Tekstualni dio - SPUO

STRATEŠKA STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZAOperativni program „Promet“ 2007-2013

DVOKUT ECRO 1

SADRŽAJ

LISTA KRATICA ...................................................................................................... 5

UVOD...................................................................................................................... 6

A. KRATKI PREGLED SADRŽAJA I GLAVNIH CILJEVA PROGRAMA I ODNOS SDRUGIM ODGOVARAJUĆIM PLANOVIMA I PROGRAMIMA..................................... 8

A.1. OPERATIVNI PROGRAM „PROMET“ 2007-2013 ............................................ 8

A.1.1. PRIORITETNA OS 1: INTEGRACIJA I MODERNIZACIJA HRVATSKEPROMETNE INFRASTRUKTURE VEZANE NA TEN-T KORIDORE (PLANIRANOSUFINANCIRANJE IZ KOHEZIJSKOG FONDA)......................................................... 9A.1.1.1. GLAVNI CILJEVI ..................................................................................................9A.1.1.2. OČEKIVANI UČINCI ............................................................................................ 10A.1.1.3. INDIKATIVNI POPIS OPERACIJA ............................................................................. 10A.1.1.4. INDIKATIVNI POPIS KORISNIKA ............................................................................. 10A.1.1.5. INDIKATIVNI POPIS VELIKIH PROJEKATA ..................................................................10A.1.2. PRIORITETNA OS 2: UNAPRJEĐENJE SUSTAVA UNUTARNJIH PLOVNIHPUTOVA (PLANIRANO SUFINANCIRANJE IZ ERDF-A)........................................... 11A.1.2.1. GLAVNI CILJEVI ................................................................................................ 11A.1.2.2. OČEKIVANI UČINCI ............................................................................................ 11A.1.2.3. INDIKATIVNI POPIS OPERACIJA ............................................................................. 11A.1.2.4. INDIKATIVNI POPIS KORISNIKA ............................................................................. 11A.1.2.5. INDIKATIVNI POPIS VELIKIH PROJEKATA ..................................................................11A.1.3. PRIORITETNA OS 3: TEHNIČKA POMOĆ ................................................... 12A.1.3.1. GLAVNI CILJEVI ................................................................................................ 12A.1.3.2. INDIKATIVNI POPIS OPERACIJE.............................................................................. 12

A.2. ODNOS OPERATIVNOG PROGRAMA „PROMET“ S DRUGIM ODGOVARAJUĆIMPLANOVIMA I PROGRAMIMA ............................................................................... 13

A.2.1. NACIONALNA STRATEGIJA I PLAN DJELOVANJA NA OKOLIŠ ................... 13A.2.2. STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA REPUBLIKE HRVATSKE..................... 14A.2.3. STRATEGIJA I PROGRAM PROSTORNOG UREĐENJA REPUBLIKE HRVATSKE

15A.2.4. PLAN ZAŠTITE I POBOLJŠANJA KAKVOĆE ZRAKA U REPUBLICI HRVATSKOJZA RAZDOBLJE OD 2008. DO 2011. GODINE......................................................... 18A.2.5. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA....................................................... 18A.2.6. STRATEGIJA I AKCIJSKI PLAN ZAŠTITE BIOLOŠKE I KRAJOBRAZNERAZNOLIKOSTI REPUBLIKE HRVATSKE ............................................................... 20A.2.7. STRATEGIJA PROMETNOG RAZVITKA REPUBLIKE HRVATSKE ................. 21A.2.8. NACIONALNI PROGRAM ŽELJEZNIČKE INFRASTRUKTURE ZA RAZDOBLJE2008. DO 2012. GODINE....................................................................................... 23A.2.9. STRATEGIJA RAZVITKA RIJEČNOG PROMETA U REPUBLICI HRVATSKOJ(2008. – 2018.)..................................................................................................... 24A.2.10. SREDNJOROČNI PLAN RAZVITKA VODNIH PUTOVA I LUKA UNUTARNJIHVODA REPUBLIKE HRVATSKE (2009.-2016.) ........................................................ 25


DVOKUT ECRO 2

A.2.11. STRATEGIJA REGIONALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE 2011.-2013. 27

B. PODACI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLIŠU ........................... 29

B.1. PODACI O POSTOJEĆEM STANJU OKOLIŠA I MOGUĆI RAZVOJ OKOLIŠA BEZPROVEDBE PROGRAMA ........................................................................................ 30

B.1.1. SASTAVNICE OKOLIŠA ............................................................................. 30B.1.1.1. ZRAK ............................................................................................................. 30B.1.1.2. KOPNENE I PRIOBALNE VODE ................................................................................ 32B.1.1.3. TLO............................................................................................................... 35B.1.1.4. KRAJOBRAZ .....................................................................................................36B.1.1.5. ZAŠTITA PRIRODE ............................................................................................. 39B.1.1.6. GEOLOŠKE ZNAČAJKE ......................................................................................... 40B.1.2. PRITISCI NA OKOLIŠ ............................................................................... 41B.1.2.1. ŽELJEZNIČKI PROMET ......................................................................................... 41B.1.2.2. RIJEČNI PROMET ............................................................................................... 42B.1.3. KULTURNO - POVIJESNA BAŠTINA........................................................... 45

B.2. OKOLIŠNE ZNAČAJKE PODRUČJA NA KOJA PROVEDBA PROGRAMA MOŽEZNAČAJNO UTJECATI ........................................................................................... 46

B.3. POSTOJEĆI OKOLIŠNI PROBLEMI KOJI SU VAŽNI ZA PROGRAM, POSEBNOUKLJUČUJUĆI ONE KOJI SE ODNOSE NA PODRUČJA POSEBNOG EKOLOŠKOGZNAČAJA, PRIMJERICE PODRUČJA ODREĐENA U SKLADU S POSEBNIMPROPISIMA O ZAŠTITI PRIRODE......................................................................... 46

B.3.1. ZRAK ........................................................................................................ 47B.3.2. KOPNENE I PRIOBALNE VODE.................................................................. 48B.3.3. TLO........................................................................................................... 48B.3.4. BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET.................................................................. 48B.3.5. OTPAD...................................................................................................... 51B.3.6. BUKA........................................................................................................ 51B.3.7. AKCIDENTI U PROMETU........................................................................... 52

B.4. CILJEVI ZAŠTITE OKOLIŠA USPOSTAVLJENI PO ZAKLJUČIVANJUMEĐUNARODNIH UGOVORA I SPORAZUMA, KOJI SE ODNOSE NA PROGRAM, TENAČIN NA KOJI SU TI CILJEVI I DRUGA PITANJA ZAŠTITE OKOLIŠA UZETI UOBZIR TIJEKOM IZRADE PROGRAMA................................................................... 52

C. VJEROJATNO ZNAČAJNI UTJECAJI (SEKUNDARNI, KUMULATIVNI,SINERGIJSKI KRATKOROČNI, SREDNJOROČNI I DUGOROČNI, STALNI IPRIVREMENI, POZITIVNI I NEGATIVNI) NA OKOLIŠ, UKLJUČUJUĆI BIOLOŠKURAZNOLIKOST, ZAŠTIĆENA PODRUČJA PREMA POSEBNOM PROPISU, LJUDE,BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET, TLO, VODU, ZRAK, KLIMU, MATERIJALNUIMOVINU, KULTURNO-POVIJESNU BAŠTINU, KRAJOBRAZ, UZIMAJUĆI U OBZIRNIHOVE MEĐUODNOSE ........................................................................................ 54

C.1.1. UTJECAJ NA ZRAK .................................................................................... 54C.1.2. UTJECAJ NA VODE .................................................................................... 55


DVOKUT ECRO 3

C.1.3. UTJECAJ NA TLO....................................................................................... 57C.1.4. UTJECAJ NA KRAJOBRAZ.......................................................................... 57C.1.5. UTJECAJ NA ZAŠTIĆENE PRIRODNE VRIJEDNOSTI, STANIŠTA, FLORU IFAUNU (UKLJUČUJUĆI ŠUME I DIVLJAČ).............................................................. 59C.1.6. GLAVNA OCJENA PRIHVATLJIVOSTI OPERATIVNOG PROGRAMA „PROMET“ZA EKOLOŠKU MREŽU........................................................................................... 60C.1.6.1. OBILJEŽJA PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE ..................................................................61C.1.6.2. OBILJEŽJA UTJECAJA PROVEDBE OPERATIVNOG PROGRAMA NA EKOLOŠKU MREŽU................ 86C.1.6.3. DRUGE POGODNE MOGUĆNOSTI (VARIJANTNA RJEŠENJA) PROJEKATA .............................. 90C.1.6.4. MJERE UBLAŽAVANJA ŠTETNIH POSLJEDICA PROVEDBE PROGRAMA ..................................90C.1.6.5. ZAKLJUČAK O UTJECAJU PROVEDBE PROGRAMA NA EKOLOŠKU MREŽU .............................. 94C.1.7. UTJECAJ OPTEREĆENJA NA OKOLIŠ (PROMET I PROMETNAINFRASTRUKTURA, POVEĆANJE RAZINE BUKE, NASTAJANJE OTPADA)............... 96C.1.8. UTJECAJ NA NASELJA I STANOVNIŠTVO .................................................. 97C.1.9. UTJECAJ NA KULTURNO – POVIJESNU BAŠTINU ...................................... 98

D. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA............ 99

D.1. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA UKLJUČUJUĆI MJERE SPRJEČAVANJA,SMANJENJA, UBLAŽAVANJA I KOMPENZACIJE NEPOVOLJNIH UTJECAJAPROVEDBE PROGRAMA NA OKOLIŠ ..................................................................... 99

D.2. OPIS PREDVIĐENIH MJERA PRAĆENJA .................................................... 101

D.3. KRATKI PRIKAZ RAZLOGA ZA ODABIR RAZMOTRENIH VARIJANTNIHRJEŠENJA, OBRAZLOŽENJE NAJPRIHVATLJIVIJEG VARIJANTNOG RJEŠENJAPROGRAMA NA OKOLIŠ I OPIS PROVEDENE PROCJENE, UKLJUČUJUĆI IPOTEŠKOĆE (PRIMJERICE TEHNIČKE NEDOSTATKE ILI NEDOSTATKE ZNANJA IISKUSTVA) PRI PRIKUPLJANJU POTREBNIH PODATAKA................................... 102

D.4. OSTALI PODACI I ZAHTJEVI KAKO SE UTVRDI PRILIKOM ODREĐIVANJASADRŽAJA STRATEŠKE STUDIJE U POSEBNOM POSTUPKU PREMA UREDBI OSTRATEŠKOJ PROCJENI UTJECAJA PLANA I PROGRAMA NA OKOLIŠ ................ 103

E. SAŽETAK PODATAKA .................................................................................... 104

E.1. KRATKI PREGLED SADRŽAJA I GLAVNIH CILJEVA OPERATIVNOGPROGRAMA „PROMET“ 2007-2013..................................................................... 104

E.2. PREGLED MOGUĆIH UTJECAJA PROGRAMA I MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA.. 106

E.3. OPIS PREDVIĐENIH MJERA PRAĆENJA .................................................... 114

E.4. KRATKI PRIKAZ RAZLOGA ZA ODABIR RAZMOTRENIH VARIJANTNIHRJEŠENJA, OBRAZLOŽENJE NAJPRIHVATLJIVIJEG VARIJANTNOG RJEŠENJAOPERATIVNOG PROGRAMA „PROMET“ 2007.-2013. NA OKOLIŠ I OPISPROVEDENE PROCJENE, UKLJUČUJUĆI I POTEŠKOĆE (PRIMJERICE TEHNIČKENEDOSTATKE ILI NEDOSTATKE ZNANJA I ISKUSTVA) PRI PRIKUPLJANJUPOTREBNIH PODATAKA ..................................................................................... 114


DVOKUT ECRO 4

F. NAZNAKA BILO KAKVIH POTEŠKOĆA........................................................... 116

G. POPIS DOKUMENTACIJSKOG MATERIJALA I LITERATURE.......................... 117

H. POPIS PROPISA ........................................................................................... 119


DVOKUT ECRO 5

LISTA KRATICA

EU = Europska unijaHŽ = Hrvatske željezniceIPA – Instrument za predpristupnu pomoćISPA – Instrument za strukturne politike u predpristupnom razdobljuMMPI = Ministarstvo mora, prometa i infrastruktureNN = Narodne novineOP = Operativni programOPP = Operativni program za prometRH = Republika HrvatskaSWOT = skraćenica za: Strengths, Weaknesses, Opportunities and Threats, kvalitativnaanalitička metoda kojom se stupnjevanjem elemenata u okviru 4 polja analize –mogućnosti, ograničenja, prednosti, nedostaci – procjenjuju jake i slabe strane,pogodnosti i problemi razmatranog predmeta ili pojaveTEN-T = transeuropska prometna mreža


DVOKUT ECRO 6

UVOD

Operativni program „Promet“ za strukturne instrumente prvobitno se odnosio na period2012.-2013. (što su dvije zadnje godine sedmogodišnjeg programskog razdoblja 2007-2013 za sve zemlje članice) u kojem se planiralo pristupanje Repubilke HrvatskeEuropskoj uniji i imao za cilj pridonijeti razvitku prometne infrastrukture u podsektorimaželjeznice, plovnih putova unutarnjih voda, cesta, morskih i zračnih luka kako bi se prijesvega potaknuo ravnomjerniji razvoj prometne mreže u Republici Hrvatskoj, a time injena bolja integracija u širu prometnu mrežu. Također je bio namijenjen razvijanjuregionalne i lokalne prometne infrastrukture u željezničkom i cestovnom sektoru, sektorulokalnih morskih luka i zračnih luka te modernizaciji i razvoju sustava čišćeg javnoggradskog prijevoza. Prvobitnim verzijom nacrta Operativnog programa „Promet“ 2012.-2013. bilo predviđeno da se on odnosi na projekte vezane uz:

željeznički promet pomorski promet i morske luke riječni promet cestovni promet zračni promet i zračne luke kombinirani promet gradski promet.

Tijekom pripreme ovog dokumenta donesena je i Odluka o sadržaju strateške studijeutjecaja na okoliš za Operativni program „Promet“ 2012-2013. (KLASA: 303-03/09-01/356, UR.BROJ: 530-13-10-78, od 4.10.2010.) koja je za svoju osnovu uzelaOperativni program „Promet“ 2012-2013 koji predstavlja programsko planski dokumentkojim se predviđaju načini i uvjeti korištenja EU fondova i to Kohezijskog fonda (KF) iEuropskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), u namjeri provedbe kohezijske politike usektoru prometa u Republici Hrvatskoj za dvogodišnje razdoblje, 2012-2013.

Kako je pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji odgođeno za 1. srpnja 2013., usuradnji s Europskom komisijom, pristupilo se modifikaciji svih pretpristupnihOperativnih programa u okviru IPA-e i njihovom produženju do kraja lipnja 2013. Nakontoga slijedit će Operativni programi za prvu generaciju strukturnih instrumenata, koji ćeimati primjenu od 1. srpnja 2013. do 31. prosinca 2013., i formalno pravno zamijenitipostojeće IPA Operativne programe, pa tako i Operativni program za promet.Istovremeno je dogovoreno kako će Operativni programi za strukturne instrumente,zbog kratkog razdoblja primjene od samo 6 mjeseci, zadržati iste sektore (Prioritetne osii mjere) koje su imali u pretpristupnom razdoblju (IPA-i).

U slučaju Operativnog programa za promet to je značilo uvrštavanje samo dva prometnasektora, tj. željezničkog sektora i sektora unutarnje plovidbe kroz dvije Prioritetne osi.

Slijedom gore iznesenoga, ova Strateška studija obuhvaća samo projekte koji seplaniraju sufinancirati sredstvima Europske unije tijekom druge polovine 2013. godine, aoni su vezani isključivo za:

željezničku prometnu infrastrukturu riječnu prometnu infrastrukturu


DVOKUT ECRO 7

Razlozi izrade Studije i na kojim propisima se zasnivaju

Strateška studija utjecaja na okoliš za Operativni program „Promet“ izrađena je u skladus odredbama Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07) i Uredbi o strateškoj procjeni plana iprograma na okoliš (NN 64/08), kojom se procjenjuju vjerojatno značajni utjecaji naokoliš koji mogu nastati provedbom plana i programa. Člankom 56. Zakonu o zaštitiokoliša (NN 110/07) propisano je da se strateška procjena obvezno provodi za plan iprogram, isključujući njihove izmjene i/ili dopune, koji se donosi na državnoj i područnoj(regionalnoj) razini iz područja prometa.

Strateška procjena se provodi tijekom izrade nacrta prijedloga plana i programa prijeutvrđivanja konačnog prijedloga i upućivanja u postupak donošenja na način propisanZakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07) i Uredbom o strateškoj procjeni plana i programana okoliš (NN 64/08).

Cilj i svrha izrade Strateške studije

Strateškom studijom se određuju, opisuju i procjenjuju očekivani značajni učinci naokoliš koje može uzrokovati provedba Operativnog programa „Promet“ i razumnealternative vezano za zaštitu okoliša koje uzimaju u obzir ciljeve i obuhvat toga plana iliprograma. Cilj i svrha izrade Strateške studije je procijeniti utjecaj Operativnogprograma „Promet“ na strateškoj razini, dati ciljeve i smjernice (mjere) kojima će seeliminirati ili smanjiti na najmanju moguću mjeru dokazani ključni utjecaji i predložitinačin na koji se ciljevi i smjernice (mjere) moraju inkorporirati u Operativni program kaoi u druge planove ili programe.


DVOKUT ECRO 8

A. KRATKI PREGLED SADRŽAJA I GLAVNIH CILJEVAPROGRAMA I ODNOS S DRUGIM ODGOVARAJUĆIMPLANOVIMA I PROGRAMIMA

A.1. OPERATIVNI PROGRAM „PROMET“ 2007-2013

Opći strateški cilj Operativnog programa "Promet" je potaknuti brži gospodarski rasttemeljen na integraciji tržišta i održivom razvoju prometa.

Operativni program "Promet" (OPP) pridonijet će ostvarivanju općeg strateškog ciljausmjeravanjem na tri načelna područja:

a) osiguravanje bolje integracije hrvatskih prometnih mreža unutar europske prometnemreže unapređenjem prometne infrastrukture u sektorima željeznica i unutarnjih plovnihputova, kroz razvoj prometnih mreža na koridorima transeuropske prometne mreže(TEN-T). Time će se omogućiti razvoj gospodarstva države kroz omogućavanje boljepovezanosti s ostatkom Europske unije;

b) poticanje razvoja regija kroz pružanje bolje prometne infrastrukture u odabranimsektorima (prvenstveno željezničkom).

c) poticanje što uravnoteženijeg razvoja prometnih mreža provedbom aktivnosti kojimaće se osigurati jednak omjer ulaganja vezanih posebice uz željeznički sektor.

Opravdanost strategije

Postoji hitna potreba da se osigura što uravnoteženiji razvoj hrvatske prometne mrežekojom je do sada dominirao cestovni sektor te da se završe/obnove dionice prometnihmreža na TEN-T koridorima kako bi se ubrzala integracija Hrvatske u Uniju te na tajnačin potaknuo razvoj hrvatskog gospodarstva. Stoga će središte pozornosti biti narazvoju onih dijelova željezničke mreže i mreže unutarnjih plovnih putova koji su dioTEN-T koridora u Hrvatskoj.

Na regionalnoj razini, postoji značajna potreba za modernizacijom prometneinfrastrukture s ciljem poticanja regionalnih gospodarstava, od kojih su neka priličnooslabljena.U okviru OPP-a potrebno je provesti tri prioritetne osi te slijediti strateške ciljeve:

Prioritetna os 1: Integracija i modernizacija hrvatske prometne infrastrukture s obzirom naTEN-T koridore (sufinanciranje iz Kohezijskog fonda)

Prioritetna os 2: Unaprjeđenje sustava unutarnjih plovnih putova (planirano sufinanciranjeiz ERDF-a)

Prioritetna os 3: Tehnička pomoć (sufinanciranje iz ERDF-a)

Prioritetna os 1: Integracija i modernizacija hrvatske prometne infrastrukture s obzirom naTEN-T koridore (sufinanciranje iz Kohezijskog fonda).

Glavni ciljevi Prioritetne osi 1 su:

Unapređivanje hrvatske željezničke mreže koja se nalazi na TEN-Tkoridorima ili je s njima povezana. Predviđenim mjerama planiraju senastaviti aktivnosti započete u okviru pretpristupnih programa ISPA i IPA na


DVOKUT ECRO 9

koridoru X. Osim toga, pažnja će se usmjeriti na unapređivanje željezničkih vezana koridoru Vb između hrvatske obalne regije (značajniji gradovi i luke),unutrašnjosti zemlje i zemalja srednje i istočne Europe.

Aktivnosti uključene u ovu Prioritetnu os fokusirat će se na unapređivanje i dovršavanjedionica TEN-T koridora Vb i X lociranih u Hrvatskoj. Projekti će biti pripremljeni i razvijeni usvim sektorima uključenima u Prioritetnu os za provedbu u budućim programskimrazdobljima.

Prioritetna os 2: Unaprjeđenje sustava unutarnjih plovnih putova (planirano sufinanciranje izERDF-a)

Glavni cilj Prioritetne osi 2 je:

Razvoj i modernizacija unutarnjih plovnih putova i lukaAktivnosti uključene u ovu prioritetnu os bit će usmjerene na modernizaciju plovnih putova iinfrastrukture riječnih luka.


Glavni ciljevi Prioritetne osi 3 su:

podrška za upravljanje Operativnim programom;

jačanje kapaciteta upravnog tijela, drugih tijela uključenih u provedbu OPP-a tepotencijalnih korisnika

izrada temeljnih studija i podrška u pripremi za sljedeće programsko razdoblje.Aktivnosti uključene u ovu Prioritetnu os trebaju pružiti nužnu razinu pomoći u provedbidrugih prioritetnih osi i postupaka navedenih u OPP-u. Djelotvorno i učinkovito upravljanjeprogramom ovisi o sposobnosti svih dionika uključenih u provedbu da učinkovito surađuju,slijede primjenjive procedure i izvršavaju svoje dužnosti u skladu s propisima Europske unije.

A.1.1. PRIORITETNA OS 1: INTEGRACIJA I MODERNIZACIJAHRVATSKE PROMETNE INFRASTRUKTURE VEZANE NA TEN-TKORIDORE (PLANIRANO SUFINANCIRANJE IZ KOHEZIJSKOGFONDA)

A.1.1.1. GLAVNI CILJEVI

Cilj ove Prioritetne osi je razviti i nadograditi hrvatsku prometnu mrežu za TEN-T kako bi sezemlja sveobuhvatnije i učinkovitije povezala s europskim prometnim mrežama teistovremeno harmonizirati tehničke standarde i standarde operabilnosti s onima Europskeunije. Aktivnosti će se provoditi u sljedećim područjima:

Nadogradnja hrvatske željezničke mreže u dijelovima koji se nalaze na ili supovezani s TEN-T koridorima.

Razvoj multimodalne prometne mreže i njezine povezanosti s TEN-T koridorima.Veliki projekti u sklopu ove Prioritetne osi provodit će se u skladu sa standardnim postupcimaza velike projekte nakon poziva za dostavljanje ponuda. Drugi projekti provodit će se nakonpoziva za prijavu projekata upućenog ograničenom broju potencijalnih korisnika.


DVOKUT ECRO 10

A.1.1.2. OČEKIVANI UČINCI

Veća integracija hrvatskih prometnih mreža na TEN-T koridorima s onima EU-a.

Povećana sposobnost za interoperabilnost unutar hrvatske željezničke mreže.

Stvaranje mreže učinkovitih, fleksibilnih i međusobno povezanih prometnihsustava koji će poticati i omogućivati veću trgovinu s Europskom unijom i ostalimtržištima.

Stvaranje uravnoteženijeg prijevoznog sustava unutar zemlje.

Poboljšanje povezanosti između regionalnih i nacionalne prometne mreže.

Poticanje korištenja manje onečišćujućih prijevoznih sredstava.

Zaliha zrelih projekata za buduću provedbu.

A.1.1.3. INDIKATIVNI POPIS OPERACIJA

Željeznice

Cilj aktivnosti u ovom području je razviti željezničku prometnu infrastrukturu u Hrvatskoj,osobito kad je riječ o međupovezanosti i interoperabilnosti nacionalnih mreža s trans-europskim mrežama. Svrha je postupno povećati kakvoću željeznica duž TEN-T koridoraunutar Hrvatske kako bi sve više zadovoljavale standarde EU-a i privlačile promet s mrežecesta i autocesta čime bi nastala uravnoteženija prometna mreža unutar zemlje.

Aktivnosti u željezničkom sektoru bit će usredotočene na razvijanje i modernizacijuželjezničke infrastrukture u Hrvatskoj na TEN-T koridorima X i Vb s obzirom nameđupovezanost i interoperabilnost nacionalne mreže s trans-europskim mrežama.

Zbog manjka zrelih projekata za neposrednu provedbu u željezničkom sektoru značajnasredstva također će biti dodijeljena za pripremu zalihe projekata za buduću provedbu.

A.1.1.4. INDIKATIVNI POPIS KORISNIKA

Potencijalni korisnici operacija unutar ove Prioritetne osi bit će tijela nadležna za upravljanjenacionalnim željeznicama i unutarnjim vodnim putovima.

A.1.1.5. INDIKATIVNI POPIS VELIKIH PROJEKATA

Obnova pruge Dugo Selo - Novska, dionica Dugo Selo – Novoselec

Nadogradnja i izgradnja drugog kolosijeka na dionici pruge Dugo Selo – Križevci

Izgradnja nove željezničke pruge za prigradski promet na dionici Gradec – Sv. IvanŽabno

Izgradnja nove elektrificirane jednokolosiječne pruge, dionica Podsused – Samobor


DVOKUT ECRO 11

A.1.2. PRIORITETNA OS 2: UNAPRJEĐENJE SUSTAVAUNUTARNJIH PLOVNIH PUTOVA (PLANIRANOSUFINANCIRANJE IZ ERDF-A)


Cilj aktivnosti u ovom području je ponovo uspostaviti i poboljšati povezanost hrvatske mrežeunutarnjih plovnih putova i luka s europskom mrežom unutarnjih plovnih putova. Mjere ćebiti usredotočene na rekonstrukciju i modernizaciju navigacijskih sustava unutarnjih plovnihputova, nadogradnju i obnavljanje tehničkih parametara plovnih putova te modernizaciju irekonstrukciju lučke infrastrukture na lučkom području unutarnjih voda, posebno s obziromna njihovo međupovezivanje s drugim načinima prijevoza.

Veliki projekti u sklopu ove Prioritetne osi provodit će se u skladu sa standardnim postupcimaza velike projekte.

A.1.2.2. OČEKIVANI UČINCI

Podizanje klase plovnosti i poboljšanje lučke infrastrukture riječnih luka.

Zaliha zrelih projekata za buduću provedbu.

A.1.2.3. INDIKATIVNI POPIS OPERACIJA

Aktivnosti vezane uz razvoj unutarnjih plovnih putova bit će usmjerene na:

Unapređivanje povezanosti hrvatske mreže unutarnjih plovnih putova i luka seuropskom mrežom unutarnjih plovnih putova,

Rekonstrukcija i modernizacija navigacijskih sustava unutarnjih plovnih putova,

Modernizacija i rekonstrukcija lučke infrastrukture lučkog područja na unutarnjimvodama.

A.1.2.4. INDIKATIVNI POPIS KORISNIKA

Potencijalni korisnici operacija u sklopu ove Prioritetne osi bit će tijela nadležna zaupravljanje unutarnjim vodnim putovima i lukama unutarjih voda.

A.1.2.5. INDIKATIVNI POPIS VELIKIH PROJEKATA

Obnova i modernizacija plovnog puta rijeke Save

Izgradnja Južne obale – Luka Osijek

Izgradnja intermodalne infrastrukture – zapadni dio Luke Osijek


DVOKUT ECRO 12

A.1.3. PRIORITETNA OS 3: TEHNIČKA POMOĆ


Osigurati potpuno, djelotvorno i učinkovito korištenje sredstava dodijeljenih za Operativniprogram "Promet" u skladu s odnosnim pravilima i postupcima.

Jačanje sustava za provedbu OPP-a;

Unapređivanje administrativne sposobnosti institucija koje sudjeluju u procesuupravljanja Operativnim programom;

Povećavanje razine znanja i institucionalne sposobnosti potencijalnih korisnikaprograma;

Adekvatne i prikladne pripreme za sljedeće programsko razdoblje;

A.1.3.2. INDIKATIVNI POPIS OPERACIJE

Operacije u sklopu ove Prioritetne osi obuhvaćaju 3 posebna područja djelovanja:

Podrška za upravljanje OP-om

Cilj ovog područja operacija je podržati upravljačko tijelo i njegove partnere u provedbiaktivnosti vezanih uz odredbe Uredbi EU-a (analize, ex-ante i tekuće evaluacije, provedbasustava nadzora praćenjem, informiranje i promidžba).

Jačanje sposobnosti upravljačkog tijela i potencijalnih korisnika

Razvoj administrativne sposobnosti znači poboljšanje djelotvornosti i učinkovitosti javnihtijela uključenih u provedbu Programa. Razvoj ljudskih resursa je vrlo dugotrajan. Onzahtijeva neprekidan proces obrazovanja i obuke uz potporu odgovarajućim financijskimsredstvima.

Izrada studija za podršku u pripremi sljedećeg programskog razdoblja

Kratkoročno i srednjoročno, ova tehnička pomoć je potrebna kao osnova za pripremubudućih projekata. Indikativne aktivnosti u sklopu ovog ključnog područja operacija uključujuizradu studija, koncepcija, analiza, metodologija i izvješća, kao što su uspostavljanjestrateške i koherentne tehničke baze podataka, priprema prometnih modela, provedbamultimodalnih tehničkih studija za identifikaciju projekata za dugoročno i srednjoročnoinvesticijsko programiranje u sektoru prometa u Hrvatskoj.


DVOKUT ECRO 13

A.2. ODNOS OPERATIVNOG PROGRAMA „PROMET“ SDRUGIM ODGOVARAJUĆIM PLANOVIMA IPROGRAMIMA

A.2.1. NACIONALNA STRATEGIJA I PLAN DJELOVANJA NAOKOLIŠ1

Nacionalna strategija i plan djelovanja na okoliš je izraz nastojanja da se rastuća svijest opotrebi zaštite okoliša Republike Hrvatske pretvori u jasan, cjelovit i dugoročan koncept. Onapolazi od nedvojbene potrebe da se stanje okoliša u Republici Hrvatskoj unaprijedi, teopredjeljenja da se to može ostvariti dogradnjom postojećeg sustava zaštite okoliša ipripravljanjem za krupne izazove koji su pred nama.Strategija zaštite okoliša Republike Hrvatske govori o okolnostima u kojima se nalazimo(stanju okoliša i obvezama), o preprekama (postojećim i budućim pritiscima na okoliš tezahtjevima koje moramo ispuniti), i o smjeru (odgovorima na pritiske) koji valja izabrati,želimo li očuvati okoliš.Nositelj Nacionalne Strategije i Plana djelovanja na okoliš je Ministarstvo zaštite okoliša,prostornog uređenja i graditeljstva.

Strategijom zaštite okoliša su pod točkom PRIORITETI, GLAVNE TEME I KLJUČNI SEKTORIizmeđu ostalog definirani su prioriteti po sektorima.

Za sektor Promet definirani su sljedeći prioriteti zaštite okoliša:B. optimiranje prometnih tijekova,F. obnova i modernizacija željeznice,G. smanjenje uporabe goriva u prometu boljim održavanjem vozila, preusmjerenjemteretnog prometa na željeznički i vodni,H. ugradnja nadzorne i kontrolne opreme za smanjenje emisije.

Nacionalnim planom djelovanja na okoliš pod točkom 4.1.5. PROMET, podtočkom 4.1.5.4.Ciljevi i mjere definirano je sljedeće:C3 Ugraditi načela održivoga razvoja u razvojne planove i sektorske strategijeC4 Smanjiti utjecaje prometne aktivnosti (emisije štetnih tvari i buku) i prometneinfrastrukture na okoliš (fragmentacija prirodnih staništa)C5 Uvesti praćenje stanja okoliša (nadzor nad utjecajem prometa na okoliš)C6 Zaštititi osjetljiva područjaC7 Povećati sigurnost prijevoza opasnih tvari i prihvata opasnih tvari u lukamaC8 Primijeniti ekonomske mjere

Komentar:Poveznice s Operativnim programom „Promet“ su:

optimiranje prometnih tijekova obnova i modernizacija željeznice smanjenje uporabe goriva u prometu boljim održavanjem vozila, preusmjerenjem

teretnog prometa na željeznički i vodni povećanje sigurnost prijevoza opasnih tvari i prihvata opasnih tvari u lukama.

1 Izvor: Nacionalna strategija i plan djelovanja na okoliš (NN 46/02).


DVOKUT ECRO 14

A.2.2. STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA REPUBLIKEHRVATSKE2

Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske sadrži temeljna načela i mjerila zaodređivanje ciljeva i prioriteta u promišljanju dugoročne preobrazbe prema održivom razvitkuRepublike Hrvatske. Imajući u vidu ostvarenje održivog razvitka Republike Hrvatske,Strategija postavlja osnovne ciljeve i mjere održivog razvitka gospodarstva, održivogasocijalnog razvitka te zaštite okoliša i identificira ključne izazove u njihovu ostvarivanju.Analiza najvažnijih izazova daje opis sadašnjeg stanja kroz gospodarsku, socijalnu i okolišnudimenziju i time pridonosi održivosti. U Strategiji su navedene i institucije uključene u njezinuprovedbu i način provedbe, odgovornost za provedbu te način praćenja provedbe.Nositelj Strategije održivog razvitka Republike Hrvatske je Ministarstvo zaštite okoliša,prostornog uređenja i graditeljstva.

Strategijom održivog razvitka je pod točkom 7. Povezivanje Hrvatske dan Glavni ciljnavedeno:

dobro povezivanje svih dijelova nacionalnog teritorija te otoka s kopnom imeđusobno, kako bi transportni sustav bio dostatan za sve gospodarske, socijalne iokolišne potrebe Republike Hrvatske, a da istodobno njegov neželjeni utjecaj naekonomiju, društvo i okoliš bude minimalan.

kroz teritorijalnu koheziju razviti integrirani pristup pitanju dostupnosti i povezanosti,radi što boljeg iskorištavanja razvojnih karakteristika svojstvenih različitim prostorima.

