječke tržnice. Oživljena je tradicija dolaska trgovačke robe brodovima u Mrtvi kanal, a zaprežnim kolima i kočijama u Verdijevu ulicu radi daljnje prodaje i transporta. Lijepu sliku nekih starih vremena pruža-ju tradicijske drvene barke na jedra usidrene u Mrtvom kana-lu; trgovci, obrtnici i ugostitelji u tradicijskim nošnjama iz svih krajeva Kvarnera nude gastronomsku ponudu autohtonih jela i vina, a očekuju nas i interaktivne radionice pomorskih i ri-barskih vještina, brodomodelarske radionice, promocija sta-rih običaja te izložbe fotografija i slika. Vrhunac manifestacije bit će regata tradicijskih barki na jedra, dok će na centralnoj pozornici glazbenu kulisu stvarati folklorna društva, klape i zborovi iz Rijeke i gostujućih gradova i općina.

19.5. – 16.6.

Kino Europa i Art-kino GričZAGREB, RIJEKA, SARAJEVO

• Festival židovskog filma

Od 19. do 25. svibnja 2013. godine Zagreb će po sedmi put biti domaćin Festivala židovskog filma pod nazivom „Festival tolerancije“, koji će se po prvi put održati na dvije lokacije, u kinu Europa i Art-kinu Grič. Od 29. svibnja do 2. lipnja, u suradnji s Gradom Rijekom, Festival će se održati i u Rijeci, u Art-kinu Croatia i prostoru Filodrammatice, a u suradnji s Jevrejskom opštinom Sarajevo, i u tom gradu, od 14. do 16. lipnja u kinu Meeting Point. I u Rijeci i u Sarajevu prikazat će se odabrani dio filmskoga programa te održati Edukacijska jutra – radionice o Holokaustu namijenjene mladima. Festi-val će se temom nasloniti na svoje prošlogodišnje izdanje te

će u fokusu biti tolerancija i njezino značenje u okvirima stradanja i borbe za život. U sedam dana trajanja Festi-vala u Zagrebu, prikazat će se 50-ak filmova hrvatske i strane produkcije u katego-rijama kratkog, dokumen-tarnog i dugometražnog filma, dok će se u Rijeci i Sarajevu prikazati 20-ak naslova. Velik broj odabra-nih filmskih naslova nosi i renomirana filmska prizna-nja svjetskih festivala, a zajedničko im je progovaranje o nuž-nosti uvažavanja različitog. Kako Festival ima za cilj približiti filmove što većem broju gledatelja i učiniti ih dostupnim svim dobnim i društvenim grupama, ulaznice za kino projekcije neće se naplaćivati.

8

22.5.2013.

JOE SATRIANIZAGREB

Rođen prije 57 godina u državi New York kao potomak talijanskih doseljeni-ka (na što nedvojbeno ukazuje njegovo prezime), Joseph Joe Satriani utjeca-jan je i višestruko nagrađivan gitarist i multiinstrumentalist te instruktor gitare, a da je u tome dobar dokazuju njegovi učenici od kojih su mnogi i sami u me-đuvremenu postali cijenjeni gitaristi. Uz snimanje vlastitih albuma, gitarističke usluge pruža mnogim poznatim facama sa svjetske glazbene scene, pa ga tako Mick Jagger 1988. uzima na svoju prvu solo turneju, a u prvoj polovici devede-setih postaje prva gitara sastava Deep Purple. Istu dužnost Satriani trenutno obavlja u supergrupi Chickenfoot, a u zagrebačku Tvornicu kulture vraća se nakon sedam godina pauze, i to u sklo-pu europske turneje koja je zamišljena kao retrospektiva dosadašnjeg rada, ali i promocija njegovog novog (14. po redu) studijskog albuma.

23.5.2013.

DEPECHE MODEZAGREB

Da se veteranski elektro-pop-rock bend iz engleskog Basildona i hrvatska publika vole javno, opće je poznata či-njenica u čiju korist govori i podatak da je ovo njihov četvrti nastup na doma-ćem nam terenu. Tehnički i produkcij-ski razlozi odlučili su da će koncert iz Maksimira biti preseljen u Arenu (što uopće nije loša vijest ), s tim da sve ulaznice kupljene za maksimirski sta-dion vrijede i za nastup u Areni. Dave Gahan, Martin Gore i Andy Fletcher na ovoj turneji sviraju pjesme s najnovi-jeg, 13. studijskog albuma „Delta Ma-chine“, plus neizostavne hitove iz kari-jere duge 30 i kusur godina, i to za više od milijun i pol fanova u 25 europskih zemalja na ukupno 34 koncerta. Na svojim službenim stranicama Depeche su otkrili kako će predgrupa njihovom zagrebačkom koncertu biti sastav Dia-mond Version.

25. i 26.5.2013.

WE WILL ROCK YOUZAGREB

Mjuzikl Bena Eltona inspiriran grupom Queen i njihovim istoimenim hitom iz sedamdesetih kreće na prvu svjetsku turneju u sklopu koje će tijekom dva dana (iako su prvotno bile najavljene tri izvedbe) biti uprizoren u zagrebačkoj Areni. Turneja je pokrenuta u povodu desete godišnjice izvođenja mjuzikla što ga je Ben Elton stvarao u suradnji s dvojicom članova kraljevskog ben-da: gitaristom Brianom Mayom i bub-njarom Rogerom Taylorom. Show je koncipiran kao urnebesna futuristička komedija koja uključuje 24 velika hita iz kataloga grupe Queen, u što se do-sad imalo prilike uvjeriti šest milijuna gledatelja u Velikoj Britaniji te više od 15 milijuna ljudi u 17 zemalja diljem svijeta. Zbog zahtjevne produkcije vri-jedne 20 milijuna dolara, u prodaji je samo četiri tisuće ulaznica za svaku od dvije predstave.

koncerti

9

8.6.2013.

DEAD CAN DANCELJUBLJANA, Slovenija

Kategorizirati stvaralaštvo dueta „Dead Can Dance“ prilično je neza-hvalan posao, pa ono najopćenitije što neupućenima možemo reći jest da je riječ o bezvremenskoj, atmosfe-ričnoj glazbi koja svoje utjecaje crpi u rasponu od tradicije srednjovjekovne Europe, Orienta i Bliskog istoka do su-vremenog gothic rocka i post-punka. Bend su 1981. u australskom Melbo-urneu osnovali Lisa Gerrard i Brendan Perry koji se uskoro sele u London, a 1984. objavljuju prvi album. Djeluju do 1998., nakratko su ponovo zajedno 2005., da bi se 2011. ponovno okupili, objavili album „Anastasis“ i krenuli na istoimenu svjetsku turneju. Sjeverno-američki i europski dio su odradili, bili u Južnoj Americi, Australiji i Japanu, a eto ih u Europi i to onoj nama najbli-žoj (barem do 1. srpnja), tj. u Ljubljani. Budući da su im koncerti rasprodani mjesecima unaprijed, krajnji je trenu-tak da svi poklonici rasplesanih mr-tvaca (kao i oni koji to tek namjeravaju postati) nabave vrijedan komad papira zvan ulaznica, koji će im osigurati mje-sto u gledalištu omiljenog ljubljanskog koncertnog prostora poznatog pod imenom Križanke.

19.6.2013.

RIJEČKI DEČKITOWER CENTER RIJEKA

Legendarni humanitarni kalendar Ri-ječki dečki, koji je dosad ugostio preko tristotinjak riječkih dečki, ove će godine ugostiti riječke glazbenike. Novi kalendar Riječki dečki 2014. na temu „Poveži se!“ i pod pokrovitelj-stvom Tower Centera Rijeka već je u pripremi. Ove će godine biti zaista jedinstven te će ugostiti i povezati po-znate riječke glazbenike svih glazbe-nih opusa, od klasike do rocka. Kako je stage najbolje mjesto za fotografi-ranje glazbenika, svi će se okupiti u srijedu, 19. lipnja, od 21 sat na hu-manitarnom koncertu na krovu Tower Centera Rijeka te zajedno s publikom postati dio kalendara sa srcem. Oče-kuje vas dobra zabava uz poznate dečke – LET3, Nenu Belana i Fiumen-se, Belfastfood, Klapu Nevera, Voljena Grbca, En Face, Marinadu, Sašu Ma-tovinu, Frana Živkovića i brojna druga poznata riječka glazbena imena, pod kreativnim vodstvom Olje Dešića. Ovo će zasigurno biti koncert koji će oku-piti najviše muškaraca željnih dobre svirke na stage-u, a najviše žena u publici.

koncerti

25.5.2013.

GREEN DAYTRST, Italija

Billy Joe Armstrong, Mike Dirnt i Tre Cool kreću stopama kolege im i su-narodnjaka Brucea Springsteena, pa će se, kao i on, koncertno ukazati na nekoliko lokacija u talijanskim grado-vima. Nama najbliža je reprezenta-tivna tršćanska Piazza Unita na kojoj će američki punk-rokeri nastupiti 25. svibnja u sklopu svoje „Uno, Dos, Tres“ turneje, nazvane po istoimenoj trilogiji albuma što su ih objavili u raz-doblju između rujna i prosinca proš-le godine. Kažu da su puni energije i želje da ih promoviraju po europskim gradovima i velikim ljetnim rock festi-valima, za što će nastup u Trstu biti idealan uvod. Budući da je riječ o ino-zemnom terenu, praktična informacija svim zainteresiranim domaćim poklo-nicima kalifornijskih glazbenika glasi da cijena ulaznice iznosi otprilike 50 eura.

10

Noćna ženskaKomadi moji, toliko sam popi*dila danas! Sam kisela i ljuta, kako papri-ke, chilly i kugumari u tegli z octom! Ćete reći da ča vas tu masiram z mojim problemima, ali mi se čini da forši ni vama nije lako ovih dana. Ste dobili obračun za letriku? Kad sam vidila koliko sam platila te faking struje u pasanih šest miseci, dojde mi slabo. I još sam im dužna! Ma nemoj, šajeta u vas hitila! Nije dosta ča peglan i perem robu po jeftinijoj tarifi u noćnoj smjeni da zašparam. Eko, baš sinoć, bilo je oko ponoći i dokle su svi hrkali, ja sam burgijala u kupaoni z mašinom. Čekaj centri-fugu, uzmi vode u mašteli, dobro će doći za oprati neke druge stvari, za upljahnuti wc i još puno tega. Ujutro iman oči kako krafen. Znači štedin i vodu, a kad dojde račun, opet ću popi*diti. Ako ćemo se lagati, onda se moren pohvaliti da sam ekološki noćna, super svjesna ženska. Sve recikli-ram, a tako savjetuju čuvari prirodnih resursa. Ma čuvanje prirode klinac! To mi delamo jer nam je tanak novčanik. Ali, psst! Nemojte me izdati. I sad, umisto da ti bude cool, da se ufuraš u lipoj prirodi, da ti iznutra krenu sokovi i sve druge stvari, oni me otruju s tim računima. Zato je moja svekrva Marijuči rekla:„Che žajeb! Ja bin ti pomogla da platis ova duznička rata, ali Oly, znaš da šam dobila samo 30 kuna povisenje della pemzija i već se njanche ne sjećan caco izgledaju tih 30 kuna.“ Da, da, kapin vas, jadne penšionate. A mi ki nismo penzići, nama je još gore. Ma neću van sad kvariti raspo-loženje, nego… čujte ovu:Intimna prijateljica od Mariuči, njezina draga Giorgina joj telefonira. Čujen ja ovu kako joj odgovara: „Ma daj! Picka mater, no že pošibile! Si sigurna da nije neki žajeb? Madonna delle grazie! Fantaštiko, ti čestitan, znaš. Eko me, za kvarat od ure sam kod tebe. Ciao cara.“ „Wow, ma ste nabrijana, ča se desilo?“ pitam kurijoža. „Zamisliš ti, pita me Giorgina da li sam je danas vidila naslikanu u gi-ornalu. Kako da je vidin kada se u ova kuća više ne kupuju le novine!“ „Mjere štednje, Mariuči, recesija…“„Va fan culo i kriza, intanto nju su ižvukli na nagradna igra od giornala

i ča nije dobila veliku televižiju širine od jedan metar i osam čentimetri? Me je požvala da dojden vidjeti, kaze da sad ima činemaskop u šalotu. Aj beata ona, ja kad sam slala kupone, nikad nista nisam dobila. Njanke jedna žnačka, ni majica, nista.“ „Da Mariuči, tako je u životu. Kako reče moja Vesna: 'Bolje se roditi bez ku*ca nego bez sreće.'“Ma sam ja ben sretna u mojoj kužini kad kuhan.Ako poludite na markatu kad vidite kako rastu cijene za voće i povrće, onda me slušajte. Hote u prirodu i naberite si besplatne verdure. OK, nije lako prepoznati ča je jestivo, a ča nije ako ste ful amater. Raspitajte se kod onih baba ča prodaju mišancu na tržnici. Vi naberite one ki vas pjažaju i donesite drugi dan da vam ona pogleda. Lipo zapamtite i onda se sami snalazite. Tako sam i ja, i da znate kolike vrste sam naučila. Sad ih je naokolo koliko ćete. Ma valjda poznate divlji koromač. Od njega morete napraviti super maneštru, punu pinjatu i neka ekipa jede tri dana. Hahaha. Ja imam razne varijante. Danas delan varijantu A.

FAŽOL VARIJANTA A

Navečer namočin fažola i u vodu obavezno stavim žlicu sode bikarbone tako da vam se skuhaju tik-tak. U drugu pinjatu stavin vode i puno narezanog koromača. Kad je skuhan, sa štapnim mikseron napravim brrrrr-brrrrr da dojde kako kaša. Sve pomišan sa fažolima, posolin, ku-ham još 5 minuta i dodam par šaka zobenih pahuljica, tako ne treba stavljati paštu. Kad je sve gotovo, dodan par žlica maslinovog ulja i to je to. Mi smo munjeni za tim. Umisto fažola istu stvar morete delati sa bižima, ječmom, heljdom ili drugim povrćem. Ako vam se ne bude sviđalo (ali sumnjam), imat ćete po hiži tako lipi profum po koromaču, pravu aroma terapiju. Baj baj za ovi put.

VAS VOLI, VAŠA OLYoly.olympia@mail.inet.hr

oly

11

Erste fragmenti 9

najbolje od mladih umjetnika

art

photo: Stephan Lupino Arhiva

Izložba devetog izdanja „Erste fragmenata“ – pro-jekta Erste&Steiermärkische Bank d.d. u Malom salonu, Riječanima je predstavila radove mladih neafirmiranih, ali nadarenih umjetnika.

Slaven Tolj, ravnatelj Muzeja moderne i suvremene umjetnosti,

te voditelj Galerije Matice Hrvatske, Vanja Babić, predstavili su

izložbu, hvalevrijedan projekt Erste Fragmenti kao i nagrađene

radove i autore.

Pročelnik Odjela za kulturu Grada Rijeke Ivan Šarar istaknuo je

kako mu je drago što Erste banka provodi ovaj sjajan projekt koji

je čini važnim mjestom prezentacije suvremene umjetnosti mladih

nadarenih autora. Također, izjavio je kako Rijeku odnosno MMSU

vidi kao mjesta koja zaslužuju ovakve izložbe zahvaljujući tradiciji,

umjetničkoj obrazovnoj vertikali koju grad nudi te brojnoj riječkoj

publici naviknutoj na visoke standarde.

Na njegove se riječi nadovezala Tatjana Sundać, zamjenica di-

rektora Regionalne direkcije Rijeka u Sektoru građanstva Erste

banke, rekavši kako Erste banka svojim sponzorskim programi-

ma sa zadovoljstvom podržava brojne kulturne projekte, a ulaga-

njem u mlade, u kulturu i umjetnost ulaže i u one vrijednosti koje

sami kao banka baštine: izvrsnost, kreativnost i inovativnost.

Riječkoj je publici predstavljeno 14 mladih likovnih umjetnika čijih

je 17 radova odabrano i otkupljeno putem javnog natječaja na

kojem je sudjelovalo preko 380 radova 156 prijavljenih autora.

Čast i zadovoljstvo da im radovi budu otkupljeni i izloženi imali su

autori Jelena Azinović, Maja Blažek, Rene Bachrach Krištofić, Ra-

dovan Kunić, Mislav Lešić, Fran Makek, Tena Pavletić, Ivan Pre-

rad, Patricija Purgar, Marita Stanić, David Mohamad Shreim, Va-

lentina Supanz, Vanja Trobić i Borko Vukosav.

Ovogodišnji Erste Grand Prix i novčanu nagradu od 10.000 kuna

osvojio je Ivan Prerad za sliku „Mangaakuta“, a Vanja Trobić je

dobitnica posebne nagrade posjetitelja Facebook stranice

Erste banke za sliku „Behemoth“. Godišnja Erste stipendija za

studenta u iznosu od 1000 kuna mjesečno dodijeljena je Leoni

Kadijević, studentici Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu.

• Vladimir Zubković

12

event

UGM | Umetnostna galerija Maribor (Umjetnička galerija Mari-

bor) vas poziva na izložbu Marka Pogačnika Silazak umjetno-

sti na Zemlju koja će biti otvorena u Umjetničkoj galeriji Mari-

bor od 4. travnja do 7. srpnja 2013.

Sa svojim alternativnim pogledom na umjetnost i prirodu ži-

vota na Zemlji, Marko Pogačnik jedan je od najzanimljivijih

suvremenih slovenskih umjetnika. U pedeset godina djelova-

nja razvio je različite pionirske metode koje uspješno koristi u

svom radu po cijelom svijetu.