Aktivnosti ili mjere za ostvarivanje glavnog cilja s konkretnim ciljevima su:1. Poticati korištenje čistijih goriva i tehnologija i prelaziti na one oblike prijevoza kojiučinkovito koriste energiju.2. Preusmjeravati promet s ceste na ekološki prihvatljivije sustave – more, unutarnji plovniputovi, željeznice, međuobalno prometno povezivanje.6. Pojačati investicijska ulaganja u razvoj željezničke infrastrukture osiguravajući Hrvatskimželjeznicama konkurentnost s drugim vidovima prometa, razvijati i izgraditi prigradskuželjezničku infrastrukturu te povećati učinkovitost i pouzdanost željezničkog prometa.7. Pojačati investicijska ulaganja u modernizaciju i razvoj lučke flote i infrastrukture testandarda sigurnosti plovidbe i zaštite od onečišćenja.12. Usmjeriti razvoj prometne infrastrukture prema povećavanju međusobne integriranosti ipovezanosti cijeloga unutarnjega prometnog sustava kako bi se ostvarila bolja dostupnosteuropskih prometnih koridora i bolja integriranost s prometnom mrežom susjednih zemalja,poštujući pritom kriterije zaštite okoliša.


poticanje korištenja čistijih goriva i tehnologija i prelaziti na one oblike prijevoza kojiučinkovito koriste energiju unaprijediti kolektivni transport i izbor transportnih opcijarastom kvalitete javnog transporta te biciklističkih i pješačkih zona.

preusmjeravanje prometa s ceste na ekološki prihvatljivije sustave – more, unutarnjiplovni putovi, željeznice, međuobalno prometno povezivanje

pojačanje investicijskih ulaganja u razvoj željezničke infrastrukture osiguravajućiHrvatskim željeznicama konkurentnost s drugim vidovima prometa, razvijati i izgraditiprigradsku željezničku infrastrukturu te povećati učinkovitost i pouzdanostželjezničkog prometa.

pojačanje investicijskih ulaganja u modernizaciju i razvoj lučke flote i infrastrukture testandarda sigurnosti plovidbe i zaštite od onečišćenja.

2 Izvor: Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske (NN 30/09).


DVOKUT ECRO 15

usmjeravanje razvoja prometne infrastrukture prema povećavanju međusobneintegriranosti i povezanosti cijeloga unutarnjega prometnog sustava kako bi seostvarila bolja dostupnost europskih prometnih koridora i bolja integriranost sprometnom mrežom susjednih zemalja, poštujući pritom kriterije zaštite okoliša

A.2.3. STRATEGIJA I PROGRAM PROSTORNOG UREĐENJAREPUBLIKE HRVATSKE3

Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske su uspostavljene temeljneodrednice dugoročnog razvoja u prostoru i utvrđena sistematizacija prostornih jedinica,sustava i cjelina kao trajnom prostornom osnovom za planiranje, praćenje i provedbu mjera.Nositelj Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske je Ministarstvo zaštiteokoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Strategijom je pod točkom 4.4. Infrastrukturni sustavi, pod podtočkom 4.4.1.4. Smjernicerazvitka prometnih sustava definirano sljedeće:

Kod utvrđivanja prometnih sustava u okviru uspostavljanja strategije prostornog uređenja inove koncepcije prostornog ustrojstva i razvitka Republike Hrvatske potrebno je voditiračuna o nekim postojećim problemima, zahtjevima i obvezama te o novim mogućimrješenjima i prioritetima u realizaciji. Zato prometni sustav Hrvatske treba promatratiprostorno i funkcionalno cjelovito i međuzavisno s težnjom za racionalnim načinom korištenjaprostora, osuvremenjivanjem postojećih prometnih objekata. Promet treba promatrati krozmogućnost etapnog ostvarivanja rješenja unutar dugoročnoga vremenskog horizontaplaniranja i izgradnje prometnih objekata, kako bi optimalno doprinio poticanjugospodarskog razvitka u zemlji.

Vodeći računa o potrebi policentričnog i uravnoteženijega regionalnog razvitka Hrvatske, kaoi zahtjeva za boljim unutarnjim međusobnim povezivanjem, potrebno je posebnu pažnjuposvetiti planiranju i izgradnji ostalih državnih-magistralnih i županijskih- regionalnihprometnica, prometnih objekata i instalacija jer je to, uz valorizaciju svih dijelova zemlje,najbolji način da se dobro integrira državni prostor.

Posebnu pažnju treba posvetiti izgradnji gradske i prigradske prometne mreže unutarmetropolskih područja i gradskih regija, osposobljene prvenstveno za javni, ali i zaindividualni promet, gdje se svakodnevno odvijaju najintenzivniji prometni tokovi. To ćeomogućiti zadržavanje stanovništva i gospodarstva moći u široj okolici gradova, bez potrebepreseljavanja u središnje dijelove gradskih aglomeracija.

Željeznički promet

Željeznički promet sa svojim tehnološkim karakteristikama (velike investicije, ograničenaprilagodljivost servisiranja, posredni sustavi, itd.) uvjetuje da svoj razvoj zasniva namasovnom prijevozu roba i nešto manje putnika. Gospodarska uvjetovanost RepublikeHrvatske upućuje, na selektivan pristup i to na dvije razine: povezivanje s europskimželjezničkim mrežama, i konsolidacija preostale željezničke mreže u zemlji.

Osnovne značajke razvoja:

3 Izvor: Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (lipanj 1997), Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN50/99).


DVOKUT ECRO 16

podizanje opće tehničko-tehnološke razine, ekonomičnosti, stupnja sigurnosti ipogodnosti s ekološkog aspekta i utroška pogonske energije, nastavak modernizacije/rekonstrukcije i generalni remont postojeće željezničke infrastrukture te proširenje igradnji novih pruga, u skladu s potrebama gospodarstva i međunarodnogatransportnog tržišta,

mjerama prometne politike (Prometne strategije) naglasiti prednosti svog sustava,osobito na većim udaljenostima te osigurati porast opsega prijevoza robe i putnika sbitno višom kvalitetom i asortimanom transportnih usluga,

intenzivirati razvoj željezničkih prometnih smjerova Srednjoeuropske inicijative(Jadran- Srednja Europa), zasnovan na jadranskoj orijentaciji Hrvatske te daljnjempovećanju tranzitne usluge koju je imala Hrvatska u međunarodnom željezničkomprometu,

uvođenje nove tehnologije prijevoza i prijevoznih sredstava koje na istim elementimaželjezničke mreže ostvaruju bolje učinke, točnost i urednost u prijevozu robe, potpuniservis u otpremi i dopremi robe) te modernizacija postojećih i izgradnja novihželjezničkih kolodvora i robnih terminala,

intenzivniji razvoj prijevoznih kapaciteta i to značajnim povećanjem iosuvremenjivanjem kapaciteta putničkog prometa te usklađivanjem opsega, aposebice strukture kapaciteta teretnog prometa, čime se nastoji pojačati konkurentnasposobnost željeznice u putničkom (točnost, komfor, brzina) i teretnom prometu(masovni prijevozi).

Riječni promet

Riječni promet je u najosjetljivijem položaju među prometnim sustavima u zemlji i zahtijevavrlo pažljiv pristup u rješavanju složenih problema. Izgradnja potrebne, moguće i dobrotehnički opremljene plovne riječne i kanalske mreže u zemlji i njezino najbolje mogućeuključivanje u novi moderni europski riječni i kanalski sustav trebaju osigurati brži razvitak ikorištenje poredbenih prednosti ove vrste prometa u zemlji.

Kod izricanja općih smjernica razvoja riječnog prometa u Hrvatskoj treba voditi računa da subitno promijenjeni uvjeti u odnosu na ranije stanje te da postoje značajna ograničenja:

budući da se najveći dio unutarnjih plovnih putova nalazi na graničnim rijekama terazvoj, status i način sanacije plovnih vodotoka (državni/ međudržavni/ međunarodni)ovisi o usuglašenosti sa susjednim državama,

potrebna su istraživanja o efektima ulaganja u infrastrukturu unutarnjih plovnihputova, kako bi se preusmjerile pojedine vrste tereta na riječni promet, prvenstvenomasovne robe i za veće udaljenosti te omogućilo turističko plovljenje /riječni yachtingi sport/),

pravnom regulativom omogućiti da se i mali gospodarski sustavi uključe u razvoj ikorištenje ove vrste prijevoza (skelarstvo, riječno ribarstvo, šljunčarenje),

uvođenje novih tehnologija posluživanja i plovidbe na unutarnjim plovnim putovima, prostorno-prometno kombinirano i integralno povezivanje s ostalim vrstama prometa

(posebno s željezničkim i pomorskim prometom u prijevozu količinskih vrijednihtereta).

Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske pod točkom 3. Infrastrukturni ivodnogospodarski sustavi, podtočkom 3.1. Prometni sustav definirano je sljedeće:

3.1.2. Željeznički promet(3-4)U odnosu na ciljeve razvoja programska usmjerenja su:Unutarnja konsolidacija željezničkog prometa kojom će se istražiti i obrazložiti planrazvoja željezničkog prometa (sa stajališta rentabilnosti i korištenja prostora), uvesti nove


DVOKUT ECRO 17

tehnologije posluživanja roba i tereta završiti izmjenu vuče na svim važnijim pravcima iizvršiti modernizaciju i izgradnju kolodvora i terminala.Povezivanje s europskim sustavom u sklopu čega će se verificirati europske pravce nanašoj željezničkoj mreži, pospješiti uvjete tranzitnoga željezničkog prometa, primijenitinajviše tehnološko-ekonomsko-ekološke kriterije korištenja željezničkog prometa za potrebeposluživanja Europe.Racionalno korištenje i zaštitu prostora treba provesti u svim segmentima a posebnokod izvođenja rekonstrukcija ili izgradnje novih objekata. Zahvate treba izvoditi po najvišimtehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima i pri tome koristiti postojeće koridore iprostore najviše što se može, sa što manjim zahtjevima za novim površinama.

3.1.4. Riječni promet(3-8)Projekcija mreže riječnih luka obuhvaća tri velike luke; Vukovar, Osijek i Sisak (akorazvoj gospodarstva/prometa bude zahtijevao, razmotriti i izgradnju riječne luke Zagreb ) imrežu srednjih i malih luka na glavnim plovnim riječnim putovima. Mreža plovnih putovaiznosit će oko 1120 km od čega oko 60 km kanal Dunav-Sava (Dunav VI klasa, ostalo IV i/iliVb klasa).Daljnji razvoj obuhvaća mjere:

pravno reguliranje statusa graničnih rijeka, uređenje već izgrađenih/postojećih riječnih objekata ( luke, kanali, inundacije, ušća,

itd. ), planiranje i izgradnja novih luka, uključivši i novu luku Vukovar kao i kanala Dunav -

Sava, potrebna istraživanja o učincima ulaganja u infrastrukturu državnih i međunarodnih

plovnih putova, kako bi se preusmjerile pojedine vrste tereta na riječni promet(prvenstveno masovni tereti na veće udaljenosti),

razvijati turističke aktivnosti na rijekama kao što su riječni jahting, sport i druge, izgradnju pravne regulative koja će omogućiti da se i mali gospodarski sustavi uključe

u razvoj i korištenje ovog vida prometa ( skelarstvo, ribarstvo, šljunčarenje, itd.), istraživanja međusobnog utjecaja prometnih koridora cesta-željeznica-rijeka na

prostoru Slavonije.


unutarnja konsolidacija željezničkog prometa kojom će se istražiti i obrazložiti planrazvoja željezničkog prometa (sa stajališta rentabilnosti i korištenja prostora), uvesti novetehnologije posluživanja roba i tereta završiti izmjenu vuče na svim važnijim pravcima iizvršiti modernizaciju i izgradnju kolodvora i terminala povezivanje s europskim sustavom u sklopu čega će se verificirati europske pravce na

našoj željezničkoj mreži, pospješiti uvjete tranzitnoga željezničkog prometa, primijenitinajviše tehnološko-ekonomsko-ekološke kriterije korištenja željezničkog prometa zapotrebe posluživanja Europe uređenje već izgrađenih/postojećih riječnih objekata ( luke, kanali, inundacije, ušća,

itd. ).


DVOKUT ECRO 18

A.2.4. PLAN ZAŠTITE I POBOLJŠANJA KAKVOĆE ZRAKA UREPUBLICI HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE OD 2008. DO 2011.GODINE4

Plan zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. Do 2011.Godine (u daljnjem tekstu: Plan) provedbeni je dokument Strategije zaštite zraka koja jesastavni dio Strategije zaštite okoliša. Plan obuhvaća razdoblje od 4 godine, od 2008. dozaključno 2011. godine.Nositelj Plana zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008.do 2011. godine je Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Pod točkom 7.5. MJERE ZA SMANJIVANJE UKUPNIH EMISIJA IZ PROMETA navodi sesljedeće:U MPRA-1. Prostorno i urbanističko planiranje uvažavanjem principa održivogtransportaProstorno i urbanističko planiranje treba biti takvo da smanjuje potrebu za putovanjima,povećava atraktivnost javnog prevoza, potiče korištenje nemotornog prijevoza, potiče oblikeprijevoza robe i ljudi s manjom potrošnjom goriva i emisijama. U svakom bi planu trebao bitiuvažen ovaj princip, a kroz stratešku studiju treba ocjeniti jesu li županijski planovi doistaimplementirali ova načela.

Pod točkom 8.7. MJERE I AKTIVNOSTI U PROMETU navodi se sljedeće:U MCI-12. Povećanje atraktivnosti željezničkog transportaPotrebno je unaprijediti kvalitetu željezničkog prijevoza kako bi postao atraktivan za prijevozljudi i robe. To podrazumjeva razvoj prigradskog putničkog željezničkog prometa, terminalana ulaze u gradove, terminala za prijevoz kamiona, elektrifikaciju pruga, otvaranje novihkoridora, uvođenje izletničkih vlakova za prijevoz bicikla, skračivanje vremena vožnje,prilagodba voznog reda potrebama korisnika, usklađivanje reda vožnje s Jadrolinijom, itd. Ugradovima treba poticati putnički javni promet željeznicom atraktivnom politikom cijena,objedinjavanjem zona prijevoza. U Hrvatskoj su po ovom pitanju u posljednje vrijemenapravljeni neki dobri projekti i inicijative, recimo terminal za kamione u Spačvi, produljenjeputničkih perona oko Zagreba, itd.

Komentar:Poveznica s Operativnim programom „Promet“ su:

prostorno i urbanističko planiranje uvažavanjem principa održivog transporta povećanje atraktivnosti željezničkog transporta.

A.2.5. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA5

Strategijom upravljanja vodama definirani su legislativni, organizacijski, financijski, tehnički,znanstvenoistraživački i informatički okviri djelovanja vodnoga gospodarstva u sadašnjimdruštveno-gospodarskim okolnostima pristupnoga procesa Republike Hrvatske Europskojuniji, te u budućim okolnostima punopravnoga članstva.Nositelj Strategije upravljanja vodama je Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva ivodenog gospodarstva.

4 Izvor: Plan zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Republici Hrvatsoj za razdoblje od 2008. do 2011. godine (NN 61/08).5 Izvor: Strategija upravljanja vodama (NN 91/08).


DVOKUT ECRO 19

U poglavlju STANJE UPRAVLJANJA VODAMA, točka 3.5. ZAŠTITA VODA, podtočka 3.5.1Izvori onečišćenja i procjena pritisaka – ostali izvori onečišćenja navodi se sljedeće:

Pri redovitom održavanju željezničkih pruga rabe se opasne tvari (ulja, pesticidi), što činistalnu opasnost od onečišćenja voda, posebice u slučajevima prolaska trase željezničkepruge kroz područja sanitarne zaštite izvorišta vode za piće. Željeznica je, također,potencijalni izvor onečišćenja pri transportu opasnih tvari.

U poglavlju CILJEVI I ODREDNICE, točka 4.1. Polazišta, podtočka 4.1.4. Potrebegospodarstva navodi se sljedeće:

Unutrašnja plovidba. Prometna se strategija opredijelila za jačanje prometnih oblikaprihvatljivijih za okoliš: željezničkog, vodnog i kombiniranog. U dijelu koji se odnosi naunutrašnji vodni promet to podrazumijeva: (i) integriranje unutrašnjih plovnih putova ueuropski plovidbeni sustav uređenjem i održavanjem postojećih vodnih putova sukladnomeđunarodnoj klasifikaciji plovnosti, (ii) uključivanje infrastrukture vodnoga prometa uprometnu mrežu razvojem riječnih luka. Vodno gospodarstvo će u suradnji s nadležniminstitucijama sudjelovati u planiranju sustava unutrašnjih plovnih putova i težitivišenamjenskim rješenjima, osigurati poštovanje održivosti vodnog režima, zaštite okoliša iprirode, morfoloških značajki, te zajedno s nadležnim sektorom poduzimati mjere zasmanjenje rizika od iznenadnih onečišćenja.

U poglavlju CILJEVI I ODREDNICE, točka 4.3. Strateške odrednice, podtočka 4.3.4.Korištenje voda, podtočka 4.3.4.2 Ostala gospodarska korištenja voda navodi se sljedeće:

D 9. Unutarnji vodni putovi. Plovidba na rijekama Savi, Dravi, Dunavu, Kupi i Uni,normalizacijom stanja u regiji i daljnjim gospodarskim rastom, će biti obnovljena saplaniranim daljim rastom. Većina vodnih putova u Hrvatskoj je međunarodnogkaraktera, riječ je o graničnim rijekama, i razvoj ove djelatnosti ovisi o suradnju sasusjednim državama u ostvarenju preuzetih međunarodnih obveza (kao međunarodniputovi deklarirani su: Dunav VI. c klase; Sava do Siska IV. klase; i Drava do OsijekaIV. klase). Nacionalni razvojni projekt od kapitalnoga značenja jest izgradnjavišenamjenskog kanala Dunav – Sava kojim se predviđa međunarodni transport,odnosno kombinirani plovno-željeznički prometni koridor Podunavlje – Jadran (odVukovara do Rijeke i od Vukovara do Ploča). Vodno gospodarstvo će u skladu sasvojim obvezama, zajedno s drugim nadležnim institucijama i dionicima, raditi naodržavanju postojećih plovnih putova prema usklađenim planskim dokumentima.


jačanje prometnih oblika prihvatljivijih za okoliš: željezničkog, vodnog i kombiniranog. integriranje unutrašnjih plovnih putova u europski plovidbeni sustav uređenjem i

održavanjem postojećih vodnih putova sukladno međunarodnoj klasifikaciji plovnosti uključivanje infrastrukture vodnoga prometa u prometnu mrežu razvojem riječnih

luka.


DVOKUT ECRO 20

A.2.6. STRATEGIJA I AKCIJSKI PLAN ZAŠTITE BIOLOŠKE IKRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI REPUBLIKE HRVATSKE6

Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti RepublikeHrvatske (NSAP) je temeljni dokument zaštite prirode, koji određuje dugoročne ciljeve ismjernice očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti i zaštićenih prirodnih vrijednosti, tenačine njezina provođenja, u skladu s ukupnim gospodarskim, društvenim i kulturnimrazvojem Republike Hrvatske.Nositelj Strategije i Akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti RepublikeHrvatske je Ministarstvo kulture.

Pod točkom 6.7. Vodno gospodarstvo navodi se sljedeće:

STRATEŠKI CILJKroz suradnju sa sektorom vodnoga gospodarstva očuvati biološku i krajobraznu raznolikostvodenih ekosustava, a posebno ugrožena vlažna i močvarna staništa te krška staništa

Strateške smjernice

6.7.1 Pri gospodarenju i upravljanju vodama te održavanju vodnih putova uvažiti načelaočuvanja sastavnica biološke, geološke i krajobrazne raznolikosti vodenih ekosustava, snaglaskom na zaštićena područja, područja EM i buduća NATURA 2000 područja6.7.3 Pri izradi planova razvoja vodnih putova osigurati opstanak riječnih ekoloških sustava

Pod točkom 6.9. Promet navodi se sljedeće:

Sve vrste prometa – cestovni, željeznički, zračni, pomorski/riječni – utječu na sastavnicebiološke raznolikosti. Postojeća prometna infrastruktura – 2.726 km željezničkih prometnica,oko 30.000 km cesta (autoceste, brze ceste i ceste nižeg ranga), vodni putovi, 7 zračnih luka– direktno utječu na staništa kroz koja prolaze.

Glavni su negativni učinci prometnica izravan gubitak ili fragmentacija staništa što dovodi dofragmentacije populacija, degradacija kakvoće staništa, uznemiravanje bukom i svjetlom,onečišćavanje različitim agensima, otvaranje staništa za nove nepoželjne utjecaje, doneposrednog stradavanja životinja u pokušaju prelaska prometnica i rizika ugrožavanjasudionika u prometu. Fragmentacija staništa prepoznata je kao jedan od najvažnijih uzrokasmanjenja biološke raznolikosti u Europi. Na velike infrastrukturne zahvate posebno suosjetljive velike zvijeri, koje trebaju veliki životni prostor. U posljednjih nekoliko godinazabilježen porast smrtnosti velikih zvijeri na prometnicama – vukovi češće stradavaju uprometu na lokalnim prometnicama, a medvjedi na autocestama i na željezničkim prugama.

STRATEŠKI CILJSmanjiti utjecaj prometne infrastrukture na divlje svojte i prirodna staništa

Strateške smjernice6.9.1 Sustavno pratiti utjecaj cestovnih, željezničkih i drugih prometnica na vrste i staništa6.9.2 Osigurati propusnost izgrađenih i planiranih prometnica za divlje životinje u ciljuomogućavanja dnevnih kretanja i sezonskih migracija

6 Izvor: Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 143/08)


DVOKUT ECRO 21


pri gospodarenju i upravljanju vodama te održavanju vodnih putova uvažavanjenačela očuvanja sastavnica biološke, geološke i krajobrazne raznolikosti vodenihekosustava, s naglaskom na zaštićena područja, područja EM i buduća NATURA 2000područja pri izradi planova razvoja vodnih putova osiguranje opstanka riječnih ekoloških

sustava sustavno praćenje utjecaja cestovnih, željezničkih i drugih prometnica na vrste i

staništa osiguranje propusnosti izgrađenih i planiranih prometnica za divlje životinje u cilju

omogućavanja dnevnih kretanja i sezonskih migracija.

A.2.7. STRATEGIJA PROMETNOG RAZVITKA REPUBLIKEHRVATSKE7

Strategijom se nastoji obuhvatiti razvitak pojedinih prometnih grana i ukupnog prometnogsustava. Ciljevi razvitka prometnog sustava, u ukupnom sadržaju, moraju odražavatitrenutačne i buduće interese za vremenski okvir o kojem se razmišlja. Strategija prometnograzvitka Republike Hrvatske u velikoj će mjeri dati doprinos pri izradbi daljnjih detaljnihstudija pojedinih prometnih grana u stvaranju jednoga konzistentnoga prometnoga sustava.Nositelj Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske je Ministarstvo mora, prometa iinfrastrukture.

Napomena:Važeća je razvojna strategija za sektor prometa u Republici Hrvatskoj nastala 1999. godine.Nužne su izmjene i dopune tog strateškog dokumenta, budući da je nastao prije no što jeRepublika Hrvatska postala zemlja kandidatkinja za pristupanje Europskoj Uniji, tako daprilikom njegove pripreme u obzir nije uzeta vjerojatnost pristupanja EU, pa tako ni pravne ifinancijske mogućnosti koje iz toga proizlaze. U skoroj se budućnosti, stoga, planira pripremaizmijenjene i dopunjene strategije za sektor prometa u Republici Hrvatskoj. Međutim, kako jevrlo vjerojatno da ta nova strategija ne bude dostupna do vremena pripreme za programskorazdoblja 2012.-2013., nužno je bilo osmisliti svojevrsni usklađeni strateški pristuppotrebama prometa koji je potrebno načiniti u obliku privremene mjere temeljem koje bi sekasnije mogli razviti nacionalni strateški dokumenti potrebni u postupku pristupanjaRepublike Hrvatske EU. To je učinjeno u dokumentu pod nazivom Razvoj institucionalnesposobnosti za upravljanje strukturnim fondovima nakon pristupanja Republike HrvatskeEuropskoj Uniji – Komponenta jačanja institucija, Sektor prometa u Republici HrvatskojSTRATEŠKI DOKUMENT: Privremena strategija sektora prometa, Consulting & ManagementLtd.

Cilj ovoga strateškog dokumenta bio je ispuniti ovu privremenu potrebu sve dok novanacionalna strategija prometa ne bude dostupna. Ovaj će se ‘privremeni’ strateški dokumentkoristiti za utvrđivanje strateških investicijskih prioriteta u sektoru prometa u programskomrazdoblju od 2012. do 2013. godine, a sukladno tomu i za pripremu Nacionalnog strateškogreferentnog okvira i Operativnog programa „Promet“.

7 Izvor: Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske (NN 139/99).


DVOKUT ECRO 22

U nastavku je naveden sažetak važećih službenih strateških dokumenata koji se, osim većspomenutog nacionalnog strateškog dokumenta o prometu iz 1999. godine, odnose nasektor željezničkog i riječnog prometa:

Željeznički prometPrema analizi željezničkog prometa koju je načinilo Ministarstvo, mora, prometa iinfrastrukture, glavna će pozornost u ovom podsektoru biti usmjerena na modernizaciju irazvoj željezničkih pruga koje se nalaze na TEN-T koridorima u zemlji, a što će potom tvoritibuduću glavnu mrežu u Hrvatskoj, sukladno dijelu pregovora s Komisijom o Poglavlju 21(Transeuropske mreže) Prikaz prijedloga buduće glavne mreže u Hrvatskoj nalazi se privitkuovoga dokumenta. Ciljeve analize potvrđuje pripadajući preliminarni popis projekata kojetreba provesti do 2020. godine.

Analiza željezničkog prometa utvrđuje njegove dugoročne ciljeve u Republici Hrvatskoj uodnosu na:

utvrđivanje tehničkih parametara koje treba uspostaviti prema kategoriji pruge; modernizaciju i razvoj pruga na budućoj glavnoj mreži (TEN-T koridora); modernizaciju i razvoj regionalnih pruga; modernizaciju i razvoj lokalnih pruga; modernizaciju željezničkih čvorišta koja su dijelom buduće glavne mreže; modernizaciju pripadajuće željezničke infrastrukture; osiguranje funkcionalnosti i sigurnosti željezničke infrastrukture.

Analiza navodi prioritete razvoja i održavanja željezničke infrastrukture, kao i kriterije kojetreba primijeniti kod prepoznavanja i odabira projekata. Isto tako, opisuje i pristup kogatreba primijeniti kod uspostave multimodalnih prometnih poveznica, zajedno s odabranimprimjerima za iste. Općenito, pristup je strategije razvoju željezničkog prometa sukladanzahtjevima predpristupnih programa ISPA i IPA, uz odgovarajuću opravdanost. Posebno jevažno uočiti u analizi istaknutu izgradnju novih dvokolosiječnih elektrificiranih pruga kojepovezuju pomorske luke s kontinentalnom Europom i istočnim dijelom zemlje. Potreba je zatakvom linijom istaknuta u nekoliko analiza, kao potreba od strateške važnosti za cijelogospodarstvo Republike Hrvatske, kao i za gospodarstva ostalih zemalja u regiji, posebiceMađarske te Bosne i Hercegovine.

Izgradnja je predložene linije također naglašena nekoliko puta s gledišta otvaranjamogućnosti za razvoj kako pomorskog prometa, tako i multimodalne prometne mreže uzemlji. Konačno, važno je uočiti da analiza željezničkog prometa posebice ističe potrebuosiguranja nacionalnog sufinanciranja prioritetnih investicijskih područja predstavljenih uizvješću, kao i osiguranje odgovarajuće razine održavanja, važnog za razvoj ovog sektora.

Riječni prometPrema analizi riječnog prometa koju je predstavilo Ministarstvo mora, prometa iinfrastrukture (vidi dokument u privitku), glavna će pozornost u ovom sektoru bitiusmjerena k poboljšanjima vezanim uz rijeku Savu, kao glavnu riječnu prometnicu u zemlji.Dokument također navodi važnost razvoja glavnih riječnih luka u Republici Hrvatskoj ističućinjihovu privlačnost i učinkovitost kao alternative drugim prometnim vidovima kada je upitanju prijevoz rasutog i specijalnih tereta. U tom kontekstu, analiza naglašava potrebuučinkovitijeg povezivanja drugih prometnih vidova s riječnim lukama, posebice što se tičeželjezničkog i cestovnog prometa. Nadalje, ističe potrebu određivanja optimalne veličineplovila koja mogu prevoziti kontejnere na hrvatskim rijekama. Naročito je važno uočiti kakoanaliza ističe razvoj sustava riječnog prometa kao dijela multimodalne prometne mreže.


DVOKUT ECRO 23

Prema analizi ovoga sektora, uloga je riječnog promet od ključne važnosti za razvojnedovoljno razvijenih regija. To se posebice odnosi na područje oko rijeke Save jer segospodarstvo regije tradicionalno nije usmjeravalo na promet roba riječnim putem. Razvojmreže riječnih putova na rijeci Savi, u ovom bi se kontekstu mogao promatrati kao nacionalniprioritet budući da ne samo da će povećati učinkovitost prometnih sustav u Hrvatskoj, već ćei doprinijeti gospodarstvu jedne od najslabije razvijenih regija zemlje, koja još uvijek osjećaposljedice Domovinskog rata.

Analiza opisuje razvoj sektora u proteklih 10 godina, kao i glavne probleme koji na njegautječu. Prema ovoj analizi, prioriteti ovoga sektora obuhvaćaju:

uspostavu Riječnog informacijskog sustava na međunarodnim riječnim putovima uRepublici Hrvatskoj, uključujući uspostavu Nacionalne središnjice za riječniinformacijski sustav;

opremanje svih riječnih luka međunarodne kategorije s objektima za odvodnju ipročišćavanje otpadnih i balastnih voda s brodova;

uvođenje priznatih međunarodnih tehničkih normi na odabranim dijelovima rijekeSave (modernizacija plovnog puta rijeke Save na dionicama koje ne zadovoljavajuminimalne uvjete za međunarodnu klasu plovnosti IV;

poboljšanje standarda infrastrukture, usluga i objekata u riječnim lukama; poboljšanje poveznica između luka i drugih oblika prometa; uspostavu standardnih intermodalnih jedinica za riječni promet kao preduvjeta za

razvoj multimodalnih prometnih mreža.

Aktivnosti predložene u podsektoru riječnog prometa sukladne su s pristupom sufinanciranjakroz predpristupni program IPA.


modernizacija i dogradnja pruga na koridorima Vb. i X. koje bi bile okosnicacjelokupnoga željezničkog sustava Republike Hrvatske.

modernizacija plovnih putova, luka i pristaništa na unutarnjim vodama.

A.2.8. NACIONALNI PROGRAM ŽELJEZNIČKEINFRASTRUKTURE ZA RAZDOBLJE 2008. DO 2012. GODINE8

Nacionalni program željezničke infrastrukture za razdoblje od 2008. do 2012. godine važećije službeni dokument koji pruža informacije o investicijama u željezničkom prometu.Program uspostavlja tehničke norme koje treba postići u različitim kategorijama pruga inaglašava glavna područja investiranja (s predloženim projektima) koja su podijeljena u 6pojedinačnih potprograma. Nositelj Nacionalnog programa željezničke infrastrukture zarazdoblje 2008. do 2012. godine je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

Pod točkom 2. STRATEŠKI CILJEVI RAZVITKA ŽELJEZNIČKE INFRASTRUKTURE navodi se:

Razvitak željezničke infrastrukture u Republici Hrvatskoj mora biti u funkciji održivog iuravnoteženog razvoja zemlje te njezinog djelotvornog uključivanja u zajedničko tržišteEuropske unije, uz uvažavanje specifičnosti koje proizlaze iz geografskih obilježja zemlje.Slijedom toga, potrebno je dostići sljedeće ciljeve:

8 Izvor: Nacionalni program željezničke infrastrukture za razdoblje 2008. do 2012. godine (NN 31/08).


DVOKUT ECRO 24

prije svega, na željezničkim prugama od značaja za međunarodni promet, unaprijeditiželjezničku infrastrukturu i uskladiti je u tehničko-tehnološkom smislu sa zahtjevimakoji se postavljaju za transeuropsku konvencionalnu željezničku mrežu, kako bi sepovećao opseg tranzitnoga željezničkog prometa

uravnotežiti tehničko-tehnološko stanje željezničkih pruga od značaja za regionalnipromet i željezničkih pruga od značaja za lokalni promet te njihove kapaciteteuskladiti s realnim potrebama

uskladiti razvoj željezničke infrastrukture, pomorskih i riječnih luka te kombiniranogprijevoza i osigurati harmonizirani ustroj cjelokupnoga prometnog sektora u RepubliciHrvatsko

povećati ulogu željeznice u prigradskom i gradskom prometu velikih gradova uRepublici Hrvatskoj

izgradnjom, dogradnjom, osuvremenjivanjem i obnovom željezničke infrastrukturestvoriti potrebne kapacitete za povećanje opsega i učinkovitosti željezničkog prijevoz

omogućiti odgovarajuću razinu održavanja funkcionalnosti i sigurnosti infrastrukturnihpodsustava te pravodobnu obnovu i osuvremenjivanje dotrajalih i zastarjelih pruga ipostrojenja

cjelovito i funkcionalno informatizirati željeznički infrastrukturni sustav i povećatiučinkovitost i kvalitetu usluge

stvoriti održiv i stabilan sustav financiranja izgradnje, osuvremenjivanja, obnove iodržavanja željezničke infrastrukture.

Zbog neprikladnosti, dotrajalosti, zastarjelosti i dugogodišnje zapuštenosti željezničkeinfrastrukture, za dostizanje navedenih ciljeva potrebna su znatna financijska sredstva i,realno, tri do četiri srednjoročna planska razdoblja.


izgradnja, dogradnja, osuvremenjivanje i obnova željezničke infrastrukture kako bi sestvorili potrebni kapaciteti za povećanje opsega i učinkovitosti željezničkog prijevoz.

A.2.9. STRATEGIJA RAZVITKA RIJEČNOG PROMETA UREPUBLICI HRVATSKOJ (2008. – 2018.)9

Strategija razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2018.godine važeći je službeni dokument koji pruža informacije o investicijama u riječnomprometu. Strategija riječnog prometa prilog je implementaciji Europskoga akcijskog plana zariječni promet – NAIADES. Usmjerena je na šest glavnih područja djelovanja: sigurnostplovidbe i zaštita okoliša, tržište, infrastruktura, brodarstvo i edukacija, promidžba teadministrativna sposobnost. Dokument opširno opisuje aktivnosti poduzete u nekolikoposljednjih godina i pruža čitav niz korisnih statističkih podataka o tekućem stanju u ovomsektoru, kao i buduće projekcije rasta prometa i troškova potrebnih investicija. NositeljStrategije razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj (2008.-2018.) je Ministarstvomora, prometa i infrastrukture.

Pod točkom 5. INFRASTRUKTURA navodi se:

5.1. Vodni putoviRazvojna koncepcija u dijelu infrastrukture vodnih putova ima za cilj povećanje pouzdanosti iefikasnosti unutarnje plovidbe. Uređenje plovnog puta mora biti u funkciji korisnika, a toznači osigurati nesmetanu i sigurnu plovidbu broda pod maksimalnim gazom u skladu s

9 Izvor: Strategija razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj (2008. – 2018.) (NN 65/08).


DVOKUT ECRO 25

kategorizacijom vodnog puta. Za međunarodnu klasu to u praksi znači minimalno 2,5 mdubine 300 dana u godini.Očekivano stanje karakterizira podizanje klase plovnosti vodnog puta rijeke Save do Siska naIV klasu te početak izgradnje višenamjenskog kanala Dunav-Sava.Uspostavljanje međunarodnih standarda uređenja vodnih putova posebno je važno zbogintegracije riječnog prometa u intermodalne logističke lance i podizanje razine pouzdanosti idostupnosti plovidbe. Specifičnost hrvatskih vodnih putova jest činjenica da se većinom radio graničnim rijekama. Zbog toga je projekte uređenja potrebno koordinirati sa susjednimzemljama. Hrvatska takve zajedničke projekte smatra prioritetom jer se time ostvaruje boljaregionalna prometna povezanost i stvaraju preduvjeti za zajednički gospodarski prosperitet.