Izložba je varijacija projekta Umjetnost života – život umjetno-

sti djelomično prenesena iz Moderne Galerije u Ljubljani. Isho-

dište izložbe su različiti procesi koje je Marko Pogačnik otkrio

u zadnjih 50 godina kada je istraživao kako se kreativne poten-

cijale umjetnosti može uplesti u raznolike životne procese. Po-

činje s njegovim sudjelovanjem s pokretom i skupinom OHO

(1965. – 1971.). Tome slijedi ustanovljavanje poljoprivredne i

umjetničke komune Obitelj u Šempasu. Taj smjer njegovog

djelovanja se odražava i danas u sudjelovanju sa Skupinom za

umjetnost VITAAA te LifeNet skupinama po svijetu; pri postav-

ljanju geopunkturnih krugova.

Tema izložbe Silazak umjetnosti na Zemlju posebno nagla-

šava autorov rad na području cjelovite ekologije. Razvio je

različite pristupe sudjelovanja sa sviješću Zemlje i sa svjeto-

vima prirode, kao što je akupunktura Zemlje (litopunktura) ili

geomantička interpretacija pojedinih krajeva i pokrajina. Dru-

ga tema izložbe je pitanje što sve umjetnost doprinosi preo-

brazbi ljudske civilizacije na Zemlji koja postaje sve više i više

destruktivna. Izložba otkriva različite mogućnosti korištenja

umjetničkog jezika pri komunikaciji sa sviješću Zemlje i buđe-

njem čovjekove svjesnosti – oboje u odnosu do višedimenzi-

onalnosti života i prostora. Zajedno sa ženom Marikom gradi

instalacije iz prirodnih materijala koje posjetitelju omogućavaju

neposredno iskustvo nevidljivih dimenzija prostora. Tako će u

Viteškoj dvorani UGM postaviti instalaciju O silasku mira na

Zemlju, baziranu na odnosu s freskama na stropu dvorane (19.

stoljeće) koje prikazuju znamenite bitke kršćanskog svijeta s

Hunima odnosno Turcima.

MARKO POGAČNIK PREGLEDNA IZLOŽBA 1962. - 2012. Silazak

umjetnosti na Zemlju

4. travnja - 7. srpnja 2013. UGM | Umjetnička galeri ja Maribor, Strossmayerjeva 6, Maribor, Sloveni ja

info@ugm.si • www.ugm.si

13

Marko Pogačnik (1944., Kranj) se kulturom počeo baviti

još u školskim danima a kasnije je aktivnosti nastavio

s konceptualističkom skupinom OHO (1965. – 1971.).

Studirao je na Akademiji za likovnu umjetnost u Ljubljani

(1963. – 1967.). Od 1968. godine djeluje kao slobodni

umjetnik. Godine 1971. počinje umjetnost povezivati sa

životom (landart) te ustanovljava komunu u Šempasu, u

Vipavskoj dolini. Prvu izložbu imao je već 1965. godine

a puno je izlagao i po svijetu: u Parizu, Münchenu, New

Yorku, Firenci i drugdje. Sa ženom Marikom i kćerkama

Airo, Nike i Anom je razvio novu umjetničku praksu ime-

novanu »litopunktura« u sklopu koje postavlja kamene

stupove na izabrane točke u pokrajini te tako uravno-

težava energijski protok određenog prostora. U stupo-

ve uklesava znakove, tako zvane »kozmograme« koji s

vibracijom uklesane informacije djeluju na svijest pro-

stora. Litopunkturne točke postavlja u Sloveniji i drugdje

u svijetu. Godine 1991. je za preglednu izložbu u Mo-

dernoj galeriji u Ljubljani primio nagradu Prešernovog

fonda, koja je vrlo važna nagrada za dosege na podru-

čju kulture. Autor je grba Republike Slovenije. Napisao

je više knjiga od kojih su neke prevedene i na hrvatski

jezik: Liječenje zemlje – liječenje sebe, 2000. / Elemen-

tarna bića, 2001. / Snaga zemlje i pristupnost Krista –

peto evanđelje, 2001. / Škola geomantije, 2002. / Ze-

mljine promjene i preobražaj čovjeka, 2003. U Hrvatskoj

je sa svojim litopunkturnim projektima sudjelovao u Istri,

Lepoglavi, Rijeci, Splitu, Vukovaru, Zadru i Zagrebu.

Sudjelovanje s umjetničkom skupinom 4 elementa, skulptura

Novi prostor, 2013, tuš na papiru

Marika i Marko Pogačnik, Model Zemljinega svemira, 2012., kamen, drvo, staklo, konopac, pijesak, Modern Art Ljubljana - storefront fo

to: D

ejan

Hab

icht

, Mat

ija P

avlo

vec,

Lad

o M

leku

ž

14

interview

Alan Klanac Čovjek od brodova i moranovi predsjednik uprave Jadrolinije

Photo: Arhiva Teklić

15

interview

Najprije, iskrena dobrodošlica i puno uspjeha na mjestu

čelnika Jadrolinije, naše najveće domaće pomorske

kompanije. Požurili smo se s ovim razgovorom, sve se

poklopilo – Vaše imenovanje, naš novi broj Teklića koji

eto ide sutra u tisak.

Branka Malnar je bila prva, obavili smo razgovor za Radio

Rijeku, sada Teklić, a idućih će dana sigurno zvati i drugi

mediji.

Pravo je osvježenje i zadovoljstvo između svih prijav-

ljenih kandidata vidjeti na tome mjestu tako mladu, a

stručnu i iskusnu osobu koja je tu zbog svega toga i bez

utjecaja politike.

I ja smatram da je to prevladalo i da se

prepoznao program koji sam predložio, a

mislim da je moj track record rekao što sam

do sada radio, ali i što nam slijedi pri ulasku u

Europsku uniju. Već sam deset godina u eu-

ropskim projektima što se tiče brodogradnje i

brodarstva, tako da je očito i to presudilo. Za

mene je to veliki izazov, ali i ozbiljan posao

koji mora polučiti dobre rezultate jer Hrvatska

nema u ovom trenutku alternativu Jadroliniji

koja je osnova za funkcioniranje otočnog života, turizma,

itd. Iskreno mislim da smo u apsolutnoj prednosti zbog

svega što imamo, a to znači da imamo dobru perspektivu.

Kako je na novom radnome mjestu?

Novo radno mjesto još službeno nije ni počelo, ali vidim da

će tu biti određenih razlika u odnosu na moje dosadašnje

radno mjesto direktora u mom poduzeću. Naravno, prve

smo aktivnosti već počeli planirati jer posao treba odmah

nastaviti, a pritom želimo biti što bolji i proizvesti dobre

stvari. Ukratko, uzbuđen sam, ali osjećam i odgovornost.

I polet?

Svakako, i polet. I želim taj polet zadržati što duže, stalno.

Kako to da je sjednica Nadzornog odbora Jadrolini-

je održana u Zagrebu, točnije u sjedištu Ministarstva

pomorstva i prometa, što se nije dogodilo u prethodnom

pokušaju za izbor nove uprave?

Postupak izbora pratio sam preko medija tako da doista

ne znam zašto Zagreb, a ne Rijeka, a ne želim špekulirati o

tome.

Novi ljudi u upravi Jadrolinije mladi su i stručni, rekli

smo da nisu politički odabir, a odabrani ste svi

zajedno.

Da, imenovao ih je Nadzorni odbor. Kolege su Marko

Čičin Šain koji dolazi iz Primorske banke, a zadužen je za

financijske i opće poslove, te kolega Miljenko Antić koji

nastavlja biti član uprave za tehničko-operativne poslove.

Vjerujem u dobru suradnju svih nas.

Za vrijeme doktorata proveli ste u Finskoj više godina.

Kakvo je bilo to iskustvo i kako je prevagnula želja da se

vratite?

Proveo sam tamo neprekidno šest godina, a

onda sam još dvije godine dovršavao dokto-

rat ovdje. Ja sam imao osiguran doktorat,

a onda je i moja supruga upisala doktorat

i uspjela doktorirati prije mene. Otišli smo

tamo doktorati, ali smo cijelo vrijeme znali

da ćemo se vratiti, tako da smo 2008.

došli natrag. Valjda smo ipak lokalpatrioti

i patrioti. Da je ovdje stanje bilo drastično

gore, možda bismo razmišljali da ostanemo

u Finskoj, ali ipak je prevagnula želja za

povratkom. Dva dana nakon Natašina doktorata, krenuli

smo natrag, kao da nismo mogli dočekati, a možda i je

tako bilo.

Tamo ste radili na sveučilištu?

Radio sam na Helsinškome tehničkom sveučilištu, u la-

boratoriju za brodogradnju i proces tehnologije. Posao je

bio vrlo zanimljiv, odvijao se kroz koncentriranu sinergiju

znanosti s brodogradnjom, što mi je omogućilo znanja i

kontakte za rad u privatnoj tvrtki koju smo otvorili odmah

po povratku u Rijeku.

Supruga Nataša životna vam je i poslovna partnerica,

zajedno ste u svemu od početka. Pretpostavljam da ona

vodi tvrtku dalje.

Da, gura snažno dalje. Mi smo odradili dosta projekata

koje je financirala Europska unija, partneri i tržište. I sve to

treba nastaviti, pa ona i kolege nastavljaju dalje. Nataša je

specijalizirana u ekonomiji i marketingu, a drugi kolege u

brodogradnji i strojarstvu. I oni to sve zajedno guraju dalje

kroz as2con.

Iskreno mislim da smo u apsolutnoj prednosti zbog svega što imamo

Imali smo prigodu surađivati preko kalendara Riječki

dečki za 2012. na temu mora i pomorstva. Sjećam se,

kada smo dolazili kod Vas, sve je bilo vrlo poslovno, ali

i iznimno ugodno. Mladi, stručni ljudi, puni entuzijazma,

ljudi koji su mi imponirali u tom okruženju, pa i načinom

komuniciranja..

Da, uvijek smo njegovali taj otvoreni stil rada, iako, iskre-

no, ima to i negativnih strana, kao i sve drugo. Jadrolinija

koja je velika tvrtka, korporacija, zahtijeva malo drugačiji

pristup, ali ako govorimo o nekom razvoju, onda morate

imati kreativnu atmosferu i morate omogućiti ljudima da se

izraze, da donesu odluke i povuku neke poteze, jer tek tako

može doći do novih rezultata.

Riječkoj javnosti postajete poznati nakon što je tjednik

The Economist uvrstio Vaš projekt Model rada brodo-

gradilišta bez poticaja među najbolja rješenja. To je

model prema kojemu brodogradilište pruža kompletnu

uslugu od izgradnje do kasnijeg održava-

nja i rentiranja broda.

U ovom je trenutku brodarstvo, pogotovo

trgovačko, u krizi, a i recesija je sveprisutna

u društvu. Ljudi u The Economistu koji se

razumiju u ekonomiju na svjetskoj razini, pre-

poznali su da smo taj model stvorili logički,

na osnovi promatranja tržišta i uvjeta koje

imamo, i dali neko svoje cjelovito rješenje. A

sve oko toga bilo je usmjereno na promociju

novih ideja i nekih novih ljudi koji ih imaju. U

biti, brodogradilište gradi svoj brod i onda ga stavlja kao

proizvod na tržište, ali prvenstveno je riječ o sinergijskom

rješenju. Kako povećati efikasnost i kako napraviti brod za

manje novaca, ali i to da dinamiku izgradnje može kontroli-

rati brodogradilište, a ne samo tržište. U svakom slučaju, to

je ono za što ću se zalagati i u vođenju Jadrolinije, a to je

uvijek sinergija tržišno-ekonomskog pristupa i tehnike.

Kompaniju ste preuzeli u samoj „špici“, pred turističku

sezonu. Dakle, predstoji najjači tempo, puna sezonal-

nost, puni kapaciteti. Kakve su pripreme?

Prema informacijama koje sam dobio od dosadašnje

uprave, sve je spremno i ne očekuju se nikakvi problemi.

Naravno, sve će biti stand by cijelo ovo vrijeme, a to je

razdoblje kada naše poslovanje ima najjači poslovni efekt.

Naša je zadaća ovu sezonu odraditi kvalitetno, na razini

koja se očekuje, čak i bolje. A onda na kraju devetog mje-

seca možemo planirati nove, daljnje korake.

Govori se o cijenama koje se povećavaju pred se-

zonu. Koliko je to opravdano u ovakvoj ekonomskoj

situaciji i hoće li to smanjiti frekvenciju putovanja pa

će opet zbog toga izgubiti i svi drugi na toj morskoj

destinaciji na koju možda netko neće doći jer je

prijevoz morem preskup?

Mislim da je poznata shema s cijenama karata i tko

određuje visinu cijene. Većina ljudi zna i da je većina

linija tijekom godine nerentabilna, da su linije sub-

vencionirane i da se na osnovi toga određuje i cijena.

Smanjit će se subvencije, a povećati cijene, i to je već

zacrtano. Prema mojoj slobodnoj procjeni, ljudi na

otocima s povećanjem cijena gube, ali je činjenica da

su neke cijene brodskih karata na razni javnoga grad-

skog prijevoza autobusom te da su se cijene karata od

desetak ili petnaestak kuna podigle za kunu-dvije.

Može li Jadrolinija svojim subvencioniranim cijena-

ma, u dogovoru s državom, motivirati ljude

da žive na otocima?

Gledam to kao pitanje vizije i misije kompa-

nije. Jesmo li mi kompanija koja obavlja po-

morski linijski prijevoz putnika i roba ili smo

mi ti koji omogućavamo kretanja ljudi, pri

čemu se zbog kretanja stvaraju neke nove

ekonomske perspektive. Jer ako svi sjede doma,

realno gledano, nitko ne profitira. Dakle, mi

moramo omogućiti sustavu i društvu da se kreće

između otoka i kopna, između otoka i otoka, i tu

ja vidim priliku za sve. Za tri-četiri godine trebalo bi postići

podudarnost vizije i misije. Naravno, prvenstveno tu je

uvijek prijevoz morem 365 dana godišnje, ali u određenim

razdobljima, u spoju s turističkom strategijom, možemo

poboljšati cijelu tu mrežu i onda automatski stvoriti bene-

fite. Ako u perspektivi budemo bolje poslovali i povećamo

prihode, onda je to stvar čiste ekonomije. Za sada s jedne

strane su smanjene subvencije, a povećana plaćanja kroz

kartu. Suma sumarum, nama za sada ostaje jednako.

Kada se budu gradili novi brodovi i trajekti Jadrolinije,

sigurno ćete naći neko rješenje i primijeniti know-how

koji imate.

Koliko znam, nije puno brodograditelja bilo u prigodi voditi

brodarske kompanije. Postoji nekakva čudna linija razdjelji-

vanja između pomoraca i brodograditelja, a opet, svi živimo

od iste kore kruha. Zato jako cijenim ovu priliku koja mi je

pružena.

Matko Botić

interview

Naša je zadaća ovu sezonu odraditi kvalitetno, na razini koja se očekuje, čak i bolje

17

To je veliki izazov…

Veliki izazov koji omogućuje i nov način razmišljanja koji

ulazi u tvrtku. Vrlo često to promatram kao fizičku manife-

staciju, kao tijelo koje plovi po moru prema nekim zakonima

fizike. To opet otvara neke mogućnosti daljnjih ušteda,

povećanje efikasnosti itd., a uz pomoć kolega koji poznaju

ekonomsku i financijsku, pa i tehničku struku

brodarstva i operativnog dijela, može se

postići dobra sinergija. Sigurno možemo kroz

buduće programe i poslovanje sve to iskori-

stiti.

Možda pritom koristiti naša brodogradilišta

i njihove resurse?

Naša brodogradilišta imaju još uvijek, bez

obzira na to što se uz njih veže negativna

konotacija, sjajan, kvalitetan kadar, i to sva-

kako treba iskoristiti. Treba napraviti dobar

network, znači zajednički promišljati na nefor-

malnim i formalnim sastancima i zajednički stvarati nove,

kvalitetne brodove i materijale. Mislim da tu mogućnost

imamo, ovo je velika kompanija s pedeset brodova, koja

pokriva cijelu obalu i dobro je uhodana u posao, a s druge

strane imamo četiri ili pet velikih brodogradilišta, plus manja

brodogradilišta, što se odlično može povezati. Bez obzira

na Europsku uniju i otvorenost tržišta gdje ne smijemo pre-

ferirati domaća brodogradilišta, network uvijek postoji.

Mislite li na početku svog mandata obići sve trajekte,

brodove i pomorce na njima?

Da J. Iskreno, ne znam je li to običaj, ali

meni je to palo na pamet još dok sam raz-

mišljao o prijavi, a i poslije, kada sam bio

izabran. Ne bi to trebalo biti samo simbo-

lično, bilo bi dobro znati i upoznati sve te

brodove i ljude, iako sam često kao turist bio

na njima, najčešće putujući prema Lošinju i

Cresu, što katamaranom, što trajektom. Mla-

dost sam "odljetovao" na Lošinju i upoznao

razne trajekte, od onih iz ranih osamdesetih,

dakle od Kalmara preko Mate Balote do ovih

današnjih – i uvijek se vidi neki razvoj. Mislim

da je važno direktno od ljudi na brodovima čuti komentare,

prijedloge, uspostaviti s njima dobar odnos. Bez obzira na

to što nas ima više od 1.700, možemo još uvijek biti sjajan

tim na nekoliko razina.

Mislim da je važno direktno od ljudi na brodovima čuti komentare, prijedloge, uspostaviti s njima dobar odnos

18

A ako budemo njegovali timski duh, postići ćemo sjajne re-

zultate. Danas, u trenutku skupe energije, kada je potrebna

vrhunska efikasnost u svemu, od papirnatog do tehničkog

dijela, trebamo imati što profitabilniji biznis.

Kakav je Alan privatno? Što ga veseli, a što smeta?

Bit ću možda malo previše običan ili patetičan ako kažem

da me najviše veseli moj obiteljski život, moje

dvije male curice i supruga, mogućnost nekih

kratkih izleta s njima, neki produženi viken-

di – to mi je najveće veselje u životu. A ljuti

me ono što ljuti većinu ljudi, ali svakako svi ti

neiskorišteni potencijali i resursi koje imamo,

a odbacujemo ih da toga nismo ni svjesni.

Često ih odbacujemo, često se žalimo bez

razloga, tražimo opravdanja i razloge za-

što nešto nemamo. Imamo još uvijek sjajne

prilike, ulazimo u Europsku uniju. Ništa nam neće biti dano,

ništa nam neće biti besplatno, ali je ipak prilika.

Kako stojite sa sportom?

Od sportova redovito igram košarku ili nogomet s prijatelji-

ma, iako će neki, kada me vide, sigurno reći da bih se mo-

gao još više baviti sportom. Zadnjih desetak godina igram

golf. To je krenulo u Finskoj, tamo sam razvio ljubav prema

golfu. Igrao sam ga s prijateljima iz Hrvatske koji su živjeli

tamo, ali na žalost ne igram često, prosječno jedanput

u dva mjeseca. Volim gledati sport na televiziji, iako se ne

mogu pohvaliti da idem često na utakmice.

Glazba?

Rani britanski rock, hard rock, heavy metal, što god je za

mene kvalitetno, to je uglavnom rock.

Jedan direktor Jadrolinije mora voljeti klapu J.

Dobro J. Iskreno, kao mlad imao sam veliku želju da se

čak profesionalno bavim glazbom. Išao sam u glazbenu

školu, na tečaj gitare, i kao klinac imao sam virtualne ben-

dove sa svojim frendovima pa smo lupetali po gitarama u

nekim sobama. Nikad se to nije pretvorilo u nešto više, ali

zanimljivo je da su ljudi s kojima sam tada svirao ostvarili

uspješne glazbene karijere poput Andreja Babića i Damjana

Vasiljevića. Bili smo ekipa u Osnovnoj školi Vežica. Oni su

stvarno napravili glazbenu karijeru, ja sam s njima malo

tamburao i prestao. Malo mi je žao zbog toga, ali svakog

čovjeka vodi neki put.

Vrijeme je izbora, svi imaju neke vizije. Kako vidite bu-

dućnost Rijeke? Kakva bi Rijeka kao grad trebala biti?

Rijeka bi trebala sve svoje dobre, pozitivne strane povezati

i što više ih gurati naprijed. Ono što je jako dobro, a što

ljudi ne percipiraju, jest ta naša industrijska povijest koja

se još uvijek snažno osjeća kroz poduzeća, puno manjih

i srednjih poduzeća koja to imaju. Tu postoji tradicija,

vještina i znanje, i to je još uvijek jako prisutno. Naravno,

geografski je položaj velika prednost, uz tran-

sport roba i ljudi. I ono što je danas, u ovom

trenutku, stvarno najjednostavnije jest osmi-

sliti neki proizvod ili uslugu i kroz to trgovati

znanjem. Važno je imati znanstveno-stručni

kapital za koji uglavnom treba samo raču-

nalo i čovjek. Dakle, tri osnovna stupa koja

vidim – industrijski dio, tu spada i brodarstvo,

transport na osnovi geografskog položaja i

znanje i stručnost koja treba biti vezana uz

znanost, iz bilo kojeg područja.

Neki Vaš moto? Ono, kada svane siv, kišni dan, ali ima

ono nešto što podigne sunce u Vama?

Postoje ta neka siva jutra kada opet zbog upornosti kreneš

dalje, kada trebaš donijeti neke odluke, pokrenuti se.

Nisu svi trenuci sjajni, i kada nema prave motivacije, ta

je ustrajnost važna, onda je to motivacija. S druge strane

motivirati me može sjajna atmosfera dok radim s ljudima,

zatim sjajne mogućnosti koje se otvaraju kada upoznaš

interview

Kao mlad imao sam veliku želju da se čak profesionalno bavim glazbom

19

nekoga novog, ali i trenuci uživanja u nekoj finoj hrani i

delicijama.

Okrenuti ste budućnosti, poduzetni i optimistični. Koliko

je to važno da bi netko bio uspješan, postigao nešto?

Dok se god ne pokrene mehanizam optimizma, neće se

pokrenuti ni ništa drugo.

Trebali bismo pratiti količinu optimizma. Ako to možemo

izmjeriti nekom statističkom metodom, kao što se postavlja

consumer confidence, odnosno mjeri je li porastao opti-

mizam u tom mjesecu – i evo nam dokaza da nešto ima

smisla. Nije stvar u tome da se stvara dojam da je dobro,

već se konkretno postavi pitanje na uzorku od tisuću ljudi i

dobije odgovor kamo idemo.

Jer netko tada kaže: „O.K., moji potrošači su optimističniji

nego što su bili prije tri mjeseca, možda je sada trenutak da

zakupim novi prostor, otvorim novu djelatnost i zaposlim

novog djelatnika.“ Ali ako otvorite novine, vidjet ćete veliki

naslov koji kaže da je propala tvrtka xy koja je možda imala

deset zaposlenih, no pritom ne piše koliko još tvrtki radi i

uspješno se nosi s tržištem i uvjetima. Iako mislim da su se

ljudi umorili od toga. Zašto da se opterećuju tim negativnim

natpisima kada to nije rješenje za sretan život?

• razgovarala Dunja Pavešić

interview

20

maurovizija

Pun je mjesec. I nije da ne mogu spavati zbog njega. Ne spavam zbog mnogo dru-gih stvari. Razmišljam o prolaznosti života, situacija, o prolaznosti ljudi koji se u našim životima pojavljuju i ljudima koji odlaze.

„Svega će bit', al' prijatelja neće“, kaže pjesma i mislim da, kolika god to bila bljuzgetina i klišej, u ovom slučaju dobro zbori. Rijetki su oni pravi prijatelji, koji su uvijek uz nas, na koje pomišljamo kada smo negdje daleko, za koje znamo da će riskirati svoje dostojanstvo da obrane naše. Ima takvih, malo, ali kad ih prepoznamo, čuvamo ih kao oko u glavi.Kako li je lijepo u bilo kojem trenutku života imati istomi-šljenika, suborca, koji se zajedno s tobom bori za neke ideale, makar ostatku svijeta to bilo smiješno. Lijepo je znati da imaš podršku, onaj vjetar u leđa ma kakvu odluku donio.Razgovor na pivu između nekolicine prijatelja:- „…idem na brod, ne mogu više biti ovdje bez posla“, kaže M.- „čekam da me zovu na platformu, ovo je preživljavanje, a ne život“, kaže D.- „…samo da završim faks, valjda će onda krenuti nabo-lje”, kaže još uvijek nadobudan student- „ljudi, pogledajte kako nam je dobro, dok imamo jedni druge i dok nazdravljamo ovim gemištom“, kaže iz mene onaj uteg s osobne životne vage, koji uvijek u ravnoteži drži moje materijalne prohtjeve, balansirajući ih odlično s ljepotama života i trenutkom ako se samo na sekundu osvrneš na sadašnjost i okreneš oko sebe…

Kako sazrijevaš, sve više postaješ svjestan da tvoju sreću čine upravo oni ljudi s kojima živiš taj život. Ljudi s kojima dijeliš sve – dobro, loše – koji su tu za tebe. Srce te boli od situacije u kojoj se svi skupa nalazimo da se moramo svakodnevno boriti za svoj komadić kruha, ali opet – mi živimo u obilju. Obilje je to što imamo jedni druge. Obilje je ovo proljeće koje toliko prekrasno miriše da ne mogu biti u kući ni sekunde i zbog kojega moje kolumne redovi-to kasne.Prestalo me zabrinjavati što prijatelji odlaze „trbuhom za kruhom“, jer tu su, uvijek sa mnom, makar bili na drugo-me kraju svijeta. Ono što nikada ne možemo preboljeti su ljudi koji odu, ali se ne vrate. Odu Tamo Gore. Slučajno. Iznenada. Ostave nas same, s uspomenama na divne za-jedničke trenutke, a mislili smo da ćemo još toliko životnih priča ispisati zajedno. Da, baš Oni, s kojima mislimo da ćemo stariti, s kojima se možemo zamisliti kako u hla-dovini pijemo onaj gemišt, pazeći na unuke da ne padnu s trešnje. A onda se dogodi da oni jednostavno – odu, i zauvijek će biti isti. Mladi, nasmijani, baš onakvi kakvi su uvijek bili, dok ćemo mi stariti iz dana u dan. Njihov je odlazak ogroman bolan pečat na našem srcu, i ponekad smo ljuti sami na sebe što im nismo stigli reći sve što smo mislili. U onim trenucima kada se duša otvori i popijemo koju previše, molimo Boga za još samo nekoliko trenutaka koji se neće dogoditi.Dok ne shvatimo – oni su tu, s nama. Nikamo nisu otišli, prisutni su i zauvijek će biti. Zauvijek će biti dio naših života i prisjećat ćemo ih se u tako mnogo situacija. Osjetit ćemo ih ovdje. Kako vrijeme prolazi, shvatit ćemo da je njihov odlazak nas učinio još jačima, vjerovati da je njihova misija ovdje završila i da smo zahvalni nebesima što smo poznavali te ljude.

Kad se prijatelji rastaju

21

Da, od Tamo Negdje oni nas paze, čuvaju i usmjeravaju, koliko god možda nismo svjesni toga, ipak, osjetimo to negdje duboko u sebi. Žalosno, ali istinito je da tragedije čovjeka čine jačim.Znate onu rečenicu, „Tko zna zašto je to dobro?” Ni u jednom trenutku to ne bismo pomislili. Ali za nekoliko godina shvatimo da nas je to promijenilo i učinilo ljudima kakvi smo danas. Odlazak mojeg nonića bolio me godina-ma, i 25 godina sam to držao u sebi dok osjećaje nisam pretočio u pjesmu. Rezultiralo je time da mi je ta pjesma otvorila vrata novog dijela života, karijere, i svaki put kada je izvodim imam suzu u očima i znam da je tu. Ne tješimo se, neke ljude nikada nećemo preboljeti. I ne moramo. Ako nam uspomena na njih tjera suze na oči, to je dobro, jer tako se čistimo i praznimo. Suze koje ostaju unutra, truju nas, dok one koje izlaze čine nas čistima i „oprani-ma“.Odlazak moje prijateljice prije nekoliko godina prouzročio je potpuni kaos u mojem životu, ali ga je i okrenuo u ne-kom drugom smjeru. I teško mi pada svaka Nova godina, i svaki put imam suzne oči kada čujem Scorpionse. I vjeru-jem da se sve ove godine u meni piše i ta pjesma koja će kad-tad ugledati svjetlo dana.

Na taj ću se način ja „isprati“ i podijeliti to s vama. Pjesme piše život, a ne mi. Mi smo samo olovka.Prije nekoliko dana izgubili smo dva divna čovjeka koji su živjeli svoje ideale, strastveno voljeli ono što rade, bili uvijek u doticaju s Majkom prirodom. Međutim, Majka pri-roda je i uzela njihove živote. Tuga i nevjerica zavladale su našim gradom, pogotovo u srcima onih koji su ih pozna-vali. Ja kažem – otišli su sretni, radeći ono što su najviše voljeli. Bili su fajteri do samoga kraja, i takvih ćemo ih se zauvijek sjećati. Njihov odlazak ojačat će nas koji smo ostali, u to možemo biti sigurni, koliko god to teško bilo. Njihova je misija ovdje završila, a mi svoju nastavljamo i dalje. Nisu otišli, tu su oni. I Tamo Gore dalje žive svoje ideale, smijući se, sretni, jer oni su nečime zaslužili da prije nas ugledaju Nebesa. I nismo im rekli zbogom, samo doviđenja.„Svega će bit', al' prijatelja neće… kad se prijatelji rasta-ju…“Počivajte u miru, Dado i Ljubas. Sa svojih vječnih počiva-lišta gledate ono što ste najviše voljeli – jedan na Učku, drugi na Hahlić. A Tamo Odozgo pazite i čuvate sve one koji su Vas voljeli. Neka Vam je laka kvarnerska zemlja.Do sljedećeg četvrtka, ljubite sve one koje volite, vrijeme ide, i nikad ne znamo gdje je kome kraj…Čuvajte se, voli vas

• Mauro Staraj

Pratite Mauroviziju četvrtkom na portalu www.teklic.hr

Pišite Mauru maurovizija@teklic.hr

22

Još ne tako davno (pitajte starije članove obitelji) sunčane naočale pripadale su is-ključivo rekvizitima za plažu. Sresti nekoga da usred zime nosi sunčane naočale še-ćući gradskim ulicama bilo je gotovo ne-moguće. No na sreću mnogih, trend se od tada mnogo promijenio. Sunčane, ali i dioptrijske, naočale postale su svakod-nevica u zaštiti očiju, ali i u izricanju vla-stitih modnih stavova. Naočale se odavno više ne smatraju potrebom već najljepšim ukrasom za lice. Uz uzlaznu putanju njiho-ve popularnosti povećala se i mogućnost izbora među mnoštvom stilova, modela, boja, pa čak i materijala od kojih se ovih dana rade naočale. S dolaskom sunčanih i toplih dana, mnogi su zaključili da im treba novi model naočala. Ako se želite informi-rati o trendovima u odabiru modela, obra-dovat će vas vijest da se već duže vrijeme nosi uistinu sve. Od retro mačkastih okvira koji su u posljednje vrijeme posebno po-

pularni kao odabir za dioptrijske naočale, tu su i neizostavni veliki kvadratni modeli naočala koje podjednako vole i muškarci i žene. U posljednje vrijeme popularni su i davno zaboravljeni okrugli modeli naoča-la, a za one iznimno trendi preporučuju se i popularne „lenonke“. I dok kod odabira modela uistinu možete pustiti mašti na vo-lju, kod kvalitete okvira i stakla kako kod sunčanih, tako i kod dioptrijskih naočala, ne biste trebali pristajati na kompromise. Za sve koji pak žele pomiriti i dobar izgled i kvalitetu (a ne želimo li to baš svi?), svoje idealne naočale sigurno će pronaći među mnoštvom modela marke Furia. Naime, u naočale Furia ugrađuju se isključivo po-larizirane leće koje se rade od vrhunskih materijala rađenih po NASA-inoj tehnolo-giji. Polarizirane leće izrazito su kvalitetne i posjeduju vrhunska zaštitna svojstva, pa su kao takve idealne za sve koji se susreću s neugodnom refleksijom.

Naočale i samo naočale!

23

Osim vrhunskih kvalitativnih svojstava, Furia naočale su dizajnirane u suradnji s vrhunskim talijanskim studijom za dizajn i proizvodnju naočala, što posebno dolazi do izražaja kod pojedinih modela. Širok spektar modela dioptrijskih okvira i stakala vrhunske kvalitete francuskih i slo-venskih proizvođača osigurat će vam blistav vid. Pripremite se za novu sezonu i odaberite neke od najnovijih modela sunčanih naočala poznatih svjetskih brendova ili odaberite hr-vatske naočale Furia.Optike Visum u samome centru Rijeke, pre-ko puta Pravoslavne crkve i u VTC-u Viško-vo, pružaju vrlo pristupačne cijene tako da ćete sigurno izabrati neki model za sebe i prošetati ponosno gradom. Za sve kupce Optika Visum nudi i besplatne preglede vida, a u tijeku je i akcija u kojoj uz kupovinu diop-trijskih naočala na poklon dobivate još jedne naočale za čitanje i to potpuno besplatno. U Visumu ćete također pronaći i velik izbor kontaktnih leća, kao i leća u boji za nagla-šavanje ili izmjenu boje očiju, te tekućina za leće vrhunske kvalitete. Stručni optičari već 14 godina brinu o vašem vidu i kvaliteti vaših naočala, pa nema razlo-ga da i vi ne svratite u Visum i izaberete ne-što što je u trendu.

• Nina Goleš

10% DODATNOG POPUSTA na sve postojeće popuste za kupovinu - OPTIKA VISUM

*popust se odnosi na gotovinsko plaćanje i nema roka trajanja

IZR

EŽ

ITE

KU

PON

I O

STVA

RIT

E P

OPU

ST

CENTARI. Henckea 1 • RijekaInformacije i narudžbe051/336 006

Radno vrijeme:pon-pet 08-20 sub 09-13

VTC - VIŠKOVOVozišće 5 • RijekaInformacije i narudžbe051/545 800

Radno vrijeme:pon-pet 12-20

PRVE POTPUNO HRVATSKE SUNČANE NAOČALE !!!

BESPLATNA LIJEČNIČKA KONTROLA VIDA !!! *za naše kupce

RiderDona

KUPUJMO HRVATSKO

24

Rotarijanski bal dao je forcu "Forci"

Donacija u iznosu od 70 tisuća kuna, koju čine sredstva prikupljena na ovogodišnjem Humanitarnom karnevalskom rotarijanskom balu i sredstva Grada Rijeke uručena su Pli-vačkom klubu Forca.

Humanitarni karnevalski rotarijanski bal održan je 9. veljače 2013. godine u palači Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja u Rijeci, u sklopu 30. Međunarod-nog riječkog karnevala, u organizaciji Grada Rijeke, Rotary Cluba Rijeka – Sveti Vid, Tu-rističke zajednice grada Rijeke i Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja te uz partnerstvo naftne kompanije INA-e.

Sredstva prikupljena na Balu kupnjom ulaznice sudionika u vrijednosti od 400 kuna, koja je vrijedila za dvije osobe, namijenjena su humanitarnoj akciji „Dajmo snagu Forci“. Plivački klub Forca iz Rijeke okuplja djecu s

poteškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom te im uz pomoć specijalne opreme i posebno educiranih voditelja, trenera i volontera po-maže u bavljenju sportom – plivanjem, čime doprinose poboljšanju kvalitete života i boljem integriranju u društvenu zajednicu. Sredstva prikupljena ovom akcijom bit će utrošena za nabavu potrebne opreme i edukaciju osoblja. Uz sredstva prikupljena na Humanitarnom karnevalskom balu u visini od 56.760,50 kuna, Grad Rijeka osigurao je dodatna nov-čana sredstva u iznosu od 13.239,50 kuna, pa ukupan iznos donacije iznosi 70.000 kuna.