5.2. LukeVodni putovi i riječne luke predstavljaju važan prometni resurs prostora istočne Hrvatske,Slavonije i Posavine koji se može iskoristiti za brži gospodarski razvitak tih područja. Puniučinak ostvario bi se lociranjem gospodarsko-poduzetničkih zona što bliže lukama ili u sklopulučkih područja.Ciljevi u području infrastrukture:

Povećanje pouzdanosti i efikasnosti unutarnje plovidbe, Integracija mreže vodnih putova Republike Hrvatske Tehničko-tehnološka modernizacija luka, Integracija luka u logističko-distribucijske lance.

Mjere za implementaciju u području infrastrukture: Urediti vodne putove prema zahtjevima međunarodne klasifikacije, Otkloniti uska grla na prilazima lukama, Realizirati projekt izgradnje kanala Dunav-Sava, Riješiti vlasničke odnose na lučkom području kombinacijom otkupa zemljišta, zamjene

zemljišta, dugoročnim ugovorima o zakupu zemljišta, Uskladiti potrebe investicijskih ulaganja u lučku infrastrukturu i financijske mogućnosti

države te sukladno tome investirati u projekte koji imaju prioritet i koji pokazuju boljeekonomske rezultate iz „cost-benefit“ analize,

Povezati luke s gospodarsko-poduzetničkim zonama, Povezati luke s glavnim cestovnim koridorima, Integrirati luke u sustav riječnih informacijskih servisa, Primjenjivati ekološke standarde prilikom uređenja infrastrukture, Definirati program potpore županijama za razvitak riječnog prometa.

Poveznice s Operativnim programom „Promet“ su:povećanje pouzdanosti i efikasnosti unutarnje plovidbe

integracija mreže vodnih putova Republike Hrvatske tehničko-tehnološka modernizacija luka integracija luka u logističko-distribucijske lance.

A.2.10. SREDNJOROČNI PLAN RAZVITKA VODNIH PUTOVA ILUKA UNUTARNJIH VODA REPUBLIKE HRVATSKE (2009.-2016.)10

Srednjoročni plan razvoja riječnog prometa i luka u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2009.do 2016. godine važeći je službeni dokumenti koji također pruža informacije o investicijamau riječnom prometu. Posebno je važno uočiti da se Srednjoročnim razvojnim planom

10 Izvor: Srednjoročni plan razvitka vodnih putova i luka unutarnjih voda Republike Hrvatske (2009-2016.), Ministarstvo mora,prometa i infrastrukture, prosinac 2008.


DVOKUT ECRO 26

pokušalo utvrditi prioritetna područja investiranja u kontekstu buduće dostupnosti fondovaEU-a i obveza koje proizlaze iz članstva u EU. Srednjoročni razvojni plan je dokument kojipredstavlja plansku operacionalizaciju prethodne Strategije razvitka riječnog prometa uRepublici Hrvatskoj (2008. – 2018.) te je u tom smislu važan dokument koga treba uzeti uobzir tijekom pripreme nacionalne strategije prometa. Nositelj Srednjoročnog plana razvitkavodnih putova i luka unutarnjih voda Republike Hrvatske (2009.-2016.) je Ministarstvo mora,prometa i infrastrukture.

Pod točkom 3. PLAN RAZVITKA VODENIH PUTOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ, podtočkom3.3. PLAN UREĐENJA I RAZVITKA VODNIH PUTOVA navodi se:

3.3.1. Cilj, zadaci i aktivnostiOpći cilj plana je uređenje i održavanje vodnih putova na način da se poveća sigurnost iefikasnost unutarnje plovidbe. Uređenje vodnog puta mora biti u funkciji korisnika, a to značiosigurati nesmetanu i sigurnu plovidbu broda pod maksimalnim gazom u skladu skategorijom vodnog puta. U užem smislu svrha plana je uređenje hrvatskih vodnih putova postandardima europskih vodnih putova osiguravanjem minimalno ekonomske veličine gaza od2,5 metra 300 dana u godini.

Ostvarivanja plana s obzirom na postavljene ciljeve pretpostavlja realizaciju pojedinačnihzadaća koje se sastoje u sljedećem:1. Dionice međunarodnih vodnih putova održavati na način da se osigura sigurna, pouzdana iekonomski održiva plovidba,2. Dionice međunarodnih vodnih putova na kojima u sadašnjim uvjetima ne postojizahtijevana međunarodna klasa plovnosti urediti na višu klasu plovnosti,3. Implementirati sustav riječnih informacijskih usluga (RIS),4. Povećati kvalitetu sustava obilježavanja vodnih putova,5. Primjenjivati ekološke standarde prilikom uređenja i održavanja vodnih putova,6. Provođenjem plana uređenja vodnih putova ne smije se pogoršati vodni režim, a ukolikose mijenja nastojati ga poboljšati7. Započeti projekt izgradnje kanala Dunav – Sava.

Pod točkom 4. PLAN RAZVITKA RIJEČNIH LUKA U REPUBLICI HRVATSKOJ, podtočkom4.4.Plan modernizacije i izgradnje luka unutarnjih voda navedeni su detaljni planovi razvojaza pojedine luke:

Luka Vukovar: modernizacija i izgradnja dodatnih kapaciteta luke na postojećemlučkom području - u zoni grada Vukovara – Priljevo („Nova luka istok“) – Faza I,projekte na lučkoj infrastrukturi u zoni izgradnje ušća kanala Dunav-Sava prilagoditiizgradnji dodatnih lučkih kapaciteta – Faza II, stavljanje luke u funkciju razvitkagospodarskih zona i gospodarskog zaleđa („Logport“ koncept), modernizacijacestovno-željezničke infrastrukture na prilazima luci, uključujući i povezivanje sglavnim prometnim koridorima (Vc, X) kao i izgradnja „nove luke Istok“ kao osnoveplana razvitka luke Vukovar za period 2009-2016 i obuhvaća izgradnjuinfrastrukturnih lučkih građevina, obale, cestovno-željezničke i komunalneinfrastrukture, lučkih obalnih prekrcajnih uređaja, te izgradnju i nabavku terminalneopreme

Luka Osijek: Nova luka Osijek planirana je i djelomično izgrađena u starom koriturijeke Drave uz otvaranje novog toka (prokop) i stvaranje prostora za izgradnjubazenske luke. Ciljevi izgradnje i rekonstrukcije luke Osijek, a ujedno i koristi izrealizacije su: uspostavljanje terminala za rasute terete, sa svom potrebnominfrastrukturom i mehanizacijom, koji bi omogućio prekrcaj rasutog tereta u okviruluke Osijek, povećanje kapaciteta za prekrcaj, povećanje godišnjeg prometa lukeOsijek, kvalitetnija usluga (servis) gospodarstvu iz okruženja, razvoj luke i industrije uzaleđu i Otvaranje novih radnih mjesta.


DVOKUT ECRO 27

Luka Slavonski Brod: shodno financijskoj studiji izgradnje infrastrukture lučkogpodručja, u planu je izgradnja infrastrukture lučkog područja. U lučkom području bilibi izgrađeni proizvodni i uslužni kapaciteti sljedećeg sadržaja: proizvodnja biodiesela,proizvodnja gotovih i polugotovih metalnih proizvoda, proizvodnja biognojiva,proizvodnja aluminijskih lamela, proizvodnja panel ploča, terminal za tekući teret,silos za skladištenje cementa, brodogradilište, logistički centar, ostale uslužnedjelatnosti.

Luka Sisak: Izgradnja nove luke Sisak predviđa se južno od naselja Crnac na prostorukoji je dosadašnjom prostorno-planskom dokumentacijom bio predviđen za tunamjenu. Izgradnja Nove luke Sisak obuhvatila bi: izradu lučke infrastrukture i lučkusuprastrukturu. Lučku infrastrukturu činile bi zemljišne površine, pristani, lučke ceste iželjeznički kolosijeci te pripadajući željeznički uređaji, vodovodne, kanalizacijske,energetske i komunikacijske mreže, rasvjeta, ograde te druge građevine. Lučkusuprastrukturu činile bi upravne zgrade, skladišta, silosi, rezervoari i sl.

Javne luke od županijskog značaja i pristaništa:o planirana javne luke od županijskog značaja – luka Iloko postojeća putnička pristaništa u Vukovaru, Iloku i Osijeku (otvoreno 2010.

godine) i planirana putnička pristaništa u Aljmašu i Batini za javni prometputnika.

Poveznice s Operativnim programom „Promet“ su: uređenje dionica međunarodnih vodnih putova na kojima u sadašnjim uvjetima ne

postoji zahtijevana međunarodna klasa plovnosti na višu klasu plovnosti11

implementiranje sustava riječnih informacijskih usluga (RIS) povećanje kvalitete sustava obilježavanja vodnih putova modernizacija i izgradnja riječnih luka.

A.2.11. STRATEGIJA REGIONALNOG RAZVOJA REPUBLIKEHRVATSKE 2011.-2013.12

Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2011.-2013. je temeljni planski dokumentpolitike regionalnog razvoja na središnjoj razini koji se donosi sukladno razdoblju trajanjaStrategije Vladinih programa, a koja je donesena 4. lipnja 2010. godine na 59. sjednici Vladeza razdoblje 2011.-2013. godine. Nositelj izrade bilo je Ministarstvo regionalnog razvoja,šumarstva i vodnoga gospodarstva. Strategija regionalnog razvoja RH donesena je uzdugotrajne konzultacijske procese, a njenoj izradi prethodila je izrada dvaju strateških studijakoje su dale vrijedan doprinos u smislu novih podataka i prijedloga za intervencije regionalnerazvojne politike:1. Studija o razvojnim prioritetima NUTS 2 regija koju je izradio Ekonomski fakultetSveučilišta u Zagrebu, poštujući načelo partnerstva putem organizacije nekoliko ciklusaradionica po statističkim regijama Republike Hrvatske. U svakoj od statističkih regija, održanesu po dvije interaktivne radionice na kojima se uskladila SWOT analiza i identificirali razvojniprioriteti svake regije.2. Ekonomski fakultet u Splitu izradio je i studiju pod nazivom Ocjena i unaprjeđenjedržavnih mjera pomoći za potpomognuta područja. Osim kvantitativnih podataka koji suprikupljeni od različitih institucija, poštujući pravilo sudioništva, obrađeni su i kvalitativnipodaci prikupljeni anketiranjem korisnika obrađenih mjera pomoći te ostalih relevantnihdionika.

11 Odnosi se samo na rijeku Savu, dok Dunav i Drava imaju zadovoljavajuće klase plovnosti.12 Izvor: Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2011.-2013., Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodenoggospodarstva, svibanj 2010.


DVOKUT ECRO 28

Nositelj Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2011.-2013. je Ministarstvoregionalnog razvoja, šumarstva i vodenog gospodarstva.

Pod točkom 4.1.3.2. PRIORITETI STATISTIČKIH REGIJA navodi se:

SJEVEROZAPADNA HRVATSKA

RAZVOJ KOMUNALNE I PROMETNE INFRASTRUKTURE1. Unapređenje željezničke infrastrukture

PANONSKA HRVATSKA

RAZVOJ REGIONALNE INFRASTRUKTURE1. Prometna infrastruktura (cestovni, željeznički i zračni promet te plovni putovi13)

JADRANSKA HRVATSKAODRŽIVO GOSPODARENJE PRIRODNIM I KULTURNIM VRIJEDNOSTIMA U SVRHU JAČANJA

RAZVOJ REGIONALNE INFRASTRUKTURE1. Razvoj i unapređenje prometne infrastrukture i logistike te intermodalnog prometa za robui putnike

Komentar:Poveznice s Operativnim „Promet“ su:

unaprjeđenje željezničke infrastrukture prometna infrastruktura (cestovni, željeznički i zračni promet te plovni putovi) razvoj i unapređenje prometne infrastrukture i logistike te intermodalnog prometa za

robu i putnike.

13 Bolji naziv bio bi riječni promet jer obuhvaća plovne putove i luke unutarnjih voda.


DVOKUT ECRO 29

B. PODACI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI OOKOLIŠU

Veliki projekti željezničkog i riječnog prometa (zahvati) geografski su koncentrirani upanonsko-peripanonskom prostoru, stoga se su i podaci navedeni u nastavku Strateškestudijom koncentrirani upravo na područje panonsko-peripanskonskog prostora na kojeprovedba Operativnog programa „Promet“ može utjecati.

Grafički prikaz 1. Prikaz velikih projekata željezničkog i riječnog prometa(zahvata) Operativnog programa „Promet“ u prostoru

2

1

34

5

6

7


DVOKUT ECRO 30

Legenda:

Oznaka Veliki projekt (zahvat)Veliki projekti željezničkog prometa

1 Obnova pruge Dugo Selo - Novska, dionica Dugo Selo – Novoselec2 Nadogradnja i izgradnja drugog kolosijeka na dionici pruge Dugo Selo – Križevci

3 Izgradnja nove željezničke pruge za prigradski promet na dionici Gradec – Sv. IvanŽabno

4 Obnova i modernizacija plovnog puta rijeke SaveVeliki projekti riječnog prometa

5 Izgradnja Južne obale – Luka Osijek6 Izgradnja intermodalne infrastrukture – zapadni dio Luke Osijek7 Izgradnja nove elektrificirane jednokolosiječne pruge, dionica Podsused – Samobor

B.1. PODACI O POSTOJEĆEM STANJU OKOLIŠA IMOGUĆI RAZVOJ OKOLIŠA BEZ PROVEDBE PROGRAMA

B.1.1. SASTAVNICE OKOLIŠA

B.1.1.1. ZRAK

Kakvoća zraka14

Prema Planu zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008.do 2011. godine (NN 61/08) područje Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke područje,Osječko-baranjske, Brodsko-posavske i Vukovarsko-srijemske županije smještena su usljedeća geografska područja:Područje Zagrebačke županije smješteno je geografski u područje HR-2 (Bjelovarsko-bilogorska županija, Koprivničko-križevačka županija, Krapinsko-zagorska županija,Varaždinska županija, Međimurska županija, Zagrebačka županija (izuzimajući Grad Zagreb))sa sljedećim karakteristikama:

prema geografskim obilježjima pripadaju sjevernom dijelu nizinskog područjaHrvatske

pripadaju klimatskom području sličnih karakteristika imaju slične karakteristike s obzirom na onečišćenje i regionalni prijenos onečišćujućih

tvari – povišeno opterećenje područja taloženjem nitrata i amonijaka prema emisijama onečišćujućih tvari pripada području visokih emisijskih vrijednosti

po svim analiziranim parametrimaPodručje Sisačko-moslavačke županije smješteno je geografski u područje HR-3 (Karlovačkažupanija, Sisačko-moslavačka županija (izuzimajući gradove Kutinu i Sisak)) sa sljedećimkarakteristikama:

prema geografskim obilježjima pripadaju središnjem dijelu blago brdovitog područjaHrvatske

pripadaju klimatskom području sličnih karakteristika

14 Podci preuzeti iz Plana zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2011. godine (NN61/08).


DVOKUT ECRO 31

imaju slične karakteristike s obzirom na onečišćenje i regionalni prijenos onečišćujućihtvari – područje visokog opterećenja taloženjem sulfata i nitrata

prema emisijama onečišćujućih tvari pripada području povišenih emisijskih vrijednostis obzirom na neke parametre.

Područje Grada Siska smješteno je u područje HR-SI (Grad Sisak) a područje Grada Kutinesmješteno je u područje HR-KT (Grad Kutina).Područje Osječko-baranjske, Brodsko-posavske i Vukovarsko-srijemske županije smješteno jegeografski u područje HR-1 (Osječko-baranjska županija (izuzimajući Grad Osijek),Vukovarsko-srijemska županija, Brodsko-posavska županija, Požeško-slavonska županija,Virovitičko-podravska županija) sa sljedećim karakteristikama:

prema geografskim obilježjima pripadaju istočnom dijelu nizinskog područja Hrvatske,što određuje i druge parametre i uvjete koji su značajni s obzirom na onečišćenjezraka

pripadaju klimatskom području sličnih karakteristika imaju slične karakteristike s obzirom na onečišćenje i regionalni prijenos onečišćujućih

tvari imaju slične karakteristike s obzirom na prevladavajuće izvore emisije onečišćujućih

tvari (dominantno poljoprivredno područje).

Analiza podataka pokazala je da je onečišćenost zraka s obzirom na sumporov dioksid,dušikove okside, lebdeće čestice, ugljikov monoksid, benzen i koncentraciju ozona dovoljnoniska u svim zonama (1-7), tako da su sva područja/zone svrstana u I. kategoriju kakvoćezraka. Međutim, analiza podataka koji su dobiveni proračunski (EMEP modelom) s obzirom naozonski parametar AOT40, odnosno s obzirom na koncentracije ozona iznad praga od 40µg/m3 u razdoblju svibanj-srpanj, cijelo područje Hrvatske je pod povećanim rizikom zavegetaciju jer je broj sati izloženosti za vegetaciju povišenim koncentracijama ozona iznadpropisane granice.

Unutar područja panonsko-peripanonskog dijela Hrvatske identificirano je 4 naseljenihpodručja/aglomeracija: Zagreb, Sisak, Kutina i Osijek. U ovim aglomeracijama (koja uključuju iindustrijska područja) situacija je složenija. Ta su naseljena područja većim dijelom u prvojkategoriji kakvoće zraka s obzirom na sumporov dioksid, ugljikov monoksid i benzen, te sobzirom na ostale parametre ili u drugoj (NOx, benzen, ozon) ili u trećoj kategoriji (lebdećečestice, H2S, SO2) kakvoće zraka, ovisno o blizini lokalnih izvora onečišćenja (rafinerija nafte uSisku i Rijeci, Tvornica čađe u Kutini). Karakteristično je da su za naseljena područja u trećojkategoriji kakvoća zraka s obzirom na lebdeće čestice (PM10).

Općenito se može reći da je, osim u naseljenim područjima i industrijskim sredinama, stanjekakvoće zraka zadovoljavajuće i najvećim dijelom I. kategorije kakvoće zraka. Izuzetak sukoncentracije ozona u ljetnim mjesecima kada dolazi do prekoračenja AOT40.

Klima i meteorološki podaci

Na cjelokupnom, širem, prostoru (s obzirom na prirodno-geografske osobine i pripadnostprostoru tipične panonske ravnice) prevladava umjereno kontinentalna klima, koja se uskladu s prostornim položajem javlja u cirkulacijskom pojasu umjerenih širina, gdje supromjene vremena česte i intenzivne. Glavna obilježja umjereno kontinentalne klime su:umjereno hladna zima, topla ljeta i pretežito povoljan raspored oborina. Kontinentalnostklime očituje se i u izrazitom porastu temperature zraka u proljetnim mjesecima, naročito odožujka na travanj. Nakon travnja temperatura zraka raste polaganije do mjeseca srpnja da biu idućim mjesecima blago opadala do listopada, a izrazitiji pad primjećujemo od listopada nastudeni. Ovakav tip klime se prema Köppenovoj klasifikaciji označava klimatskom formulomCfwbx, što je oznaka za umjereno toplu, kišnu klimu, kakva vlada u velikom dijelu umjerenihširina. Osnovne osobine ovog tipa klime su srednje mjesečne temperature više od 10 °C,


DVOKUT ECRO 32

tijekom više od četiri mjeseca godišnje, srednje temperature najtoplijeg mjeseca ispod 22°C,te srednje temperature najhladnijeg mjeseca između -3 °C i +18 °C, te prosječna godišnjakoličina oborine od 750-1000 mm.

B.1.1.2. KOPNENE I PRIOBALNE VODE15

Površinske vode

Sve vode unutar područja obuhvata Operativnog programa „Promet“ su dio crnomorskogsliva. U crnomorskom slivu dominiraju veći vodotoci kao što su Sava, Drava i Dunav s velikimbrojem manjih podslivova.

Rijeke Sava, Drava, Dunav, Kupa i Mura u crnomorskom slivu ubrajaju se u vodotoke s vrlovelikim slivnim površinama (većim od 10.000 km2). Velike slivove (površine 1.000 do 10.000km2) imaju Dobra, Korana i Glina (pritoci Kupe), Krapina, Ilova-Pakra, Česma, Orljava, Bosuti Una (pritoci Save), Karašica-Vučica (pritok Drave), te Baranjska Karašica i Vuka (pritociDunava). U slivu Save na području Hrvatske ima oko pedeset, a u slivu Drave oko petnaestsrednjih slivova (100 do 1.000 km2).

Sava je najznačajnija i najdulja hrvatska rijeka (prema ukupnoj dužini vodotoka u RH). Izvireu Sloveniji, na spoju Save Doline i Save Bohinjke, a utječe u Dunav kod Beograda. Pogodnaje za plovidbu od Siska nizvodno. Ukupna površina sliva Save je oko 95 700 km². Dužinanjenog toka u Hrvatskoj je 562 km.Drava je druga po duljini hrvatska rijeka. Izvire u južnom Tirolu u Italiji, a zatim protječekroz Austriju, Sloveniju, Hrvatsku, Mađarsku, a utječe u Dunav kod Aljmaša, na graniciHrvatske i Srbije. Plovna je od ušća do mjesta Čađavica. U Hrvatskoj teče u dužini od 305km.

Područje Hrvatske karakteriziraju i značajna močvarna područja, posebno na poplavnimdijelovima slivova Drave, Dunava, Dunava i Save. Posebno su značajna lokaliteti naRamsarskom popisu vlažnih staništa, i to: Kopački rit na slivovima Drave i Dunava, Lonjskopolje i ribnjak Crna Mlaka u slivu Save.

Kakvoća površinskih voda u Republici Hrvatskoj u 2009. godini16

Ocjena kemijskog stanja na mjernim postajama nadzornog monitoringa je ustanovljenodobro kemijsko stanje voda, a izuzetak je postaja Drava kod Donjeg Miholjca, gdjemjerodavne vrijednosti nonilfenola premašuju standarde kakvoće, zbog čega na ovoj postajinije postignuto dobro stanje voda. Ocjena na biološke pokazatelje još nije uspostavljena.Ocjena kemijskog stanja rijeka i jezera u 2009. godini dana je u sljedećoj tablici:

15 Podaci preuzeti iz Strategije upravljanja vodama (NN 91/08).16 Izvor: Kakvoća površinskih voda u Republici Hrvatskoj u 2009 godini – nacrt, Hrvatske vode, rujan 2009.


DVOKUT ECRO 33

U odnosu na prethodnu godinu, utvrđena je bolja kakvoća rijeke Save, osobito kodpokazatelja iz skupine hranjivih tvari, režima kisika i indeksa saprobnosti, što je u velikojmjeri posljedica izgradnje i puštanja u funkciju II. stupnja pročišćavanja uređaja zapročišćavanje komunalnih voda u Zagrebu. Najmanja odstupanja utvrđena su u vodotocimasliva rijeke Kupe, koji su prema vrijednosti nitrita bile povišene pa je utvrđena III. vrstavode.

Stanja na nekim pritocima rijeke Save značajno je narušeno, što je u najvećoj mjeriuvjetovano hidrološkim prilikama i antropogenim utjecajem. U slivu gornjeg rijeka Savenajmanje su opterećeni vodotoci Bregana i Gradna, te uzvodne dionice Krapine, Sutle iKrapinice, dok su najveća odstupanja od planirane vrste voda utvrđena u donjim tokovimaKrapine i Krapinice, te potocima Jezerščak, Črnec i Sutlišće, opterećenima industrijskimotpadnim vodama. U slivu srednjeg toka Save, rijeka Una je vodotok koji nije izložen velikimopterećenjima, dok su rijek Ilova i Česma opterećene otpadnih vodama više naselja iindustrijskih pogona, što se očituje kroz visoke vrijednosti svih ispitivanih pokazatelja. Pritocidonjeg toka rijeke Save su eutrofizirani vodotoci, radi niza prirodnih značajki teantropogenog utjecaja točkastih izvora (naselja), raspršenih izvora (poljoprivreda) ihidromorfoloških promjena vodotoka. Od stajaćica u slivu rijeke Save, Kozjak i Lokvarka surelativno slabo opterećene organskim i hranjivim tvarima i prema pokazateljima su ocijenjeniu I. I II. vrstu. Akumulacije Sabljaci i Bačica su bile nešto opterećenije, pa je u Sabljacimautvrđena III. vrsta vode prema režimu kisika zbog mjerodavnih vrijednosti BPK5, a u obajezera IV. Vrsta voda prema hranjivim tvarima zbog mjerodavnih vrijednosti ukupnogfosfora. U stajačica na području grada Zagreba nije bilo značajnijeg organskog opterećenjate su prema režimu kisika od I. do III. vrste voda.

Ocjena kakvoće voda rijeka Drava i Dunav u 2009. godini bila je nešto lošija u odnosu naprethodne godine i na planiranu kategoriju vode, jer je samo na četiri postaje na Draviukupna ocjena odgovarala planiranoj II. vrsti vode. Pritoke gornjeg toka rijek Drave su u2009. godini ocijenjen kao III. vrsta (devet postaja), IV. Vrsta (trinaest postaja) i V. Vrsta(sedam postaja). Kod pritoka gornjeg toka rijeke Drave i pritoka Dunava ocjena kakvoćevoda u 2009. Godini je bila nešto lošija u odnosu na prethodnu godinu, no ipak je ocjena na


DVOKUT ECRO 34

pet postaja – Gliboki II, Komarnica, Zdela, Koprivnica, i Kopanjek, odgovarala planiranoj II.vrsti vode. Na četiri postaje ocjena je odgovarala III. vrsti voda, na četiri postaje IV. vrsti ina šest postaja V. vrsti voda. Stajaćice u slivu Drave i Dunava ocijenjene su od II. do V.vrste voda prema svim skupinama pokazatelja. Akumulacija Javorica i retencije u Međimurjuocijenjene su kao eutrofne, a ostala jezera i akumulacije kao umjereno eutrofne vode.

Podzemne vode

Najvažniji vodonosnici na crnomorskom slivu formirani su u debelim kvartarnim naslagamameđuzrnske poroznosti u dolinama rijeka Save i Drave, koji su najbogatiji vodama uz gornjetokove, a izdašnost nizvodno, zbog povećanja udjela sitnozrnate komponente, smanjuje se.Na nizvodnom su području vrlo česte pojave subarteških i arteških voda. Kod dubljihvodonosnika, zbog reduktivnih uvjeta, prisutan je povišen sadržaj željeza, mangana i drugihpratećih elemenata. Vodonosnici pukotinske poroznosti u panonskom bazenu zauzimajurazmjerno male površine i izgrađuju vršne dijelove gorskih predjela južnog dijelacrnomorskoga sliva.

Kakvoća podzemnih voda u Republici Hrvatskoj u 2009. godini17

Na području zagrebačkog vodonosnika podzemna voda je, prema rezultatima ispitivanjafizikalno-kemijskih pokazatelja, pokazatelja režima kisika i mikrobioloških pokazatelja,zadržala približno istu kakvoću (vodocrpilišta Velika Gorica, Mala Mlaka, Petruševec, Sašnak)ili je bila i nešto bolje kakvoće (Strmec, Kosnica) u odnosu na prethodno godinu.

Podzemne vode u slivu Save i slivu Drave i Dunava s obzirom na elektrovodljivost, pHvrijednost, pokazateljima režima kisika i hranjive tvari očekivane su kakvoće za aluvijalnevodonosnike. U podzemnim vodama brojnih vodocrpilišta izmjerene su visoke vrijednostiukupnog dušika, koje su posljedica visokih vrijednosti nitrata, osobito u slivu Drave i Dunava.S obzirom na vrijednosti mikrobioloških pokazatelja, podzemne vode su zadržale približnoistu kakvoću u odnosu na posljednje dvije godine.

Zaštićena područja – područja posebne zaštite voda

Zaštićena područja vode za piće – zone sanitarne zaštite

Većina odluka o zonama sanitarne zaštite još uvijek nije usklađena s odredbama novogpravilnika iz 2011. Sa stajališta zaštite, posebni je problem uspostava zona sanitarne zaštiteza površinske zahvate voda (npr. zahvati na Dunavu i Dravi). Pri tome je posebno važan diozaštite od opasnih tvari, posebice iz raspršenih izvora onečišćenja.

Zaštićena područja za ribnjačarstvo i školjkarstvo

Područja na kojima se uzgajaju ribe i školjkaši uključena su u županijske prostorne planovekoji su usklađeni s vodnim gospodarstvom. Nadležna državne uprave izdaju koncesije zakorištenje voda za uzgoj riba i školjkaša.

Zaštićena područja za kupanje i rekreaciju

Stanje voda namijenjenih za kupanje u nekim slučajevima ne zadovoljava, uglavnom u blizininaselja, zbog nedovoljne izgrađenosti sustava javne odvodnje.

17 Izvor: Kakvoća podzemnih voda u Republici Hrvatskoj u 2009 godini – nacrt, Hrvatske vode, rujan 2009.


DVOKUT ECRO 35

„Osjetljiva područja“ s obzirom na unos hranjivih tvari

Vodno područje rijeke Dunav je u cijelosti sliv osjetljivog područja.

Zaštićena područja prema usvojenim međunarodnim konvencijama

Konvencijom o močavarama (Ramsarskom konvencijom) utvrđuju se vlažna područja bitnaza obitavanje ugroženih vrsta ptica selica. Unutar panonsko-peripanonskog dijela Hrvatske uRamsarski su popis upisane četiri lokacije: Kopački rit (površine 238 km2) na slivovima Dravei Dunava, Park prirode Lonjsko polje (površine 506,5 km2) i ribnjak Crna Mlaka (površine 6,7km2) na slivu Save (ukupna površine 513,2 km2).

B.1.1.3. TLO

Prema pedološkim značajkama, Hrvatska se ubraja u zemlje sa znatnim, ali ne osobitokvalitetnim fondom obradivoga zemljišta. U međurječju Drave, Save i Kupe zastupljena sulesivirana i razne vrste hidromorfnih tala, a u najistočnijoj Slavoniji prevladavaju tla visokeplodnosti (crnica, smeđe tlo i lesivirana tla). Veliki dio tala na poljoprivrednom zemljištu jedanas antropogeniziran od strane čovjeka i koristi se za intenzivnu poljoprivrednuproizvodnju. Manji dio tala a posebno hidromorfna vertična tla, s obzirom da nisu pogodnaza oraničnu biljnu proizvodnju, koriste se za pašnjake. Jedan dio poljoprivrednog zemljišta jetrenutno zapušten zbog odlaska seoskog stanovništva i smanjenog interesa za poljoprivredu.

Pedološke značajke prostora uz velike projekte željezničkog prometa (obnova pruge DugoSelo – Novska (M103), dionica Dugo Selo – Novoselec, nadogradnja i izgradnja drugogkolosijeka na pruge DG- Botovo-Dugo Selo (M201), dionica Dugo Selo – Križevci, izgradnjanove željezničke pruge za prigradski promet na dionici Gradec – Sv. Ivan Žabno i izgradnjanove elektrificirane jednokolosiječne pruge, dionica Podsused – Samobor) karakterizirajuautomorfna i hidromorfna tla. Pogodnost tla za ratarsku proizvodnju smanjuje se snadmorskom visinom, pa su tla brežuljkastih i gorskih predjela niže bonitetne klase (šume ipašnjaci na višim, a vinogradi na nižim područjima). Područje uz postojeće željezničke prugekarakteriziraju ostala obradiva tla (obnova pruge Dugo Selo – Novska (M103 i nadogradnja iizgradnja drugog kolosijeka na pruge DG- Botovo-Dugo Selo (M201). Prostor unutar koridorabudućih pruga (izgradnja nove željezničke pruge za prigradski promet na dionici Gradec – Sv.Ivan Žabno i izgradnja nove elektrificirane jednokolosiječne pruge, dionica Podsused –Samobor) karakterizira osobito vrijedno obradivo tlo, vrijedno obradivo tlo, ostalopoljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište i ostala obradiva tla.

Dominantni matični supstrati na prostoru uz velike projekte riječnog prometa (obnova imodernizacija plovnog puta rijeke Save odnosno izgradnja Južne obale – Luka Osijek iizgradnja intermodalne infrastrukture- zapadni dio Luke Osijek) su aluvijalni (holocenski)nanosi pretežno ilovastog do glinastog teksturnog sastava, zatim pleistocenske naslageilovina i glina, te pretaloženi ili zamočvareni les. Pjeskoviti i šljunčani supstrati javljaju sesamo mjestimično. Na većem dijelu prostora velikih projekata riječnog prometa nalaze sehidromorfna tla, koja uključuju: Aluvijalno livadno tlo, Aluvijalno tlo, Pseudoglejno tlo,Pseudoglej-glejno tlo, Močvarno glejno tlo, Ritsku crnicu, Hidromeliorirano tlo cijevnomdrenažom i Tresetno tlo. Ova tla karakterizirira prisustvo suvišnog vlaženja unutar profila tlapoplavnom vodom, visokom podzemnom vodom i stagnirajućom oborinskom vodom. Tlaunutar područja retencija su povremeno plavljena poplavnom vodom, dok su tla unutarinundacije često plavljena usljed izljevanja rijeka Save i Drave iz korita.


DVOKUT ECRO 36

B.1.1.4. KRAJOBRAZ

Prema reljefnim obilježjima na područjma velikih projekata izdvaja se sljedeća prirodno-geografske cjelina: (i) niski panonski i peripanonski prostor na sjeveru18.

Istočna i sjeverozapadna Hrvatska uglavnom su nizinske, s razdvojenim ''otočnim'' planinama(Medvednica, Ivančica, Samoborsko gorje, Moslavačko gorje, slavonske planine). Sjeverna iistočna Hrvatska zauzima rubni dio panonskoga bazena. To je pretežno ravničarsko područjena visini od 80 - 135 m s nešto izoliranog, razmjerno niskog gorja eruptivnog porijekla i srijetkom pojavom karbonatnih stijena. Dominiraju izdužene doline rijeka Save i Drave,ispunjene velikom količinom barskog i aluvijalnog sedimenta. Najniža je istočna Slavonija iBaranja s prostranim vlažnim poplavnim nizinama i razmjerno suhim i ocjeditim lesnimterasama. Prema zapadu se nizine sužavaju i uzdižu u ravničarski i brežuljkasti reljef kojikonačno prelazi u predalpsko sredogorje (Hrvatsko zagorje, Žumberak). Prevladavapovršinsko otjecanje s brojnim rijekama, potocima i jarugama.

Krajobrazna regionalizacija Hrvatske s obzirom na prirodna obilježja19

Prema dominantnim reljefnim i prirodnim elementima, područja velikih projekata jerazdijeljeno na 4 krajobrazne jedinice:

1. Nizinska područja sjeverne Hrvatske koja su određena poljoprivrednimkrajobrazom s kompleksima hrastovih šuma i poplavnim područjima,

2. Bilogorsko-moslavački prostor koji je određen poljoprivrednim krajobrazom nablagim brežuljcima i kontinuiranim šumskim pojasom ispod 300 m nadmorskevisine,

3. Sjeverozapadna Hrvatska koju čini krajobrazno raznolik prostor, s dominacijombrežuljaka ("prigorja" i "zagorja") okruženih šumovitim peripanonskim brdima(Kalnik, Ivančica, Medvednica i dr.),

4. Žumberak i Samoborsko gorje koji se sastoje od bogato raščlanjenog planinskogspleta s bitnim krajobraznim razlikama u odnosu na ostale panonske iperipanonske planine (naselja se nalaze i do 800 m nadmorske visine zbog čegasu znatne šumske površine iskrčene).