Simboličan ček u vrijednosti od 70 tisuća kuna predsjedniku Plivačkog kluba Forca Hr-voju Vlahoviću i dopredsjednici Kluba Jasni Lulić Drenjak uručili su gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, predsjednik Rotary Cluba Rijeka – Sv. Vid Kristijan Zulle i  direktor INA

Rafinerije nafte Rijeka Igor Šepić. Nakon pri-mopredaje simboličnog čeka, uzvanici su obiš-li kompleks Bazena Kantrida te prisustvovali dijelu treninga PK Forca.

event

Izvor: Grad Rijeka / Foto: Grad Rijeka

25

Učeničko natjecanje barmena Bols Junior Barmen Cup 2013.

održava se po treći put u Rijeci, na Korzu ispred caffe bara Mali

Cafè, i to 16. svibnja 2013. Službeno otvorenje natjecanja bit

će u 18:00 sati, dok će posjetitelji i prolaznici moći sudjelovati

u bogatom cjelodnevnom programu već od 11:00 sati te tako

zajedno s članovima Udruge konobara i barmena Hrvatske

proslaviti 10. rođendan barmen.hr-a.

U bogatom cjelodnevnom programu na Korzu očekuju vas

edukativno-informativna predavanja i radionice, predstavljanje

flairtendinga, demonstracija kuhanja kave, promocija sponzor-

skih proizvoda, amaterska koktel-radionica, nastup plesnog

centra Salsero, Zumba Opatije, bogat zabavni program uz

DJ-a Alexa Sabattinija te ono najbitnije, 30-ak natjecatelja do-

sadašnjih polaznika škole barmena koji će u pet minuta poku-

šati zadiviti publiku, suce, posjetitelje, vlasnike lokala i izboriti

pobjedu.

Jedan od osnovnih ciljeva natjecanja jest poticanje natjecatelj-

skog duha u barmenskoj struci te stvaranje većeg kruga kon-

kurencije. Udruga želi ukazati na promjene i nove trendove u

svijetu turizma i ugostiteljstva te pružiti novu dimenziju razvoja

i promocije turizma Grada Rijeke i Republike Hrvatske.

Prve natjecatelje moći ćete bodriti već od 18:30 sati. Svaki na-

tjecatelj do natjecateljske stanice dolazi uz pratnju hostese te

prethodnu najavu MC-a, a na njemu je da se kroz pet minuta

showa pokaže i dokaže. Nakon službenog dijela, a po završet-

ku natjecanja, slijedi after-party za sve sudionike natjecanja,

uzvanike i goste.

Ovim vas putem pozivamo da nam se u što većem broju pri-

družite na Bols Junior Barmen Cupu 2013. uz obilježavanje 10.

godišnjice rada i djelovanja Udruge konobara i barmena Hrvat-

ske. Podržite spretne barmene i dobro se zabavite!

BOLSJunior Barmen Cup 2013.

uz 10. rođendan barmen.hr-a

www.barmen.hr

event

26

Kako u vremenu krize i promjena zadržati stalan optimizam?

Odgovor na ovo pitanje nije nimalo jednostavan i ovisi o osobnom razvoju svakoga pojedinca. Većina ljudi u zadnje se vrijeme osjeća pomalo neorganizirano i zbu-njeno novom situacijom na tržištu. Prevelika ili premala količina posla dovode do problema koji se održavaju na sve zaposlenike u tvrtki. Najveći uzroci stresa i pesimizma na poslu često su i same aktivnosti koje se mijenjaju puno dramatičnije nego naša stručnost i sposobnost da ih odra-dimo. Prema Pealeovu istraživanju, osobe koje pozitivno razmišljaju posjeduju sljedećih deset karakteristika koje bi trebalo usvojiti:

1. Optimizam: i kada je teško i kada su suočeni s ozbiljnim krizama, pozitivne osobe vide pozitivan ishod situacije ili problema. 2. Gorljivost: pozitivne su osobe visoko motivirane, zainte-resirane za posao, pune pozitivne energije i strasti. 3. Vjera: osobe koje pozitivno razmišljaju imaju puno po-vjerenja u sebe i vlastite sposobnosti, vjeruju drugima i/ili višoj duhovnoj moći koja im osigurava potporu i usmjerava ih prema potrebama. 4. Karakternost: osobe rade pošteno, na temelju otvore-nosti i pravednosti te organiziraju život prema vlastitim mjerilima. 5. Odvažnost: osobe koje pozitivno razmišljaju preuzet će rizik i nadvladati svaki strah čak i kada drugi to izbjegavaju i kada je ishod neizvjestan. 6. Samopouzdanje: pozitivno razmišljanje ide rame uz rame s vjerom u vlastite sposobnosti, mogućnosti i poten-cijal. 7. Odlučnost: osobe koje pozitivno razmišljaju uporno i neumorno pokušavaju ostvariti svoj cilj ili plan. 8. Strpljivost: pozitivne osobe bez problema će čekati priliku i biti pripremljene za ostvarivanje rezultata. 9. Staloženost: osobe koje pozitivno razmišljaju bez problema će zadržati mir u svakoj situaciji te će odvojiti vrijeme za razmišljanje o kompleksnijim problemima ili iza-zovima kako bih ih dovoljno analizirali i reagirali optimalno. 10. Koncentriranost: pozitivne osobe stalno su koncen-trirane i usmjerene na postavljanje ciljeva i prioriteta u privatnom i poslovnom životu.

Kako biste analizirali navedene karakteristike, važno je da iskreno odgovorite gdje se u odnosu na njih nalazite. Pre-ma Wentrelli, previše ili premalo navedenih karakteristika značilo bi sljedeće:

• previše optimizma vodi prema idealizmu i odvojenosti od stvarnosti, a premalo prema negativnosti i pesimizmu • previše gorljivosti vodi prema neiskrenosti i licemjerju, a premalo prema tuposti, dosadi i nezainteresiranosti

Kako zračiti poslovnim optimizmom

biz

27

• previše vjere dovest će do fanatičnosti, a premalo do neodlučnosti • previše karakternosti dovodi do osuđivanja, dok je suprotno neetičnost i nepoštenost • previše odvažnosti dovodi do nepromišljenosti, a pre-malo do kukavičluka • previše samopouzdanja vodi aroganciji, a premalo dovodi do slabosti i nesigurnosti • ako je osoba previše odlučna, može biti tvrdoglava, dok premalo odlučnosti dovodi do prelakog odustajanja od ciljeva • previše strpljivosti dovodi do neodlučnosti ili povodlji-vosti, dok premalo vodi u nepromišljenost • previše staloženosti dovodi do nemotiviranosti i lijeno-sti, dok premalo može dovesti do nemira • previše koncentriranosti dovodi do kratkovidnosti i nefleksibilnosti, dok premalo vodi u raspršenost i neor-ganiziranost.

Ono što možemo je testirati svoje ponašanje i razmi-šljanje, svjesno odlučiti promijeniti loše navike i stavove te usvojiti ponašanje koje će se pozitivno odraziti na naš život. To potvrđuje i izjava Erica Hoffera. On kaže: „Nikada ne možemo uistinu biti pripremljeni za nešto što je sasvim novo. Moramo se prilagoditi, a svaka radikal-na prilagodba donosi krizu samopoštovanja: podvrgnuti smo testu, trebamo se dokazati. To zahtijeva određeno samopouzdanje za suočavanje s drastičnom promjenom bez unutarnjeg nemira“.

mr.sc. Elvira Milvić Budeš

elvira@filaks.hr Tel. 01/2430 137 www.filaks.hr

28

Cijeli je Singapur uređen, s mnoštvom pre-krasnog cvijeća i zelenila, od palmi do svih vr-sta orhideja koje se mogu kupiti jeftinije nego karanfili.

U Singapur sam sletjela kasno navečer i iako s aerodroma vozi vlak direktno u centar za samo 30 min, dok sam stigla u hostel bilo je već gluho doba noći. Simpatičan recepcioner ostao je budan samo zbog mene. Ujutro sam već imala dogovor s prijateljima svojih rodite-lja koji žive u Singapuru i došli su po mene u hostel. Bila je nedjelja i otišli smo u ZOO koji je ogroman, odlično uređen i stvarno se ima što vidjeti. Do kasnog popodneva šetali

smo i divili se raznolikim i egzotičnim životi-njama, od ružičastih plamenaca, žirafa, lavova, majmuna, zmija, nilskih konja, slonova, pa do predivnih bijelih tigrova, koji su mi se najviše i svidjeli. ZOO nudi i noćni safari na kojem ni-sam bila, a uključuje šetnju i vožnju po mraku s promatranjem noćnih životinja pod noćnim osvjetljenjem koje simulira mjesečinu, a prika-zuje se i show sa životinjama.

Nakon ZOO-a išli smo u centar na večeru. Jedva sam dočekala azijsku hranu, a Singapur je za to pravi raj. Svidio mi se grad jako, sve je uredno, organizirano i s mnoštvom prekra-snog cvijeća i zelenila, od palmi do svih vrsta

orhideja. Oduševilo me što su buketi orhideja u supermarketima jeftiniji od karanfila. Inače, Singapur je odličan za shopping i skoro je ne-moguće izbjeći da potrošite više novaca nego što planirate – kamo god se uputili, nužno je proći kroz shopping-centar. Ali čak je i samo šetnja njima pravi užitak jer osim dućana nude i druge sadržaje.

Najgora stvar u vezi sa Singapurom je vlaž-na i topla klima koja umara, ali nasreću, svako toliko je na dohvatu neki klimatizirani prostor za osvježenje.

Na povratku u hostel, izlazak iz podzemne vodio je opet kroz shopping-centar i tu sam otkrila neke fine kremaste kolačiće, nešto kao naše Princeze, pa sam znala često navratiti. Po dućanima me najviše iznenadio velik broj kre-ma i preparata za izbjeljivanje kože. Najprije me to čudilo jer nisam znala da im je toliko stalo do bijele puti koja je tamo statusni sim-bol. Većina žena gradom hoda s kišobranima kako bi očuvale svoju svijetlu put od jakog sunca.

Po podzemnoj i na ulazu u robne kuće i centre česti su znakovi upozorenja ili zabrane konzumacije pića i jela. Posebno je na meti

na putovanju

lavlji grad

Pho

to: N

OLA

Veličanstveni bijeli tigrovi traže osvježenje u vodi

Stara indijanska poslovica i pravi divovski cvijet u ZOO-u u Singapuru

Singapur

29

popularno voće durian zbog svojeg vrlo neu-godnog mirisa.

Moj je hostel bio u četvrti Bugis, u kojoj je poznata Bugis tržnica i mnoštvo restorana koje posjećuje lokalno stanovništvo bez previše turi-sta. U Singapuru se može naći raznolik smje-štaj, a od hotela je posebno poznat kolonijalni Raffles Hotel te zadivljujući novi Marina Bay Sands. Na Bugis tržnici za jedan singapurski dolar (oko 4 kune) mogu se kupiti sokovi od raznovrsnog tropskog voća, a znala sam jesti i u obližnjem Albert centru u kojem ulični proda-vači nude odličnu hranu. Četvrt Bugis danas je moderan sklop trgovačkih centara. Dok je Sin-gapur bio britanska kolonija, pogotovo 1820-ih, ovo je bilo područje gdje su trgovali kineski doseljenici, a od 1950. do kasnih 1970-tih, kvart je bio poznat po transvestitima.

Tržnica Bugis odlična je za jeftine suvenire, majice i sitnice, kao i Chinatown u kojem se po-sebno isplati kupiti kineske privjeske, odnosno figurice od žada, potom nakit od žada te razne ukrase. Njima vrvi i Lucky Plaza u Orchard

ulici u kojoj je i najpoznatija i najveća singapur-ska robna kuća Takashimaya. Ako volite kuhati azijska jela, ovdje je veliki izbor orijentalnih po-suda i pribora za jelo. Takashimaya je ogromna i pravi je raj za ljubitelje shoppinga, a u prizemlju ima odličan food court u kojem se azijska jela nude po vrlo povoljnim cijenama. Sve što vam srce poželi, jedno do drugog – tajlandska, vijet-namska, korejska, japanska, kineska kuhinja. Milina za ljubitelje azijske hrane.

Nije mi bio problem hodati uokolo cijeli dan jer me na svakom uglu čekalo nešto novo i zanimljivo. Singapur mi se jako svidio, a budući da sam planirala skočiti i u Maleziju da položim tečaj ronjenja, već sam razmišljala kako bih mo-gla produžiti boravak u gradu koji me očarao svojom isprepletenošću azijskih nacija i njiho-vih kulturoloških utjecaja i običaja.

• Nola

Bugis tržnica i jeftini sokovi od svježeg tropskog voća

Ulica Orchard raj je za kupovinu – od uobičajenih high street dućana do onih dizajnerskih

30

JupiterMedicinsko estetski centar

Rijeka, Trg Republike 2/4dr. Avelina Kašelić-Kraljević

Tel. +385 91 2444 607www.jupiter-estetika.com.hr

Jupiter Centar facebook

beauty

Face up i Oxy Pro Age uz injekcijsko punjenje bora spadaju u planetarno najizvođenije tretmane lica.Osim što se izvode kao zasebni tretmani lica vrlo do-bro se kombinraju i dopunjuju.Face up, mikrodermoabrazija s mikromasažom, će fan-tastično očistiti kožu uklanjajući površni sloj kože i na taj način poticati stvaranje novog kolagena. Svojim mi-kropulsevima masirat će lice i povećati tonus mišića.Oxi Pro Age, tretmani dermoinfuzije kisika u najdublje dijelove kože, učinit će je svježom i prozračnom.Tretmanima kisikom bitno će se popraviti akne u ak-tivnoj, upalnoj fazi, spriječavajući daljnji rast bakterija, te se preporuča i adolescentima koji često pate zbog ovog problema.

U Jupiter centru tretmane kisikom najčešće koristimo u kombinaciji s posebnom nanotehnološkom kozme-tikom posebno dizajniranom upravo da bi zajedno s kisikom doprla do stanica i djelovala na različite pro-bleme. U skladu s time koristimo prikladne serume i maske za opuštenu kožu (antiage tretmani), osjetljivu kožu, kožu sklonu crvenilu, kuperozi, proširenim kapila-rama, proširenim porama, aknama, pigmentacijama...

MED CONTOUR za klijente predstavlja:

NARUČITE SVOJ TRETMAN ODMAH NA BROJ 091 2444 607 !!!ISKORISTITE POPUSTE NA PAKETE OD 5 TRETMANA !!!

REVOLUCIJA U TOPLJENJU MASNIH NA-SLAGA I CELULITA - MED CONTOURSigurno ste poželjeli riješiti se celulita i masnih naslaga, možda mnogo toga isprobali, ali bezuspješno...MED CONTOUR je novi patentirani ultrazvučni uređaj s vakumom i limfnom drenažom koji već dvije godine za redom dobiva nagradu za najbolji neinvazivni tre-tman oblikovanja tijela na kongresu estetske medicine u Las Vegasu. Smatra se prvom pravom alternativom liposukciji.Med Contour tretmanom izgubit ćete nekoliko centi-metara već kod prvog tretiranja određenog područja. Nakon 5 tretmana možete izgubiti cijeli konfekcijski broj. I vaša koža bit će zategnuta, a mišići će djelovati čvršći-ma. Rezultati će biti trajni.

Tretman je ugodan, bezbolan i izvediv za vrijeme pau-ze za ručak. Vrijeme oporavka je nepotrebno, a rezultat gotovo kao da ste bili na operativnoj liposukciji.U Medicinsko estetskom centru Jupiter potrudili smo se ponuditi Vam mogućnost da Med cContourom uljepšate svoj trbuh, stražnjicu, bokove, noge, nadlak-tice, leđa i riješite se celulita i masnih naslaga gdje god Vas smetaju.

Ivona iz grupe ENI uklonila je svoje male nesavršenosti Med Contour tretmanima u Studiu Jupiter

2011. i 2012. NAGRADE ZA NAJBOLJI NEINVAZIVNI TRETMAN OBLIKOVANJA TIJELA! AESTETIC AWARDS NA KONGRESU ESTETSKE

MEDICINE U LAS VEGASU

31

Zagrebačkivremeplovi takodalje...

photo: PIXSELL

metropolitana

32

Stari, krenuo bih u svoj biznis. Nešto s hranom. Dostava, ali drugačija. Ja idem na plac, biram namirnice, kuham, miješam, pakiram i dostavljam. Pri-ča prolazi, vidjet ćeš. Tako je početkom godine tekao razgovor s frendom, već izmučenim od hodanja po Zavodu za zapošljavanje i povremenim poslićima koji nisu bili dovoljni ni za mjesečnu podstanarsku ratu. On i djevojka, oboje s fakultet-skom diplomom i bez stalnog posla, krenuli su naručivati hranu iz dostave, da vide, za početak, tko im je buduća konkurencija. Evo nekoliko dijaloga iz toga eksperimenta. - Zašto imam osjećaj da sam se najeo kamenja? Ima li i tebi ova piletina okus po prženim lignjama? Mijenjaju li ovi ulje za prženje, ikada? Nakon otrovnih recenzija zagrebačkih dostavljača hrane, krenuo je poslovni plan, nabacivanje ideja. Grad je velik, mnogo je vegetarijanaca. Ili barem onih koji u toplijim mjesecima jedu zdravo i nemasno. Idemo prema njima!I tako se zakotrljao mali obiteljski biznis iz vlastite kuhinje. Na ruku im je išlo i to što reklamiranje nikad nije bilo lakše: otvorili su Facebook profil i dodali na njega stotine svojih prijatelja, a s prvim dostavama slasne zelenjave, krenula je i usmena predaja. Dok ovo pišem, frend na svojem motorinu do-stavlja vruće porcije lazanja s gljivama, tikvicama i špinatom, povrće na woku ili neko treće vegetarijansko čudo. I eto, izgleda da se ipak može, bez mnogo novca, ali uz dobru ideju i naramak entuzijazma. Treba nam lijepih priča s happy endom i ljudi koji nisu klonuli pod teretom krize. Sjećate li se, na kraju krajeva, vremena kad se nije govorilo o nekoj vrsti krize? 

ZAGREBAČKI VREMEPLOVPomalo se zahuktava i turistička sezona u metropoli. Zagreb godinama nije samo tranzitni grad na putu za more, strani turisti ostaju po nekoliko dana, hosteli su popunjeni već sredinom travnja, pa ne spava ni ekipa iz Turističke zajednice. Od sredine travnja do rane jeseni, na ulicama se odvija „Zagrebač-ki vremeplov“, niz manifestacija u kojima gosti upoznaju sve što je zagrebač-ko i što ne mogu vidjeti kod kuće. Tako se strance organizirano odvodi na obilazak tržnice Dolac, gdje fotografiraju vesele kumice s vrhnjem i svježim sirom, u podne se izmjenjuje počasna straža Kravat pukovnije na Markovom trgu, ulicama i trgovima Gornjeg grada šetaju kostimirani likovi iz zagre-

bačke povijesti, gosti besplatno degustiraju tradicionalne slastice i domaće voće... Preko Kaptola, Tkalčićeve i Jelačić placa nastupaju folkloraši, u pavi-ljonu na Zrinjevcu subotom idu promenadni koncerti, a nedjeljom na vidi-kovcu maksimirskog parka svira ansambl salonske glazbe Strauss. Posebno je zanimljiva fascinacija stranaca Dolcem. Buka prodavača u tom trbuhu grada, svježe povrće ubrano večer prije, mora da su mamac za goste koji znaju samo za kupovinu u velikim i sterilnim trgovačkim lancima. U globaliziranom svijetu, gdje na polici svaka jabuka nalikuje jedna drugoj kao jaje jajetu, sve je više na cijeni ona grbava, možda i od crva napadnuta, prodana iz ruke poljoprivrednika. Ne treba zato čuditi da sve brojniji japanski turisti, poznati po škljocanju fotoaparata, ispucaju stotinjak fotki na jednom obilasku Dolca: čude se oni kumicama, a i kumice njihovom fascinacijom jednom običnom tržnicom. Živio nam zato Dolac i nakon ulaska u Europsku Uniju!

KONCERTNA GROZNICAS proljećem je krenula i sezona velikih koncerata na otvorenom. Ako vas put nanese u Zagreb 8. lipnja, nemojte propustiti veliki koncert Bajage na Šalati. Zadnji romantičar jugoslavenskog pop-rocka promovira posljednji album „Daljina, dim i prašina“, a sudeći po pretprodaji ulaznica, nije izgubio ni grama karizme koja traje više od 30 godina. „Nikad dosad nismo svirali na Šalati. Drago mi je da je konačno kucnuo čas za to, pogotovo što je prostor na otvorenom, odličan za rokenrol. Pomalo podsjeća na naš Tašmajdan. Na Šalati ću biti u top-formi i bit će iznenađenja“, najavljuje beogradski kan-tautor.

metropolitana

Prijestolnica kravate !

33

MOJ IZBORA do Bajaginog koncerta, u metropoli ćemo se najviše nagledati – obećanja. 19. svibnja očekuje nas prvi krug lokalnih izbora, a najveće izglede za pobje-du opet ima Milan Bandić. Jednima uvijek sumnjiv, drugima 24 sata izgara za grad, Bandić i dalje gura po svom, dok se afere od njega odbijaju kao da je napravljen od teflona. U isto vrijeme, građane izbori zanimaju sve manje. Ionako se ništa ne mijenja, reći će vam tri od četiri susjeda ako provedete br-zinsku anketu. Mi u Tekliću smo teška pozitiva i vjerujemo da se ipak uvijek nešto mijenja. Vjerovao je to i par s početka naše priče, jer da nisu, i danas bi „visili“ na burzi umjesto da dostavljaju najbolje vegetarijanske obroke u gradu. I konačno imaju za stanarinu. Zato treba na izbore, bilo u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Fužinama ili Babinoj Gredi.

TATTOO L❤VEI za kraj, bježimo od politike u ljepše stvari. Zagreb će od 17. svibnja tri dana biti grad kojega ne smije zaobići nijedan istinski ljubitelj tetoviranja. U Stu-dentskom centru održava se 1. hrvatska tattoo konvencija, sajam tetoviranja i prateće industrije, koji će okupiti najveće domaće majstore ocrtavanja tijela.

Očekuje se šaroliko društvo sakupljača tetovaža, ali i onih „sramežljivijih“ s jednom ili dvije tetovažice i pokojim piercingom. Najavljeno je i fotografira-nje za kalendar istetoviranih djevojaka koji će se objaviti nakon konvencije. Tribal, Celtic & Viking, Fantasy, Traditional, New School, Biomehanika, Realistic, Cover up – samo su neki od stilova koje će predstaviti najjači hrvat-ski tattoo igrači, a bit će i praktičnih savjeta o izboru tetovaže, specijaliziranih časopisa o tetoviranju, motociklista i svega što već ide uz svijet tetoviranja. Tko voli tattoo, a ne dođe nam barem jedno popodne, pišemo mu neoprav-dano!

• Toni Matejaš

34

Kaže stara poslovica, bit će latinska (ti su poslovice valjali k'o dobro jutro), da u vinu ima istine. Pa ako u vinu ima istine onda će ovo biti najistinitija Mala čuda do sada. Zašto? Jer ćemo o vinu uzduž i poprijeko! Detalje pročitajte u nastavku.

Zipz Wine Glass

Nije istina bog čudo tehnike , ali tko se ovoga sjetio kapu mu skidamo. Već su se svi sjetili pivo staviti u kantice, razne six packove, portabl doze dragog pića. A što je s vinoljupcima? E pa, vinoljupci mogu odahnuti, naručiti sebi Zipz vino i krenu-ti kamo god požele, a da i dalje najdraže vino mogu pijuckati sa stilom. Zipz „čaša“ je uredno rješenje izrađeno od 100% reciklirajućeg materijala, prekrivena posebnom patentiranom folijom koju jednostavno „ogulite“ prije upotrebe. Nakon što se skine folija potrebno je samo skinuti i poklopac koji se praktično montira na podnožje čaše.

Osim očite praktičnosti, ako naručite ovu čašu, s njom naravno dobijete i vino, dakle dobijete čašu ne samo „do pola“, nego skroz punu. Birati možete između nekoliko iznimno kvalitetnih kalifornijskih vina poput Chardonnaya, Merlota, Cabernet Sau-vignona ili Pinota Grigia. Naravno, čašu možete koristiti ponov-no i ponovno, napuniti je vinom po odabiru, možete naručiti više tih simpa stvarčica pa složiti kolekciju... ma svašta!

Fancy vino za po putuOvo je definitivno jedna za dame. Opet, nema svemirske teh-nologije, viđeno je već, korišteno je već, ali nikada na ovaj na-čin. Ako iz nekog razloga (ne ulazeći u detalje zašto baš toliko konzumirate vino da ga morate nositi sa sobom) baš trebate ponijeti sa sobom na piknik, recimo, litru vina. Jasno vam je da

je šlepanje boce uokolo u najmanju ruku nespretno, a o otvaranju nećemo ni poči-njati. Vjerojatno ste već prije kupili one kutije s malim špi-nama u kojima je pakirano vino – praktično, ali teško je naići na kvalitetno vino pa-kirano na taj način.

Ako imate ovih problema, mi imamo rješenje, točnije ne mi nego Firebox. Predstavili su Wine Handbag, oliti vinsku torbicu za dame i one koji se tako osje-ćaju. Ova torbica dizajnerskog izgleda drži čak litru i pol vina i sa strane ima malu špinu. Izrađena je od otpornog kartona. Vino unutra je prvoklasno, a mo-žete birati između više vrsta. Cijena je torbice oko 13 dolara, s vinom, naravno!

Jedan za konobareIz kategorije „zašto se ja toga već nisam sjetio“ dolazi nam i treće malo vinsko čudo. Dva su bila za vinoljupce, a ovaj je za konobare, koji čudotvorno znaju balansirati nekoliko čaša vina na svojim poslužavnicima. Ovaj poslužavnik, koji pomalo nali-kuje na slikarsku paletu, inače nespretne vinske čaše smješta u sigurne utore olakšavajući tako posao konobara i osiguravajući da će vino stići do konzumenata sa svim kapljicama u čaši. Inspiracija za ovu kreaci-ju navodno je došla od listo-va biljke po imenu filoden-dron (sigurno je imate u kući). Toliko je nevje-rojatno praktič-no da vas neće čuditi informacija da je izmišljeno u Japanu, točnije u malom restoranu u prefekturi Oita. Ako ste vlasnik kafića ili restorana, olakšajte svojim konobarima život!

• Ivana Babić

mala čuda tehnike

In vino veritas...

35

Ako vam se naslov rubrike ovog puta čini bedastim, besmislenim ili u najmanju ruku nelogičnim, samo pročitajte sljedeće retke i sve će vam biti jasno. Sportska odjeća, obuća i oprema stvari su koje vam definitivno trebaju ako se želite ozbiljno baviti nekim sportom. Njihova kvaliteta mora biti na visokoj razini, ali pretjerivanje je valjda u ljudskoj prirodi.

Nike Air Force 1 So Cal tenisice

Ako trčite, vozite bi-cikl, igrate košarku, tenis, odlazite u te-retanu, bilo što od tih i sličnih aktivnosti, sigurno morate kupi-ti tenisice. Ima toga svih vrsta, sa zračnim

jastucima, kožne, platnene, visoke, niske, crvene, plave, i naravno jeftinije i skuplje. Kod obuće dosta ljudi ipak želi potrošiti nešto više – zbog kvalitete se ipak isplati. Ali jeste li spremni za tenisice izdvo-jiti 50.000 dolara? Ako jeste, možete komotno. I to kupovinom Nike Air Force 1 So Cal verzije. Ova varijanta popularne Nike Air Force 1 (koja je izdana još u 80-ima) je, budimo realni, samo tenisica, bijela, s malo plave boje na đonu. No ono što diže cijenu je 13 karata indij-skih champagne dijamanata kojima je ukrašen Nike logo. Sam logo izliven je od pozlaćenog metala, a dijamanti su na njega učvršćeni finom zlatnom mrežicom.

Ove su bling-bling tenisice izrađene u suradnji s P&C Diamonds (zlatarna) i Laced Up Atlantom (trgovina tenisicama), a predstavlje-ne još 2007. godine na posebnom eventu.

BiciklAko zanemarimo sve one bi-ciklete koje su zbog raznih poznatih osoba dosegle vi-soke cifre na dražbama – kao npr. dizajnerski bicikl Damiena Hirsta pod imenom „Butterfly Trek Madone“, kojeg je Lance Armstrong vozio na Tour de Franceu 2009. i koji je prodan za 500.000 dolara – na tržištu

postoje bicikli od čije cijene će vam stati srce, a nije ih vozio Lance Armstrong.

Jedan od njih odabrali smo čisto zbog tehničke izvedbe, iako bicikl stvarno izgleda mrak. Radi se o BMC All Black Hublot Team Mac-hine biciklu, proizvodu suradnje BMC-a (proizvođač bicikala) i Hu-blot-a (švicarski proizvođač luksuznih satova). Kuglični ležajevi u pedalama ovog high-tech dvokotača napravljeni su od keramičke legure kojom se trenje reducira na minimum, a okvir je napravljen od karbonskih vlakana radi čvrstoće i što manje težine. Bicikl je proizveden u limitiranoj seriji i stoji 19.500 dolara.

Drugi od mnogih za koje ovdje nema mjesta je i jedan za dame, i to obo-žavateljice visoke mode u proizvodima svih vrsta. Ovaj bicikl, imenom Mon-tante Luxury Gold Collec-tion, obložen je 24-karat-nom zlatnom oplatom, ručke i sjedalo obučeni su u zmijsku kožu (od pitona navodno) i naravno u cijelu je priču ukomponirano i 11 tisuća Swarovski kamenčića. Ako prifali para za svakodnevni život, jednostavno ostružete malo zlatne oplate i prodate!

Utezi Za one sklonije vježba-nju u zatvorenim pro-storima jedan od prvih izbora sigurno će biti mali kućni utezi. Da, i utega ima skupih, i to preskupih. Kao najbli-staviji primjer izdvajamo Body Vib vibrirajuće utege koji su zbog vi-bracija navodno 50% učinkovitiji od standardnih. Vibracije su korisne za područje ruku, ramena, vrata i leđa, a učinak je brži i dugotrajniji nego kod običnih utega. Za cijenu od oko 6000 kn za par ovih utegića i bolje da funk-cioniraju. A i budući da nakon što ih kupite nećete jesti barem dva mjeseca, možda i smršavite.

• Emira Brkić

Rekreacijom do bankrotakako potrošiti bogatstvo

36

Prvi jutarnji ritual:Ja nemam takve rituale. Sve ovisi o obavezama koje imam toga dana. Jutarnji ritual je luksuz koji si mnogi mogu priuštiti, ali ja nažalost ne mogu. Ali ako bih izdvojio ono prvo što napravim ujutro, to bi otprilike uvijek bilo to da pomazim svojeg psa, boxera Manga.

Tajna dobrog izgleda i energije:Ne znam jesam li kompetentan govoriti

o dobrom izgledu, ali sam uvijek nasto-

jao odjenuti se prikladno situaciji koja

mi slijedi i prikladno danu koji me čeka.

Uvijek sam na to pazio. Što se ener-

gije tiče, tu se mogu složiti s time da

stvarno imam puno energije za svoje

godine, a to mogu zahvaliti predivnom

poslu kojim se bavim i otkrivanju vječ-

ne tajne, a to je glazba.

Male tajne svojeg životnog stila otkrio nam je

Massimopjevač

boudoir

Kozmetički proizvod koji nikada ne bih upotrijebio:Boja za kosu i trakice za depilaciju (smijeh).

Ne mogu bez...Svoje obitelji.

Mala povremena zadovoljstva: Obožavam Ožujsko pivo!

36

Photo: PIXSELL

Photo: PRESS

37

Što uvijek nosim u torbi:Sa svakom mojom putnom torbom mogao bi započeti novi život. U torbi nosim sve.

Najnovije otkriće: Ford Kuga. Upravo

sam dobio novi automobil i svako malo me iznenadi oprema koja se u njemu nalazi.

Preporuka za obaveznu lektiru:Tajanstveni stranac – Mark Twain.

Preporuka za dobru glazbu: Prince – bilo koji album!.

Najdraže mjesto na svijetu: Zadar, ako je baš nužno da se ograničim na jedno mjesto.

Najdraži mirisi: Ungaro i Boss.

Idealna ljepota: Bez puno šminke i plastičnih operacija!

Moj moto: Težiti izvrsnosti i biti pošten!

in outglasati za najbolje (najmanje loše) od ponuđenog

večernji izlasci na parkirališta

Bostonski maraton

Rijeka kao europska prijestolnica kulture

otvaranje prenoćišta za beskućnike

strategija o zdravstvenom turizmu u Ri & okolo

Piko i Chill Yoghurt na Korzu

jagode & trešnje

brendovi & logotipi

traperice

bb kreme

vrtovi & balkoni

začinske biljke, pomidori i limuni

starine

eklekticizam & minimalizam

neophodno

Fake or Fortune

SpaRitual lakovi za nokte

iPoremećaj

proljetno sunčanje & šetnje po kiši

(uzalud) čekati „savršenu“ novu političku opciju

neizlazak na birališta

bombaši, terorizam, strah

Mediteranske igre

zatvaranje tvrtki, dućana, restorana

stihijski „razvoj“ bez plana i vizije

kockarnice na Žabici

šparoge & artičoke

diskretno & znalački odabrano

tajice

tekući puderi

sobe & uredi

bugenvilije, geranije i palme

gomilanje novoga

kič & neukus

suvišno

Before and After

toluen, formaldehid, parabeni

život pred ekranom

njurganje, katastrofiziranje, bezvoljnost

38

granica nema

Razvoj industrijske proizvodnje omogućio je da je dobar di-zajn dostupan gotovo svima, barem što se zapadnog svijeta tiče, a i mnogi će konstatirati da već ionako sve postoji. U takvom okruženju, nastala su neka nova strujanja koja pomi-ču granice dizajna i pokušavaju ga smjestiti u postindustrijski svijet. Droog je najbolji primjer takvog pristupa, a u zadnja dva desetljeća uspjeli su postaviti pitanja o dizajnu koja se nitko nije usudio, te nas pritom i dobro nasmijati svojim duhovitim i inteligentnim intervencijama.

Priča o Droogu počinje početkom 90-ih godina kada se grupa mladih nizozemskih dizajnera predstavila na saj-mu namještaja u Milanu. U to je vrijeme u svijetu dizajna vladala uglavnom ustajala atmosfera, a kako kaže Renny

Ramakers, jedan od osnivača Droog designa, „Bili smo na pravom mjestu u pravo vrijeme, sajam u Milanu bio je do-sadan.”   U takvom „dosadnom“ okruženju pojavio se Dro-og te se istaknuo svojim drugačijim pristupom. Droog nije težio tome da izmišlja nove oblike i predmete – kojih je, po njihovom mišljenju, već ionako bilo previše – nego da svo-jim radovima komentira i kritizira društvo, osobito u pogle-du masovne industrijske proizvodnje nepotrebnih stvari.