Postojeće stanje krajobraza na području velikih projekata određenih indikativnimpopisom

Obnova pruge Dugo Selo – Novska (M103), dionica Dugo Selo – Novoselec

Koridor pruge M103 od Dugog Sela do Deanovca prolazi krajobraznom jedinicom Nizinskapodručja sjeverne Hrvatske, a od Deanovca do Novoselca krajobraznom jedinicomBilogorsko-moslavački prostor. Dionica Dugo Selo- Novoselec u potpunosti se nalazi naravničarskom terenu. Prolazi dolinom rijeke Lonja koja je lijevi pritok rijeke Save. Površinskipokrov osnova je krajobrazne raznolikosti zbog slabo izražene reljefne raščlanjenosti.Identitet šireg područja čini prevladavanje antropogenih značajki krajobraza nad potisnutimprirodnim, a antropogeni utjecaj izražen je kroz intenzivno poljoprivredno iskorištavanjezemljišta, regulaciju vodotoka, sječu šume te izgradnju naselja i prometnica. Dominantnikrajobrazni uzorci su volumeni šuma i šumaraka te mozaika drveća i livada kao rjeđiprostorni elementi. Karakterizira ih sitna, heterogena tekstura i manje, međusobno udaljenecjeline.

18 Podaci preuzeti iz Strategije upravljanja vodama (NN 91/08) i iz Velikog atlasa Hrvatske, Zagreb (2002).19 Podaci preuzeti iz studije Krajolik- Sadržajna i metodska podloga Krajobrazne osnove Hrvatske (1999).


DVOKUT ECRO 37

Nadogradnja i izgradnja drugog kolosijeka na pruge DG- Botovo-Dugo Selo (M201), dionicaDugo Selo – Križevci

Koridor pruge DG- Botovo-Dugo Selo (M201) od Dugog Sela do Križevaca prolazi graničnimpodručjem između krajobraznih jedinica Sjeverozapadna Hrvatska Bilogorsko-moslavačkiprostor. Dionica Dugo Selo- Križevci u potpunosti se nalazi na ravničarskom terenu. OdDugog Sela do Vrbovca prelazi preko riječnih dolina Zeline i Lonje, a od Vrbovca do Križevacaprati dolinu vodotoka Glogovnica i Koruška. Te doline čini krajobraz sličnih značajki kao i napodručju dionice Dugo Selo- Novoselec.

Izgradnja nove željezničke pruge za prigradski promet na dionici Gradec – Sv. Ivan Žabno

Dionica Gradec – Sv. Ivan Žabno prolazi krajobraznom jedinicom Bilogorsko-moslavačkiprostor. To je kratka dionica koja će prelaziti preko doline vodotoka Glogovnica te će pratitidolinu povremenog vodotoka Lubenica kroz šumska područja Tenovo i Grabik koja sudominantni krajobrazni uzorci na tom području.


Dionica Podsused – Samobor prolazi krajobraznom jedinicom Sjeverozapadna Hrvatska izavršava na granici s krajobraznom jedinicom Žumberak i Samoborsko gorje. Na tompodručju nizina rijeke Save razdvaja Samoborsko gorje (zapadno od dionice) od gorskoghrpta Medvednice (istočno od dionice) i Marijagoričkog pobrđa (sjeverno od dionice). Koridordionice će prelaziti rijeku Sava, a nakon nje će pratiti dolinu između vodotoka GradnaRakovica. Područje karakterizira ravni teren s prevladavajućim antropogenim krajobraznimuzorcima (naselja, polja, prometnice).


Planirani projekt se nalazi u osnovnoj krajobraznoj jedinici Nizinska područja sjeverneHrvatske, a obuhvaća rijeku Savu od rkm 210+800 kod naselja Račinovci na granici sRepublikom Srbijom do rkm 594+000 kod grada Siska.

Zbog ravnog terena na području rijeke Save, krajobraznu raznolikost čini površinski pokrovuz obalu i rijeka Sava. Preko 40 % površine uz obalu rijeke Save pripada prirodnimkrajobraznim uzorcima- obraslo je šumom, šumarcima, livadama, vlažnim livadama,mozaicima livada i drveća. Doprirodne krajobrazne uzorke čine zapuštena polja, šikare,potezi šikara, obrasli kanali i livade. Antropogeni utjecaj izražen je kroz poljoprivredu,umjetna jezera i ribnjake, regulaciju vodotoka, sječu šume te izgradnju prometnica i naselja.

Rijeku Savu, osim vodenog toka oblikuju i mrtvaje, sprudovi, riječni otoci i nasipi. Mrtvaje sunastale njenom regulacijom koje su nekad bile dio prirodnog toka rijeke. Danas predstavljajuzavojito izdužene vodene površine obraslih obala. Sprudovi su nagomilani šljunak, pijesak ilimulj uz obalu rijeke bez ili s vrlo malo vegetacije. Iznimna su staništa vodene faune iornitofaune. Izrazito su nepravilnih, promjenjivih organskih oblika pod stalnim utjecajemkretanja vode. Bijelom bojom su u kontrastnom odnosu s vodenom površinom i okolnomvegetacijom. Jedan su od rjeđih krajobraznih oblika. Nasipi su izrazito pravilni linijski potezizatravnjenih padina trapezoidnih konveksnih oblika. Zbog njihove jednoličnosti i pravilnostinarušena je biološka i krajobrazna raznolikost. Jasno razdjeljuju obalu rijeke Save od ostalogpovršinskog pokrova.


DVOKUT ECRO 38

Izgradnja Južne obale – Luka Osijek i izgradnja intermodalne infrastrukture- zapadni dioLuke Osijek

Planirani projekti se nalaze u osnovnoj krajobraznoj jedinici Nizinska područja sjeverneHrvatske, na prostoru riječne luke Osijek kod Nemetina, u blizini istočnog ulaza u gradOsijek, na prijelazu urbanog krajobraznog područja u prirodni. Nizinski, ravničarski reljef dajeidentitet širem području u kojem glavnu ulogu u oblikovanju krajobrazne slike preuzimapovršinski pokrov. Dominantno obilježje krajobraza čine poplavna područja Kopačkog rita irijeka Drava. Morfološki, prostor izgrađuje ravan oblik terena koji zauzima prostrane površineparalelne s obzorom. Po funkcionalnim i vizualnim značajkama teren je statičan i neutralan, snedostatkom treće dimenzije što stvara osjećaj prostornosti, izloženosti i otvorenosti.

Luka Osijek se nalazi na vrhu posljednjeg zavoja rijeke Drave prije njenog ušća u rijekuDunav, na potpuno utvrđenoj i betoniranoj desnoj obali bez prirodnih značajki, koja služi kaopristanište plovila. Nasuprot nje nalazi se riječni otok (ada) prekriven šumom koji se vizualnostapa s lijevom, također šumskom, obalom u pozadini. Prirodne poplavne šume na riječnomotoku i lijevoj obali predstavljaju najznačajniji, kompaktni volumen u tom prostoru, sa gustimšumskim rubom kao jasnom razdjelnicom između izgrađenog i prirodnog prostora.Doživljajno je značajan kontrast vodene plohe i volumen šumovitih obala, te stvaranjevodenog zrcala, omogućeno sporim tokom rijeke.

Luka Osijek industrijska je površina specifična po metalnim, otvorenim konstrukcijama odkojih najviše do izražaja dolaze pomične lučke dizalice velikih razmjera. Smještene su nauređenoj operativnoj obali uz rijeku Dravu na industrijskom kolosijeku. Visinom nadmašujusve građevine u bližoj okolici pa imaju ulogu prostornih akcenata u ravničarskom krajobrazurijeke Drave. Mogućnost pomicanja omogućuje kratkotrajan doživljaj prostora. Na otvorenomi manipulativnom skladišnom prostorom u kombinaciji s hrpama raznih vrsta rasutog teretarazmještene su transportne trake koji vizualno raščlanjuju monotonost asfaltirane površinevelikih dimenzija. Na zapadnom dijelu luke su postojeće betonare kod koje do izražaja dolazesilosi valjkastog oblika naglašavajući formalnost industrijskog značaja luke. Zgusnuti smještajtih postrojenja ublažuje točkasto raspoređena pojedinačna stabla i pozadina koju čini šumskirub u daljini. Na istočnom dijelu luke veliku površinu zauzima zatvoreni skladišni prostor kojise sastoji od hala položenih okomito na rijeku. Kako zauzimaju velike površine, a najniže sugrađevine na parceli, naglašena je njihova horizontalnost pa su skladu s terenom. Usredišnjem dijelu parcele ističe se bojom i teksturom upravna građevina izgrađena od crvenecigle. Središnjim položajem, pitomim izgledom obiteljske kuće i malim razmjerima doživljajnodjeluje kao privlačna točka u krajobrazu konstrukcija i postrojenja velikog mjerila. Južno odnje nalazi se glavna porta koju čini nadstrešnica plave boje na stupovima uz koju raste velikosoliterno stablo. Prostor između porte i upravne građevine služi kao pristupna zona iparkiralište obrubljeno travnatim površinama sa pojedinačno zasađenim mladim stablima.

Postojeće, izgrađeno područje je bez prirodnih krajobraznih uzoraka. Vidljivost prostora napodručju luke je mala zbog velikog broja prepreka koje čine građevine, konstrukcije,postrojenja i razne vrste rasutih materijala. Kako je to potpuno izgrađena površina, na kojojprevladavaju formalni oblici i linije te neprirodni materijali, pružaju se uglavnom nepoželjni ikratki pogledi. Poželjne vizure pružaju se na rijeku Dravu i njezine šumovite dijelove obale tena nepregledne površine krajobraza polja južno od lokacije zahvata.


DVOKUT ECRO 39

B.1.1.5. ZAŠTITA PRIRODE

Nacionalna zaštićena područja

Ukupna površina zaštićenih područja (uključujući i zaštićena područja mora) iznosi 6.103km2, što je 10,79 % kopnene površine RH ili 7,57 % ukupne površine.

Nacionalni parkovi

Na širem području velikih projekata (panonsko-peripanonski prostor) nema nacionalnihparkova.

Parkovi prirode

Unutar panonsko-peripanonskog prostora nalazi se sljedeći parkovi prirode: Kopački rit Papuk Lonjsko polje Medvednica Žumberak – Samoborsko gorje

Strogi rezervati

Na širem području velikih projekata (panonsko-peripanonski prostor) nema strogih rezervata.

Područja ekološke mreže

Područja ekološke mreže detaljno su obrađena unutar Glavne ocjene u poglavlju C.1.6.

Međunarodno zaštićena područja

Područja u Republici Hrvatskoj unutar panonsko-peripanonskog prostora zaštićena temeljemmeđunarodnih sporazumima i konvencija prikazana su u narednoj tablici.

Međunarodno zaštićena područja u Republici Hrvatskoj

Međunarodna zaštita Naziv područja Godinaproglašenja Nacionalna zaštita

Popis međunarodnovrijednih močvara

Ramsarske konvencije

Crna Mlaka 1993. Posebni ornitološki rezervatCrna Mlaka

Kopački rit 1993. Park prirode Kopački rit

Lonjsko polje i Mokropolje, uključujući Krapje

đol1993.

Park prirode Lonjsko polje

Posebni ornitološki rezervatKrapje đol

Delta Neretve 1993. -

Europska mrežageoparkova Papuk 2007. Park prirode Papuk

Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode (http://www.dzzp.hr)


DVOKUT ECRO 40

B.1.1.6. GEOLOŠKE ZNAČAJKE

Obnova pruge Dugo Selo – Novska (M103), dionica Dugo Selo – Novoselec

Područje pružanja željezničke pruge M103 Dugo Selo – Novska izgrađeno je od naslagakvartarne starosti: barski sedimenti: gline, glinoviti siltovi (b); facijes mrtvaja:pijesci, glinoviti siltovi, gline, muljevi (am); močvarni prapor: gline, siltovi,pijesci, šljunci, treset i lignit (lb).

Šire područje oko kolodvora Dugo Selo, Prečec, Ivanić Grad i Deanovec izgrađeno jeuglavnom od kvartarnih naslaga, močvarnog prapora(lb) dok su područja izmeđukolodvora izgrađena uglavnom od barskih sedimenata (b) u izmjeni s facijesommrtvaja (am).Od kolodvora Deanovec do kolodvora Novska područje pružanja željezničke pruge izgrađenoje uglavnom od naslaga pleistocenske starosti: kopneni les (lQ1) (pjeskovito-glinovitisiltovi, siltozni pijesci, sitnozrnati pijesci, siltozne gline, pjeskovite gline, beskarbonatneilovine s manganskim i limonitičnim konkrecijama, vapnenačke konkrecije, praporne lutke) tenaslaga holocenske starosti: deluvijalno-proluvijalni sedimenti (dprQ2) (siltovi, pijesci,šljunci).

Nadogradnja i izgradnja drugog kolosijeka na pruge DG- Botovo-Dugo Selo (M201), dionicaDugo Selo – Križevci

Područje pružanja željezničke pruge DG- Botovo-Dugo Selo (M201), dionica Dugo Selo –Križevci izgrađeno je uglavnom od kvartarnih naslaga močvarnog prapora(lb), odnosnonaslaga pleistocenske starosti: kopneni les: siltovi, vapnene konkrecije (l).Opisi naslaga:


Koridor nove pruge izgrađen je od naslaga pleistocenske starosti: kopneni les: siltovi,vapnene konkrecije (l).Kopneni les (l) pretežno je vezan za šire područje Bilogore te ima sve litofacijesne ibiofacijesne karakteristike kopnenog lesa (l), od sastava i prisustva kopnenih gastropoda dopojava karakterističnih karbonatnih konkrecija.


Koridor nove pruge izgrađen je uglavnom od kvartarnih naslaga: aluvij druge savsketerase (a2) te od kopnenog beskarobnatnog lesa: glinoviti silt (l) i barskog lesa:siltozne gline (lb).


U području rijeke Save dolaze naslage različite starosti od paleozoika do kvartara.Najstarije naslage pripadaju paleozoiku, a često predstavljaju jezgre oko kojih su se taložilenaslage alpskog geosinklinalnog ciklusa.Trijaske naslage javljaju se u slivu Save na većem broju lokaliteta, ponegdje u kompletnomrazvoju a ponegdje samo fragmentarno. K tome treba dodati da stratigrafsko raščlanjivanjenije svuda provedeno u istoj mjeri.Naslage jurskog sistema odlikuju se vrlo varijabilnim litofacijelnim sastavom. Glavni razvoj jeipak karbonatni kojeg još nazivaju i krški razvoj. Karbonatni razvoj jure je vrlo monotonog ijednoličnog sastava, pa zbog toga nije provedena detaljnija stratigrafska podjela. Veomačesto se kontinuirano nastavlja na trijas i kontinuirano prelazi u kredu. Poseban razvoj s


DVOKUT ECRO 41

dosta velikim rasprostranjenjem je sedimentno-vulkanogeni (dijabaz-rožnjačka formacija) iflišoliki razvoj (jura-kreda).Kredne naslage su rasprostranjene uglavnom u čitavom području sliva Save. U južnim sepodručjima može pratiti postepen nastavak sedimentacije iz jure, sukcesija taloženja tokomkrede i prekid sedimentacije završetkom krede (karbonatni razvoj), dok pretežno usjevernim i istočnim dijelovima sliva, naslage donje krede nedostaju a gornja kreda ležetransgresivno na starijim naslagama (klastični razvoj). Unutar klastičnog dijela gornje kredeustanovljene su pojave magmatizma.

Dac i levant (Pl2.3) pijesci, šljunci, gline, konglomerati, pješčenjaci, ugljenSedimenti srednjeg i gornjeg pliocena otkriveni su erozijom ispod kvartarnih naslaga udubljim potočnim dolinama i vododerinama samo u području sjeverno od Save. Zona ovihsedimenata mjestimično je reducirana tektonikom, a dijelom su pokrivene i mlađimkvartarnim sedimentima. Odnos ovih naslaga prema sedimentima gornjeg ponta nije vidljiv,prijelaz je vjerojatno kontinuiran. Prema podacima iz dubokih bušotina u savskoj potolini iproučavanju odnosa poznato je da su u osnovi taloženi kontinuirano na gornjopontskesedimente. Litološki i faunistički odgovaraju facijesu tzv. paludinskih slojeva, odnosnoslatkovodnih sedimenata pretežito izgrađenih od siltova, glina i podređeno pijesaka. Premapodacima bušotina u dubljim dijelovima Savske potoline, osim opisanih naslaga, sudjelujutakođer krupnozrni pijesci i šljunkoviti pijesci s valuticama kvarta, kao i tanji proslojci lignita.Šljunci, pijesci, gline, konglomerati - levant - donji pleistocen (Pl,Q)Levantske naslage su slatkovodni sedimenti pliokvartara izgrađeni od pijeska, šljunka i glinete podređeno pješčenjaka i konglomerata. To su slatkovodni, proluvijalni i fluvijalno-jezerskisedimenti molasnog tipa, koji predstavljaju bočne ekvivalente mlađeg dijela paludinskihnaslaga i eventualno prelaze u stariji kvartar. Taloženi su diskodrantno na stariju, erodiranupodlogu, koju najčešće predstavljaju pontski sedimenti. Ima ih pored Novske, Lipovljana iokolice Kutine.Kvartarne naslage pokrivaju najveći dio promatranog područja. Izdvajanje pojedinih članovaunutar kvartara izvršeno je prema genetskim tipovima sedimenata. Pleistocenu pripadajusedimenti eolskog i eolsko-akvatičkog tipa, a u holocen tvorevine aluvijalnog te podređenodeluvijalno-proluvijalnog i barskog facijesa.


Prostor za izgradnju južne obale i intermodalne infrastrukture – Luka Osijek izgrađen jeuglavnom od kvartarnih naslaga: eroziona terasa Drave (2,5 m): pijesci, pjeskovito-glinoviti silt, silt (t2 -wh) te od kopnenog beskarobnatnog lesa: silta (l-w) i barsko-kopnenog lesa: silt, glinovito-pjeskoviti silt (lbk-w).

B.1.2. PRITISCI NA OKOLIŠ

B.1.2.1. ŽELJEZNIČKI PROMET20

Prijevoz putnika željezničkim prometom u 2004. godini porastao je u odnosu na 1997. godinuza 28%, te u 2004. godini čini 32% u ukupnom prijevozu putnika. Iako prijevoz putnikaželjeznicom raste, još je ispod razine iz 1990. godine. U prĳevozu roba željeznica je izgubilaprimat. Prijevoz robe željezničkim prometom porastao je za 11% u odnosu na 1997. godinu.Prĳevoz i putnika i robe izrazito je upućen na cestovni promet. Jedan od razloga za ovakvo

20 Podaci preuzeti iz Nacionalnog programa željezničke infrastrukture za razdoblje 2008.-do 2012. godine, Nacionalnog planadjelovanja na okoliš (46/02) i Izvješća o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj, Agencija za zaštitu okoliša (2007).


DVOKUT ECRO 42

stanje jest i stagnacĳa u izgradnji nove željezničke infrastrukture te loše stanje voznoga parkazbog smanjivanja broja lokomotiva i vagona. U 2004. godini ukupno je transportirano 26milijuna tona opasnih tvari i to željezničkim prometom 7%. U promatranom razdobljuželjeznički promet smanjio se tri puta.

Tablica B.1.2.1.-1 Infrastrukturne površine željezničkog prometa

Izvor: Izvješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj, Agencija za zaštitu okoliša (2007).

B.1.2.2. RIJEČNI PROMET21

Ukupna duljina postojećih vodnih putova22 u Republici Hrvatskoj iznosi 1016,80 km od čega je611,60 km međunarodnih, a 276,60 km državnih i 128,60 km međudržavnih vodnih putova.Od međunarodnih vodnih putova 287,9 rkm udovoljava uvjetima za međunarodne vodneputove, odnosno uvjetima minimalno IV. klase. Najveća dionica je rijeka Sava koja u Hrvatskojvećim dijelom ne udovoljava uvjetima međunarodne klase plovnosti.

Tablica B.1.2.1.-3 Razvrstavanja vodnih putova unutarnjih voda RepublikeHrvatske

Vodotok Vrsta vodnog puta/dionica rijeke Duljina vodnogputa (rkm)

Klasa vodnogputa

MEĐUNARODNI VODNI PUTOVI

DUNAV 1295+500 (Ilok) – 1433+000 (Batina) 137,50 VI.c klasa

21 Podaci preuzeti iz Strategije razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj (2008. – 2018.) (NN 65/08), Izvješća o stanjuokoliša u Republici Hrvatskoj, Agencija za zaštitu okoliša (2007)22

Unutarnji vodni putovi obuhvaćaju i jezera Visovac, Kozjak i područje Parka prirode Kopački rit (Sakadaš, Kopačko jezero, kanalČanakut, Novi kanal i Vemeljskom dunavac) koja se nalaze u okviru nacionalnih parkova Krka i Plitvička jezera odnosno parkaprirode Kopački rit na kojima se odvija turistička plovidba. Ukupna gustoća mreže iznosi 14 km/1000 km2 što u usporedbi s drugimeuropskim državama nije zanemarivo.


DVOKUT ECRO 43

SAVA 210+800 (Račinovci) – 313+700 (Sl.Šamac) 102,90 IV. klasa

313+700 (Sl. Šamac) – 338+200(Oprisavci) 24,50 III. klasa

338+200 (Oprisavci) – 371+200 (Sl.Brod-grad) 33,00 IV. klasa

371+200 (Sl. Brod-grad) – 594+000(Sisak-Galdovo) 222,80 III. klasa

DRAVA 0+000 (Ušće Dunava) – 14+000 (Osijekluka Nemetin) 14,00 IV. klasa

14+000 (Osijek luka Nemetin) –55+450(Belišće) 41,45 III. klasa

55+450 (Belišće) – 70+000 (granica s R.Mađarskom) 14,55 II. klasa

KUPA 0+000 (ušće u Savu) – 5+900 (ušćeOdre) 5,90 I. klasa

UNA 0+000 (ušće u Savu – 4+000 (Tanac) 4,00 II. klasa

4+000 (Tanac) – 15+000 (HrvatskaDubica) 11,00 I. klasa

Ukupna duljina međunarodnih vodnihputova 611,60

MEĐUDRŽAVNI VODNI PUTOVI

DRAVA 70+000 -198+600 128,6 II klasa

Ukupna duljina međudržavnih vodnihputova 128,60

DRŽAVNI VODNI PUTOVI

Klasificirani državni vodni putovi

SAVA 594+000 (Sisak) – 662+000 (Rugvica) 68,00 II. klasa

662+000(Rugvica) – 715+000 (Bregana– granica sa Slovenijom na desnoj obali) 53,00 I. klasa

KUPA 5+900 (Ušće Odre) – 161+500 (Ozalj-brana HE Ozalj) 155,60 I. klasa

Ukupna duljina državnih klasificiranihvodnih putova 276,60

UKUPNA DULJINA KLASIFICIRANIHVODNIH PUTOVA 1016,80

OSTALI NEKLASIFICIRANI DRŽAVNIVODNI PUTOVI

Kupa od brana HE Ozalj uzvodno na dionicamau granicama mogućnosti plovidbe čamaca

Odra Od ušća u Kupu uzvodno na dionicama ugranicama mogućnosti plovidbe čamaca

Dobra od ušća u Kupu uzvodno na dionicama ugranicama mogućnosti plovidbe čamaca

Mrežnica od ušća u Koranu uzvodno na dionicamau granicama mogućnosti plovidbe čamaca

Koranaod ušća u Kupu nizvodno Karlovca premauzvodno na dionicama u granicamamogućnosti plovidbe čamaca

Glina od ušća u Kupu uzvodno na dionicama ugranicama mogućnosti plovidbe čamaca

Bosutod granice s R. Srbijom prema uzvodnona dionicama u granicama mogućnostiplovidbe čamaca

Orljavaod ušća u Savu prema uzvodno nadionicama u granicama mogućnostiplovidbe čamaca


DVOKUT ECRO 44

Jezero Kozjak Plovidba za plovila sukladno pravilnikuNacionalnog parka »Plitvička jezera«

Jezero Visovac Plovidba za plovila sukladno pravilnikuNacionalnog parka »Krka«

Krka

Od Roškog slapa uzvodno do lokalitetasrednjevjekovnih utvrda Trošenj grad iNečven grad. Plovidba za plovila sukladnopravilniku Nacionalnog parka »Krka«

KrkaUzvodno lokaliteta srednjovjekovnihutvrda Trošenj grad i Nečven grad ugranicama mogućnosti plovidbe čamaca

Područje Parka prirode Kopački rit

Plovidba na jezeru Sakadaš, Kopačkomjezeru, kanalu Čanakut, Novom kanalu iVemeljskom dunavcu u dijelovima i zaplovila sukladno Pravilniku o unutarnjemredu Parka »Kopački rit« i prostornoplanskom dokumentacijom

Izvor: Pravilnik o razvrstavanju i otvaranju vodnih putova na unutarnjim vodama (NN 077/11).

Hrvatski lučki sustav na unutarnjim vodama obuhvaća četiri međunarodne luke (Sisak,Slavonski Brod, Osijek i Vukovar) te nekoliko sadašnjih i budućih pristaništa. Sadašnje stanjeobilježavaju neuravnotežena tržišna potražnja za transportom roba na Savi i Dunavu uglavnomkao posljedica drugačijih navigacijskih uvjeta te tehnička i tehnološka zastarjelost i manjakkapaciteta.

Tablica B.1.2.1.-4 Infrastrukturne površine riječnog prometa

Izvor: Izvješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj, Agencija za zaštitu okoliša (2007).

Izvor: Srednjoročni plan razvitka vodnih putova i luka unutarnjih voda Republike Hrvatske (2009-2016.), Ministarstvo mora,prometa i infrastrukture, prosinac 2008.

Grafički prikaz 2 Kretanje teretnog prometa u hrvatskim riječnim lukama


DVOKUT ECRO 45

Izvor: Srednjoročni plan razvitka vodnih putova i luka unutarnjih voda Republike Hrvatske (2009-2016.), Ministarstvo mora,prometa i infrastrukture, prosinac 2008.

Grafički prikaz 3 Teretni promet u hrvatskim riječnim lukama po robnimtokovima

Promatrano po pojedinim lukama evidentan je trend porasta prometa luka na dunavskomkoridoru. Društvo „Tranzit“ Osijek ostvarilo je cjelokupan promet u luci Osijek (tablica B.1.2.1.-5).

Tablica B.1.2.1.-5 Promet tereta u lukama unutarnjih voda otvorenim za javnipromet u tonama

Izvor: Srednjoročni plan razvitka vodnih putova i luka unutarnjih voda Republike Hrvatske (2009-2016.), Ministarstvo mora,prometa i infrastrukture, prosinac 2008.* Napomena:U 2004. godini ukupno je transportirano 26 milijuna tona opasnih tvari i to riječnim prometom 1%.

Luka Osijek također bilježi dobre rezultate prometa, iako je plovni put rijeke Drave zbogučestalih nanosa i smanjenja dubina često ograničavajući čimbenik koji bitno smanjujeefikasnost luke. Vlasnička struktura lučkog operatera, moguće će dovesti do preorijentacijedruštva na proizvodno-trgovačke djelatnosti ili na specijalizaciju za terete koji su u funkciji tedjelatnosti.

Trgovačku flotu u Hrvatskoj čini 57 brodova s ukupnim kapacitetom od nešto više od 44.000tona uključenih u međunarodni transport tereta, prosječne starosti od 40 godina. Navedenikapacitet nedovoljan je da opslužuje trenutačnu potražnju za prijevozom u i iz hrvatskihriječnih luka, tako da domaći brodari sudjeluju u tom prijevozu tek s 20%, dok ostatakobavljaju strani brodari.

B.1.3. KULTURNO - POVIJESNA BAŠTINA23

Broj kulturnih dobara u Registru kulturnih dobara RH nikada nije stalan zahvaljujućipromjenljivom karakteru dobara. Na dan 1. siječnja 2011. ukupno trajno i preventivnozaštićenih nepokretnih i pokretnih kulturnih dobara bilo je 8217. Trajno zaštićenih kulturnihdobara bilo je ukupno 6950, od toga pojedinačnih nepokretnih kulturnih doba i

23 Podaci preuzeti iz Strategije zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske zarazdoblje 2011.-2015., Ministarstvo kulture, srpanj 2011.


DVOKUT ECRO 46

grupakulturnih dobara (uključivo povijesne cjeline te kopnene i podvodne arheološkelokalitete) bilo je 5319, a pojedinačnih pokretnih dobara i grupa dobara (uključivo muzejske,arhivske, bibliotečne i privatne zbirke) 1631. Preventivno zaštićenih (to jest zaštićenih na rokod tri odnosno šest godina) bilo je ukupno 1267, od toga pojedinačnih nepokretnih kulturnihdobara i grupa kulturnih dobara (uključujući cjeline) bilo je 888, a pokretnih i grupapokretnih 379. Na Listu kulturnih dobara od nacionalnoga značenja izdvojena su ukupno 42kulturna dobra: 33 nepokretna (30 pojedinačnih, 2 kulturno-povijesne cjeline i 1 arheološkilokalitet) te 9 pokretnih pojedinačnih kulturnih dobara.

B.2. OKOLIŠNE ZNAČAJKE PODRUČJA NA KOJAPROVEDBA PROGRAMA MOŽE ZNAČAJNO UTJECATI

S obzirom na karakter zahvata za očekivati je utjecaj na sljedeće sastavnice okoliša premasljedećoj rang listi:

1. Organizacija prostora – promet, naselja, stanovništvo2. Infrastruktura3. Biljni i životinjski svijet (staništa, flora, fauna, zaštićene prirodne vrijednosti)4. Kopnene i priobalne vode5. Tlo i poljoprivreda6. Šume i lovstvo7. Krajobraz8. Buka9. Zrak10. Kulturno-povijesna baština.

B.3. POSTOJEĆI OKOLIŠNI PROBLEMI KOJI SUVAŽNI ZA PROGRAM, POSEBNO UKLJUČUJUĆI ONEKOJI SE ODNOSE NA PODRUČJA POSEBNOGEKOLOŠKOG ZNAČAJA, PRIMJERICE PODRUČJAODREĐENA U SKLADU S POSEBNIM PROPISIMA OZAŠTITI PRIRODE

Razmatranjem problema okoliša u planiranju, izgradnji i iskorištavanju prometneinfrastrukture i u obavljanju prometne djelatnosti ustanovljeni su sljedeći ključni problemi uRepublici Hrvatskoj:

1. Onečišćavanje zraka, voda i tla2. Promjene krajolika i zauzimanje prostora3. Utjecaj na prirodu (floru i faunu)4. Barijere lokalnomu stanovništvu i životinjskom svijetu5. Otpad od prometa6. Stvaranje buke i vibracija7. Akcidenti – ekološke nesreće8. Starost vozila i plovila9. Nerazvijen integralni i kombinirani promet10. Prijevoz u gradovima


DVOKUT ECRO 47

11. Tranzitni prijevoz kroz Republiku Hrvatsku12. Pritisci na uporabu energije13. Sektorski pristup strateškomu planiranju prometa i prometne infrastrukture14. Nedostatak i/ili nedostupnost podataka o pritiscima i učincima prometa na okoliš15. Nepostojanje strateške procjene utjecaja prometa i prometne infrastrukture na okoliš

B.3.1. ZRAK

Jedna od posljedica štetnog utjecaja željezničkog prometa na okoliš je onečišćenje zraka kojenastaje zbog emisije štetnih plinova i tvari u atmosferu. Željeznička motorna vozila nadizelski pogon ispuštaju u atmosferu: ugljični monoksid, ugljični dioksid, dušične okside,sumporne okside, ugljikovodike i dim s krutim česticama. Emisiju navedenih štetnih tvariuzrokuje vrsta goriva, princip rada motora te stanje i starost vozila. Međutim, udjeli emisijeod željezničkih vozila znatno su manji od udjela koji vrijede za ostale grane prometa.Željeznički promet u onečišćenju zraka ugljičnim monoksidom ima udio od 1%, a dušičnimoksidima 4%. Kada se radi o ugljikovodicima, opet je udio željezničkog prometa u ukupnomonečišćenju vrlo mali, svega 1%; u onečišćenju zraka sumpornim oksidima željeznicasudjeluje sa 10%, dok u emisiji krutih čestica sudjeluje sa 5%. Kod željezničkih vozila naelektrični pogon uopće nema kemijskog onečišćenja zraka, ali tada se javlja povećanakoncentracija ionizirajućih čestica u zraku. Prednosti željezničkog prometa vezane su uzmanje emisije štetnih plinova u usporedbi s drugim prometnim sredstvima. Svi raspoloživipodaci pokazuju to da je u željezničkome prometu gospodarski djelotvornije i isplativije teekološki prihvatljivije koristiti se električnom vučom vlakova. Zbog toga Hrvatske željeznice usadašnjem i budućem razvoju ponajprije moraju uznastojati na daljnjoj elektrifikaciji svojihpruga.

U usporedbi s cestovnim i željezničkim prijevozom riječni promet energetski je štedljiviji.Osim što je energetski štedljiviji, brodovi koji plove plovnim putem manje onečišćuju zrakonečišćujućim tvarima. Iz tog razloga procjenu utjecaja potrošnje goriva treba promatrati ukombinaciji s količinom emisije onečišćujućih tvari.

Tablica B.3.1.-2. Potrošnja energije

Potrošnja energija (BTU*/neto t milja) Energija/1000 km(Wh/tkm)**

Cesta (kamioni) 2100 – 3420 287Željeznica 370 – 1720 93Plovni put 220 - 1280 93* BTU = British Energy Unit = 251,997 kalorija.** prema web stranici Austrijskog federalnog Ministarstva transporta, inovacije i tehnologije (BMVIT) - WWF, 2002: WaterwayTransport on Europe’s Lifeline, the Danube. Impact, Threats and Opportunities. Part A: River Ecosystem. Part B: WaterwayTransport needs. Vienna, January 2002.Izvor: European Agency for Reconstruction (EAR/03SER01/08/002) Master Plan and Feasibility Study - Inland WaterwayTransports for Serbia, MASTER PLAN, Completion Report - Final version, Volume 6 – Environmental impact Assessment, Englishversion, June 2006.

Rezultati pokazuju da riječni promet ima najbolji odnos uloženo/dobiveno, odnosno s istomkoličinom energije po toni prevezenog tereta može se prevaliti najduži put.

Tablica B.3.1.-3. Emisije onečišćujućih tvari

CO2

g/tkm*HC

g/tkmNOx

g/tkmSO2

g/tkmČesticeg/tkm

Cesta (kamion) 189 0,296 2,044** 0,096**Kamion, s teretom 66 0,8 0,028Kamion, bez tereta 66-124 0,8-1,35 0,026-0,05


DVOKUT ECRO 48

Vlak 13*** 0,011 0,075*** 0,006**Brod 25*** 0,023 0,268*** 0,017**Brod, s teretom 10-40 0,1-0,6 0,01-0,045 0,007-0,03Brod, bez tereta 7-44 0,2-0,6 0,014-0,045 0,009-0,029*1 tkm = 1 tonski kilometar = na primjer 1 tona prevezena 1 kilometar** prema Hedelberg Institute for Research on the energy and Environment (IFEU), - WWF, 2002: Waterway Transport onEurope’s Lifeline, the Danube. Impact, Threats and Opportunities. Part A: River Ecosystem. Part B: Waterway Transport needs.Vienna, January 2002..*** prema Austrian Traffic Club (VCÖ) - WWF, 2002: Waterway Transport on Europe’s Lifeline, the Danube. Impact, Threatsand Opportunities. Part A: River Ecosystem. Part B: Waterway Transport needs. Vienna, January 2002.Izvor: European Agency for Reconstruction (EAR/03SER01/08/002) Master Plan and Feasibility Study - Inland WaterwayTransports for Serbia, MASTER PLAN, Completion Report - Final version, Volume 6 – Environmental impact Assessment, Englishversion, June 2006.