Njihova polica sastavljena od starih ladica koje su obavi-jene trakom možda najbolje prezentira njihove stavove. Hrpa različitih ladica pokazuje težnju da kupujemo i proizvodimo previše stvari te ukazuje na važnost reciklaže, a njihova raz-bacanost i povezanost trakom pokazuje da dizajn može biti vrlo prizeman, „sklepan“ od stvari koje možemo naći u garaži.

Danas su u dizajnu teme reciklaže i kritike društva uobiča-jena pojava, možda upravo zbog Drooga koji je 90-ih godi-na popularizirao takve teme. Na nizozemski se dizajn obično gleda kao na „cerebralni“, odnosno konceptualan dizajn, ali Droog je dokazao da takav dizajn ne mora biti dosadan te da ga može svatko razumjeti.

feljton dizajn

Dizajn je nastao kao disciplina koja bi prije svega trebala rješavati probleme i olakšati ljudima život, no u vremenu kada je većina naših potreba već zadovoljena mnoštvom materijalnih stvari, postavlja se pitanje ima li danas dizajn uopće smisla.

Dobar dizajn

39

Nizozemska riječ -droog- upravo to pokazuje; koristi se kao oznaka ironičnog humora, koji nije jasan na prvi po-gled.

Droog je proslavio nekoliko dizajnera koji danas uži-vaju svjetski glas; među njima su svakako najza-paženiji Hella Jongerius i Marcel Wanders, oboje Nizozemci s tendencijom prema kon-ceptualnom dizajnu, koji je u njihovom slu-čaju unatoč očekivanjima i vrlo komercijalan.

Hella Jongerius istakla se svojom vazom koja je po obliku tradicionalna vaza od terakote, ali njezina verzija je izrađena od mekanog silikona. Zanimljivo je kako Hella Jongerius svoj studio ne naziva „studijom“ nego labo-ratorijem, isto kao i Droog, što dodatno naglašava njihovu te-žnju za eksperimentiranjem i stvaranjem drugačijeg i novog pogleda na predmete kojima smo svakodnevno okruženi.

Knott chair Marcela Wandersa spaja dvije naizgled nes-pojive stvari, savitljivo uže i čvrstu konstrukciju stolice. Ta ga je stolica proslavila, a danas je proizvodi Capellini. Rani radovi Drooga, kao i navedenih dizajnera, dio su stalnog postava njujorškog MoMa. Oni svakako zaslužuju mjesto u analima dizajna 21. stoljeća, a nadamo se da će nam i dalje priređivati iznenađenja i potaknuti nas na razmišljanje kao ni jedan studio dosad.

• Kristina Lugonja

40

Nakon podulje zime, došlo je proljeće. Naime, ja sam još uvijek u Norveškoj i nama to proljeće neće tako skoro na vrata, mislim čak da neće uopće, pre-daleko je šaraf globusa za proljeće J. Znajte da nije lako slušati priče od doma, „joj prži sunce, već nam se ništa ne da, uskoro more, ljetne haljinice, japanke, sve je propupalo, ne znamo di ćemo sa šparogama...“ E, tu stani, to me zanima i stvarno mi nedostaje.Ove godine su gospođe Šparoge dobile iznimnu popularnost, svi su mediji brujili o njima i baš kao za inat prepune su ih šume i proplanci (znam po pričama k). Nitko ne bi ova dva mjeseca trebao biti gladan kada je samoniklo bilje na vrhun-cu sezone. Uz šparoge valja spomenuti i koprivu, maslačak, matovilac, medvjeđi luk ili srijemuš, vlasac, bljušt… Samoni-klog bilja ima jako mnogo i uglavnom je jestivo, ali kako prepoznati nejestivo bi-lje u šumi ili oko kuće? Naime, ako biljka luči mliječnu tečnost (izuzetak su kopri-ve i maslačak) i nagriza kožu, nije za jelo, kao ni biljke jakog mirisa. Gricnite malo

list ili stabljiku. Ukoliko „skupljaju usta“, nisu za jelo. Možete jesti bilje koje jedu i ptice i životinje, jer ono nije otrovno. Ipak i ovdje treba biti oprezan pa je naj-bolje za ishranu koristiti samo one bilj-ke za koje smo apsolutno sigurni da su jestive. U prirodi ima otrovnih i jestivih biljaka koje su izgledom veoma slične. Jedan od primjera su borovnica i vrani-no oko čiji plodovi (bobice) veoma na-likuju, ali kod borovnice je jestiv dok je kod vraninog oka najveća koncentracija otrova u samoj bobici. Zatim mlado lišće srijemuša ili medvjeđeg luka (Allium ursi-num), koje se u proljeće upotrebljava za salatu ili variva, a smatra se ljekovitim, i to za smanjenje kolesterola, sniženje krvnoga tlaka te smirivanje kašlja. Nje-govo je lišće slično lišću otrovnih bilja-ka mrazovca (Colchicum autumnale) i đurđice (Covallaria majalis). Liječnici upozoravaju da se pazi prilikom branja srijemuša, naročito zbog toga što sve te biljke dijele staništa te mogu rasti jedna pokraj druge. Može ih se razlikovati po mirisu češnjaka koji ima samo srijemuš.

Znači, u šumi opreza nikad dosta, naj-prije dobro otvorite oči da slučajno koji medo nije gladan, a potom dobro raz-mislite što ćete ubrati i nikada u šumu nemojte ići sami.Kada smo „riješili“ problem nejestivog bilja, vratimo se na darove prirode koji nam pomažu u mnogim nevoljama. Svatko je od nas barem jednom uletio u koprive i cvilio kako pecka opečeni dio, pogotovo dok smo još bili mali. Kopriva je vrlo hranjiva, rasprostranjena i ukusna biljka koja ima svjež, pomalo trpak okus. Koriste se samo mladi i svježi listovi (oni koji peku) od kojih se mogu sprema-ti kolači i napitci. Najčešće se sprema na lešo ili kao špinat, a pogodna je i za različite umake, variva i juhe. Svježim nasjeckanim listovima začinjavaju se namazi od sira i maslaca, omleti te pri-mjerice sir s vrhnjem. Listovi se mogu i posušiti te koristiti kao začin za uma-ke i jela od jaja. K tome, mlade i svježe sjemenke dodaju se namazima, a suše-ne i popečene služe kao nadomjestak za kavu. Uz koprivu, kao djecu su nas

bon appetit

Uberitesamoniklo zdravlje

41

isto uveseljavali tučci maslačka, kada je u ekipi bio zadatak puhnuti, a da ti niti jedan ne ostane. Maslačak je također vrlo hranjiv i ima aromatičan, opor, po-malo gorkast i kiselkast okus. U kuhinji se koriste isključivo mladi listovi koji se beru prije cvatnje. Svježi listovi su ukusni na salatu kojoj se mogu dodati i tvrdo kuhana jaja ili krumpir. Listovi se mogu pomiješati i s ostalim zelenim salatama, dodati sendvičima, dok se nasjeckani-ma začinjavaju umaci i salate. Od listova se kuhaju ukusna variva, umaci i juhe, a sprema se i sa špinatom koji se dodaje kad je maslačak napola kuhan. Od cvje-tova se sprema žele i čaj, a sušeni i mlje-veni korijen također služi kao zamjena za kavu.  Sve me nekako ovo samoniklo bilje podsjeća na djetinjstvo, kad smo trčali po Pećinskim proplancima J. Pa da nastavim u tom tonu, jeste li znali da su svi dijelovi „Voli me-ne voli me“ bilj-ke jestivi? Ljupka tratinčica ili krasuljak se, zahvaljujući svojoj jestivosti, ali i svo-jem aromatičnom, pomalo kiselkastom okusu te dekorativnosti svojih cvjetića, može koristiti i u kuhinji. Primjerice, cije-le biljke, listići i cvjetići mogu se sami ili pomiješani s drugim salatama koristiti za ukusne i dekorativne salate, a u kombi-naciji s drugim biljem i za juhe. Listići se mogu nasjeckati u namaze od sira i ma-

slaca, cvjetićima se osim salata garniraju i druga jela, a još aromatičniji pupoljci su zbog svojeg okusa zanimljiva zamjena za kapare. A i k'o danas se sjećam kad bismo kao djeca često bili boležljivi i ka-šljucali pa bi doma došla bočica s onom plastičnom žlicom, a okus ostao neza-boravljen do dana današnjeg. Radilo se o sirupu od trputca. Nisam ga voljela, ali stariji su rekli da se to mora. I eto sad nakon 20 godina vidim koliko je to sve zdravo i kako je pomalo za-boravljeno. Gdje su danas djeca koja pušu u maslačak, dolaze doma plačući s opeklinama od koprive ili dolaze tužna jer je „voli me–ne voli“ cvijet rekao da je/ga ne voli, a njemu se vjeruje? U našoj se obitelji uvijek kuhalo malo drugačije od ostalih, pa kada bismo brat i ja išli na cjelodnevni izlet, imali smo sve dnevne doze vitamina i minerala zadovoljene. Ukratko, kajgana sa šparogama u sen-dviču, tvrdo kuhano jaje, nekoliko voćki, da smo bili stariji dobili bismo i svatko svoju pljoskicu s rakijom, a ovako smo u termosici imali čaj s limunom i medom. A zamislite, ono, išli smo u Gardaland, svi ostali imali su one suhe sendviče sa zimskom i feticom sira, a nas je bilo sram umjesto da njih, tj. njihove roditelje bude sram poslati dijete na put s takvim -normalnim- sendvičima. Nedavno sam bila na izletu na Platku sa sportašima, niti jedan dečkić u ruksaku nije imao voćku, nego samo čips i ove suhopar-ne sendviče. Tradicionalnu repu i fažol u Domu nisu htjeli niti pomirisati, stoga priznajem da je svijet jako evoluirao, to su sve neki novi klinci s novim navika-ma, a ja da mogu, opet bih sve isto, ne bih voljela imati kompjuterizirano djetinj-stvo, ne. P.S. što više šetajte po šumi, svježem zraku i berite zdravlje na koje naiđete.P.P.S. hvala i ovog puta timu Le man-draća i Riva's-a koji su za vas izdvojili dva recepta s kraljicom samoniklog bilja, gospođom Šparogom.Voli vas Maslačak i Lucija Matijević

• Lucija Matijević

Šparoge u pikantnom umaku

Šparoge Vezica peršina Sredina od peciva 2 žlice octa 1 tvrdo kuhano jaje Kapari Sol, papar, maslinovo ulje

Šparoge očistiti, vezati u snopiće, kuhati na pari. Kad su gotove odvežite ih i ostavite da se osuše, složite na pjat, ostavite na toplom, a u međuvre-menu pripremite umak.

Peršin operite, sitno narežite, kapare isto, jaje zgnječite vilicom, smjesu razrijedite s malo ace-ta, dodajte sredinu peciva, sve dobro izmiješajte drvenom žlicom, dodajte maslinovo ulje, prelijte preko šparoga, servirajte toplo s prepečenim kru-hom.

Salata od šparoga s narančama, škampom ili kvarnerskim kozicama (kako vam draže)

Od narančinog soka, mrvice vode u kojoj su se kuhale šparoge, maslinovog ulja, soli i papra, na-činite marinadu. Kuhane šparoge lagano izmije-šati s komadićima oguljene naranče, marinadom, vlascem, ostaviti da se sastojci prožmu 20-tak minuta. Ako ste ljubitelj kvarnerskog škampa, izvrsno se slaže sa šparogom, kušajte ga i u ovoj kombinaciji, sirovog!

42

zanimljivosti

Stanovnicima Hong Konga, kao i broj-

nim turistima, ovih dana čuđenje, ali i

osmijeh na lice izaziva divovska žuta

gumena patka koja plovi hongkonškom

lukom.

Radi se o umjetničkoj instalaciji na na-

puhavanje nizozemskog umjetnika Flo-

rentijna Hofmana, koji s njom već ne-

koliko godina obilazi svijet. Autor kaže

da patka ne poznaje granice, ne diskri-

minira ljude i ne nosi nikakvu političku

konotaciju. Ona je tu da širi dobru vibru

i veselje među ljudima. To očito i uspi-

jeva jer izaziva pravo oduševljenje gdje

god se pojavi. Već prvoga dana patku

visoku 16,5 metara došlo je pogledati

nekoliko tisuća ljudi, na veliko Hofma-

novo zadovoljstvo.

Hofman je rad na ovom projektu zapo-

čeo još 2001. godine. Želja mu je bila

da se ljudi opet osjećaju mladi, da ih

nešto snažno podsjeti na bezbrižne

dane djetinjstva.

Zato je i došao na ideju da napravi in-

stalaciju u obliku patke s kojom se dje-

ca igraju u kadi. Dječja patkica svoje-

vrsna je ikona djetinjstva – svi smo je

upoznali kao djeca. Ljudi je poklanjaju

djeci i ne postoji osoba kojoj patkica

nije jako slatka i simpatična. Prave pat-

ke dio su prirode, a njihovi pačići izrazi-

to su simpatična stvorenja. Prikazani u

obliku igračke, ljudima odmah prirastu

srcu.

I druge Hofmanove skulpture predstav-

ljaju svakodnevne, ali predimenzionira-

ne objekte poput papirnatog broda, pli-

šanog zeca ili drvenog klavira. Hofman

se poigrava sa svakodnevnim predme-

tima i smješta ih u prirodno okruženje

u velikom razmjeru. Njegovi ogromni

radovi u urbanim pejzažima u obliku

džinovskih životinja i dječjih igračaka

osporavaju funkciju i svrhu javnog pro-

stora.

Rad Florentijna  Hofmana u vidu intri-

gantnih i interaktivnih prostornih in-

stalacija pomiče granice između  per-

formativnih intervencija i likovne

umjetnosti odnosno skulpture. Neki

od njegovih najpoznatijih radova su 13

metara visok Yellow Rabbit,  realiziran

za Openart biennale u Švedskoj, a koji

istražuje pojam obima u urbanoj per-

spektivi pružajući novu centralnu točku

na otvorenom trgu. To su i spomenute

gumene patke (Duck, Darling Harbour)

te Fat Monkey  (2010.), projekt koji se

sastoji od 10.000 obojenih japanki i koji

„patkica“ plovi svijetomŽuta

43

zanimljivosti

je realiziran u Sao Paulu u Brazilu. Ja-

panke čine oblik majmuna dugačkog

15 metara koji leži ispružen u parku. U

jednome amsterdamskom kvartu jako

se dobro ističe i šarmantni  Steelman,

11 metara visok betonski medvjed s ja-

stukom ispod ruke. 

Kako bi ukazao na pogubnost odbaci-

vanja plastičnih vreća u okoliš, Hofman

je u francuskom Angersu od 40.000

plastičnih vrećica napravio dva ogro-

mna puža. 25-metarske mrcine izgleda-

ju kao da se polako uspinju gradskom

ulicom, a instalacija posebno zanimljivo

izgleda i zvuči za vjetrovitih dana.

Za projekt Zirkus Zepellin iz 2008. godi-

ne povodom otvaranja autoputa N470,

Hofman je odabrao 470 ljudi koji su le-

tjeli s njim u najvećem cepelinu na svi-

jetu. Iako umjetnici ne teže uvijek reak-

cijama, za Hofmana je reakcija publike

ključan dio njegovog posla. 

„Moje skulpture  izazivaju uznemire-

nost, zaprepaštenje, ali i osmijeh na

licu. One su ljudima predah od njihove

svakodnevne rutine. Ljudi su ponovno

u kontaktu jedni s drugima. To je efekt

mojih skulptura u javnom prostoru“,

ističe nizozemski umjetnik.

Ako se uspješnost instalacije odno-

sno umjetničkog djela mjeri reakcijama

ljudi, Florentijn Hofman zasigurno je

rangiran vrlo visoko. Ljudi snažno pri-

vučeni njegovim radovima napuštaju

ono što trenutno rade i doslovno trče

prema njegovim skulpturama. Jednoj je

vozačici automobil otklizio u more kad

je u uzbuđenju izašla iz vozila kako bi

fotografirala ogromnu žutu patku koju

je ugledala u luci, pritom zaboravivši

podići ručnu kočnicu.

Otkako je krenula na svoje putovanje

svijetom, gumena patka već je posjeti-

la Osaku, Sydney, Hasselt, St. Nazaire,

Onomichi, Auckland, Sao Paulo i Am-

sterdam. U luci u Hong Kongu boravit

će do 9. lipnja, kada će biti ispuhana

i spremna za selidbu na novu destina-

ciju.

Hofman kaže da su sljedeća posta-

ja Sjedinjene Države, no kao i dosad,

točnu lokaciju će zadržati u tajnosti do

posljednjeg trenutka.

Tko zna, možda ovo veliko simpatično

žuto stvorenje jednog dana ugledamo i

u riječkoj luci.

• Vladimir Zubković

44

Ljubavna priča broj četrdeset i četiri

Malo tko prosi jer mu se prohtjelo, znala je govoriti Mašina baka. Moguće da i zbog toga uglavnom nije mogla proći mimo pružene ruke, a da ne tutne kovanicu na dlan makar bi joj uvijek prošlo kroz glavu da time jeftino kupuje mirnu savjest. Dobar dio nje-zinog života te su ruke bile tek dio kolorita grada u kojem bi se zatekla.No teška su vremena nahrupila naglo i prenaglo, a ulice se odjed-nom napunile tim dlanovima, pa i da je još više htjela, više se u novčaniku nije moglo pronaći nešto za svakog od njih.Tog je četvrtka nešto vedrog neba i izostanak bure izvukao smr-znute noseve na ulice i gradske terase; upijalo se sunce svim pora-ma. Maša je imala odraditi jednu brzopoteznu, poslom izazvanu, pješačku turu po najprometnijoj gradskoj šetnici. Nadala se da će brzim korakom uspjeti uhvatiti deset minuta gratis koje će provesti na terasi, uz kavu, u miru. Uspjela je ukrasti deset minuta, uspjela je naći mjesto na terasi, ali – mira nije bilo. Jedan, pa druga, pa treći... Jedni su joj uva-ljivali neke superaparate, jedni prodavali bog te pita kakve sve ne

tričarije, jedni su držali medicinsku dokumentaciju, jedni skupljali za kruh i mlijeko... Uglavnom, ono kovano iz novčanika prebrzo je nestajalo. Maša je platila kavu i krenula ulicom sa sunčanim naočalama na nosu pokušavajući skrenuti pogled od svake situacije koja je sličila na prošnju. Tada je prema njoj zakoraknuo muškarac. „Oprostite, vi ste iz gra-da?“ upitao je osmjehujući se. Dobra jakna i tenisice, koje je prve zapazila, nisu dali naslutiti što se krije iza pitanja. „Da, jesam“, odgovori usporavajući korak. „Ma baš dobro! Imam nešto što bih vam rado poklonio“, usklikne stranac i dalje se osmjehujući. Maša je postala svjesna zamke tek kad je momak pred nju tutnuo knjige vjerske tematike koje je pripremljene držao u ruci vješto skrivenoj iza leđa. O, bestraga! Pokušala se izvući tvrdnjom da je to već či-tala, ali nije prošlo. Znate što u takvim situacijama slijedi – knjige su, eto, poklon, ali vaša mala donacija dobro je došla kao bismo nastavili s izdavanjem bla, bla, bla... Nije dalje slušala nego izvukla deset kuna, a na upitno podignute obrve mladića koje su imale za cilj reći „zar samo toliko“, mahnula je novčanicom već isprovoci-

pišem...

45

rana svime: „Uzmi ili nemoj. Više nemam, a i da imam, ne dam.“ Momak je uzeo deseticu zafrknuvši nosom, a Maši je para lagano počela izlaziti na uši. Nije znala što ju je više razljutilo – naivnost zbog koje je nasjela na očigledno, njegovo dizanje nosa na ponuđen novac, ili to što se na kraju otresla na tipa. I eto ti upropaštenog dana s pola snage! Znala je da će taj gorak okus nositi sa sobom ako brzo ne učini nešto. Na uglu je stajao jedan od beskućnika koji su prodavali svoj časopis. Imala je te „Ulične svjetiljke“, no uzela je i ove jer joj je bio potreban osmijeh čovjeka za kojeg zna da radi nešto korisno, kao i osjećaj da je i sama napravila nešto korisno. „I moj vam je članak na sedmoj stranici!“ rekao je prodavač. Maša je zauzvrat stranicu odmah otvorila, a na njoj je bila i slika i ime. „Hvala, Vinko, pročitat ću svakako“, dodala je. Doviđenja – dovi-đenja; i sve je opet leglo na svoje mjesto. Pa ipak, opet ju je to podsjetilo na jednu davnu priču. U samome centru grada na svojoj je redovitoj putanji sretala jednog mladića. Da, i on je prosio. Proturio bi nekako ruku naslonjen na dvije šta-ke, savijenih nogu. Maši bi se uvijek srce stis'lo jer je znala da se takve stvari ne biraju. Dese se, dođu nezvane, poharaju život na nezamisliv način i ostave te da se snalaziš kako znaš i umiješ. Ali bilo je toliko vedrine u njegovom osmijehu. Zaplesala bi joj duša na njegov nasmijani „dobar dan“ iza kojeg nije stajala tužna priča o potrebnoj operaciji, o bolesti, o pomoći, o skupljanju za što god da se skupljati treba. Bio je to jedan običan, samostalan, ljubazan „do-bar dan“, koji bi u konačnici i nekakvo namršteno jutro pretvorio u stvarno dobar, ili barem bolji, dan. Uvijek bi se zaustavila, pitala kako je i što ima te stavila nešto na dlan uz napomenu „za kavicu“. Vjerovala je tada, ma sigurna je bila da je ta kavica zadnja na nje-govoj listi, ali bilo je to nekakvo prešućeno i samo pogledom dogo-voreno pravilo: ne spominjemo ništa ružno ni tužno. Trajalo je to slučajno druženje već dosta vremena kada je jednom Maša zajedno s Draženom sjedila na terasi. U tom je trenutku ugledala mladića, digla se i otišla po osmijeh i „dobar dan“ noseći „za kavicu“. Dražen ju je munuo pod rebra kad se bolje raspoložena spustila nazad na stolicu. „Koji ti je klinac?! Pa on ti nije invalid. Normalno hoda dečko, ja sam ga na svoje oči vidio.“ Maša je ostala zaprepaštena, iznenađena. No za divno čudo, nije se osjećala prevarenom jer, isti-na – nikad on nije molio.Kasnije je s nekoliko strana čula kako momku zapravo nije ništa. Štoviše, i sama je jednom vidjela kako mu prilaze dva policajca dok

je stajao na uglu ulice. Dečko se bez pogovora i bez pomoći ispravio u savršeno uspravan položaj, uzeo štake pod ruku i odšetao u prat-nji plavaca. I tako, makar se na svoje oči uvjerila da mu nije ništa, bar u fizičkom smislu, Maša je nastavila prakticirati uhodani ritual kad god bi se sreli negdje u gradu. Ponovo je zazimilo. Zvonili su blagdanski zvončići i pjesmice na svakom uglu po centru grada. Maša se spuštala po pokretnim ste-penicama jednog dućana oznojena i umorna, kad ga je spazila kako u onoj iskrivljenoj pozi stoji pred izlaznim vratima. Otvorila je tor-bu tražeći novčanik, kad je iza sebe začula ženski glas: „Gospođo, oprostite što se petljam“, progovorila je lijepa, starija žena koja je stajala tek stepenicu iza Maše. Žena se još malo nagnula prema Mašinom uhu i, značajno kimnuvši prema dečku, dodala: „Vidim da vadite novčanik, pa sam vam samo htjela reći – ovom vam ma-lom nije ništa. Da ne mislite slučajno da je invalid“, prošaptala je žena kimnuvši suučesnički glavom. Maša je pak u međuvremenu iz novčanika izvukla „za kavicu“ i produžila do dlana okrenutog prema gore. Kad ju je spazio, mladić se opet osmjehnuo onim ši-rokim osmijehom čovjeka koji nema briga. „Nadam se da će vam ovo biti jedna prekrasna večer“, rekao je Maši lagano se naklonivši, a ona je uz glasno „također“ krenula van. Dok je vraćala stvari u torbu i zakopčavala jaknu naježena od naglog udara hladnog vjetra, zapazila je gospođu sa stepenica. Žena je očito nju čekala, jer ju je lagano uhvatila za lakat i ponovila: „Za ovog dečka sam vam rekla. Stvarno, znam pouzdano, nije mu ništa.“ Maša se nasmijala. „Ma znam i ja. I uvijek nagradim upornost i umjetnički dojam. Treba tako stajati cijeli dan, zar ne?“ Žena je potvrdno kimnula te nado-dala: „Imate pravo, malo tko prosi jer mu se prohtjelo.“Dok je hodala gradom tako zamišljena, Maši je palo na pamet da tog dečka nije vidjela već dugo. A najteže joj je padalo što ga nikad, baš nikad nije pitala kako mu je ime.

• Leona Bilbak

45

pišem...

46

znate li...

• novosti iz Towe-ra? Proljeće je stiglo, a Tower Center Ri-jeka otvorio je vra-ta mnogim novim trgovinama. Ljubitelje mode oduševit će u Fashion&Cro – concept store, koji nudi čak petnaest odabra-nih hrvatskih dizajnera. Potražite novu kolekciju proljeće ljeto i izaberite svoju modnu priču, čekaju vas: Nada Došen, Zoran Mrvoš, Ruža Hodak, Milena Rogulj, Iggy Popović, A'marie, Kristina Bruja, Igrajna Vargek, Hippy Garden, Marina Prevo-lšek, Luka Grubišić, Mladen Grubić, Ivan Midžić, Zoran Ara-gović i Iva Karačić. Da se nakon posjeta Fashion&Cro trgovini vaše „bolje polovice“ ne bi osjećale zapostavljeno, na trećem katu Tower Centera otvorio se Kerver – specijalizirana trgovina za sve muškarce avanturističkog duha koji pritom izrazito cije-ne udobnost. Dizajnirana odjeća marke Kerver izrađena je od vrhunskog materijala te je prilagođena raznovrsnim prilikama. Za one najmlađe Tower Center na drugom katu otvara vrata prve hrvatske trgovine koja nudi širok izbor kvalitetne odjeće i obuće za djecu i bebe – Bija Baja Buf. Ponuda dječje odjeće zasniva se na markama kvalitetne domaće proizvodnje, a od cipelica tu je Froddo, Crocs, Ipanema te dječji kišni program Kidorable. Na trećem katu Tower Centera otvorila se trgovina Tenisice.hr za sve ljubitelje sporta i dobrih sportskih tenisica. Odaberite svoj model — Nike, Adidas, Asics, Converse, Salomon ili Mizu-no. Za šminkerice stiže odlična vijest — Accessories, trgovina nakitom i modnim dodacima, preselila se u novi, ljepši i veći prodajni prostor. Asortiman trgovine značajno je proširen no-vom proljetnom kolekcijom koja će se savršeno nadopunjavati s vašom odjećom. Ako nakon napornog shoppinga poželite pronaći nešto za odmor, svakako svratite u Happy Dreams — novootvoreni salon na četvrtom katu Tower Centera, specija-liziran za prodaju madraca, nadmadraca, elastičnih podloga, kreveta te prateće opreme za potrebe zdravog i kvalitetnog spavanja. Sigurni smo kako vam nakon posjeta novootvorenim trgovinama u Tower Centeru ništa neće nedostajati u nado-lazećim proljetnim i ljetnim danima. Vidimo se u shoppingu u Tower Centeru. I točka.

• da se u brzom i stabil-nom internetskom, TV i telefonskom signalu od-nedavno može uživati i u domovima gdje to dosad nije bilo moguće ili je veza

bila prespora? Na hrvatskom se tržištu, naime, pojavila nova tehnologija K3 Telekoma, koja signal ne prenosi kabelima nego zrakom! Za razliku od ostalih telekomunikacijskih operatera koji do domova korisnika dolaze kabelima, Air tehnologija brz

širokopojasni pristup internetu, raznovrsne TV programe i fik-snu telefoniju do kućanstava dovodi zračnim putem, koristeći pritom vlastitu infrastrukturu. Zato su njihove usluge dostupne i tamo gdje ne postoji kabel tj. telefonska parica, odnosno gdje drugim operaterima nije fizički izvedivo ili financijski isplativo graditi mrežu. Air tehnologija predstavlja spasonosno rješenje i za mnoge korisnike interneta i televizije koji su često na rubu živaca zbog male brzine ili pucanja internetske veze. U mreži K3 Telekoma nema opterećenja koja su učestala na telefon-skim paricama te je odlikuju visoka stabilnost veze i veliki prije-nosni kapaciteti. Minimalna isporučena brzina flat interneta K3 Telekoma iznosi 4 Mbps, a ona se naravno može i povećavati ovisno o željama korisnika. Bitno je napomenuti i da stvarna brzina interneta uvijek odgovara onoj ugovorenoj, što drugi telekom operateri često ne mogu ispuniti. K3 Telekom svim je zainteresiranim korisnicima omogućio isprobavanje kvalite-te usluga, brzine i propusnosti mreže jer njihova ponuda ne predviđa ugovornu obvezu, a cijena priključka iznosi simbolič-nu jednu kunu. I ta činjenica svjedoči koliko su u K3 Telekomu sigurni u funkcionalnost svoje usluge. Korisnik K3 Telekoma može se postati pozivom na besplatan broj 0800 3633 ili u K3 poslovnicima u Rijeci (Tower Center — 4. kat) i Puli (K3 partner Supportsat - Mate Balote 8). Na www.k3telekom.hr može se pronaći više informacija kao i pogledati video sa svjedočan-stvima sadašnjih korisnika.

• da škola stranih jezika Linguae organizira ljetnu školu engleskog jezika na Bohinju? Znanje je uvijek u trendu, danas više nego ikad vrijedi poslovica „koliko jezika govoriš, toliko ljudi vrijediš“. Upravo od 23. do 30. lipnja dobru zabavu uz učenje engleskog jezi-ka za djecu od 9 do 14 godina, i to u predivnoj prirodi kraj Bohinjskog jezera, organizira spomenuta škola. Svakodnevna komunikacija na engleskom jeziku, zanimljiva projektna nasta-va, kao i potpuna pratnja i briga stručnih profesora, odlični su razlozi da svojem djetetu omogućite školu punu igre i učenja. A naravno tu su i brojni izleti i večernja zabava, koja program ADVENTURE HOLIDAY BOHINJ 2013 čini zanimljivim i uz-budljivim. Učenici će biti smješteni u domu Centra šolskih in obšolskih dejavnosti Slovenije — u prekrasnome okolišu po-kraj Bohinjskog jezera. Djeca će uz puni pansion moći izabrati ukusne obroke na bogato postavljenom švedskom stolu. Ci-jena programa učenja engleskog jezika na Bohinju od 23. do 30. lipnja, uz smještaj, puni pansion, radne materijale i izlete iznosi 3500 kn, plativo u četiri obroka. Linguae se nalazi na adresi Radićeva 4, a sve informacije o tečajevima pronaći ćete na stranici www.linguae.hr ili na broju telefona 051 431 946 ili mobitela 099 431 9460.

47

znate li...

• da „SOS in“ Gourmet klub Ka-stav uskoro otvara širom svoja vrata i to svega tri kilometra od Kastva, u „seocu“ Jardasi. Riječ je o klubu koji  je zajedno s obitelji pokrenuo Masterchef Časlav Matijević, a  koji će promovirati razvoj gastronom-skog bogatstva regije i Hrvatske te kulturu stola i vina kroz upoznavanje i okupljanje kuhara, malih proizvođača hrane, vinara i sommeliera. Časlav Matijević će na članove prenositi svoje znanje, a svi članovi će se skupa smijati i zabavljati. Vrijeme je za dobro raspoloženje, tanjure kreirane s ljubavlju i uvijek pune čaše. Uz Časlava hrabro korača i njegova lijepa supruga Vlatka, bez koje ova gastronomska bajka ne bi imala smisla. Supruga Vlatka drži čvrsto sve konce u rukama i s vremena na vrijeme povlači u realnost. Osim glavnih likova u ovoj gastronomskoj bajci, tu su i sporedni likovi, simpatično nazvani ludim slugama. To su njihovo dvoje djece, Andrej i Lu-cija, nevjesta Andrea te zet Siniša. Prostor „SOS in“ Gourmet klub Kastav ima „ono nešto“ te je pravi muzej obitelji Matijević koji krije brojne emocije. A što je život bez emocija? Potraži-te „SOS in“ Gourmet klub Kastav na mrežnoj stranici  www.so-singourmet.com i pratite sve novosti na Facebooku. Vidimo se u -Svi Odu Siti i Napiti- J. 

• da je buffet „Na kantunu“ dobio svoje novo ruho? Do sada poznat po svojoj ga-stronomskoj ponudi, izvr-snim ribljim jelima, morskim delicijama i bajkovitim de-sertima, smješten u šarman-

tnom prostoru, koji je dobio svoje proširenje. Tako da je restoran ostao na istoj adresi, u Demetrovoj 2, ali izgleda potpuno drugači-je. Nakon prošlogodišnje novootvorene terase, za koju slobodno možemo reći da je jedna od najljepših na Kvarneru i šire, sada je tu i novi, prošireni interijer restorana, koji odiše stilom i ljepotom. Na zidu su brojne umjetničke slike i fotografije Damira Fabijanića na temu Paga, ali odmah lijevo, kod ulaza, diskretno se smje-stilo predivno ulje, autorski rad svestrane Željke Fabijanić. Kako bi sve bilo „po dobrim običajima“, nedavno upriličeno svečano otvorenje bilo je u znaku prijateljstva, emocija, fantastične hrane i otoka Paga. Vlasnica Željka Fabijanić, koja itekako voli svoje ko-rijene, na otvorenje je pozvala klapu Sol, a brojne paške delicije našle su svoje mjesto pod nepcem brojnih uzvanika. Uzmemo li u obzir da je, po Guardianu, Pag proglašen hrvatskim otokom s najboljom gastronomskom ponudom, onda je posve jasno zašto su gosti na svečanom otvorenju hvalili svaki zalogaj koji su kušali. „Na kantunu“ je sada veći i još ljepši restoran, sa suvremenijom i

većom kuhinjom, što će znatno unaprijediti već od ranije poznatu i izvrsnu ponudu. Poslovni ručkovi i skupovi, obiteljske prosla-ve, romantičan ručak ili večera uz svijeće na terasi za dvoje, po mogućnosti do ušiju zaljubljenih J, ili lagani ručkić s frendicom. Priliku i razlog za uživanje ovdje zaista nije teško pronaći. Čestit-ke Željki na velikom koraku, na divnom novom ruhu Kantuna koji je podarila svojim gostima, a vi dragi gosti, krenite u Demetro-vu, odaberite svoj stol, možda upravo onaj na terasi s pogledom na stari željezni zeleni most, i uživajte u svakom zalogaju, dobroj atmosferi i nezaboravnim trenucima.