Doprinos unutarnje plovidbe održivom razvitku Republike Hrvatske očituje se kroz niskipostotak emisija otrovnih spojeva u atmosferu i u ekonomičnost korištenja neobnovljivihizvora energije.

B.3.2. KOPNENE I PRIOBALNE VODE24

U razdoblju od godine 2000. do 2007. zabilježeno je ukupno 1040 onečišćenja (izvanredna iiznenadna) vodotoka, podzemlja i mora. Godišnji broj izvanrednih onečišćenja u navedenomse razdoblju kretao od 4 (godina 2006.) do 97 (godina 2003.), a iznenadnih od 71 (godina2006.) do 157 (godina 2002.). Budući da u 29% slučajeva nisu utvrđeni počiniteljionečišćenja, sve troškove analiza i sanacije snosile su Hrvatske vode. Većina ih jeintervencijom nadležnih institucija završila bez većih posljedica na korisnike vode i mora. Upojedinim slučajevima onečišćenja voda rezultirala su pomorom riba, rakova i školjki. Ni ujednom slučaju onečišćenja čiji je izvor bio u Hrvatskoj nije bilo prekograničnih posljedica,dok je u Republici Hrvatskoj zabilježeno 26 prekograničnih onečišćenja voda, i to iz:Republike Slovenije (Kupa, Sava), Bosne i Hercegovine (Sava), Mađarske i Srbije.

Jedan od uzroka iznenadnih onečišćenja (između ostalog) bile su prometne nezgode sistjecanjem tekućih goriva i drugih opasnih tvari.

B.3.3. TLO

Postojeće onečišćenje tla vezano za utjecaj željezničkog odnosno riječnog prometa odnosi seisključivo na petrokemikalije. Lokalno onečišćenje zastupljeno je (između ostalog) i napodručjima različitih incidenata (izlijevanje goriva – mazut, lož ulje i sl.).

B.3.4. BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET

Održanje biološke raznolikosti ugroženo je pritiscima ljudskih aktivnosti, u prvome reduizgradnjom infrastrukture i širenjem građevinskih područja. Nestanak staništa jedan je odglavnih uzroka ugroženosti biljnih i životinjskih vrsta. Kako kontinuirano praćenje stanjastaništa ne postoji, jedino se može spomenuti općenito propadanje i nestanak malih staništaobrastanjem, poput cretova, pijesaka, bara itd.

24 Podaci preuzeti iz Strategije upravljanja vodama (NN 91/08).


DVOKUT ECRO 49

Biljnogeografski kontinentalni dio Hrvatske pripada Eurosibirsko-sjevernoameričkoj regiji.Klimazonalno to je šumski prostor. Istok, Baranja i prostor oko Osijeka pripadaSrednjoeuropskoj provinciji koje je klimazonalno prijelazno područje između vegetacijskesveze Carpinion betuli i šumostepske zone Aceri tatarici – Quercion. Ostatak kontinentalneHrvatske pripada Ilirskoj provinciji i to većinom nižem šumskom pojasu. Klimazonalno se radio zajednici šuma hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetum illyricum) koja se poflornom sastavu odlikuje velikim brojem vrsta. Na najvećem dijelu tih površina šume suiskrčene i pretvorene u poljoprivredne površine ili travnjake razreda molinio-Arrhenathereteai Festuco-Brometea, ili jednostavno raščišćene zbog širenje ljudskih naselja. Naravno, naazonalnim staništima sa specifičnim ekološkim uvjetima razvija se drukčija vegetacija.

Ljudska aktivnost ugrožava bioraznolikost flore Hrvatske, i to ponajprije gubitkom,degradacijom ili prenamjenom staništa (infrastrukturni zahvati imaju upravo takav učinak).Zatim negativno učinak ima napuštanje tradicionalnog stočarstva i prestanak ispaše štodovodi do zarastanja livada i prelazak u šikare i šume čime se gubi na bioraznolikosti flore,intenziviranje poljoprivrede (korištenje herbicida i oduzimanje staništa), zagađenjeatmosfere, voda i tla…

Hrvatska zoogeografski pripada palearktičkoj regiji svijeta, i to njezinom europskompodručju. Kontinentalni dio Hrvatske, u kom se nalaze planirani zahvati smatra se nizinskimdijelom, sastavljenim od subalpsko-slavonskog dijela i srijemskog dijela, kao što se moževidjeti na sljedećoj slici:

Za taj prostor, koji obuhvaća Prekomurje, Međimurje, Slavoniju, Podravinu i Posavinu,generalno se može reći da su od sisavaca prisutne lisice (Vulpes vulpes) i manje zvijeri (kune(Martes sp.), zerdavi (Mustela erminea), lasice (Mustela nivalis), jazavci (Meles meles) i vidre(Lutra lutra)), zatim zečevi (Lepus europaeus), krtice (Talpa europea), ježevi (Erinaceusconcolor), te različiti mali glodavci (Rodentia). Na jugozapadu, prema gorskom pojasu možese naići i na medvjeda (Ursus arctos) ili vuka (Canis lupus). Ugrožena skupina sisavaca,


DVOKUT ECRO 50

brojna na ovom prostoru su i šišmiši (Chiroptera), npr. veliki potkovnjak (Rhinolophusferrumequinum), patuljasti šišmiš (Pipistrellus pipistrellus) ili veliki šišmiš (Myotis myotis).Ornitofauna nizinske Hrvatske je brojna i raznolika. Na ovom prostoru dolaze sove(Strigiformes), pjevice (Passeriformes), grabljivice (crna lunja - Milvus migrans, štekavac –Haliaeetus albicilla, eje…); uz obale rijeka gnijezde se vodomari (Alcedo atthis), pčelarice(Merops apiaster), bregunice (Riparia riparia); od stepskih ptica nekad su bili prisutni suveliki i mali potrk u Slavoniji. Značajne su svojte ptica koje dolaze na močvarnim područjakontinentalne Hrvatske (mali vranac – Phalacrocorax pygmeus, mala bijela čaplja – Egrettagarzetta, žličarka – Platalea leucocordia, patka kreketaljka – Anas strepera, patka njorka –Aythya nyroca…). U kontinentalnoj Hrvatskoj nalazi se manji broj svojti gmazova no umediteranskoj, dok je kod vodozemaca obrnuta situacija. Potrebno je spomenuti nekolikosvojti vodozemaca: pjegavi daždevnjak (Salamandra salamandra) i mali vodenjak (Triturusvulgaris) te žabe crveni mukač (Bombina bombina), žuti mukač (Bombina variegata), smeđakrastača (Bufo bufo), gatalinka (Hyla arborea) te vrste roda Pelophylax ,odnosno zelenežabe. Od gmazova česte su zmije: bjelouška (Natrix natrix), bjelica (Elaphe longissima) ismukulja (Coronella austriaca), a dolaze i otrovnice riđovka (Vipera berus) te poskok (Viperaammodytes) zapadu. Od guštera potrebno je spomenuti zidnu guštericu (Podarcis muralis),zatim sljepića (Anguis fragilis) te zelembaća (Lacerta viridis) i živorodnu guštericu (Lacertavivipara). Rijeke kontinentalne Hrvatske pripadaju crnomorskom slivu, koji je s 103 ribljevrste ihtiološki najbogatiji u Europi, od čega u Hrvatskoj dolazi 81 svojta. S Jadranskimslivom imaju zajedničke samo 19 svojti. Najveće rijeke ovog sliva, Dunav, Sava, Drava iKupa, u većem su dijelu nizinske rijeke srednjih i donjih tokova, u kojima prevladavajušaranske vrste, pa slijede grgečke i salmonidne. Fauna beskralješnjaka je vrlo raznolika iznačajna za cijelu Hrvatsku, pa tako i za kontinentalni dio. Najistraženija je fauna kukaca(Insecta), te je poznato da na promatranom prostoru dolazi niz ugroženih svojti, leptira(Lepidoptera), npr. globalno osjetljiva svojta gorskoga plavca (Maculinea rebeli), zaštićenesvojte: prugasto jedarce (Iphiclides podalirius), lastin rep (Papilio machaon), velikupreljevnicu (Apatura iris), malu ili crvenu preljevnicu (Apatura ilia), veliku ledenu pticu(Limenitis populi) itd. ili vretenaca (Odonata), npr. konjska smrt (Calopteryx virgo) ilikraljevsko vretence (Anax imperator).

Bioraznolikost faune je ugrožena ljudskim djelovanjem u cijelome svijetu, pa tako i uHrvatskoj. Antropogeni pritisak se prvenstveno očituje degradacijom, prenamjenom iliuništavanjem staništa na kojima obitavaju različite vrste, fragmentacijom staništa, unosomalohtonih vrsta, lovom i krivolovom, trgovanjem vrstama, narušavanjem hranidbenih lanaca,poljoprivrednim djelatnostima (upotreba pesticida). Nadalje, negativne učinke na faunu,pogotovo ornitofaunu, imaju svjetlosne emijsije (svjetlosno onečišćenje) te emisije buke kojuproizvode raznorazna industrijska postrojenja, ali i promet.

Infrastrukturni linearni zahvati, prometnice i željeznice, uzrokuju fragmentaciju staništa štoima izrazito negativan učinak na sisavce velikog areala (velike zvijeri), ali i na gmazove ivodozemce koji često stradavaju na prometnicama. Svijest o tome postoji te se pri izgradnjiautocesta pokušava se doskočiti problemu presijecanja areala velikih zvijeri izgradnjomzelenih mostova. Zahvati uređenja rijeka, uključujući osiguravanje plovnosti rijekama,negativno utječu na raznolikost riječnih staništa (uređenje obala, kanaliziranje rijeka,produbljivanje rijeka i uklanjanje vodne vegetacije), pa tako i na raznolikost životinjskih vrstakoje u njima obitavaju.


DVOKUT ECRO 51

B.3.5. OTPAD

Zbog nedovoljne edukacija građana o gospodarenju otpadom (nedovoljno razvijena svijest iznanje) postoji problem nepropisnog odlaganja otpada na nedopuštenom mjestu i nanepropisan način (između ostalog) i na prostore uz željezničku prugu.

Neprimjerenim prikupljanjem i odlaganjem otpada prilikom radova (osobito tijekomdemontaže impregniranih pragova kao opasnog otpada) prilikom remonta postojećih prugapostoji uvijek potencijalan negativan utjecaj na tlo i vode. Odvozom otpada s lokacije izbrinjavanjem svih nastalih vrsta otpada u skladu s važećim propisima i najboljom praksomsprječava se onečišćenje okoliša. S obzirom da do sada nije sagrađeno niti jedno odlagališteza opasni otpad, ovakav opasni otpad se uglavnom izvozi ili se redovito i na odgovarajućinačin zbrinjava od strane tvrtke koje imaju suglasnost za zbrinjavanje ove vrste otpada.Porast količine izvezenoga opasnog otpada (u koji su uključeni i impregnirani pragovi)upućuje na nužnost rješavanja zbrinjavanja opasnog otpada termičkom obradom uHrvatskoj.

Na području priobalja rijeke Save osobito je prisutan problem zagađenja prirode (tla i voda)ispuštanjem otpadnih voda i odlaganjem otpada na neuređenim odlagalištima.

Otpad u rijekama, te s brodova je vrlo ozbiljan problem koji uz nepročišćavanje otpadnihvoda izaziva znatnu devastaciju života u rijekama.

U skladu sa Europskim sporazumom o međunarodnom prijevozu opasnih tvari unutarnjimplovnim putovima (ADN) preventivne mjere zaštite od potencijalnog rizika onečišćenja sbrodova uključuju obvezu odvojenog skladištenja, obrade i odlaganja opasnog i neopasnogotpada u lukama, te prihvat otpada nastalog eksploatacijom plovila. Svaki brod dužan jevoditi ''Knjigu o uljima'' u koju se unose bilješke o deponiranju otpada u prijemne postajeodobrene od strane nadležnog tijela. Bilo kakvo ispuštanje s brodova u vodu korištenih ulja ilimaziva, kaljužnih ili fekalnih voda strogo se zabranjuje.

B.3.6. BUKA

Sustavnoga praćenja buke u okolišu, kao i evaluacije utjecaja buke na zdravlje ljudi uRepublici Hrvatskoj nema. U postojećem zakonodavstvu (Zakon o zaštiti od buke te drugimpropisima), ne postoji obveza centralnog prikupljanja i evaluacije podataka o izmjerenimrazinama buke, pa sistematizirani podaci o tome u ovome trenutku nisu dostupni. Ukoliko sežalbe građana mogu uzeti kao pokazatelj stanja, najčešće se radi o buci koja potječe izprometa (cestovni, željeznički, zračni) i od ugostiteljskih objekata (restorani, kafići, disko-klubovi). Više od 80% buke iz komunalnih izvora otpada na buku što je stvaraju prijevoznasredstva u prometu. Od toga 18% otpada na tračnička vozila, 50% na cestovna vozila i 13%na zrakoplove. Željeznički prijevoz stvara manje buke nego cestovni ili zračni promet. Kodprijevoza iste količine tereta i istoga broja putnika željeznički promet u prosijeku stvara od 25do 50% manje buke.


DVOKUT ECRO 52

B.3.7. AKCIDENTI U PROMETU

Broj akcidenata u prometu s neželjenim posljedicama za okoliš od 1998. godine povećan jegotovo 3 puta, što se može povezati s povećanjem prevezenih količina opasnih tvari ipovećanjem broja teretnih vozila od 30%, ali i boljim praćenjem i registriranjem takvihakcidenata. Udio akcidenata iz prometa s neželjenim posljedicama za okoliš u 2005. godini,prema neslužbenim podatcima, iznosio je 32% od ukupna broja evidentiranih akcidenata,što je za oko 6% manje u odnosu na 1998. godinu.

B.4. CILJEVI ZAŠTITE OKOLIŠA USPOSTAVLJENI POZAKLJUČIVANJU MEĐUNARODNIH UGOVORA ISPORAZUMA, KOJI SE ODNOSE NA PROGRAM, TENAČIN NA KOJI SU TI CILJEVI I DRUGA PITANJAZAŠTITE OKOLIŠA UZETI U OBZIR TIJEKOM IZRADEPROGRAMA

Vode

Zajednička izjava o vodećim principima za razvoj unutarnje plovidbe izaštite okoliša u slivu rijeke Dunav

Zajednička izjava nastala je 2007. godine u okviru procesa izgradnje intenzivnog,međusektorskog konsenzusa između interesnih grupa koje snose odgovornost i interes zapitanja plovidbe, integriteta riječnog okoliša i upravljanja vodama u slivu rijeke Dunav.Proces se sastojao od triju radionica organiziranih za različite interesne grupe i stručnjake,koje su održane u travnju, lipnju i listopadu 2007. Godine. Tijekom procesa, učesnici suizgradili zajedničko mišljenje o zaštiti riječnog okoliša, te potrebnim procesima i uvjetima zaobavljanje i razvoj održive unutarnje plovidbe (uključujući održavanje postojećeinfrastrukture i razvoj novih projekata u plovidbi). Proces nastanka Zajedničke izjavepokrenut je od strane Međunarodne komisije za zaštitu rijeke Dunav (ICPDR), Dunavskekomisije (DC) i Međunarodne komisije za sliv rijeke Save (ISRBC).

Cilj ove Zajedničke izjave je pružiti smjernice donositeljima odluka koji se bave pitanjimaprijevoza unutarnjim vodama (IWT) i ekološke održivosti, kao i onima koji se baveupravljanjem vodama, i u svom radu pripremaju relevantne planove, programe i projekte uoblasti okoliša i plovidbe.

Zajednička izjava ima za cilj podržati održiv i ekološki prihvatljiv razvoj i unaprjeđenjeplovidbe. To se, prije svega, odnosi na strukturalne intervencije i mjere na rijekama kojesluže za prijevoz unutarnjim vodama; no, kako bi se uspješno nadogradio i ekonomskiodržao prijevoz unutarnjim vodama, morat će se poduzeti i ne-strukturalne mjere.

Okvirni sporazum o slivu rijeke Save

Okvirni sporazum o slivu rijeke Save (FASRB) su potpisali obalne zemlje (Republika Slovenija,Republika Hrvatska, Bosne i Hercegovine i Savezne Republike Jugoslavije) u Kranjskoj Gori(Slovenija), 3. prosinca 2002, nakon uspješnog završetka pregovora vođenih pod


DVOKUT ECRO 53

"kontrolom" Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu. Sporazum je stupio na snagu 29.prosinca 2004. U skladu s tim, Međunarodna komisija za sliv rijeke Save - Savska komisija(SC) je konstituirana u lipnju 2005 u Zagrebu. SC je osnovana za provedbu Okvirnogsporazuma, te realizacije međusobno dogovorenih ciljeva:

uspostava međunarodnog režima plovidbe na rijeci Savi i njenim plovnim pritokama uspostavljanje održivog upravljanja vodama poduzimanje mjera za sprječavanje ili ograničavanje opasnosti, kao i uklanjanje

opasnog utjecaja poplava, leda, suša i nezgoda koje uključuju tvari koje imajunegativne učinke na vode.

Sporazum predviđa suradnju i razmjenu podataka između stranaka u odnosu na vodni režimrijeke Save, režim plovidbe, propisima, organizacijskim strukturama, te administrativne itehničke prakse. Također predviđa potrebnu suradnju s međunarodnim organizacijama(ICPDR, Dunavske komisije, UN/ECE, i institucijama Europske unije). Stranke će primjenjivatiprincip razumnog i poštenog korištenja i podjele sliva vodni resursi rijeke Save u svimakcijama. Oni će regulirati sva pitanja o provedbi mjera za osiguravanje jedinstvenog vodnogrežima, te otklanjanja ili smanjenja prekograničnog utjecaja na vode drugih stranaka podogovoru.


DVOKUT ECRO 54

C. VJEROJATNO ZNAČAJNI UTJECAJI(SEKUNDARNI, KUMULATIVNI, SINERGIJSKIKRATKOROČNI, SREDNJOROČNI I DUGOROČNI, STALNII PRIVREMENI, POZITIVNI I NEGATIVNI) NA OKOLIŠ,UKLJUČUJUĆI BIOLOŠKU RAZNOLIKOST, ZAŠTIĆENAPODRUČJA PREMA POSEBNOM PROPISU, LJUDE, BILJNII ŽIVOTINJSKI SVIJET, TLO, VODU, ZRAK, KLIMU,MATERIJALNU IMOVINU, KULTURNO-POVIJESNUBAŠTINU, KRAJOBRAZ, UZIMAJUĆI U OBZIR NIHOVEMEĐUODNOSE

Unutar Operativnog programa Promet za godine 2007.-2013. planirani su sljedeći zahvati:

Veliki projekti željezničkog prometa:o Obnova pruge Dugo Selo - Novska, dionica Dugo Selo – Novoseleco Nadogradnja i izgradnja drugog kolosijeka na dionici pruge Dugo Selo –

Križevcio Izgradnja nove željezničke pruge za prigradski promet na dionici Gradec – Sv.

Ivan Žabnoo Izgradnja nove elektrificirane jednokolosiječne pruge, dionica Podsused –

Samobor

Veliki projekti riječnog prometa:o Obnova i modernizacija plovnog puta rijeke Saveo Izgradnja Južne obale – Luka Osijeko Izgradnja intermodalne infrastrukture – zapadni dio Luke Osijek

Za pojedine navedene zahvate potrebno je provesti odgovarajući upravni postupak (procjenao utjecaju zahvata na okoliš, ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš) u skladu sodredbama Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 i 67/09).

C.1.1. UTJECAJ NA ZRAK

Veliki projekti željezničkog prometa

Utjecaj na kakvoću zraka iskazati će se na više načina:

onečišćenje zraka tijekom građevinskih radova na izgradnji, nadogradnji i obnoviželjezničkih pruga

onečišćenje zraka tijekom odvijanja prometa.

Provedbom Operativnog programa „Promet“ kakvoća zraka u okolišu pruga biti će minimalnoumanjena s obzirom na sadašnji promet, ali će unatoč tome i dalje biti I. kategorije napodručjima neposredno uz željezničku prugu. Utjecaj na zrak se stoga procjenjuje kao malizbog malog udjela željezničkog prometa u ukupnim emisijama onečišćujućih tvari u zrak svihprometnih grana od samo 6%, odnosno gotovo isključivoj primjeni elektro-vlakova ilokomotiva na prugama X. Paneuropskog koridora.


DVOKUT ECRO 55

Veliki projekti riječnog prometa


Povećanje prijevoza tereta i putnika plovnim putom uzrokovat će povećanje količina emisijeCO2 kao i emisije ostalih onečišćujućih tvari kao što NOx, SO2 i prašina, sukladno povećanjuprijevoza i vrsti tereta, ne uzimajući u obzir povećanje energetske efikasnosti i smanjenjeemisija onečišćujućih tvari. Utjecaj na kakvoću zraka će biti minimalan, tako da se i dalje uokolišu na gotovo cijeloj dužini plovnog puta očekuje I. kategorija kakvoće zraka (iznimka jepodručje Siska gdje to nije slučaj ni sada).

Izgradnja Južne obale – Luka Osijek i intermodalne infrastrukture – zapadni dio Luke Osijek

Izgradnja ovih infrastrukturnih objekata će imati dominantan utjecaj na zrak isključivotijekom građenja dok ga tijekom korištenja uopće neće biti ili će se utjecaj na zrak odnositina emisije u zrak uslijed rada uređaja na unutrašnje sagorijevanje strojeva i uređajaneophodnih za normalno funkcioniranje luke (dizalice, kranovi, viličari, i sl.) prilikomukrcaja/iskrcaja tereta odnosno rada pomoćnih tehničkih objekata (npr. kotlovnica i sl.).

C.1.2. UTJECAJ NA VODE


Planirani zahvati imat će utjecaj na površinske i podzemne vode:

Tijekom građenja zbog radova na izgradnji, nadogradnji i obnoviGrađevinski radovi koji će se izvoditi tijekom provođenja zahvata (rekonstrukcija, iskopi,skidanje prirodnog pokrovnog sloja, nasipi), transport materijala i privremeno odlaganjematerijala) mogu imati negativnog utjecaja na površinske i podzemne vode u smisluonečišćenja voda, sprječavanja površinskih tokova i poremećaja vodnog režimapresječenih vodotokova odnosno plavljenja gradilišta za vrijeme visokih voda.

Tijekom korištenja uslijed odvijanja prometa prugomTijekom korištenja pruge može doći do onečišćenja površinskih i podzemnih voda kojanastaju korištenjem sredstava za suzbijanje rasta bilja i korova.

U slučaju iznenadnih onečišćenja voda:Iznenadna onečišćenja voda najčešće mogu nastati uslijed:

o akcidentnih situacija na željezničko-cestovnim prijelazima

o nekontroliranog razlijevanja goriva i maziva za vrijeme izgradnje,nadogradnje i obnove te za vrijeme korištenja pruge

o prijevoza opasnih tvari (u slučaju sudara, prevrtanja ili puknućavagona/spremnika)

o sudara vlakova, naleta vlaka i iskliznuća vlaka

o požara (uporabom sredstava za gašenje požara opasnih za vode).

Do najvećeg potencijalnog onečišćenja vode za piće može doći na mjestima gdje prugeprolaze ili će prolaziti zonama sanitarne zaštite izvorišta, ukoliko nije osiguranakontrolirana odvodnja izlivene onečišćujuće tvari.


DVOKUT ECRO 56



Planirani zahvati imat će utjecaj na površinske vode:

Tijekom građenja zbog radova na obnovi i modernizaciji plovnog puta rijeke Save

Najveći negativni privremeni utjecaji na Savu očekuju se tijekom izvođenja radova nadionicama na kojima se radovi izvode u vodi. Na tim dionicama doći će doprivremenog narušavanja kakvoće vode nizvodno od zahvata. Svi zahvati naoblikovanju korita koji se nalaze u području intenzivnog pronosa nanosa vrlo brzo ćese stabilizirati i poprimiti prethodnu morfologiju i karakteristična staništa.

Tijekom redovnog odvijanja prometa na rijeci SaviMogući su negativni utjecaji na kakvoću voda rijeke Save uslijed ispuštanja maziva igoriva s plovila.

Iznenadna onečišćenja mogu nastati tijekom građenja ili korištenja:

o propuštanjem i nekontroliranim istjecanjem opasnih tekućina (gorivo,mazivo, kemikalije) koje prevoze ili koriste plovila

o prijevozom opasnih tvari (u slučaju sudara, prevrtanja ili puknućaspremnika

o havarijom građevinskih strojeva i plovila koji se koriste u izgradnji(otkidanje s veza, nasukavanje, oštećenjem ili potapanjem plovila uslijedtehničkog kvara ili dotrajalosti)

o uslijed havarija jednog ili više plovila za vrijeme visokih voda.


Najveći negativni privremeni utjecaji u smislu onečišćenja rijeke Drave mogu se očekivatitijekom izvođenja radova u vodi gdje može doći do privremenog pogoršanja kakvoćevode nizvodno od zahvata. Tijekom građenja, utjecaj na podzemne vode u kontaktnom iširem području lokacije zahvata može nastati uslijed:

neadekvatnog skladištenja naftnih derivata u neprimjerenim spremnicimasmještenim izravno na tlu (umjesto u vodonepropusnu tankvanu)

neadekvatnog skladištenja sredstava za podmazivanje

neodgovarajućeg punjenja transportnih sredstava gorivom.

Mogući negativni utjecaji na vode rijeke Drave tijekom korištenja luke Osijek mogu bitiuzrokovani na slijedeći način:

onečišćenje mazivima i gorivom s plovila

onečišćenje nepročišćenim oborinskim vodama s radnih površina.


DVOKUT ECRO 57

C.1.3. UTJECAJ NA TLO


Planiranim zahvatima tlo se potencijalno može degradirati na više načina:

prekidom postojećih većih ili manjih vodotoka koji imaju funkciju odvodnjesuvišnih voda s poljoprivrednog tla/zemljišta

uklanjanjem površinskog, humusno-akumulativnog sloja tla



Zahvat neće dovesti do utjecaja na tlo u blizini zahvata.


Do utjecaja na tlo tijekom izgradnje može doći samom rekonstrukcijom južne obale kroznasipavanje terena te izgradnju lučke infrastrukture. Naime, kratkotrajni utjecaji tijekomizgradnje predmetnih zahvata koji neće ostati nakon izvedbe zahvata mogu biti sljedeći:

prekrivanje tla u slučaju odlaganja viška iskopa na zemljište koje nije za topredviđeno

taloženje prašine na tlo

povećana količina otpada i njegovo nepropisno zbrinjavanje

izlijevanje goriva i/ili maziva za strojeve i vozila te njihovo upijanje u tlo.

C.1.4. UTJECAJ NA KRAJOBRAZ



Rekonstrukcijom magistralne pruge M103, dionica Dugo Selo- Novoselec, izgradit će se 2.kolosijek te će se trasa pruge izmještati na 3 lokacije. Dionica Dugo Selo- Novoselec je linijskielement kojim će se stvoriti novi rubovi unutar površina šuma i mozaika livada i šumaraka,prekinut će se potezi vegetacije, ukloniti pojedini šumarci, narušiti naselja te prekinuticjelovitost poljodjelskih površina. Planiranim izmještanjima trase nastat će novi, antropogeni,strukturni element krajobrazne kompozicije, nepovezan s ostalim dijelovima krajobraza,većim dijelom u sklopu plohe, a manjim dijelom unutar volumena.

Planirana izmještanja se nalaze u dinamičnom krajobrazu pozitivnog vizualnog doživljaja, nanizinskom području gdje je prostor nepregledan zbog ravnog terena na kojem do izražajadolaze prostorni volumeni šumaraka, šuma i naselja kao prepreke pružanju vizura i pogleda.Promjena vizualnog doživljaja ostvarit će se kroz kontrastni odnos novog antropogenogelementa s okolnim krajobrazom.


DVOKUT ECRO 58


Izvedbom drugog kolosijeka uklonit će se površinski pokrov u širini od oko 5 m uz postojećikolosijek. Izmjena krajobrazne slike u strukturnom i vizualnom smislu neće biti značajna sobzirom da se heterogena linijska struktura postojeće pruge samo proširuje. Fragmentacijakrajobraza će biti također zanemariva osim na dionicama koje prolaze kroz šumsko područje.Uklanjanje šume za potrebe drugog kolosijeka će biti jedini značajniji utjecaj na krajobraznustrukturu i krajobraznu sliku.


Planiranom dionicom nastat će novi, antropogeni, strukturni element krajobraznekompozicije, većim dijelom unutar cjelovitog visokog volumena, a manjim dijelom u sklopuplohe. To će biti zasebni, izdvojeni i dominantni element krajobraza strukturno nepovezan sostalim dijelovima krajobraza. Na kamenom nasipu i heterogene linijske teksture bit ćenadređen plohi polja i volumenu šuma. Strukturno je najznačajniji utjecaj fragmentacijavolumena šuma Tenova i Grabik. Izvedbom zahvata nastat će široke i pravilne šumskeprosjeke - linijski prekidi čime će se narušiti cjelovitost šuma. Zbog položaja na ravnomterenu, šuma će na tim dijelovima zaklanjati prugu od pogleda. Na dionici od naselja Gradecdo naselja Lubena manje značajna strukturna izmjena krajobraza će se ostvaritifragmentacijom plohe polja. Uz granice nove linije, koja će kamenim nasipom biti izdignutaod okolnog terena, nastat će novi rubovi plohe u neskladu s postojećim uzorkom. Promjenavizualnog doživljaja ostvarit će se kroz kontrastni odnos novog antropogenog i postojećihkrajobraznih uzoraka.


Planiranom dionicom nastat će novi, antropogeni, strukturni element krajobrazne kompozicijevećim dijelom na području plohe. Izmjena krajobrazne slike i strukturna izmjena prostora bitće slična kao i kod dionice Gradec – Sv. Ivan Žabno, s tim da će se fragmentacija odnositi naplohe polja, linije vodotoka, dolinu rijeke Save i dolinu između vodotoka Rakovica i Gradna.Uklanjanje površinskog pokrova, prekid kontinuiteta prostora koji je već gusto isprekidanpostojećim linijskim infrastrukturnim objektima te promjena vizualnog doživljaja dolinenajznačajniji su utjecaji na krajobraz.


Obnova i poboljšanje plovnog puta rijeke Save

Tijekom izgradnje uklonit će se površinski pokrov uz obalu rijeke na dijelovima na kojima ćese rekonstruirati postojeći i izgraditi novi objekti- obaloutvrde i pera. Površinski pokrov kojiće se ukloniti odnosi se na poteze drveća, šumske rubove, livade, mozaike livada i drveća,šikare i šume. Njihovim uklanjanjem izmijenit će se na određenim mjestima izgled obalnogkrajobraza rijeke Save. Radovima na regulaciji korita te izvedbom novih pragova i pera možedoći do utjecaja na smanjivanje sprudova i riječnih otoka.. Svi navedeni utjecaji trajnomijenjaju izgled toka rijeke Save na područjima zahvata.


DVOKUT ECRO 59

Izgradnja Južne obale – Luka Osijek i izgradnja intermodalne infrastrukture – zapadni dioLuke Osijek

Tijekom izgradnje, privremeni negativni utjecaj na doživljaj prostora očitovat će se krozbuku, prašinu te zamućivanje vode rijeke Drave. Mogući su negativni utjecaji na krajobrazneznačajke koje se odnose na zatvaranje dijela toka rijeke Drave južno od riječnog otoka.Izgradnjom će se promijeniti krajobrazna slika desne obale rijeke Drave preoblikovanjemriječnog otoka ispred luke u poluotok te uklanjanjem šume na njemu. Smanjenju negativnogutjecaja doprinijelo bi krajobrazno uređenje rubnih prostora prema gradu Osijeku i rijeciDravi.

C.1.5. UTJECAJ NA ZAŠTIĆENE PRIRODNE VRIJEDNOSTI,STANIŠTA, FLORU I FAUNU (UKLJUČUJUĆI ŠUME I DIVLJAČ)


Utjecaj na zaštićene prirodne vrijednosti, staništa, floru i faunu

Povećana ljudska prisutnost i aktivnost, korištenje mehanizacije, prašina i buka koja će sestvarati za vrijeme radova može imati negativan utjecaj na faunu šireg područja zahvataizgradnje, nadogradnje i obnove željezničkih pruga. Izgradnjom nove pruge/dogradnjomnovog kolosijeka postojeće prenamijenit će se postojeće površine čime će doći do utjecaja navegetaciju. Do negativnog utjecaja na kopnena i vodena staništa područja zahvata zavrijeme radova može doći:

ukoliko se ne osigura odgovarajući pristup gradilištu, već se nepotrebnouništavaju dodatne površine

ukoliko se građevinski i drugi otpad nastao tijekom izgradnje nepropisno odlažena okolne površine

ukoliko dođe do izlijevanja opasnih tvari u okolna staništa.

Glavni utjecaj tijekom korištenja novih pruga na faunu područja može se očekivati uslijedfragmentacije staništa Također uslijed povećanog prometa i računske brzine može doći dopovećanog neposrednog stradavanja životinja u pokušaju prelaska željezničke pruge.

Utjecaj na šume i divljač

Utjecaji na šume i šumarstvo prvenstveno se očituju u trajnom gubitku površina pod šumomizravnim zaposjedanjem šumsko-proizvodnih površina željezničkom prugom.

Izgradnjom pruga doći će do naknadne fragmentacije površine lovišta što neće biti slučaj kodrekonstrukcije i obnove željezničkih pruga. S obzirom na veće brzine vlakova povećat će seutjecaj buke te postoji realna opasnost od češćeg naleta vlaka na divljač.


DVOKUT ECRO 60




Regulacijom plovnog puta može doći do smanjenje broja prirodnih staništa na toku rijekeSave što će dodatno utjecati na bioraznolikost. Navedeni utjecaji neće biti svugdje jednakogintenziteta. Zahvati na dijelovima toka koji još imaju prirodni oblik mogu imati utjecaj, kakona riječna staništa i ihtiofaunu, tako i na obalna i poplavna staništa i njima povezanu faunukukaca, vodozemaca, gmazova, ptica i sisavaca.

Utjecaj na faunu ovisit će o izvođenju radova u vrijeme reproduktivnog razdoblja pojedinihživotinjskih skupina. Zbog buke, za vrijeme radova neke životinjske vrste (ptice močvarice isisavci) napustit će dijelove šireg promatranog područja.


Narušavanje mira tijekom izgradnje i korištenja zahvata može se očekivati i na određenompojasu (oko 100 metara uz obalu) uz obalu gdje obitava krupna divljač, što će uvjetovatiudaljavanje dijela divljači od obale, posebno tamo gdje šuma dopire do same obale Save.

Izgradnje Južne obale – Luka Osijek i izgradnja intermodalne infrastrukture – zapadni dioLuke Osijek

Povećana ljudska prisutnost i aktivnost, korištenje mehanizacije, prašina i buka koja će sestvarati za vrijeme radova može imati negativan utjecaj na faunu šireg područja zahvata.Vodeni građevinski radovi, posebice otvaranje novog toka (prokopa) dovesti će do promjenevodenih i priobalnih staništa te do podizanja veće količine mulja i suspendiranih čestica kojeće se, ovisno o brzini toka otplaviti nizvodno ili dijelom istaložiti i prekriti dno.

Tijekom korištenja zahvata na predmetnom području neće doći do značajnijeg utjecaja nakopnenu floru i faunu.

C.1.6. GLAVNA OCJENA PRIHVATLJIVOSTI OPERATIVNOGPROGRAMA „PROMET“ ZA EKOLOŠKU MREŽU

Ekološka mreža je sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnihpodručja, koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanjuprirodne ravnoteže i biološke raznolikosti. Ekološku mrežu čine ekološki značajna područja zaRepubliku Hrvatsku, a uključuju i ekološki značajna područja Europske unije Natura 2000važnih za očuvanje ugroženih divljih svojti i stanišnih tipova. Uspostava ekološke mreže uHrvatskoj propisana je Zakonom o zaštiti prirode.

Unutar Glavne ocjene obraditi će se mogući utjecaji željezničkog i riječnog prometa napodručja ekološke mreže.


DVOKUT ECRO 61

Prema indikativnom popisu velikih projekata sagledat će se vjerojatnost, trajanje, učestalostmogućih utjecaja kao i kumulativni utjecaj provedbe velikih projekata na ciljeve očuvanja icjelovitost pojedinih područja ekološke mreže.

Indikativni popis velikih projekata:



Izgradnja nove željezničke pruge za prigradski promet na dionici Gradec – Sv. IvanŽabno


Izgradnja Južne obale – Luka Osijek

Izgradnja intermodalne infrastrukture – zapadni dio Luke Osijek


C.1.6.1. OBILJEŽJA PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE

Radi lakšeg i preglednijeg sagledavanja mogućih utjecaja dva različita aspekta prometa,obradit će se zasebno projekti željezničkog prometa i projekti unutarnjeg plovnog prometa.


Prema indikativnom popisu u željeznički promet ulaze slijedeći veliki projekti:

1. Obnova pruge Dugo Selo - Novska, dionica Dugo Selo – Novoselec

2. Nadogradnja i izgradnja drugog kolosijeka na dionici pruge Dugo Selo – Križevci

3. Izgradnja nove željezničke pruge za prigradski promet na dionici Gradec – Sv. IvanŽabno

4. Izgradnja nove elektrificirane jednokolosiječne pruge, dionica Podsused – Samobor

OPIS PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE I CILJEVE OČUVANJA NA KOJE PROVEDBAOPERATIVNOG PROGRAMA MOŽE IMATI UTJECAJA


Prema izvodu iz karte ekološke mreže RH (grafički prikaz 5) dionica magistralne pruge M103Dugo Selo – Novoselec ne ulazi u područje ekološke mreže. Pruža se u smjeru sjeverozapad– jugoistok te prolazi sjeveroistočno od rijeke Save (područje ekološke mreže HR2001116Sava - važno područje za divlje svojte i stanišne tipove) na udaljenosti od 6 do 13 km.Slijedom navedenog može se zaključiti da obnova dionice magistralne pruge M103Dugo Selo – Novoselec neće imati utjecaj na ekološku mrežu pa neće dalje bitiobrađivana.


Prema izvodu iz karte ekološke mreže RH (grafički prikaz 6) pruga Dugo Selo – Novoselec neulazi u područje ekološke mreže. Pruža se u smjeru jugozapad – sjeveroistok. Najbliža


DVOKUT ECRO 62

područja ekološke mreže su HR2000818 Plavišće (važno područje za divlje svojte i stanišnetipove) koje se nalazi oko 4,3 km zapadno od račvanja pruge u Dugom Selu i HR1000008Bilogora i Kalničko gorje (međunarodno važno područje za ptice) koje se nalazi oko 3,2 kmistočno od pruge kod Križevaca.Slijedom navedenog može se zaključiti da nadogradnja i izgradnja drugog kolosijekana dionici pruge Dugo Selo – Križevci neće imati utjecaj na ekološku mrežu paneće dalje biti obrađivana.


DVOKUT ECRO 63

Grafički prikaz 5: Izvod iz karte ekološke mreže – dionica pruge Dugo Selo – Novoselec (Izvor: DZZP)


DVOKUT ECRO 64

Grafički prikaz 6: Izvod iz karte ekološke mreže – dionici pruge Dugo Selo – Križevci (Izvor: DZZP)


DVOKUT ECRO 65

Izgradnja nove željezničke pruge za prigradski promet na dionici Gradec – Sv.Ivan Žabno

Naselja Gradec i Sv. Ivan Žabno udaljeni su oko 10 km zračne linije. Nova željeznička prugakoja će ih povezivati pružat će se u smjeru jugozapad – sjeveroistok.

Svrha pruge je potreba bržeg i kvalitetnijeg povezivanja Bjelovarsko-bilogorske županije saZagrebom i ostalim dijelovima Republike Hrvatske. Izgradnjom te dionice skratio bi se put za14 km, a time i vrijem putovanja na toj relaciji za 50 minuta. Duljina nove trase je oko 12 kmi cijelom duljinom zaobilazi naselja, osim naselja Gradec, Sv. Ivan Žabno i dio naseljaŠkrinjari. Za potrebe izgradnje željezničke pruge Gradec-Sv. Ivan Žabno izrađen je Glavniprojekt izgradnje željezničke pruge Gradec-Sv. Ivan Žabno, Glavni projekt rekonstrukcijekolodvorske zgrade Sv. Ivan Žabno, parkirališta i uređenja okoliša i Glavni projektrekonstrukcije kolodvorske zgrade Gradec, pristupne ceste i uređenja okoliša.

Prema izvodu iz karte ekološke mreže RH (grafički prikaz 7A) na tom potezu nalazi setočkasto područje ekološke mreže HR2000542 Novakuša (važno područje za divljesvojte i stanišne tipove). Ono se nalazi oko 1,8 km jugozapadno od naselja Sv. IvanŽabno, odnosno na širem smjeru pružanja predmetne pruge.U šumskom predjelu Novakuša zaštitom su obuhvaćena dva šumska odjela na ukupnojpovršini od 2,07 ha. Prirodna vrijednost očituje se u izvornoj sastojini hrasta lužnjaka iobičnog graba starosti oko 160 godina.Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08 i 57/11) područje je zaštićeno kao posebnirezervat šumske vegetacije. Prema čl. 12. stavku 3 zakona u posebnom rezervatu nisudopuštene radnje i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašenrezervatom (branje i uništavanje biljaka, uznemiravanje, hvatanje i ubijanje životinja,uvođenje novih bioloških svojti, melioracijski zahvati, razni oblici gospodarskog i ostalogkorištenja i slično).Projektirana pruga na dionici Gradec – Sv. Ivan Žabno prolazi južno od naseljaRemetinec Križevački te ne zadire u područje HR2000542 Novakuša.Ciljevi očuvanja predmetnog područja ekološke mreže HR2000542 Novakuša:

Stanišni tip E.3.1.1. šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (tipična subasocijacija) (As.Carpino betuli-Quercetum roboris "typicum" Rau 1969) najznačajnija je šumska zajednicaplanarnog vegetacijskog pojasa koja se razvija izvan dohvata poplavnih voda. Uz lužnjak igrab u florističkom sastavu značajni su svi najvažniji karpinetalni i fagetalni elementi.Prosječna razina podzemne vode je izvan zone korijenovog sustava običnog graba, aliredovno unutar zone korijenovog sustava hrasta lužnjaka.


DVOKUT ECRO 66

Grafički prikaz 7A: Izvod iz karte ekološke mreže RH – dionica pruge za prigradski promet Gradec – Sv. Ivan Žabno (Izvor: DZZP)


DVOKUT ECRO 67

Grafički prikaz 7B: Izvod iz karte staništa RH – dionica pruge za prigradski promet Gradec – Sv. Ivan Žabno (Izvor: DZZP)


DVOKUT ECRO 68

Izgradnja nove elektrificirane jednokolosiječne pruge, dionica Podsused –Samobor

Nova elektrificirana jednokolosiječna pruga dionica Podsused – Samobor protezala bi se usmjeru istok (sjeveroistok) – zapad (jugozapad). Samobor je smješten oko 8,5 km zračnelinije zapadno (jugozapadno) od Podsuseda.

Ideja za izgradnjom nove željezničke pruge Podsused Tvornica – Samobor – Bregana javilase kao rezultat potrebe za boljom prometnom povezanošću grada Samobora i okolnihgravitirajućih naselja (Sv. Nedjelja, Bestovje, Orešje, Strmec, Domaslovec, Hrastina, Šmidheni Bregana) s gradom Zagrebom. Nova pruga zamišljena je kao suvremena elektrificiranaželjeznička pruga normalnog kolosijeka za putnički gradski i prigradski promet, koja bi biladio Zagrebačkog željezničkog čvora. U prvoj fazi izgradnje predviđena je izgradnjajednokolosiječne pruge od kolodvora Podsused Tvornica do kolodvora Perivoj u predgrađugrada Bregane

Duljina trase nove pruge je oko 14 km i cijelim dijelom prolazi kroz naseljena mjesta iurbanizirane gradske cjeline s ciljem prikupljanja što većeg broja potencijalnih korisnikausluga prijevoza. Pruga je projektirana za brzinu od 120 km/h te dopuštenu osovinsku masu22,5 t i 8,0 t/m2.

Za potrebe izgradnje željezničke pruge Podsused Tvornica – Samobor – Bregana izrađen jeIdejni projekt temeljem kojeg je ishođena pravomoćna Lokacijska dozvola, te Studijautjecaja na okoliš. U tijeku je izrada Glavnih projekata za svaku od šest zasebnih građevina usastavu predmetne pruge za koju će se ishoditi zasebne građevinske dozvole, i to:

most Podsused rekonstrukcija kolodvora Podsused Tvornica vijadukt Sv. Nedjelja (završena izrada Glavnog projekta) željeznički kolodvor Samobor vijadukt Samobor trasa pruge s pratećom infrastrukturom

Prema izvodu iz karte ekološke mreže RH (grafički prikaz 8A) na tom predjelu pruga moraprijeći preko rijeke Save koja je područje ekološke mreže HR2001116 Sava (važnopodručje za divlje svojte i stanišne tipove).Ciljevi očuvanja predmetnog područja ekološke mreže HR2001116 Sava:


DVOKUT ECRO 69

Divlje svojte koje su definirane kao ciljevi očuvanja (16 vrsta slatkovodnih riba i riječni rak)su vezane isključivo za vodena staništa, odnosno samu rijeku Savu.Poplavne šume vrba i topola prostiru se uz poplavno područje rijeke Save, uglavnom sučesto plavljene i pod stalnim utjecajem dopunskog vlaženja podzemnom vodom, uključujućišume bijele johe. Zajednica predstavlja klimaks vegetacije pa u ekološkom i pejzažnomsmislu ima najveći značaj i vrijednost.Neobrasle šljunčane riječne obale (sprudovi) su šljunčani riječni nanosi palearktičkihvodotoka bez vaskularne vegetacije, koji se nalaze na rubovima toka, formiraju otoke unutarmatice ili omeđuju pritoke, zajedno s pripadnim životinjskim zajednicama. Ta su staništa poddominantnim utjecajem oscilacija vodnog lica. Riječni šljunčani sprudovi i plićaci vezani uznjihovo nastajanje predstavljaju jedno od najvrjednijih riječnih staništa.Prirodna eutrofna jezera s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion su jezera i bare spretežno prljavosivom do plavozelenom vodom, naročito bogatom otopljenim bazama (pHobično iznad 7) sa slobodnoplivajućim biljkama sveze Hydrocharition ili, u dubljim, otvorenimvodama, sa zajednicama velikih mrijesnjaka sveze Magnopotamion, nastale prirodnim putem,ali i umjetni kanali s više manje stajaćom vodom obrasli su istim tipovima vegetacije.

Oko 2,1 km sjeverozapadno od Podsuseda prostire se područje ekološke mreže HR2001121Sava – Podsused (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove).Ciljevi očuvanja predmetnog područja ekološke mreže HR2001121 Sava – Podsused:


DVOKUT ECRO 70

Područje uz rijeku Savu u blizini Podsuseda zaštićeno je 1970. godine kao posebni ornitološkirezervat zbog svoje važnosti za ptice gnjezdarice i ptice selice. Staništa uključuju galerijevrba i topola, vlažne livade, brojne potoke, rukavce, prirodne riječne obale te muljevite ipjeskovite sprudove. Prostire se na površini od 377,92 ha. Danas su riječna i močvarnastaništa degradirana ili nestala, pogotovo riječne obale te muljeviti i pjeskoviti sprudovi.Potrebno je obnoviti područje.Prirodne obalne zone slatkih voda iznimno su važna staništa za veliki broj gljiva iz odjeljkaAscomycota (askomiceti), kao i za neke vrste odjeljka Basidiomycota (bazidiomiceti). Zbogstalnog djelovanja vode stvaraju se specifična mikrostaništa koja su vrlo osjetljiva i potpunoovise o prirodnom režimu vode te izvornoj strukturi tla i okolne vegetacije. Danas su takvastaništa vrlo ugrožena zbog nepovoljnog čovjekovog utjecaja. Izrazito su ugroženi meandri isprudovi velikih rijeka zbog kanaliziranja riječnih tokova, gradnji nasipa, gradnjihidroelektrana te eksploatacija pijeska i šljunka. Močvarna staništa su također važna za gljive(posebno za vrste iz reda Helotiales). Ugrožavaju ih planska isušivanja ili mijenjanja vodnihrežima o kojima ovise (Tkalčec i sur., 2008).U ptice močvarice rijeke Save spada veliki broj vrsta koje su svojom ekologijom u potpunostivezane za vlažna staništa odnosno poplavna područja rijeke Save. Neke od vrsta su: čapljicavoljak (Ixobrychus minutus), čaplja danguba (Ardea purpurea), gak (Nycticorax nycticorax),mala bijela čaplja (Egretta garzetta), roda (Ciconia ciconia), crnogrli gnjurac (Podicepsnigricollis), patka njorka (Aythya nyroca), mali vranac (Phalacrocorax pygmeus) i dr. To suuglavnom selice koje se hrane, gnijezde i podižu mlade na vlažnim i močvarnim staništima.Priobalne poplavne šume vrba i topola opisane su unutar područja ekološke mrežeHR2001116 Sava. Prema nacionalnoj klasifikaciji staništa u amfibijska staništa Isoeto –Nanojuncetea spadaju stanišni tipovi A.4.2.1.1. Zajednica žućkastog oštrika, A.4.2.1.3.Zajednica jajaste jezernice i trožiljnog ljubora i A.4.2.2. Mediteranske amfibijske zajednice. Unavedenu skupinu pripada uglavnom terofitska vegetacija prilagođena izmjeni potopljene isuhe faze podloge (tla). Naseljava dna i obale plitkih jezera i bara, u Primorju lokava koje superiodično ili privremeno plavljene, a razvijaju se na muljevitom, pjeskovitom ili kamenitomtlu. Tu su uključene zajednice jednogodišnjih biljaka koje se razvijaju u vrijeme "suhe faze"tijekom ljeta, te zajednice višegodišnjih biljaka koje podnose povremeno plavljenje.Područja ekološke mreže HR2001032 Sava - kod Zaprešića i HR2001033 Savršćak -šljunčare nalaze se sjeverno od naselja Orešje, Strmec Samoborski i FarkaševacSamoborski te trasa pruge neće imati utjecaje na iste.


DVOKUT ECRO 71

Grafički prikaz 8A: Izvod iz karte ekološke mreže – dionica pruge Podsused - Samobor (Izvor: DZZP)


DVOKUT ECRO 72

Grafički prikaz 8B: Izvod iz karte staništa RH – dionica pruge Podsused - Samobor (Izvor: DZZP)


DVOKUT ECRO 73


5. Obnova i modernizacija plovnog puta rijeke Save

6. Izgradnja Južne obale – Luka Osijek

7. Izgradnja intermodalne infrastrukture – zapadni dio Luke Osijek


Prema AGN ugovoru rijeka Sava kao vodni put IV klase od Račinovaca do Siska km 210,8 dokm 591 ulazi u sustav europskih vodnih putova.

Prema izvodu iz karte ekološke mreže RH (grafički prikaz 9A - C) planirani projekt obnove ipoboljšanja plovnog puta rijeke Save od Račinovaca do Siska zahvaća slijedeća područjaekološke mreže (u smjeru od Siska prema Račinovcima):

1. HR2001116 Sava (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove)2. HR1000004 Donja Posavina (međunarodno važno područje za ptice)3. HR2000416 Lonjsko polje (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove)4. HR2000417 Dražiblato (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove)5. HR2000420 Sunjsko polje (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove)6. HR2000418 Krapje đol (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove)7. HR2000463 dolina Une (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove)8. HR1000005 Jelas polje s ribnjacima i poplavnim pašnjacima uz Savu (međunarodno

važno područje za ptice)9. HR2000424 Vlakanac - Radinje (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove)10. HR2000425 Jelas polje (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove)11. HR2000426 Dvorina (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove)12. HR2000427 Gajna (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove)13. HR2000431 Sava - Štitar (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove)14. HR5000006 Spačvanski bazen (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove)15. HR1000006 Spačvanski bazen (međunarodno važno područje za ptice)

Ciljevi očuvanja predmetnih područja ekološke mreže navedeni su niže. Kako bi se izbjeglonepotrebno ponavljanje opisivanja ciljeva očuvanja, ranije opisani neće se ponovo opisivati.


DVOKUT ECRO 74

Ciljevi očuvanja predmetnog područja ekološke mreže HR1000004 Donja Posavina:

To je prostrano vlažno područje (najveća retencija u Hrvatskoj) s velikim površinama vlažnihpašnjaka, lužnjakovih šuma, vrbovo-topolovim šumarcima i šikarama, brojnim povremenim ilistalnim vodenim površinama (ribnjaci, bare, rukavci, poplavna polja, rijekama (Sava, Lonja ibrojne manje rijeke), kanalima (Strug, Trebež) itd. Najvažniji dijelovi područja su Parkaprirode Lonjsko polje i ribnjaci (Radović i sur, Nacionalna ekološka mreža – važna područjaza ptice u Hrvatskoj, Državni zavod za zaštitu prirode Zagreb, 2005.).Ciljeve očuvanja predmetnog područja predstavlja 29 vrsta ptica koje su u potpunosti ilibarem dijelom svoje ekologije vezane za vodena odnosno vlažna staništa. Tako su čapljicavoljak, crnogrli gnjurac, veliki vranac, gak, mala i velika bijela čaplja, čaplja danguba, roda,žličarka, patka njorka itd. vezane za poplavna i močvarna staništa Donje Posavine kao iribnjake, bare i stare rukavce. Neke druge vrste kao crna roda te grabljivice orao kliktaš,orao klokotaš i štekavac vezane su za poplavne šume hrasta lužnjaka odnosno vrba i topola.Vodomar se gnijezdi duž sporih rijeka i tokova sa strmim, pješčanim obalama, gdje kopagnijezdo.


DVOKUT ECRO 75

Ciljevi očuvanja predmetnog područja ekološke mreže HR2000416 Lonjsko polje:

Navedeni ciljevi očuvanja vezani su uz poplavna staništa Lonjskog polja na više načina.Jedan dio ciljeva očuvanja su vrste koje su u potpunosti vodeni organizmi (6 vrstaslatkovodnih riba i riječni rak). Dio se odnosi na vrste (vodozemci, gmazovi (barskakornjača)) koji su svojom ekologijom više ili manje vodeni organizmi (ovisno o stadijuživotnog ciklusa). Vezani su uz rijeku, rukavce, bare i poplavna staništa. Dvije vrste su sisavci(vidra i dabar) koje su načinom prehrane, razmnožavanjem i podizanjem mladih u potpunostiprilagođene za život uz vodu. Četverolisna raznorotka raste uz bare, ribnjake, mrtve riječnerukavce, grabe i sl. a dolazi u sastavu rezreda Isoëto-Nanojuncetea. Jelenak i hrastovastrizibuba su vrste kukaca koje nastanjuju hrastove šume.

Područje je ukupne površine preko 50200 ha. Park obuhvaća retencijsko područje rijekeSave i Lonje, smješteno uz lijevu obalu Save, između Siska i Nove Gradiške. To je jedno odnajočuvanijih poplavnih područja u Europi s redovito plavljenim livadama i pašnjacima, te


DVOKUT ECRO 76

kompleksima poplavnih šuma hrasta lužnjaka. Mozaik je to prirodnih i antropogenih staništa,zajedno s očuvanom tradicijom i autohtonim pasminama kao što su turopoljska svinja iposavski konj (Ekološka mreža duž rijeke Save, Državni zavod za zaštitu prirode Zagreb,2007.).Veći dio navedenih stanišnih tipova ovise o režimu vode, odnosno razdoblju visokih vodarijeke Save i plavljenja Lonjskog polja. Trščici, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi (RazredPHRAGMITI-MAGNOCARICETEA Klika in Klika et Novak 1941) su zajednice rubova jezera,rijeka, potoka, eutrofnih bara i močvara, ali i plitkih poplavnih površina ili površina s visokomrazinom donje (podzemne) vode u kojima prevladavaju močvarne, visoke jednosupnice idvosupnice, uglavnom helofiti.Vlažne livade Srednje Europe (Red MOLINIETALIA W. Koch 1926) pripadaju razreduMOLINIOARRHENATHERETEA R. Tx. 1937. Navedeni skup predstavlja higrofilne livadeSrednje Europe koje su rasprostranjene od nizinskog do brdskog vegetacijskog pojasa.U amfibijske zajednice (Red CYPERETALIA FUSCI Pietsch 1963) pripada uglavnom terofitskavegetacija prilagođena izmjeni potopljene i suhe faze podloge (tla). Naseljava dna i obaleplitkih jezera i bara, koje su periodično ili privremeno plavljene, a razvijaju se na muljevitom,pjeskovitom ili kamenitom tlu.Poplavne šume crne johe i poljskog jasena su na nižim terenima, najčešće podalje odvodenih tokova, uglavnom periodički plavljene i pod stalnim utjecajem dopunskog vlaženjapodzemnom vodom. Poplavne šume hrasta lužnjaka (Sveza Alno-Quercion roboris Ht. 1938)pripadaju redu ALNETALIA GLUTINOSAE Tx. 1937. To su mješovite poplavne šumepanonskog i submediteranskog dijela jugoistočne Europe s dominacijom vrsta Quercus robur,Fraxinus angustifolia, Ulmus carpinifolia, Ulmus laevis, Alnus glutinosa, Acer campestre,Carpinus betulus. Razvijaju se na pseudogleju, a plavljene su razmjerno kratko vrijeme.Vlažni travnjaci busike (As. Deschampsietum caespitosae H-ić. 1930) su vrlo značajnazajednica vlažnih livada za koje je značajna izmjena vlažne i suhe faze tla, to na izrazitoglinastim tlima uvjetuje pojavu posebnih tvorevina koje je Gračanin označio imenom"džombe". Tomu doprinose i veliki busenovi "busike". U florističkom sastavu dominiraDeschampsia caespitosa, uz tek razmjerno maleni broj vrsta, npr. Gratiola officinalis, Juncuseffusus, Lychnis flos-cuculi.

Ciljevi očuvanja obrađeni su ranije (HR2001121 Sava – Podsused i HR2001116 Sava).


DVOKUT ECRO 77

Veći dio ciljevi očuvanja obrađeni su ranije (HR2000542 Novakuša, HR2001121 Sava –Podsused, HR2001116 Sava, HR2000416 Lonjsko polje).Submediteranske vlažne travnjake reda Trifolio-Hordeetalia prema NKS predstavljaju stanišnitipovi C.2.5.1.2. Livade divljeg ječma i bubuljičaste vlasnjače, C.2.5.1.3. Livade močvarnetrbulje i gomoljastog repka, C.2.5.1.4. Livade kožastog smudnjaka i primorske beskoljenke,C.2.5.1.5. Livade djetelina i divljeg ječma i C.2.5.1.6. Livade sitne busike s livadnimprocjepkom.

Ciljevi očuvanja obrađeni su ranije (HR1000004 Donja Posavina i HR2000416 Lonjsko polje).


DVOKUT ECRO 78

Divlje svojte definirane kao ciljevi očuvanja su 3 vrste slatkovodnih riba. Mladica jebentopelagična, litofilna vrsta koja najčešće živi u zoni lipljena i mrene, a plotica živi u jatimau jezerima i većim rijekama sa sporijim strujanjem vode.Vodena i močvarna staništa su vrlo širok stanišni tip koji obuhvaća veliki broj podskupina(stanišnih tipova):

Površinske kopnene vode i močvarna staništaA.1. StajaćiceA.2. TekućiceA.3. Hidrofitska staništa slatkih vodaA.4. Obrasle obale površinskih kopnenih voda i močvarna staništa

Navedena 2. razina stanišnih tipova uključuje još brojne stanišne tipove niže razine koji pakuključuju brojna staništa i vrste.

Kao i kod područja HR1000004 Donja Posavina navedene vrste ptica su u potpunosti ilibarem dijelom svoje ekologije vezane za vodena odnosno vlažna staništa. Za izdvojiti je vrstacrvenokljuna čigra (Sterna hirundo) koja se gnijezdi u izoliranim parovima ili manjimkolonijama na obalama kopnenih jezera (uključujući i ona s mutnom vodom) te rijekama spješčanim i šljunkovitim otocima i sprudovima.


DVOKUT ECRO 79

Područje HR2000424 Vlakanac – Radinje prostire se uz rijeku Savu od naselja Davor donaselja Pričac, odnosno Živike. Područje je ukupne površine oko 3200 ha. To je šumskopodručje sa reprezentativnim po plavnim šumama hrasta lužnjaka (Genisto elatae –Quercetum roboris) i poplavnim šumama crne johe (Alnus glutinosa) i poljskog jasena(Fraxinus excelsior). Smješteno je zapadno od Jelas polja u Brodsko – posavskoj županiji.Sastoji se od dijelova različite starosti kojima se redovito gospodari. Uključuje stare rukavcerijeke Save s bogatom vodenom i močvarnom vegetacijom. Ptice gnjezdarice koje obitavajuna ovom području su: kokošica (Rallus aquaticus), trstenjaci (Acrocephalus spp.), divljapatka (Anas plathyrhynchos), liska (Fulica atra). Jedan par štekavca (Haliaeetus albicilla),kao i crna roda (Ciconia nigra), razmnožavaju se u ovom šumskom području, a hrane narukavcu (Ekološka mreža duž rijeke Save, Državni zavod za zaštitu prirode Zagreb, 2007.).

Područje HR2000425 Jelas polje poklapa se sa sjevernim i sjeveroistočnim dijelompodručja ekološke mreže HR1000005 Jelas polje s ribnjacima i poplavnim pašnjacima uzSavu. Sjevernu granicu područja cijelom dužinom čini autocesta A3, a prostire se od Lužanana zapadu do Slavonskog Broda na istoku. Ciljevi očuvanja obrađeni su ranije.


DVOKUT ECRO 80

Južni dio Jelas polja uz rijeku Savu zauzima područje HR2000426 Dvorina. Sjevernugranicu ovog poplavnog područja čine naselja Gornja Bebrina, Klakar i Donja Bebrina,odnosno županijska cesta koja ih povezuje. Ukupne je površine 2066,34 ha. Važnost ovogpodručja predstavljaju prostrani vlažni travnjaci, stari rukavci sa bogatom vodenom imočvarnom vegetacijom i brojnim preostalim privremenim barama nastalim nakon poplave.Travnjaci se koriste za ispašu goveda, iako se u zadnje vrijeme njihov broj smanjio. Područjeje značajno za ptice, posebno najveća bara Dvorina (Ekološka mreža duž rijeke Save, Državnizavod za zaštitu prirode Zagreb, 2007.). Ciljevi očuvanja obrađeni su ranije.

Istočni dio područja Jelas polje uz rijeku Savu zauzima važno područje za divlje svojte istanišne tipove HR2000427 Gajna. Sjevernu granicu ovog poplavnog područja činižupanijska cesta koja povezuje naselja Poljanci i Oprisavci. Važnost ovog područjapredstavljaju prostrani vlažni travnjaci, stari rukavci s bogatom vodenom i močvarnomvegetacijom te brojne aluvijalne depresije u kojima se redovnim proljetno-jesenskimpoplavama zadržava voda i nakon povlačenja vode u Savu. Najveća od njih, Velika Gajna ima5 ha i važno je područje za četverolisnu raznorotku (Marsilea quadrifolia). Travnjaci sekoriste za ispašu goveda, iako se u zadnje vrijeme njihov broj smanjio (Ekološka mreža dužrijeke Save, Državni zavod za zaštitu prirode Zagreb, 2007.). Ciljevi očuvanja obrađeni suranije (HR2000416 Lonjsko polje).

Područje važno za divlje svojte i staništa koje se prostire uz rijeku Savu na površini od 1756ha. prostorno je smješteno od Babine Grede na zapadu do Županje na istoku. Ciljeviočuvanja obrađeni su ranije (HR2001116 Sava i HR2000416 Lonjsko polje).


DVOKUT ECRO 81

Spačvanski bazen predstavlja najveći kompleks lužnjakovih šuma u istočnoj Slavoniji koji seprostire na 43 014 ha površine. Oko šume je vrlo malo pašnjačkih površina, tako da sušumske vrste kojima su potrebni i prostrani pašnjaci (npr. orao kliktaš) ovdje na rubuopstanka. Glavni razlozi ugroženosti područja leže u mijenjanju vodnog režima šuma,uređivanje šuma, lov i krivolov, nestanak pašnjaka i vlažnih livada u okolnom području.Ciljevi očuvanja obrađeni su ranije (HR1000004 Donja Posavina).

Prostorno se ovo područje u potpunosti preklapa s područjem HR1000006 Spačvanski bazen.Ciljevi očuvanja obrađeni su ranije (HR2001121 Sava – Podsused, HR2001116 Sava,HR2000416 Lonjsko polje, HR2000463 dolina Une).

Izgradnja južne obale – luka Osijek i izgradnja intermodalne infrastrukture –zapadni dio luke Osijek

Luka Osijek smještena je na međunarodnom vodnom putu na rijeci Dravi od 0-22 rkm.Prema Srednjoročnom planu razvitka vodnih putova i luka unutarnjih voda RepublikeHrvatske (za razdoblje 2009.- 2016. godine) trenutno su u funkciji obje luke s tim da jetendencija razvitka samo Nove luke, dok se Stara luka na rkm 18 treba napustiti uzistovremeni razvoj putničkog pristaništa odnosno javne luke za promet putnika.Nova luka Osijek planirana je i djelomično izgrađena u starom koritu rijeke Drave uzotvaranje novog toka (prokop) i stvaranje prostora za izgradnju bazenske luke.

I Stara i Nova luka Osijek u potpunosti se nalaze unutar 2 područja ekološke mreže:

1. HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje (međunarodno važno područje za ptice)2. HR5000013 Drava (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove)

Ciljevi očuvanja predmetnih područja ekološke mreže prikazani su niže.


DVOKUT ECRO 82

Područje HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje veliki je kompleks riječnih,močvarnih i šumskih staništa uz Dunav i donji tok Drave (od Donjeg Miholjca nizvodno doušća). Najveća močvarna područja su Kopački rit i ribnjaci Donji Miholjac i Podunavlje, a uztokove Drave i Dunava prostiru se brojni rukavci, bare i manje rijeke. Na rijekama još uvijekpostoje prostrani pjeskoviti sprudovi, otoci i strme, odronjene riječne obale. Od šuma suznačajni kompleksi lužnjakovih te topolovih i vrbovih riječnih šuma. Pašnjačkih površina jevrlo malo, kako vlažnih tako i stepskih i u tom pogledu je potrebno provesti revitalizaciju tihstaništa. Na ovom se području tijekom selidbe i zimovanja redovito zadržava više od 20 000ptica vodarica.Glavni razlozi ugroženosti područja leže u uređivanju rijeka, melioraciji, propadanju šaranskihribnjaka, onečišćenju voda, iskorištavanju šuma, intenziviranju poljodjelstva, lovu i krivolovu,turizmu i rekreativnim aktivnostima.Kao ciljevi očuvanja područja ekološke mreže HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje,prepoznate su ptičje vrste koje su u Hrvatskoj uglavnom stalne ili djelomične selice (štekavacje stanarica), a gnijezde se u močvarnim područjima (Kopački rit, ribnjaci).Glavni uzroci ugroženosti ciljeva očuvanja su nestajanje močvarnih područja, propadanješaranskih ribnjaka, onečišćenje voda, lov i krivolov, iskorištavanje šuma, mijenjanje vodnogrežima šuma, intenziviranje poljodjelstva, odumiranje tradicionalnog stočarstva, paljenje teturizam i rekreativne aktivnosti.


DVOKUT ECRO 83

Uzroci ugroženosti ciljeva očuvanja važnog područja za divlje svojte i stanišne tipoveHR5000013 Drava su onečišćenje voda, regulacija vodenih tokova, prekomjerninekontrolirani izlov, isušivanje močvara i nestajanje poplavnih područja, smanjenjepopulacija vrsta hranjenja, unos alohtonih i širenje agresivnijih vrsta u vodotocima,kontaminiranje PCB-om, krivolov i stradavanje na prometnicama.Navedeni ciljevi očuvanja vezani su uz rijeku Dravu na više načina. Jedan dio ciljevaočuvanja su vrste koje su u potpunosti vodeni organizmi vezani za tok rijeke Drave ili njenerukavce nastale promjenom matičnog toka (11 vrsta slatkovodnih riba i riječni rak). Dio seodnosi na vrste (vodozemci, gmazovi (barska kornjača) i vretenca) koji su svojom ekologijomviše ili manje vodeni organizmi (ovisno o stadiju životnog ciklusa). Vezani su uz rijeku,rukavce, bare i poplavna staništa. Dvije vrste su sisavci (vidra i dabar) koje su načinomprehrane, razmnožavanjem i podizanjem mladih u potpunosti prilagođene za život uz vodu.Navedeni stanišni tipovi ovise o vodnom režimu rijeke Drave, visokim vodostajima,poplavnom području i visokim razinama podzemnih voda.


DVOKUT ECRO 84

Grafički prikaz 7A: Izvod iz karte ekološke mreže – luka Osijek (Izvor: DZZP)


DVOKUT ECRO 85

Grafički prikaz 7B: Izvod iz karte staništa RH – luka Osijek (Izvor: DZZP)


DVOKUT ECRO 86

C.1.6.2. OBILJEŽJA UTJECAJA PROVEDBE OPERATIVNOG PROGRAMA NA EKOLOŠKUMREŽU

Radi lakšeg i preglednijeg sagledavanja mogućih utjecaja dva različita aspekta prometaobradit će se zasebno veliki projekti željezničkog prometa i projekti riječnog prometa.


Glavni utjecaj izgradnje i korištenja pruga na prirodu (poglavito faunu) je fragmentacijastaništa, odnosno proces kojim se velike prirodne površine ljudskom djelatnošću podjele uviše manjih fragmenata. Fragmenti imaju veći omjer ukupne površine i površine rubnogpodručja, centar svakog fragmenta je bliži rubnom području, a cjelovito stanište s velikompopulacijom je podijeljeno u fragmente s manjim populacijama.

Tijekom rada mehanizacije doći će do utjecaja prašinom na floru i bukom na faunupredmetnog područja. Dodatno će tijekom radova doći do veće devastacije okolnih površinajer će se po toj površini (radnom pojasu) kretati mehanizacija. Područje radnog pojasa senakon rekonstrukcije mora rekultivirati.Tijekom gradnje može doći do negativnog utjecaja na kopnena i vodena staništa:

ukoliko se ne osigura odgovarajući pristup gradilištu, već se nepotrebno uništavajudodatne površine

ukoliko se građevinski i drugi otpad nastao tijekom gradnje nepropisno odlaže naokolne površine

ukoliko dođe do izlijevanja opasnih tekućina, ulja, masti u okolne površine, pogotovovodena staništa.