• da su Spartanci svoju mladež obra-zovali o štetnim utjecajima alkoho-la pomoću svojih robova? Naime, u Sparti su svi robovi bili u vlasništvu države. Helota (naziv pod kojim su spartanski robovi bili poznati) je bilo oko 20 puta više nego Spartanaca. Heloti su praktično bili baza spartanske ekonomije i bili su zaslužni za svu proizvodnju hrane, no unatoč tome tretirani su kao životinje te nisu smjeli napušta-ti zemlju. U očima prava bili su smatrani neprijateljima države, morali su nositi ponižavajuću odje u kako bi ih se razlikovalo od Spartanaca. Antički pisac Plutarh opisao je kako su Spartanci he-lote tjerali da se bezumno napiju i rade budale od sebe kako bi mladim Spartancima pokazali da alkohol umanjuje ljudske spo-sobnosti. Tijekom ratnoga razdoblja, heloti su bili sluge ratnicima ili djelovali kao pješadija. Budući da je bila njihov vlasnik, samo je država mogla osloboditi robove, no nema podataka da je to ikada učinjeno. Critias je Spartu opisao kao državu u kojoj su „slobodni bili slobodniji, a robovi više robovi nego bilo gdje drugdje“.

• da je Island nedavno pro-glašen najfren-dli zemljom na svijetu? Tom je turističkom ti-tulom ovu malu ledom prekrivenu zemlju u Norveškom moru ovjenčalo istra-živanje Svjetskog ekonomskog foruma (World Economic Fo-rum – WEF). Island je tako postao najugodnija svjetska turistič-ka destinacija. Zemlje su rangirane na ljestvici od 1 do 7, koja izražava koliko je zemlja i društvo općenito otvoreno turizmu i posjetiteljima. Najbolje ocijenjeni Island dobio je 6,8 bodo-va, dok je s najnižim rezultatom od 4,1 zadnje mjesto zau-zela Bolivija. Na objavljenoj listi, prvih 10 mjesta drže redom: Island, Novi Zeland, Maroko, Makedonija, Austrija, Senegal, Por-tugal, Bosna i Hercegovina, Irska, Burkina Faso.

48

• da se u Rijeci ispred O.Š. Vežica 10. lipnja otvara japanski vrt? Možemo se ponositi činjenicom da je to prvi japanski vrt u Hrvatskoj ali i široj regiji, jer najbliži vrtovi se nalaze tek u Beču i Firenzi. Vrt ima i veliki turistički potencijal jer su japan-ski vrtovi vrlo rijetki u Europi. Primjerice, japanski vrt u Mon-te Carlu jedna je od najvećih znamenitosti tog grada, odmah uz Formulu 1 i brojna kasina. Riječki japanski vrt temelji se na konceptu vrta iz razdoblja s kraja 16. stoljeća, nazvanog Momayama. Kao i u drugim vrtovima ovog tipa, težilo se po-stizanju minijaturnog idealiziranog krajolika, s pažljivo oda-branim biljkama, bazenima, potočićem, kamenom klupicom i kućicom za čaj. Za izgled vrta zaslužan je cijenjeni japanski arhitekt Iso Hayato koji ga je projektirao i pomno odabirao ka-menje iz hrvatskih kamenoloma te biljke iz hrvatskih vrtova i rasadnika što ovaj vrt čini jedinstvenim u svijetu. Do sada se sav materijal potreban za izgradnju donosio iz Japana, a na ovaj su se način približile vrijednosti globalnog i lokalnog. Stoga dodatna ljepota ovog projekta leži u skladnom spajanju japanske i hrvatske tradicije. U vrtu se nalazi mnogo detalja iz japanske kulture, ali i prelijepa velika rozeta paške čipke, do-nacija Turističke zajednice Grada Paga koju je arhitekt u svom projektu osmislio i uklopio u kružni otvor portala. U održavanju vrta koji će obogatiti grad te podići kvalitetu življenja djece ali i odraslih svoju ulogu će imati i djeca Osnovne škole Vežica. Na svečanom otvaranju ovog vrhunskog djela vrtne arhitekture za brojne uzvanike i donatore iz Hrvatske i Japana bit će upriliče-na i tradicionalna ceremonija pripreme čaja. Nakon službenog otvorenja, Rotary klubovi iz Tokija i Rijeke vrt će predati na ko-rištenje i uživanje zajednici. Nadamo se da ćete i vi što češće boraviti i uživati u ovom prekrasnom zelenom kutku!

• da dobar seks može pomutiti um, a naročito pamćenje? Iako zvuči nevjerojatno, znanstvenici u članku u „The Journal of Emergency Medicine“ otkrivaju da odličan seks može dovesti do privremene amnezije. Slučajevi prolaznog globalnog gubitka

sjećanja su rijetki; pogađaju oko 5 na svakih 100,000 osoba godišnje. Me-đutim kod starijih od 50 godina taj broj raste na 23 osobe na svakih 100,000. Postoje još neke fizičke aktivnosti, pored seksa, koje mogu dovesti do gubitka memorije. Istraživači nisu pot-puno sigurni zašto se to dešava, ali sumnjaju da ima veze s neispravnim „ventilima“ na vratnim žilama. Kada raste pritisak u trbušnoj šupljini, primjerice od dizanja utega, obavljanja velike nužde ili bilo koje druge aktivnosti donjeg dijela tijela, uključujući i seks, to može pogurati krv natrag u vrat. Ako taj pritisak vratne žile ne reguliraju pravilno, krv odlazi natrag u mozak, što može izazvati prolazne amnezije. Istraživači smatra-ju da se taj fenomen može dogoditi i ženama koje su pod nekim emotivnim nabojem, poput anksioznosti. Ovo stanje uglavnom pogađa osobe iznad 50 godina starosti i većina ga iskusi samo jednom u životu. Ljudi s prolaznom globalnom amnezijom obič-no iskuse anterogradnu vrstu, što znači da imaju problem s for-miranjem novih sjećanja – dakle može se desiti da se uopće ne sjete tog fantastičnog iskustva.

• da svaka sjemenka ro-gača ima jednaku težinu – točno 0,18 grama? U an-tičko doba sjemenke roga-ča služile su kao jedinica za mjeru vaganja zlata. Naime, sjemenke rogača, bez ob-zira na veličinu i uvjete ču-vanja, uvijek imaju jednaku

masu od 0,18 grama. Kako se zrno rogača na grčkom zove keration, otud potječe i naziv za karat – mjernu jedinicu za masu, ali i oznaku čistoće zlata. Povezuje sve Abrahamske religije tako što se spominje u Talmudu, Bibliji i Kuranu. Sv. Ivan Krstitelj, živeći u pustinji, hranio se plodovima rogača po-miješanim s medom. To je razlog nastanka drugog naziva za rogač – Kruh sv. Ivana. Rogač se koristi u ljudskoj prehrani već više od 4000 godina. Njegov su plod u terapijske svrhe rabili i stari Egipćani. Koristili su ljepljiva svojstva rogača u mu-mificiranju, a u grobnicama su nađene i mahune i sjemenke. Starim Grcima i Rimljanima kao lijek služili su nezreli plodovi. U bilješkama Grka Theophratusa, rogač se spominje kao „egi-patska smokva“, dok su Rimljani jeli zelene i svježe mahune zbog njihove prirodne slatkoće. Ono što rogač čini posebnim je to što je sličan čokoladi, a zdraviji je, pa se često umjesto čokolade dodaje u razne slastice.

znate li...

49

Već od ranog jutra stizali su brojni auto-

busi i automobili inozemnih i hrvatskih

registracija kako bi njihovi putnici svo-

jim dolaskom uveličali svečano otvo-

renje nove džamije u Rijeci. Sunčano

jutro upotpunilo je ovaj nesvakidašnji,

dugoočekivani događaj, jer muslimani

Rijeke i Primorsko-goranske županije

ovaj su trenutak čekali preko 40 godi-

na, a zrakom se prolamala iskrena ra-

dost i znatno uzbuđenje. Preko 20.000

vjernika i uzvanika došlo je pozdraviti

novu džamiju, a Rijeka je, kao i uvijek

do sada, dokazala da je otvoren, multi-

kulturalan grad koji gradi mostove.

Na otvorenju se okupio čitav niz vjer-

skih velikodostojnika i političara, od

predsjednika RH Ive Josipovića, biv-

šeg predsjednika Stipe Mesića, člana

predsjedništva BiH Bakira Izetbego-

vića, predstavnika Islamske zajednice

Hrvatske i BiH, do katarskog ministra

vakufa Gajs bin Mubarek al-Kuwarija

te šefa delegacije Europske komisije u

Hrvatskoj, Paula Vandorena. Pozdrav-

ne riječi uputili su mnogi od njih, ipak je

možda najbolje bilo čuti kada je pred-

sjednik Josipović rekao da pozdravlja

muslimane prisutne ovdje i širom svi-

jeta. Gradonačelnik Vojsko Obersnel

poželio je svima dobrodošlicu u Rijeku,

hrvatsku i mediteransku luku, grad koji

po svojoj otvorenosti i multikulturalno-

sti ima značaj istinske europske metro-

pole te dodao kako se džamija Duša-

na Džamonje izvrsno uklapa u ono što

Rijeka predstavlja – europski grad koji

pruža jednake mogućnosti svim svojim

građanima.

Kao što je poznato, džamija je nastala

prema idejnom rješenju poznatog kipa-

ra Dušana Džamonje, koji je svojevre-

meno rekao da će džamiji podariti oblik

i snagu skulpture, a cjelokupna izvedba

trajala je tri godine. Danas je Džamo-

njina džamija dana muslimanima Rije-

ke i Primorsko-goranske županije, ali i

svim drugim islamskim vjernicima koji

će dolaziti i pohoditi džamiju te time

istovremeno razvijati multikulturalnost,

ali i ovdašnji turizam. Džamija se nalazi

na predivnoj poziciji, uklopljena u ne-

taknutu prirodu i zelenilo te okrenuta

moru i plavetnilu Kvarnerskog zaljeva.

A bez obzira na njezinu monumental-

nost, prati je apsolutni sklad i stječe se

dojam da se može položiti na dlan.

Ukupna vrijednost projekta Islamskog

centra u Rijeci iznosi 76 milijuna kuna,

radove je izveo GP Krk, a uz donatore

muslimane i Hrvatsku, glavni je donator

država Katar. U znak zahvalnosti kon-

gresna dvorana Centra nosi ime njego-

ve ekselencije katarskog emira Hama-

da Bin Khalife Al-Thanija.

Ovo je treća džamija u Hrvatskoj, nakon

Zagreba i Gunje, ali njezina nesvakidaš-

nja ljepota i mediteranski štih čine je ap-

solutno posebnom, stoga izaziva ponos

svojih muslimanskih vjernika, ali i Rije-

ke, koja joj je svojom otvorenošću pru-

žila dom i omogućila njezin nastanak.

• Dunja Pavešić

Džamija koja se dugo čekala i dočekala prava je ljepotica i remek djelo kipara Dušana Džamonje

photo: LaVie Photo Studio - Viviana Šulina

50

OVAN BIK BLIZANCIAko ljudima nešto ne pođe za rukom, uvijek im je sreća za to kriva. (Njegoš)

Ovog će vam mjeseca najviše odgovarati po-slovi koji zahtijevaju dinamiku i slobodu kre-tanja. Krećete li u značajne poslovne akcije, zapošljavate li se ili osnivate vlastitu firmu, sreća je na vašoj strani. U uzbudljivim druš-tvenim zbivanjima snalazit ćete se poput ribe u vodi te steći mnoga zanimljiva poznanstva. Moguć je ulazak u vezu s osobom koja će vas oduševiti inteligencijom i smislom za humor.

Tko hoće nešto učiniti, nađe način, tko neće, nađe opravdanje. (Picasso)

Porast energije i entuzijazma neće vam dopustiti da se zadovoljite polovičnim poslovnim i financijskim rješenjima. Žurno ćete krenuti prema naprijed i pritom biti spremni na rizike, a izražen natjecateljski duh tjerat će vas da budete najbolji. Zauzeti će s voljenom osobom imati skladan i ugo-dan odnos, a većina parova počet će više ulagati u vlastitu budućnost, dok će samci doživjeti moguće fatalno poznanstvo.

Kad nekoga počnemo voljeti zbog njegovih mana, a ne vrlina, onda je to ljubav. (Sasha Guitry)

Premda nećete biti u naponu energije, šar-mom i širokim osmijehom uspjet ćete se izvući iz svake neugodne situacije. Okolina će vam biti naklonjena, stoga je povoljno vri-jeme da poradite na poboljšanju odnosa sa šefovima. Vodit ćete bogat društveni život i nestrpljivo očekivati nove i uzbudljive ljubav-ne priče. Ljubav će biti vaš glavni pokretač bez kojeg ćete se osjećati prazno.

RAK LAV DJEVICAUspjeh je čest kemijski spoj između dobre prilike i loše namjere. (Jean Paul Sartre)

Ugledni poznanici pomoći će vam da realizi-rate svoje planove pa ćete uz njihovu podršku dobiti angažman na željenom projektu ili raz-govor za bolje plaćen posao. Ponekad ćete se osjećati obeshrabreno i umorno, no iz teških trenutaka izvlačit će vas vaša upornost i pre-danost poslu. Ovaj period obećava uzbudljive ljubavne trenutke, a mnogi će započeti vezu s poznanikom ili dugogodišnjim prijateljem.

Život je nalik na Olimpijske igre: jedni trguju, drugi gledaju, treći se bore. (Pitagora)

Vaš će rad biti pod povećalom javnosti pa vam se pogreške neće tolerirati. Ukoliko dobro odigrate karte, nadređeni će prepo-znati vaše kvalitete i uzeti vas u obzir za neki odgovorniji položaj. Slobodno ćete vrijeme provoditi najradije na raznim društvenim do-gađajima i toliko se dobro zabavljati da vam nitko neće biti potreban. Ako vam se netko pokuša približiti, dajte mu priliku.

Toliko je bilo u životu stvari kojih smo se bojali. A nije trebalo. Trebalo je živjeti.(Ivo Andrić)

Odgovarat će vam poslovi vezani uz ekonomiju, novinarstvo i turizam, a kontakti s inozemstvom pomoći će vam da ostvarite financijske uspje-he. Razmislite o promjeni radnog mjesta ili oko-line. Tijekom ovoga perioda vaš će ljubavni život biti obilježen skladom i razumijevanjem, a mno-gi će parovi planirati zaruke ili prinovu. Samci će dobiti priliku ostvariti najskrivenije želje. Bližnji će vam zamjerati nervozu i razdražljivost.

Novac je odličan sluga, ali najgori gospodar. (Francis Bacon)

Ovo je povoljno razdoblje za veće kupoprodajne operacije i investiranje u posao ili novu opremu. Krajem razdoblja pospješit ćete suradnju s inozemnim poslovnim par-tnerima i steći nove veze koje će biti dugo-ročno isplative. Ljubavni parovi imat će razu-mijevanja za uzajamnu prezaposlenost. Imate li mogućnosti, planirajte putovanje. Zajednički vikend u drugom gradu pomoći će vam da probudite zaspalu romantiku.

Neki ljudi dugo nišane. Dotle patke više nema. (L. Iacocca)

Zgusnuti radni raspored i previše posla mogli bi se odraziti na vašu psihofi-zičku stabilnost. Ne istresajte se na bližnje kada kući dođete umorni.  Izbjegavat ćete bučna i prenapučena mjesta, a prednost davati intimnim druženjima s bliskim prijate-ljima. Osjećat ćete se nezadovoljno sobom i svojim izgledom. Nemojte se izgladnjivati, već dobru liniju nastojte postići redovitim vježbanjem.

Don't worry, be happy (Bobby McFerin)

Umjesto da se živcirate, problema-tične situacije shvatite kao izazov za unapređe-nje odnosa. Nemojte klonuti duhom ako vam nešto ne uspije jer ćete se u ovom razdoblju za svaki uspjeh morati dobro namučiti. U ovom periodu izgledan je flert s kolegom ili poslovnim suradnikom. Bit ćete sumnjičavi prema nepo-znatim ljudima, što će vam u samom startu otežati komunikaciju. Ipak, čim shvatite da je druga strana zainteresirana, opustit ćete se.

VAGA ŠKORPION STRIJELAC

Ljubav je zapravo između duša, a ne između tijela. (I. B. Singer)

Dobra radna atmosfera imat će povoljan učinak na vašu motivaciju pa ćete lakše obavljati svoja zaduženja te se češće savjetovati s ostalim suradnicima. Izbjega-vajte upuštanje u avanturu sa šefom ili po-slovnim suradnicima jer bi uredski tračevi mogli ozbiljno narušiti vašu reputaciju. Jarci koji su u braku više nego ikad razmišljat će o proširenju obitelji. Mnogi će Jarci najaviti rat pušenju ili započeti dijetu, no upitno je koliko će biti ustrajni.

I neprihvaćanje rizika veliki je rizik. (E. Jong)

Porast obaveza zahtijevat će hit-nu reakciju, s čime se nećete dobro nositi. Obratite se za pomoć suradnicima kojima vjerujete.  Planetarni aspekti donose vam nove fatalne susrete pa ako niste zaljublje-ni, sve su šanse da ćete u ovome periodu postati. Izlazite što više i družite se, jer ćete drugima biti vrlo zanimljivi, ovo je vaše sretno vrijeme. Imate li problema s viškom kilogra-ma, zaboravite na instant-dijete i okrenite se sportu.

Neka ti udica bude uvijek bačena. U jezeru u kojem najmanje očekuješ, pojavit će se riba. (Ovidije)

Budite oprezni prilikom sklapanja poslova, slučajan propust mogao bi vas skupo staja-ti, vodite se onom, tko pita, taj ne skita. Neki će razmišljati o pokretanju vlastitog posla, oprez, ništa kvalitetno ne može se napraviti preko noći. Kad je u pitanju ljubav, samcima se smiješi uzbudljivo i nezaboravno razdo-blje. Sjedilački način života ribama će zadati bolove u leđima i vratu. Vrijeme je za plivanje, ribice!

JARAC VODENJAK RIBE

horoskop

51

portal za ispunjen život...

www.teklic.hr

Svakidan!

52