Naselja Gradec i Sv. Ivan Žabno udaljeni su oko 10 km zračne linije. Nova željeznička prugapružat će se u smjeru jugozapad – sjeveroistok. Na tom potezu nalazi se točkasto područjeekološke mreže HR2000542 Novakuša (važno područje za divlje svojte i stanišnetipove). Ono se nalazi oko 1,8 km jugozapadno od naselja Sv. Ivan Žabno, odnosno naširem smjeru pružanja predmetne pruge.Projektirana pruga na dionici Gradec – Sv. Ivan Žabno prolazi južno od naselja RemetinecKriževački te pri tome ne zadire u predmetno područje ekološke mreže pa se može zaključitida tijekom izgradnje i korištenja neće imati negativan utjecaj na područjeHR2000542 Novakuša.


Nova elektrificirana jednokolosiječna pruga dionica Podsused – Samobor protezala bi se usmjeru istok (sjeveroistok) – zapad (jugozapad). Samobor je smješten oko 8,5 km zračnelinije zapadno (jugozapadno) od Podsuseda. Na tom predjelu pruga mora preći preko rijekeSave koja je područje ekološke mreže HR2001116 Sava (važno područje za divljesvojte i stanišne tipove).Prelaskom željezničkog mosta preko rijeke Save neće doći do direktnog utjecaja na divljesvojte koje su definirane kao ciljevi očuvanja (16 vrsta slatkovodnih riba i riječni rak).Do utjecaja na stanišne tipove koji su ciljevi očuvanja (sprudovi, eutrofna jezera,priobalne šume vrba i topola) može doći izgradnjom pruge i kopnenog dijelakonstrukcije mosta preko rijeke Save. Time ujedno može doći do posrednog utjecaja nadivlje svojte koje su za iste vezane svojom ekologijom (prehrana, mrijest).


DVOKUT ECRO 87

Oko 2,1 km sjeverozapadno od Podsuseda prostire se područje ekološke mreže HR2001121Sava – Podsused (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove). Kako prugaprolazi južno od naselja Orešje, Strmec Samoborski i Farkaševac izgradnja i korištenjepruge neće imati utjecaje na predmetno područje ekološke mreže.



Planirani projekt obnove i modernizacije plovnog puta rijeke Save od Račinovaca do Siskazahvaća slijedeća područja ekološke mreže (u smjeru od Siska prema Račinovcima):

1. HR2001116 Sava (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove)2. HR1000004 Donja Posavina (međunarodno važno područje za ptice)3. HR2000416 Lonjsko polje (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove)4. HR2000417 Dražiblato (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove)5. HR2000420 Sunjsko polje (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove)6. HR2000418 Krapje đol (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove)7. HR2000463 dolina Une (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove)8. HR1000005 Jelas polje s ribnjacima i poplavnim pašnjacima uz Savu (međunarodno

važno područje za ptice)9. HR2000424 Vlakanac - Radinje (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove)10. HR2000425 Jelas polje (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove)11. HR2000426 Dvorina (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove)12. HR2000427 Gajna (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove)13. HR2000431 Sava - Štitar (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove)14. HR5000006 Spačvanski bazen (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove)15. HR1000006 Spačvanski bazen (međunarodno važno područje za ptice)

Navedena područja ekološke mreže vezana su posredno ili neposredno uz rijeku Savu. Bezobzira da li je riječ o samoj rijeci ili vlažnim područjima koji ovise o njenoj dinamici(močvarna područja, poplavne livade i šume) radi se o osjetljivom i međusobno dobropovezanom sustavu. Velika promjena u jednom dijelu takvog umreženog sustava, nerijetkoima posljedice i za područja koja naizgled nisu povezana.

Dionice rijeke Save na kojima nije zadovoljen plovni gabarit ne poklapaju se s dionicama kojene zadovoljavaju prema radijusu zavoja. Ukupno, promatrajući svih 14 dionica, za uređenjeje predviđeno ukupno 31 % (29 % zbog gabarita + 2 % zbog radijusa) plovnog puta, štoukupno čini cca 114 km plovnog puta. Iz statističke analize je vidljivo da 71 % duljine dionicezadovoljava plovni gabarit 70x2,5 m po kriteriju dubine plovnog puta i 98 % duljine dionicezadovoljava plovni gabarit 70x2,5 m po kriteriju radijusa, kod deklariranog niskog plovnogvodostaja NPV=V95%. Ako se analizira opseg potrebnih građevinskih radova za željeni plovnigabarit kod vodostaja trajnosti 95 % uočava se, da bi za njegovo osiguranje bilo potrebnograđevinskim radovima regulirati 31 % dužine cijele dionice, što je ekonomski i morfološkiprihvatljivo. Ukupno, za osiguranje zadanog minimalnog plovnog gabarita od 70x2,5 m, zacijelu dionicu Save od km 202+500 (P1) - 588+208 (P1933) bilo bi potrebno iskopati oko1.734.000 m3 materijala. Statistički gledano, po km plovnoga puta bilo bi potrebno iskopaticca 4.500 m3, odnosno povećanje profila Save bilo bi prosječno za oko 0,2%. Zbog popravkapremalih radijusa treba u budućnosti izvesti 18 prokopa, čija će ukupna dužina iznositi oko21,200 km.

U prirodnom stanju predviđena su 21 ograničenja dvosmjerne plovidbe na jednosmjernuzbog radijusa plovnog puta manjeg od 360 m, ukupne duljine oko 13,600 km plovnog puta.


DVOKUT ECRO 88

No nakon izvedbe predviđenih prokopa u budućnosti, plovidba će postati dvosmjerna.

Suženje širine gabarita plovnog puta, u ovom projektu, predviđeno je na tri lokacije i toisključivo zbog zadovoljenja kriterija širine između stupova mostova. Suženje plovnog putapredviđeno je na dva izvedena mosta, i to cestovnom u Gunji i željezničkom u Jasenovcu.

Rijeka Sava i njena dolina imaju vrlo bogatu ornitofaunu zbog mnoštva raznolikih staništakoje je rijeka stvorila i koje održava plavljenjem. Na tom području nalaze se tri područjavažna za ptice ekološke mreže: Donja Posavina, Jelas polje s ribnjacima i poplavnimpašnjacima uz Savu i Spačvanski bazen. Iako je plavljenje tih područja ovisno o rijeci Savi,smatra se da uređivanje plovnog puta ne bi trebao imati utjecaja na njih (gradnja ''pera''nema utjecaj na visoke vode, pa zahvat ne bi trebao imati utjecaja na okolna područja).

Ipak, dugoročno gledajući projekt bi za posljedicu na određenim dionicama mogao imatiprodubljivanja korita rijeke Save. Uslijed toga postoji mogućnost povlačenja i povezanepodzemne vode. Navedena staništa su hidrološki osjetljiva i ugrožena su od mogućihpromjena vodnog režima. Na taj način, negativni utjecaj zahvata mogao bi se prenijeti i nasastojine poplavnih šuma vrba i topola i ostalih poplavnih i vlažnih staništa.

Na obrađenom području rijeke Save vrste ptica koje su vezane uz primarno riječna staništa(vodeni tokovi, goli ili slabo obrasli otoci, sprudovi i obale, okomito odronjene obale, rukavaciitd.) su vodomar (Alcedo atthis), bregunica (Riparia riparia), kulik sljepčić (Charadriusdubius), mala prutka (Actitis hypoleucos), mala i crvenokljuna čigra (Sterna albifrons ihirundo), štekavac (Haliaetus albicilla) i pastirica (Motacilla alba).

Izvođenje radova u svrhu obnove i poboljšanja plovnog puta rijeke Save imat će dva utjecajana ptice riječnog staništa:

Podizanje vodostaja gradnjom pera smanjit će se površine sprudova i otoka kao iplićaka koji se uz njih nalaze. Ovim će utjecajem biti pogođene vrste koje ta staništakoriste kao hranilište, gnjezdilište ili oboje.

Utvrđivanje obala će smanjiti površine pod strmim riječnim obalama. To će pogoditivrste koje odronjene obale koriste kao gnjezdilište.

Smanjivanje površina pod plićacima, sprudovima i obalama negativno će djelovati i na brojnedruge vrste ptica močvarica (npr. čaplje, patke, rode, ćurlini itd.) koje ta staništa koristepovremeno, no zbog prostranosti okolnih močvarnih područja koja su njihovo primarnostanište, na te vrste zahvat neće imati većeg utjecaja.

U novonastalim uvjetima, rijeka nerijetko postaje stanište s daleko manjim brojem ekološkihniša od prirodne rijeke. Ovisno o opsegu radova takav projekt može imati manji ili većiutjecaj. Ukoliko se ne planiraju veliki zahvati koji će značajno poremetiti dinamiku rijeke,utjecaj na riblje zajednice ne mora biti veliki. Ipak valja napomenuti, da su sve radnje naprirodnom toku rijeke kumulativne u smislu utjecaja na zajednicu riba. Slatkovodne ribe sujedna od najugroženijih skupina kralješnjaka zbog višestoljetnih promjena i utjecaja narijeke, jezera i druga slatkovodna staništa. U osnovi, nasipi i dreniranja močvarnih područjareduciraju lateralna kretanja nutrijenata i dovode do smanjenja ukupne produktivnostikopnenih i vodenih ekosistema. Također, najčešće dolazi do promjena nivoa podzemnihvoda, što ima utjecaj na okolna poplavna i vlažna staništa. Svi razlozi ugrožavanja ribljihpopulacija nažalost imaju kumulativni učinak, što dovodi do snažnog pritiska na ribe i njihovezajednice.

Izgradnjom i rekonstrukcijom regulacijskih građevina unutar vodotoka dolazi do promjenahidroloških i geomorfoloških činitelja tako da se cjelokupna biološka zajednica mijenja uodnosu na prvotnu, odnosno, ona se nastoji prilagoditi novonastalom stanju. Često kod tihzahvata, plavljenje kao prirodni ekološki činitelj nestaje i smanjuje se produkcija riba. Time


DVOKUT ECRO 89

može doći do utjecaja na ciljeve očuvanja, riblje vrste područja ekološke mreže HR2000416Lonjsko polje i HR2000463 dolina Une: karas (Carassius carassius), vijun (Cobitiselongatoides), bjeloperajna krkuša (Gobio albipinnatus), piškur (Misgurnus fossilis), gavčica(Rhodeus amarus), plotica (Rutilus pigus), peš (Cottus gobio), mladica (Hucho hucho) iplotica (Rutilus pigus).

Prema navedenom, obnova i modernizacija plovnog puta rijeke Save može imati utjecaj naveći dio navedenih područja ekološke mreže. Taj utjecaj isključivo ovisi o, kao što je ranijenavedeno, opsegu i dinamici predviđenih radova i njihovom trenutnom i kumulativnomutjecaju na dinamiku rijeke Save.

Izgradnja južne obale – luka Osijek i izgradnja intermodalne infrastrukture –zapadni dio luke Osijek

Stara i Nova luka Osijek u potpunosti se nalaze unutar 2 područja ekološke mreže:

1. HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje (međunarodno važno područje za ptice)2. HR5000013 Drava (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove)

Područje HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje veliki je kompleks riječnih,močvarnih i šumskih staništa uz Dunav i donji tok Drave (od Donjeg Miholjca nizvodno doušća). Glavni razlozi ugroženosti područja leže u uređivanju rijeka, melioraciji, propadanjušaranskih ribnjaka, onečišćenju voda, iskorištavanju šuma, intenziviranju poljodjelstva, lovu ikrivolovu, turizmu i rekreativnim aktivnostima.

Uzroci ugroženosti ciljeva očuvanja važnog područja za divlje svojte i stanišne tipoveHR5000013 Drava su onečišćenje voda, regulacija vodenih tokova, prekomjerninekontrolirani izlov, isušivanje močvara i nestajanje poplavnih područja, smanjenjepopulacija vrsta hranjenja, unos alohtonih i širenje agresivnijih vrsta u vodotocima,kontaminiranje PCB-om, krivolov i stradavanje na prometnicama.

Iz navedenog se može zaključiti da će izgradnja južne obale i intermodalne infrastruktureimati vremenski ograničen utjecaj na ciljeve očuvanja područja HR5000013 Drava.

Značajniji utjecaj može se očekivati tijekom korištenja iako do sada nije uočeno onečišćenjerijeke radom luke koja sada već postoji na navedenoj lokaciji. Uz dodatnu izgradnju imodernizaciju nove luke Osijek može se očekivati i povećanje riječnog prometa što za sobomneminovno povlači i utjecaj onečišćenja voda rijeke Drave. Do onečišćenja će doći tijekomnormalnog, svakodnevnog prometovanja plovila i rada luke, ali i u slučaju akcidentnihsituacija. Do akcidentne situacije može doći u samoj luci ili prometne nesrećeprometovanjem brodova. U oba slučaja može doći do izlijevanja veće količine opasnih tvari urijeku Dravu koje njome mogu stići do udaljenijih područja. U tom slučaju dolazi do većegopterećenja u kratkom vremenskom periodu što za posljedicu može imati negativan utjecajna navedene ciljeve očuvanja. U slučaju akcidentne situacije većih razmjera, negativanutjecaj se može očitovati i na cjelovitost područja ekološke mreže HR5000013 Drava iHR1000016 Podunavlje i donje Podravlje. Na lučkom području postoji oprema zaspriječavanje onečišćenja rijeke Drave ali do sada nije bila niti jedna intervenciju.


DVOKUT ECRO 90

C.1.6.3. DRUGE POGODNE MOGUĆNOSTI (VARIJANTNA RJEŠENJA) PROJEKATA

Kako se u okviru ove Strateške studije i Glavne ocjene ne razmatraju konkretni zahvati, većprojekti koji nisu u konačnici niti detaljno smješteni u prostoru, teško je navoditi mogućavarijantna rješenja. Ipak, ovdje se mogu dati smjernice smještaja projekata s obzirom naraspored područja ekološke mreže.


Na potezu Gradec – Sv. Ivan Žabno nalazi se točkasto područje ekološke mreže HR2000542Novakuša (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove). Ono se nalazi oko 1,8 kmjugozapadno od naselja Sv. Ivan Žabno, odnosno na širem smjeru pružanja predmetnepruge. U slučaju prolaska trase pruge preko šume došlo bi do velikog utjecaja na ciljočuvanja, ali i cjelovitost područje ekološke mreže HR2000542 Novakuša (pogotovouzimajući u obzir da je ovdje riječ o točkastom lokalitetu).Ovdje treba naglasiti da se predmetni lokalitet svakako treba zaobići te planirati trasu prugesjeverno od područja ekološke mreže HR2000542 Novakuša.


Izgradnjom dionice pruge Podsused – Samobor treba u najvećoj mjeri izbjegavati prolazaktrase preko stanišnih tipova koji su definirani kao ciljevi očuvanja (prirodna eutrofna jezera,sprudovi, poplavne šume vrba i topola) područje ekološke mreže HR2001116 Sava (važnopodručje za divlje svojte i stanišne tipove).Također, iako je velika naseljenost prostora između Podsuseda i Samobora treba svakakoizbjegnuti gradnju trase pruge na području ekološke mreže HR2001121 Sava – Podsused(važno područje za divlje svojte i stanišne tipove).

C.1.6.4. MJERE UBLAŽAVANJA ŠTETNIH POSLJEDICA PROVEDBE PROGRAMA

Smjernice za mjere zaštite za područja ekološke mreže

Prema Uredbi o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07) za navedena područja ekološkemreže propisane su smjernice za mjere zaštite. Ovdje će se navesti samo one koje se moguprimijeniti u predmetnim velikim projektima.

HR2000542 NOVAKUŠAPrema Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08 i 57/11) područje je zaštićeno kaoposebni rezervat šumske vegetacije. Prema čl. 12. stavku 3 zakona u posebnomrezervatu nisu dopuštene radnje i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojihje proglašen rezervatom (branje i uništavanje biljaka, uznemiravanje, hvatanje iubijanje životinja, uvođenje novih bioloških svojti, melioracijski zahvati, razni oblicigospodarskog i ostalog korištenja i slično).

HR2001116 SAVA5 Pažljivo provoditi regulaciju vodotoka10 Osigurati pročišćavanje otpadnih voda100 Očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebiizvršiti revitalizaciju101 Osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja jenužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta


DVOKUT ECRO 91

103 Održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa105 Očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi,brzaci, slapovi i dr.) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganjenanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr.)106 Očuvati povezanost vodnoga toka109 Izbjegavati regulaciju vodotoka i promjene vodnog režima vodenih imočvarnih staništa ukoliko to nije neophodno za zaštitu života ljudi i naselja110 U zaštiti od štetnog djelovanja voda dati prednost korištenju prirodnihretencija i vodotoka kao prostore za zadržavanje poplavnih voda odnosno njihovuodvodnju111 Vađenje šljunka provoditi na povišenim terasama ili u neaktivnom poplavnompodručju a izbjegavati vađenje šljunka u aktivnim riječnim koritima i poplavnimravnicama112 Ne iskorištavati sedimente iz riječnih sprudova

HR2001121 SAVA – PODSUSED100 Očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebiizvršiti revitalizaciju101 Osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja jenužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta102 Očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko sunepovoljna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta103 Održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa105 Očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi,brzaci, slapovi i dr.) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganjenanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr)106 Očuvati povezanost vodnoga toka

*posebni ornitološki rezervat

HR1000004 DONJA POSAVINA2 U pravilu zadržati razinu vode potrebnu za biološki minimum i očuvati stanište5 Pažljivo provoditi regulaciju vodotoka6 Revitalizirati vlažna staništa uz rijeke

HR 2000416 LONJSKO POLJE2 U pravilu zadržati razinu vode potrebnu za biološki minimum i očuvati stanište100 Očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebiizvršiti revitalizaciju101 Osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja jenužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta103 Održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa105 Očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi,brzaci, slapovi i dr.) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganjenanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr.)106 Očuvati povezanost vodnoga toka109 Izbjegavati regulaciju vodotoka i promjene vodnog režima vodenih imočvarnih staništa ukoliko to nije neophodno za zaštitu života ljudi i naselja110 U zaštiti od štetnog djelovanja voda dati prednost korištenju prirodnihretencija i vodotoka kao prostore za zadržavanje poplavnih voda odnosno njihovuodvodnju112 Ne iskorištavati sedimente iz riječnih sprudova*park prirode


DVOKUT ECRO 92

HR2000417 DRAŽIBLATO100 Očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebiizvršiti revitalizaciju101 Osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja jenužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta103 Održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa*posebni ornitološki rezervat

HR2000420 SUNJSKO POLJE2 U pravilu zadržati razinu vode potrebnu za biološki minimum i očuvati stanište100 Očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebiizvršiti revitalizaciju101 Osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja jenužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta103 Održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa105 Očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi,brzaci, slapovi i dr.) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganjenanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr.)106 Očuvati povezanost vodnoga toka109 Izbjegavati regulaciju vodotoka i promjene vodnog režima vodenih imočvarnih staništa ukoliko to nije neophodno za zaštitu života ljudi i naselja110 U zaštiti od štetnog djelovanja voda dati prednost korištenju prirodnihretencija i vodotoka kao prostore za zadržavanje poplavnih voda odnosno njihovuodvodnju

HR2000418 KRAPJE ĐOL100 Očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebiizvršiti revitalizaciju101 Osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja jenužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta103 Održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa*posebni ornitološki rezervat

HR2000463 DOLINA UNE100 Očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebiizvršiti revitalizaciju101 Osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja jenužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta103 Održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa109 Izbjegavati regulaciju vodotoka i promjene vodnog režima vodenih imočvarnih staništa ukoliko to nije neophodno za zaštitu života ljudi i naselja140 Sanirati izvore onečišćenja koji ugrožavaju nadzemne i podzemne krške vode*sačuvati reofilna staništa i područja s bržim tokom; zaštiti mrijesna staništa; uvestirežim ulovi i pusti za Hucho Hucho

HR1000005 JELAS POLJE S RIBNJACIMA I POPLAVNIM PAŠNJACIMA UZ SAVU5 Pažljivo provoditi regulaciju vodotoka6 Revitalizirati vlažna staništa uz rijeke


DVOKUT ECRO 93

HR2000424 VLAKANAC-RADINJE100 Očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebiizvršiti revitalizaciju101 Osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja jenužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta103 Održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa

HR2000426 DVORINA30 Osigurati poticaje za očuvanje biološke raznolikosti (POP)100 Očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebiizvršiti revitalizaciju101 Osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja jenužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta102 Očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko sunepovoljna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta103 Održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa104 Očuvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu močvarnihstaništa107 Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone)vrste i genetski modificirane organizme110 U zaštiti od štetnog djelovanja voda dati prednost korištenju prirodnihretencija i vodotoka kao prostore za zadržavanje poplavnih voda odnosno njihovuodvodnju111 Vađenje šljunka provoditi na povišenim terasama ili u neaktivnom poplavnompodručju a izbjegavati vađenje šljunka u aktivnim riječnim koritima i poplavnimravnicama112 Ne iskorištavati sedimente iz riječnih sprudova2000 B. Neobrasle i slabo obrasle kopnene površine113 Očuvati povoljnu strukturu i konfiguraciju te dopustiti prirodne procese,uključujući eroziju114 Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone)vrste i genetski modificirane organizme3000 C-D. Travnjaci, cretovi, visoke zeleni i šikare119 Očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode napodručjima cretova, vlažnih travnjaka i zajednica visokih zeleni* posebni ornitološki rezervat

HR2000427 GAJNA100 Očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebiizvršiti revitalizaciju101 Osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja jenužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta103 Održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa110 U zaštiti od štetnog djelovanja voda dati prednost korištenju prirodnihretencija i vodotoka kao prostore za zadržavanje poplavnih voda odnosno njihovuodvodnju119 Očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode napodručjima cretova, vlažnih travnjaka i zajednica visokih zeleni

HR2000431 SAVA-ŠTITAR100 Očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebiizvršiti revitalizaciju


DVOKUT ECRO 94

101 Osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja jenužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta103 Održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa109 Izbjegavati regulaciju vodotoka i promjene vodnog režima vodenih imočvarnih staništa ukoliko to nije neophodno za zaštitu života ljudi i naselja

HR5000006 SPAČVANSKI BAZEN2 U pravilu zadržati razinu vode potrebnu za biološki minimum i očuvati stanište100 Očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebiizvršiti revitalizaciju101 Osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja jenužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta103 Održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa

HR1000006 SPAČVANSKI BAZEN2 U pravilu zadržati razinu vode potrebnu za biološki minimum i očuvati stanište

Mjere ublažavanja štetnih posljedica provedbe programa na ekološku mrežuVeliki projekti željezničkog prometa

1. Prilikom planiranja i gradnje nove elektrificirane jednokolosiječne pruge, dionicaPodsused – Samobor maksimalno izbjeći mogući utjecaj na stanišne tipove koji suciljevi očuvanja područja HR2001116 Sava (sprudovi, eutrofna jezera, priobalne šumevrba i topola).

Veliki projekti riječnog prometaObnova i modernizacija plovnog puta rijeke Save

2. Kod obnove i poboljšanja plovnog puta očuvati povezanost vodnoga toka rijeke Save.3. Maksimalno moguće očuvati raznolikost staništa na vodotoku rijeke Save (neutvrđene

obale, sprudovi, brzaci, slapovi i dr.) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje,prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr.).

4. Tijekom obnove plovnog puta rijeke Save planirati izgradnju umjetnih jezeraca sumjetnim otocima i sprudovima na način da se revitaliziraju stari rukavci ili prilagodepostojeći iskopi šljunka, pijeska ili zemlje.

5. Obaloutvrde graditi samo u slučajevima ako odronjavanje obale neposrednougrožavaju postojeća naselja.

6. Očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi izvršitirevitalizaciju.

7. Osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je nužna zaopstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta.

8. Vrijeme i način gradnje planirati i prilagoditi tako da se izbjegnu reproduktivnarazdoblja ugroženih životinjskih vrsta koji su ciljevi očuvanja područja ekološkemreže.

9. U slučaju uočavanja narušavanja ekoloških sustava prilikom izvođenja radova naobnovi i modernizaciji plovnog puta rijeke Save obavijestiti središnje tijelo državneuprave nadležno za poslove zaštite prirode radi pokretanja postupka vezano zakorekcijske zahvate, te tijelo nadležno za gospodarenje šumama radi procjeneugroženosti šumskih ekosustava.

C.1.6.5. ZAKLJUČAK O UTJECAJU PROVEDBE PROGRAMA NA EKOLOŠKU MREŽU

Operativni program „Promet“ navedenim (indikativnim) popisom velikih projekata ukupnoobuhvaća 19 područja ekološke mreže. Od toga je 15 važnih područja za divlje svojte istanišne tipove i 4 međunarodno važna područja za ptice.


DVOKUT ECRO 95


Dva projekata željezničkog prometa nalaze se izvan ekološke mreže: obnova pruge Dugo Selo - Novska, dionica Dugo Selo – Novoselec

nadogradnja i izgradnja drugog kolosijeka na dionici pruge Dugo Selo – Križevci

Preostala dva projekata željezničkog prometa (izgradnja novih željezničkih pruga zaprigradski promet na dionici Gradec – Sv. Ivan Žabno i izgradnja nove elektrificiranejednokolosiječne pruge, dionica Podsused – Samobor) prolaze u blizini 3 važna područja zadivlje svojte i stanišne tipove.

Od navedenih projekata željezničkog prometa jedino će izgradnja nove elektrificiranejednokolosiječne pruge, dionica Podsused – Samobor imati minimalni utjecaj na ekološkumrežu i to na područje HR2001116 Sava (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove).

Veliki projekti riječnog prometa:


Planirani projekt obnove i poboljšanja plovnog puta rijeke Save od Račinovaca do Siskazahvaća sljedeća područja ekološke mreže (u smjeru od Siska prema Račinovcima):

HR2001116 Sava (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove) HR1000004 Donja Posavina (međunarodno važno područje za ptice) HR2000416 Lonjsko polje (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove) HR2000417 Dražiblato (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove) HR2000420 Sunjsko polje (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove) HR2000418 Krapje đol (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove) HR2000463 dolina Une (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove) HR1000005 Jelas polje s ribnjacima i poplavnim pašnjacima uz Savu (međunarodno

važno područje za ptice) HR2000424 Vlakanac - Radinje (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove) HR2000425 Jelas polje (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove) HR2000426 Dvorina (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove) HR2000427 Gajna (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove) HR2000431 Sava - Štitar (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove) HR5000006 Spačvanski bazen (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove) HR1000006 Spačvanski bazen (međunarodno važno područje za ptice)

Navedena područja ekološke mreže vezana su posredno ili neposredno uz rijeku Savu. Bezobzira da li je riječ o samoj rijeci ili vlažnim područjima koja ovise o njenoj dinamici(močvarna područja, poplavne livade i šume) radi se o osjetljivom i međusobno dobropovezanom sustavu.

Obnova i modernizacija plovnog puta rijeke Save može imati utjecaj na veći dio navedenihpodručja ekološke mreže. Taj utjecaj isključivo ovisi o opsegu potencijalnih radova injihovom utjecaju na dinamiku rijeke Save.


DVOKUT ECRO 96

Izgradnja južne obale – luka Osijek i izgradnja intermodalne infrastrukture – zapadni dio lukeOsijek

Stara i Nova luka Osijek u potpunosti se nalaze unutar 2 područja ekološke mreže: HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje (međunarodno važno područje za ptice) HR5000013 Drava (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove)

Izgradnja južne obale i intermodalne infrastrukture imat će vremenski ograničen utjecaj naciljeve očuvanja područja HR5000013 Drava.

Do značajnijeg utjecaja može doći tijekom korištenja uslijed akcidentne situacije. U tomslučaju može doći do većeg opterećenja u kratkom vremenskom periodu što za posljedicumože imati negativan utjecaj na navedena područja ekološke mreže. U slučaju akcidentnesituacije većih razmjera, negativan utjecaj se može očitovati i na cjelovitost područjaekološke mreže HR5000013 Drava i HR1000016 Podunavlje i Donje Podravlje.

C.1.7. UTJECAJ OPTEREĆENJA NA OKOLIŠ (PROMET IPROMETNA INFRASTRUKTURA, POVEĆANJE RAZINE BUKE,NASTAJANJE OTPADA)


Utjecaj na okoliš može nastajati zbog prijevoza raznovrsnih, ponekad vrlo opasnih tvari uslučaju akcidentnih situacija. Izgradnjom, nadogradnjom i obnovom željezničkih prugapovećat će se sigurnost prometa, brzine vlakova te propusna i prijevozna moć pruge.Time će se dati prednost korištenju željeznice u putničkom i teretnom prometu. Iz tograzloga planirani zahvati će imati pozitivan utjecaj na željeznički promet.

Za planirane zahvate moguće je povećanje razine buke tijekom izgradnje, nadogradnje iobnove željezničkih pruga korištenjem potrebne mehanizacije i tijekom korištenja prugeprolazom kompozicija vlakova.

Tijekom rekonstrukcije i izgradnje ali i tijekom korištenja navedenih zahvata mogunastati određene količine komunalnog, neopasnog i opasnog otpada. (npr. otpad oddemontaže impregniranih pragova).



Građevinski radovi na vodnom putu mogu izazvati poteškoće i čak blokadu unutarnjeplovidbe na neko vrijeme. Za to vrijeme može doći do „obrnute promjene modaliteta“,što će dovesti do privremeno većih prijevoznih troškova za industriju. Nakon obnove imodernizacije rijeke Save očekuju se značajne promjene što se tiče načina prijevoza.Transport će se prebaciti s cestovnog prometa na unutarnju plovidbu kako bi seprofitiralo na nižim prijevoznim troškovima.

Građevinski radovi koje je potrebno izvesti kako bi se ostvario zahvat proizvode bukukoja je tipična za građevinske radove općenito. Izvori su buka radnih strojeva, zvučnisignali na gradilištu i kamioni koji odvoze i dovoze materijal. Tijekom građevinskih


DVOKUT ECRO 97

radova na uređenju savskog plovnog puta utjecaje će osjetiti samo lokalno stanovništvou blizini Save.


Za planirane zahvate moguće je povećanje razine buke tijekom izgradnje korištenjempotrebne mehanizacije. Buka tijekom korištenja nastajat će zbog aktivnosti (utovar,istovar, premještaj i sl.) na području Luke Osijek.

Tijekom izgradnje Južne obale i infrastrukture nastajat će određene količinekomunalnog, neopasnog i opasnog otpada.

C.1.8. UTJECAJ NA NASELJA I STANOVNIŠTVO


Tijekom rekonstrukcija na postojećim prugama doći će do promjena redoslijeda vožnje izatvora prometa uslijed čega će biti moguće stvaranje gužvi na pojedinim dionicamacestovnih prometnica. Navedeno će imati utjecaj najviše na dnevne migrante koji putujuizvan naselja radi posla ili školovanja.

Izvedba pojedinih trasa novih željezničkih pruga djelomično će se odraziti i namogućnosti širenja naselja.

Velike infrastrukturne investicije otvaraju prostor za novo zapošljavanje dijelastanovništva i aktiviraju čitav niz domaćih poduzeća. Takvim djelovanjem moguće jeekonomski pokrenuti i oživjeti cjelokupnu lokalnu i regionalnu zajednicu, čime se opetpridonosi boljem standardu stanovništva. Razvoj željezničkog prometa može omogućitirevitalizacija naselja i gospodarstva uz zadržavanje stanovništva zbog smještajainfrastrukturnih objekata u prostorima u kojima pada broj stanovnika (rubna i manjerazvijene područja).

Tijekom korištenja pruga očekuje se pozitivan utjecaj na migracije stanovništva.Postizanjem većih brzina vlakova i povećanim brojem putničkih vlakova u lokalnomprometu omogućit će se jačanje dnevnih migracija.



Tijekom građevinskih radova na uređenju savskog plovnog puta utjecaje će osjetiti samolokalno stanovništvo u blizini Save.

Velike infrastrukturne investicije otvaraju prostor za novo zapošljavanje dijelastanovništva i aktiviraju čitav niz domaćih poduzeća. Takvim djelovanjem moguće jeekonomski pokrenuti i oživjeti cjelokupnu lokalnu i regionalnu zajednicu, čime se opetpridonosi boljem standardu stanovništva.


DVOKUT ECRO 98

Obnovom i modernizacijom plovnog puta rijeke Save omogućit će se razvoj riječnogprometa i turizma i ujedno će se omogućiti da se i mali gospodarski sustavi uključe urazvoj i korištenje ove vrste prijevoza (skelarstvo, riječno ribarstvo i dr.).


Dogradnja postojeće luke otvara prostor za novo zapošljavanje dijela stanovništva. Takvimdjelovanjem moguće je ekonomski pokrenuti i oživjeti cjelokupnu lokalnu i regionalnuzajednicu, čime se opet pridonosi boljem standardu stanovništva.

C.1.9. UTJECAJ NA KULTURNO – POVIJESNU BAŠTINU


Izgradnja, nadogradnja i obnova željezničkih infrastrukturnih građevina može se odvijatiu blizini niza kulturnih dobara. Stoga je neophodno prilikom eventualnih radova uneposrednoj blizini kulturnih dobara prema potrebi poduzeti odgovarajuće mjere zaštitetih dobara. Na području izgradnje novih pruga postoji realna mogućnost ugroženosti jošneutvrđenih arheoloških lokaliteta čiji tragovi nisu vidljivi na površini tla ili ta područjanije bilo moguće istražiti zbog visokog raslinja. Stoga je potreban stalni arheološkinadzor kako bi se utjecaj sveo na najmanju moguću razinu. Ukoliko bi zaštitnaarheološka istraživanja rezultirala značajnim nalazima koje treba konzervirati iprezentirati potrebno je razmotriti mogućnosti izmještanja trase na takvim pozicijama.Svaka promjena planiranog zahvata u prostoru uvjetovat će istovjetan postupakutvrđivanja ugroženosti kulturnih dobara. Kod izgradnje željezničkih pruga postojimogućnost nailaska na predmete ili nalaze arheološkog značenja.



U prioritetne radove, koji bi neposredno omogućili odvijanje plovidbe, predviđen je iskopmuljevitog i šljunkovitog materijala iz korita rijeke Save u gabaritu plovnog puta, a štomože predstavljati izravni utjecaj na arheološka nalazišta. Način izgradnje novih pera iobaloutvrda te obnove i rekonstrukcije postojećih pera i obaloutvrda može imati utjecajna kulturno-povijesnu baštinu.

Kod obnove i modernizacije plovnog puta rijeke Save postoji mogućnost nailaska napredmete ili nalaze arheološkog značenja.


Kod izgradnje Južne obale – Luka Osijek i izgradnje intermodalne infrastrukture postojimogućnost nailaska na predmete ili nalaze arheološkog značenja.


DVOKUT ECRO 99

D. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAM PRAĆENJASTANJA OKOLIŠA

D.1. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA UKLJUČUJUĆI MJERESPRJEČAVANJA, SMANJENJA, UBLAŽAVANJA IKOMPENZACIJE NEPOVOLJNIH UTJECAJAPROVEDBE PROGRAMA NA OKOLIŠ

Mjere za zaštitu sastavnica okolišaMjere zaštite voda

Veliki projekti željezničkog prometa1. Trase novih željezničkih pruga planirati (voditi) na način da se izbjegnu područja

posebne zaštite voda.2. Na dionicama željezničkih pruga koje se nalaze unutar vodozaštitnih zona predvidjeti

kontrolirani sustav odvodnje s odgovarajućim uređajem za pročišćavanje otpadnihvoda.

3. Izgradnjom, nadogradnjom i obnovom željezničke pruge ne smije se umanjitipropusna moć korita vodotoka, niti uzrokovati dodatnu eroziju u njima.

4. Predvidjeti sustav odvodnje oborinskih voda.


5. Prilikom obnove i modernizacije plovnog puta rijeke Save težiti višenamjenskimrješenjima (plovidba, zaštita od štetnog djelovanja voda) s ciljem održavanjapostojećeg vodnog režima, zaštite okoliša i prirode i kao i morfoloških značajki rijekeSave.

6. Organizirati radove na izgradnji objekata plovnog puta tako da se najveći dio obavljas vodene strane, posebno na dionicama gdje bi aktivnosti s obalne strane moglenanijeti velike štete okolišu i kako bi se izbjegli radovi na probijanju novih prometnicai obalnoj organizaciji gradilišta.

7. Povećane rizike od onečišćenja rijeke Save na trasi plovnog puta održavati uprihvatljivim granicama strogom primjenom pravila obilježavanja.


8. Radove na dijelovima Luke Osijek koji mogu biti ugroženi pojavom visokih vodavremenski smjestiti u razdoblje malih voda.

9. Sve dijelove zahvata planirati i izvesti na način da budu na koti koja je zaštićena odpoplava (iznad nivoa poplavnih voda).

Mjere zaštite tlaVeliki projekti željezničkog prometa

10. Radove izgradnje, nadogradnje i obnove željezničkih pruga po mogućnosti organiziratii izvoditi u periodu minimalnog ometanja poljoprivrednih aktivnosti i uz ograničenjekretanja teške mehanizacije, a sve gubitke koji bi nastali poljoprivrednicima trebanadoknaditi.

Veliki projekti željezničkog i riječnog prometa11. Tijekom projektiranja i pripreme svih zahvata definirati mjesta za parkiranje i

okretanje građevinske mehanizacije radi što manjeg nepovoljnog utjecaja na okolnozemljište.


DVOKUT ECRO 100

Mjere zaštite krajobrazaVeliki projekti željezničkog i riječnog prometa

12. Unaprijed definirati pristupne putove u svrhu zaštite prostora s maksimalnimiskorištenjem već postojećih putova, po rubovima poljoprivrednih površina i šuma tena način da budu multifunkcionalni - šumski put, požarni put i sl.

13. Pristupni putovi ne smiju ugrožavati vrijedna i ugrožena staništa kao niti specifičneelemente površinskog pokrova (soliterna stabla, drvorede, močvare, potezevegetacije, šume...).

14. Upotrijebljene građevinske materijale i objekte uskladiti s okolnim planski dovršenimgrađevinama i postojećim krajobrazom.

15. Sanirati sve površine obuhvaćene izgradnjom, nadogradnjom i obnovom na način dase okolni prostor vrati u doprirodno stanje.

Mjere zaštite zaštićenih prirodnih vrijednosti, staništa, flore i fauneVeliki projekti željezničkog prometa

16. Radi očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti očuvati tampon zonu grmovite i viševegetacije u obliku šumaraka između tračnica i okolnih površina jer predstavljaskrovište i stanište većem broju životinjskih vrsta.

Veliki projekti željezničkog prometa, plovni put rijeke Save, luka Osijek17. Izbjegavati nepotrebno oštećivanje okolnih staništa uz minimalne intervencije za

potrebe radova.Mjere ublažavanja štetnih posljedica provedbe programa na ekološku mrežuVeliki projekti željezničkog prometa

18. Prilikom planiranja i gradnje nove elektrificirane jednokolosiječne pruge, dionicaPodsused – Samobor maksimalno izbjeći mogući utjecaj na stanišne tipove koji suciljevi očuvanja područja HR2001116 Sava (sprudovi, eutrofna jezera, priobalne šumevrba i topola).


19. Kod obnove i poboljšanja plovnog puta očuvati povezanost vodnoga toka rijeke Save.20. Maksimalno moguće očuvati raznolikost staništa na vodotoku rijeke Save (neutvrđene

obale, sprudovi, brzaci, slapovi i dr.) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje,prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr.).

21. Tijekom obnove plovnog puta rijeke Save planirati izgradnju umjetnih jezeraca sumjetnim otocima i sprudovima na način da se revitaliziraju stari rukavci ili prilagodepostojeći iskopi šljunka, pijeska ili zemlje.

22. Obaloutvrde graditi samo u slučajevima ako odronjavanje obale neposrednougrožavaju postojeća naselja.

23. Očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi izvršitirevitalizaciju.

24. Osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je nužna zaopstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta.

25.Vrijeme i način gradnje planirati i prilagoditi tako da se izbjegnu reproduktivnarazdoblja ugroženih životinjskih vrsta koji su ciljevi očuvanja područja ekološkemreže.

26. U slučaju uočavanja narušavanja ekoloških sustava prilikom izvođenja radova naobnovi i modernizaciji plovnog puta rijeke Save obavijestiti središnje tijelo državneuprave nadležno za poslove zaštite prirode radi pokretanja postupka vezano zakorekcijske zahvate, te tijelo nadležno za gospodarenje šumama radi procjeneugroženosti šumskih ekosustava.

Mjere zaštite prometaVeliki projekti željezničkog prometa

27. Sva križanja željezničkih pruga s državnim cestama izvesti prema Pravilniku o načinuosiguravanja prometa na željezničko-cestovnim prijelazima i pješačkim prijelazimapreko pruge (NN 121/09), sukladno dinamici određenoj Programom rješavanja


DVOKUT ECRO 101

željezničko-cestovnih prijelaza na prugama HŽ-a. Na dijelovima trase gdje se prugasiječe s postojećim komunikacijama važnim za prostornu organizaciju naselja upotpunosti osigurati kontinuitet lokalnih prometnica.

28. Povećati sigurnost željezničkog prometa izgradnjom telekomunikacija i suvremenihsignalno-sigurnosnih uređaja i sustava regulacije prometa na prugama i ukolodvorima.


29. Unaprijediti i modernizirati postojeće sustave obilježavanja i snimanja stanja plovnostiplovnog puta rijeke Save uz orijentaciju na pouzdanost i jednostavnost održavanja.

Mjere zaštite naselja i stanovništvaVeliki projekti željezničkog i riječnog prometa

30. Prije početka građenja, putem sredstava javnog informiranja obavijestitizainteresirano pučanstvo o izgradnji, nadogradnji i obnovi svih planiranih zahvata iočekivanim utjecajima koje može prouzročiti planirana gradnja.

31. Zabraniti organizaciju građenja (gradilišta) u stambenim dijelovima naselja.32. Organizaciju građenja što više temeljiti na postojećim objektima i postojećoj

infrastrukturi.Mjere zaštite kulturno-povijesne baštineVeliki projekti željezničkog i riječnog prometa

33. Pri izradi plana organizacije građenja i tijekom samog građenja posebnu pozornostposvetiti provedbi odgovarajućih zaštitnih mjera kako se ne bi ugrozili ili oštetilipojedini kulturno-povijesni objekti/lokaliteti.

D.2. OPIS PREDVIĐENIH MJERA PRAĆENJA

VodeVeliki projekti željezničkog prometa

1. Provoditi praćenje kakvoće površinskih i podzemnih voda u područjima zahvata.Izgradnja Južne obale – Luka Osijek i izgradnja intermodalne infrastrukture- zapadni dioLuke Osijek

2. Redovito kontrolirati rad i ispravnost svih bitnih dijelova luke Osijek iz kojih se možegenerirati onečišćenje i o tome voditi očevidnik (sustav odvodnje, mehanizacija,plovila, postupci s manipulacijom tereta).

3. Provoditi redovitu kontrolu ispuštenih otpadnih voda nakon postupka pročišćavanjaputem separatora masti i ulja Luke Osijek.

BukaVeliki projekti željezničkog prometa

4. Provesti mjerenje buke željezničkog prometa na kritičnim mjernim mjestima u skladus ocjenskim mjestima pojedine Studije o utjecaju na okoliš i Glavnim projektomzaštite od buke, nakon završetka izgradnje, nadogradnje i obnove i puštanja pruga ukorištenje punim kapacitetom.


DVOKUT ECRO 102

D.3. KRATKI PRIKAZ RAZLOGA ZA ODABIRRAZMOTRENIH VARIJANTNIH RJEŠENJA,OBRAZLOŽENJE NAJPRIHVATLJIVIJEG VARIJANTNOGRJEŠENJA PROGRAMA NA OKOLIŠ I OPIS PROVEDENEPROCJENE, UKLJUČUJUĆI I POTEŠKOĆE (PRIMJERICETEHNIČKE NEDOSTATKE ILI NEDOSTATKE ZNANJA IISKUSTVA) PRI PRIKUPLJANJU POTREBNIH PODATAKA

Prvobitnom verzijom nacrta Operativnog programa „Promet“ 2012.-2013. bilo jepredviđeno da se on odnosi na projekte vezane uz željeznički promet, pomorski promet imorske luke, riječni promet, cestovni promet, zračni promet i zračne luke, kombiniranipromet i gradski promet. Kako je pristupanje Republike Hrvatske Europskoj unijiodgođeno za 1. srpnja 2013., u suradnji s Europskom komisijom, pristupilo semodifikaciji svih pretpristupnih Operativnih programa u okviru IPA-e i njihovomproduženju do kraja lipnja 2013. Istovremeno je dogovoreno kako će Operativniprogrami za strukturne instrumente, zbog kratkog razdoblja primjene od samo 6mjeseci, zadržati iste sektore (Prioritetne osi i mjere) koje su imali u pretpristupnomrazdoblju (IPA-i). U slučaju Operativnog programa za promet to je značilo uvrštavanjesamo dva prometna sektora, tj. željezničkog sektora i sektora unutarnje plovidbe krozdvije Prioritetne osi. Slijedom gore iznesenoga, Strateška studija obuhvaća samoprojekte koji se planiraju sufinancirati sredstvima Europske unije tijekom druge polovine2013. godine, a oni su vezani isključivo za željezničku i riječnu prometnu infrastrukturu.

Oprerativnim programom „Promet“ predviđen je sljedeći indikativni popis velikihprojekata:

Veliki projekti željezničkog prometa:

o Obnova pruge Dugo Selo - Novska, dionica Dugo Selo – Novoselec

o Nadogradnja i izgradnja drugog kolosijeka na dionici pruge Dugo Selo –Križevci

o Izgradnja nove željezničke pruge za prigradski promet na dionici Gradec – Sv.Ivan Žabno

o Izgradnja nove elektrificirane jednokolosiječne pruge, dionica Podsused –Samobor


o Obnova i modernizacija plovnog puta rijeke Save

o Izgradnja Južne obale – Luka Osijek

o Izgradnja intermodalne infrastrukture – zapadni dio Luke Osijek

Predmetnom Strateškom studijom prezentirani su mogući utjecaji i propisane suodgovarajuće mjere ublažavanja mogućih negativnih utjecaja, koje su postavljene na višojrazini od onih koji će se kasnije utvrditi za svaki pojedini zahvat. Detaljnija varijantnarješenja pojedinih aktivnosti - zahvata će biti moguće definirati, a time i obrazložiti prilikomsamog konačnog definiranja zahvata (lokacije i veličine).


DVOKUT ECRO 103

D.4. OSTALI PODACI I ZAHTJEVI KAKO SE UTVRDIPRILIKOM ODREĐIVANJA SADRŽAJA STRATEŠKESTUDIJE U POSEBNOM POSTUPKU PREMA UREDBI OSTRATEŠKOJ PROCJENI UTJECAJA PLANA I PROGRAMANA OKOLIŠ

Sadržaj Strateške Studije dan je Odlukom o sadržaju strateške utjecaja na okoliš zaOperativni program „Promet“ 2012-2013. (REPUBLIKA HRVATSKA, Ministarstvo mora,prometa i infrastrukture, KLASA: 303-03/09-01/356, URBROJ: 530-13-10-78) i sadrži isteelemente koje sadrži i prilog I Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa naokoliš (NN 64/08).


DVOKUT ECRO 104

E. SAŽETAK PODATAKA

E.1. KRATKI PREGLED SADRŽAJA I GLAVNIH CILJEVAOPERATIVNOG PROGRAMA „PROMET“ 2007-2013

Prvobitnom verzijom nacrta Operativnog programa „Promet“ 2012.-2013. bilo jepredviđeno da se on odnosi na projekte vezane uz željeznički promet, pomorski promet imorske luke, riječni promet, cestovni promet, zračni promet i zračne luke, kombiniranipromet i gradski promet.

Kako je pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji odgođeno za 1. srpnja 2013., usuradnji s Europskom komisijom, pristupilo se modifikaciji svih pretpristupnihOperativnih programa u okviru IPA-e i njihovom produženju do kraja lipnja 2013.Istovremeno je dogovoreno kako će Operativni programi za strukturne instrumente,zbog kratkog razdoblja primjene od samo 6 mjeseci, zadržati iste sektore (Prioritetne osii mjere) koje su imali u predpristupnom razdoblju (IPA-i). U slučaju Operativnogprograma za promet to je značilo uvrštavanje samo dva prometna sektora, tj.željezničkog sektora i sektora unutarnje plovidbe kroz dvije Prioritetne osi. Slijedom goreiznesenoga, Strateška studija obuhvaća samo projekte koji se planiraju sufinanciratisredstvima Europske unije tijekom druge polovine 2013. godine, a oni su vezaniisključivo za željezničku i riječnu prometnu infrastrukturu.

Opći strateški cilj Operativnog programa "Promet" je potaknuti brži gospodarski rasttemeljen na integraciji tržišta i održivom razvoju prometa. Operativni program "Promet"(OPP) pridonijet će ostvarivanju općeg strateškog cilja usmjeravanjem na tri načelnapodručja:

a) osiguravanje bolje integracije hrvatskih prometnih mreža unutar europskeprometne mreže unapređenjem prometne infrastrukture u sektorima željeznica iunutarnjih plovnih putova, kroz razvoj prometnih mreža na koridorimatranseuropske prometne mreže (TEN-T). Time će se omogućiti razvojgospodarstva države kroz omogućavanje bolje povezanosti s ostatkom Europskeunije

b) poticanje razvoja regija kroz pružanje bolje prometne infrastrukture u odabranimsektorima (prvenstveno željezničkom)

c) poticanje što uravnoteženijeg razvoja prometnih mreža provedbom aktivnostikojima će se osigurati jednak omjer ulaganja vezanih posebice uz željezničkisektor.

U okviru OPP-a potrebno je provesti tri prioritetne osi te slijediti strateške ciljeve:

Prioritetna os 1: Integracija i modernizacija hrvatske prometne infrastrukture nakoridorima TEN-T (sufinanciranje iz Kohezijskog fonda)

Prioritetna os 2: Unaprjeđenje sustava unutarnjih plovnih putova (planiranosufinanciranje iz ERDF-a)



DVOKUT ECRO 105

Prioritetna os 1: Integracija i modernizacija hrvatske prometne infrastrukture sobzirom na TEN-T koridore (sufinanciranje iz Kohezijskog fonda).

Cilj Prioritetne osi 1 je razviti i nadograditi hrvatsku prometnu mrežu za TEN-T kako bi sezemlja sveobuhvatnije i učinkovitije povezala s europskim prometnim mrežama teistovremeno harmonizirati tehničke standarde i standarde operabilnosti s onimaEuropske unije. Aktivnosti će se provoditi u sljedećim područjima:

Nadogradnja hrvatske željezničke mreže u dijelovima koji se nalaze na ili supovezani s TEN-T koridorima.

Razvoj multimodalne prometne mreže i poboljšanje njezine povezanosti s TEN-Tkoridorima.

Prioritetna os 2: Unaprjeđenje sustava unutarnjih plovnih putova (planiranosufinanciranje iz ERDF-a)

Cilj Prioritetne osi 2 je ponovo uspostaviti i poboljšati povezanost hrvatske mrežeunutarnjih plovnih putova i luka s europskom mrežom unutarnjih plovnih putova.Aktivnosti vezane uz razvoj unutarnjih plovnih putova bit će usmjerene na:

Unapređivanje povezanosti mreže unutarnjih plovnih putova i luka u RepubliciHrvatskoj s europskom mrežom unutarnjih plovnih putova,

Rekonstrukcija i modernizacija navigacijskih sustava unutarnjih plovnih putova,

Modernizacija i rekonstrukcija lučke infrastrukture lučkog područja na unutarnjimvodama.


Cilj Prioritetne osi 3 je osigurati potpuno, djelotvorno i učinkovito korištenje sredstavadodijeljenih za Operativni program "Promet" u skladu s odnosnim pravilima i postupcimau EU. Aktivnosti planirane ovom osi trebaju pružiti nužnu razinu tehničke pomoći uprovedbi drugih prioritetnih osi i postupaka navedenih u OPP-u.

Oprerativnim programom "Promet predviđen je sljedeći indikativni popis velikihprojekata:











DVOKUT ECRO 106

E.2. PREGLED MOGUĆIH UTJECAJA PROGRAMA I MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA

MOGUĆI UTJECAJ PROGRAMA MJERE ZAŠTITE OKOLIŠAUtjecaj na zrak Mjere za zaštitu zraka


Utjecaj na kakvoću zraka iskazati će se na više načina: onečišćenje zraka tijekom građevinskih radova na izgradnji, nadogradnji i obnovi željezničkih pruga onečišćenje zraka tijekom odvijanja prometa.

Provedbom Operativnog programa „Promet“ kakvoća zraka u okolišu pruga biti će minimalno umanjena s obzirom na sadašnji promet, ali će unatoč tome idalje biti I. kategorije na područjima neposredno uz željezničku prugu. Utjecaj na zrak se stoga procjenjuje kao mali zbog malog udjela željezničkogprometa u ukupnim emisijama onečišćujućih tvari u zrak svih prometnih grana od samo 6%, odnosno gotovo isključivoj primjeni elektro-vlakova ilokomotiva na prugama X. Paneuropskog koridora.



Povećanje prijevoza tereta i putnika plovnim putom uzrokovat će povećanje količina emisije CO2 kao i emisije ostalih onečišćujućih tvari kao što NOx, SO2 iprašina, sukladno povećanju prijevoza i vrsti tereta, ne uzimajući u obzir povećanje energetske efikasnosti i smanjenje emisija onečišćujućih tvari. Utjecajna kakvoću zraka će biti minimalan, tako da se i dalje u okolišu na gotovo cijeloj dužini plovnog puta očekuje I. kategorija kakvoće zraka (iznimka jepodručje Siska gdje to nije slučaj ni sada).


Izgradnja ovih infrastrukturnih objekata će imati dominantan utjecaj na zrak isključivo tijekom građenja dok ga tijekom korištenja uopće neće biti ili će seutjecaj na zrak odnositi na emisije u zrak uslijed rada uređaja na unutrašnje sagorijevanje strojeva i uređaja neophodnih za normalno funkcioniranje luke(dizalice, kranovi, viličari, i sl.) prilikom ukrcaja/iskrcaja tereta odnosno rada pomoćnih tehničkih objekata (npr. kotlovnica i sl.).

Utjecaj na vode Mjere zaštite vodaVeliki projekti željezničkog prometa

Planirani zahvati imat će utjecaj na površinske i podzemne vode: Tijekom građenja zbog radova na izgradnji, nadogradnji i obnovi

Građevinski radovi koji će se izvoditi tijekom provođenja zahvata (rekonstrukcija, iskopi, skidanje prirodnog pokrovnog sloja, nasipi), transport materijala iprivremeno odlaganje materijala) mogu imati negativnog utjecaja na površinske i podzemne vode u smislu onečišćenja voda, sprječavanja površinskihtokova i poremećaja vodnog režima presječenih vodotokova odnosno plavljenja gradilišta za vrijeme visokih voda.

Tijekom korištenja uslijed odvijanja prometa prugomTijekom korištenja pruge može doći do onečišćenja površinskih i podzemnih voda koja nastaju korištenjem sredstava za suzbijanje rasta bilja i korova.

U slučaju iznenadnih onečišćenja voda:Iznenadna onečišćenja voda najčešće mogu nastati uslijed:

o akcidentnih situacija na željezničko-cestovnim prijelazimao nekontroliranog razlijevanja goriva i maziva za vrijeme izgradnje, nadogradnje i obnove te za vrijeme korištenja prugeo prijevoza opasnih tvari (u slučaju sudara, prevrtanja ili puknuća vagona/spremnika)o sudara vlakova, naleta vlaka i iskliznuća vlakao požara (uporabom sredstava za gašenje požara opasnih za vode).

Do najvećeg potencijalnog onečišćenja vode za piće može doći na mjestima gdje pruge prolaze ili će prolaziti zonama sanitarne zaštite izvorišta,

Veliki projekti željezničkog prometa1. Trase novih željezničkih pruga planirati (voditi) na

način da se izbjegnu područja posebne zaštite voda.2. Na dionicama željezničkih pruga koje se nalaze

unutar vodozaštitnih zona predvidjeti kontroliranisustav odvodnje s odgovarajućim uređajem zapročišćavanje otpadnih voda.

3. Izgradnjom, nadogradnjom i obnovom željezničkepruge ne smije se umanjiti propusna moć koritavodotoka, niti uzrokovati dodatnu eroziju u njima.

4. Predvidjeti sustav odvodnje oborinskih voda.Veliki projekti riječnog prometaObnova i modernizacija plovnog puta rijeke Save

5. Prilikom obnove i modernizacije plovnog puta rijekeSave težiti višenamjenskim rješenjima (plovidba,zaštita od štetnog djelovanja voda) s ciljemodržavanja postojećeg vodnog režima, zaštite okoliša


DVOKUT ECRO 107

MOGUĆI UTJECAJ PROGRAMA MJERE ZAŠTITE OKOLIŠAukoliko nije osigurano kontrolirana odvodnja izlivene onečišćujuće tvari.



Planirani zahvati imat će utjecaj na površinske vode: Tijekom građenja zbog radova na obnovi i modernizaciji plovnog puta rijeke Save

Najveći negativni privremeni utjecaji na Savu očekuju se tijekom izvođenja radova na dionicama na kojima se radovi izvode u vodi. Na tim dionicamadoći će do privremenog narušavanja kakvoće vode nizvodno od zahvata. Svi zahvati na oblikovanju korita koji se nalaze u području intenzivnogpronosa nanosa vrlo brzo će se stabilizirati i poprimiti prethodnu morfologiju i karakteristična staništa.

Tijekom redovnog odvijanja prometa na rijeci SaviMogući su negativni utjecaji na kakvoću voda rijeke Save uslijed ispuštanja maziva i goriva s plovila.

Iznenadna onečišćenja mogu nastati tijekom građenja ili korištenja:o propuštanjem i nekontroliranim istjecanjem opasnih tekućina (gorivo, mazivo, kemikalije) koje prevoze ili koriste plovilao prijevozom opasnih tvari (u slučaju sudara, prevrtanja ili puknuća spremnikao havarijom građevinskih strojeva i plovila koji se koriste u izgradnji (otkidanje s veza, nasukavanje, oštećenjem ili potapanjem plovila

uslijed tehničkog kvara ili dotrajalosti)o uslijed havarija jednog ili više plovila za vrijeme visokih voda.


Najveći negativni privremeni utjecaji u smislu onečišćenja rijeke Drave mogu se očekivati tijekom izvođenja radova u vodi gdje može doći doprivremenog pogoršanja kakvoće vode nizvodno od zahvata. Tijekom građenja, utjecaj na podzemne vode u kontaktnom i širem području lokacijezahvata može nastati uslijed:

neadekvatnog skladištenja naftnih derivata u neprimjerenim spremnicima smještenim izravno na tlu (umjesto u vodonepropusnu tankvanu) neadekvatnog skladištenja sredstava za podmazivanje neodgovarajućeg punjenja transportnih sredstava gorivom.

Mogući negativni utjecaji na vode rijeke Drave tijekom korištenja luke Osijek mogu biti uzrokovani na slijedeći način: onečišćenje mazivima i gorivom s plovila onečišćenje nepročišćenim oborinskim vodama s radnih površina.

i prirode i kao i morfoloških značajki rijeke Save.6. Organizirati radove na izgradnji objekata plovnog

puta tako da se najveći dio obavlja s vodene strane,posebno na dionicama gdje bi aktivnosti s obalnestrane mogle nanijeti velike štete okolišu i kako bi seizbjegli radovi na probijanju novih prometnica iobalnoj organizaciji gradilišta.

7. Povećane rizike od onečišćenja rijeke Save na trasiplovnog puta održavati u prihvatljivim granicamastrogom primjenom pravila obilježavanja.

Izgradnja Južne obale – Luka Osijek i izgradnja intermodalneinfrastrukture- zapadni dio Luke Osijek

8. Radove na dijelovima Luke Osijek koji mogu bitiugroženi pojavom visokih voda vremenski smjestiti urazdoblje malih voda.

9. Sve dijelove zahvata planirati i izvesti na način dabudu na koti koja je zaštićena od poplava (iznadnivoa poplavnih voda).


DVOKUT ECRO 108

MOGUĆI UTJECAJ PROGRAMA MJERE ZAŠTITE OKOLIŠAUtjecaj na tlo Mjere zaštite tla


Planiranim zahvatima tlo se potencijalno može degradirati na više načina: prekidom postojećih većih ili manjih vodotoka koji imaju funkciju odvodnje suvišnih voda s poljoprivrednog tla/zemljišta uklanjanjem površinskog, humusno-akumulativnog sloja tla



Zahvat neće dovesti do utjecaja na tlo u blizini zahvata.


Do utjecaja na tlo tijekom izgradnje može doći samom rekonstrukcijom južne obale kroz nasipavanje terena te izgradnju lučke infrastrukture. Naime,kratkotrajni utjecaji tijekom izgradnje predmetnih zahvata koji neće ostati nakon izvedbe zahvata mogu biti sljedeći:

prekrivanje tla u slučaju odlaganja viška iskopa na zemljište koje nije za to predviđeno taloženje prašine na tlo povećana količina otpada i njegovo nepropisno zbrinjavanje izlijevanje goriva i/ili maziva za strojeve i vozila te njihovo upijanje u tlo.

Veliki projekti željezničkog prometa:1. Radove izgradnje, nadogradnje i obnove željezničkih

pruga po mogućnosti organizirati i izvoditi u perioduminimalnog ometanja poljoprivrednih aktivnosti i uzograničenje kretanja teške mehanizacije, a sve gubitkekoji bi nastali poljoprivrednicima treba nadoknaditi.

Veliki projekti željezničkog i riječnog prometa2. Tijekom projektiranja i pripreme svih zahvata definirati

mjesta za parkiranje i okretanje građevinskemehanizacije radi što manjeg nepovoljnog utjecaja naokolno zemljište.

Utjecaj na krajobraz Mjere zaštite krajobrazaVeliki projekti željezničkog prometa:


Rekonstrukcijom magistralne pruge M103, dionica Dugo Selo- Novoselec, izgradit će se 2. kolosijek te će se trasa pruge izmještati na 3 lokacije. DionicaDugo Selo- Novoselec je linijski element kojim će se stvoriti novi rubovi unutar površina šuma i mozaika livada i šumaraka, prekinut će se potezi vegetacije,ukloniti pojedini šumarci, narušiti naselja te prekinuti cjelovitost poljodjelskih površina. Planiranim izmještanjima trase nastat će novi, antropogeni,strukturni element krajobrazne kompozicije, nepovezan s ostalim dijelovima krajobraza, većim dijelom u sklopu plohe, a manjim dijelom unutar volumena.Planirana izmještanja se nalaze u dinamičnom krajobrazu pozitivnog vizualnog doživljaja, na nizinskom području gdje je prostor nepregledan zbog ravnogterena na kojem do izražaja dolaze prostorni volumeni šumaraka, šuma i naselja kao prepreke pružanju vizura i pogleda. Promjena vizualnog doživljajaostvarit će se kroz kontrastni odnos novog antropogenog elementa s okolnim krajobrazom.


Izvedbom drugog kolosijeka uklonit će se površinski pokrov u širini od oko 5 m uz postojeći kolosijek. Izmjena krajobrazne slike u strukturnom i vizualnomsmislu neće biti značajna s obzirom da se heterogena linijska struktura postojeće pruge samo proširuje. Fragmentacija krajobraza će biti takođerzanemariva osim na dionicama koje prolaze kroz šumsko područje. Uklanjanje šume za potrebe drugog kolosijeka će biti jedini značajniji utjecaj nakrajobraznu strukturu i krajobraznu sliku.


Planiranom dionicom nastat će novi, antropogeni, strukturni element krajobrazne kompozicije, većim dijelom unutar cjelovitog visokog volumena, a manjimdijelom u sklopu plohe. To će biti zasebni, izdvojeni i dominantni element krajobraza strukturno nepovezan s ostalim dijelovima krajobraza. Na kamenomnasipu i heterogene linijske teksture bit će nadređen plohi polja i volumenu šuma. Strukturno je najznačajniji utjecaj fragmentacija volumena šuma Tenova iGrabik. Izvedbom zahvata nastat će široke i pravilne šumske prosjeke - linijski prekidi čime će se narušiti cjelovitost šuma. Zbog položaja na ravnom terenu,šuma će na tim dijelovima zaklanjati prugu od pogleda. Na dionici od naselja Gradec do naselja Lubena manje značajna strukturna izmjena krajobraza će seostvariti fragmentacijom plohe polja. Uz granice nove linije, koja će kamenim nasipom biti izdignuta od okolnog terena, nastat će novi rubovi plohe uneskladu s postojećim uzorkom. Promjena vizualnog doživljaja ostvarit će se kroz kontrastni odnos novog antropogenog i postojećih krajobraznih uzoraka.

Veliki projekti željezničkog i riječnog prometa1. Unaprijed definirati pristupne putove u svrhu zaštite

prostora s maksimalnim iskorištenjem već postojećihputova, po rubovima poljoprivrednih površina i šumate na način da budu multifunkcionalni - šumski put,požarni put i sl.

2. Pristupni putovi ne smiju ugrožavati vrijedna iugrožena staništa kao niti specifične elementepovršinskog pokrova (soliterna stabla, drvorede,močvare, poteze vegetacije, šume...).

3. Upotrijebljene građevinske materijale i objekteuskladiti s okolnim planski dovršenim građevinama ipostojećim krajobrazom.

4. Sanirati sve površine obuhvaćene izgradnjom,nadogradnjom i obnovom na način da se okolniprostor vrati u doprirodno stanje.


DVOKUT ECRO 109

MOGUĆI UTJECAJ PROGRAMA MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA


Planiranom dionicom nastat će novi, antropogeni, strukturni element krajobrazne kompozicije većim dijelom na području plohe. Izmjena krajobrazne slike istrukturna izmjena prostora bit će slična kao i kod dionice Gradec – Sv. Ivan Žabno, s tim da će se fragmentacija odnositi na plohe polja, linije vodotoka,dolinu rijeke Save i dolinu između vodotoka Rakovica i Gradna. Uklanjanje površinskog pokrova, prekid kontinuiteta prostora koji je već gusto isprekidanpostojećim linijskim infrastrukturnim objektima te promjena vizualnog doživljaja doline najznačajniji su utjecaji na krajobraz.



Tijekom izgradnje uklonit će se površinski pokrov uz obalu rijeke na dijelovima na kojima će se rekonstruirati postojeći i izgraditi novi objekti- obaloutvrde ipera. Površinski pokrov koji će se ukloniti odnosi se na poteze drveća, šumske rubove, livade, mozaike livada i drveća, šikare i šume. Njihovim uklanjanjemizmijenit će se na određenim mjestima izgled obalnog krajobraza rijeke Save. Radovima na regulaciji korita te izvedbom novih pragova i pera može doći doutjecaja na smanjivanje sprudova i riječnih otoka.. Svi navedeni utjecaji trajno mijenjaju izgled toka rijeke Save na područjima zahvata.

Izgradnja Južne obale – Luka Osijek i izgradnja intermodalne infrastrukture – zapadni dio Luke Osijek

Tijekom izgradnje, privremeni negativni utjecaj na doživljaj prostora očitovat će se kroz buku, prašinu te zamućivanje vode rijeke Drave. Mogući sunegativni utjecaji na krajobrazne značajke koje se odnose na zatvaranje dijela toka rijeke Drave južno od riječnog otoka. Izgradnjom će se promijenitikrajobrazna slika desne obale rijeke Drave preoblikovanjem riječnog otoka ispred luke u poluotok te uklanjanjem šume na njemu. Smanjenju negativnogutjecaja doprinijelo bi krajobrazno uređenje rubnih prostora prema gradu Osijeku i rijeci Dravi.

Utjecaj na zaštićene prirodne vrijednosti, staništa, floru i faunu (uključujući šume i divljač) Mjere zaštite zaštićenih prirodnih vrijednosti,staništa, flore i faune



Povećana ljudska prisutnost i aktivnost, korištenje mehanizacije, prašina i buka koja će se stvarati za vrijeme radova može imati negativan utjecaj na faunušireg područja zahvata izgradnje, nadogradnje i obnove željezničkih pruga. Izgradnjom nove pruge/dogradnjom novog kolosijeka postojeće prenamijenit ćese postojeće površine čime će doći do utjecaja na vegetaciju. Do negativnog utjecaja na kopnena i vodena staništa područja zahvata za vrijeme radovamože doći:

ukoliko se ne osigura odgovarajući pristup gradilištu, već se nepotrebno uništavaju dodatne površine ukoliko se građevinski i drugi otpad nastao tijekom izgradnje nepropisno odlaže na okolne površine ukoliko dođe do izlijevanja opasnih tvari u okolna staništa.

Glavni utjecaj tijekom korištenja novih pruga na faunu područja može se očekivati uslijed fragmentacije staništa Također uslijed povećanog prometa iračunske brzine može doći do povećanog neposrednog stradavanja životinja u pokušaju prelaska željezničke pruge.


Utjecaji na šume i šumarstvo prvenstveno se očituju u trajnom gubitku površina pod šumom izravnim zaposjedanjem šumsko-proizvodnih površinaželjezničkom prugom.Izgradnjom pruga doći će do naknadne fragmentacije površine lovišta što neće biti slučaj kod rekonstrukcije i obnove željezničkih pruga. S obzirom na većebrzine vlakova povećat će se utjecaj buke te postoji realna opasnost od češćeg naleta vlaka na divljač.

Veliki projekti željezničkog prometa1. Radi očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti

očuvati tampon zonu grmovite i više vegetacije uobliku šumaraka između tračnica i okolnih površinajer predstavlja skrovište i stanište većem brojuživotinjskih vrsta.

Veliki projekti željezničkog i riječnog prometa2. Izbjegavati nepotrebno oštećivanje okolnih staništa

uz minimalne intervencije za potrebe radova.


DVOKUT ECRO 110

MOGUĆI UTJECAJ PROGRAMA MJERE ZAŠTITE OKOLIŠAVeliki projekti riječnog prometa:



Regulacijom plovnog puta može doći do smanjenje broja prirodnih staništa na toku rijeke Save što će dodatno utjecati na bioraznolikost. Navedeni utjecajineće biti svugdje jednakog intenziteta. Zahvati na dijelovima toka koji još imaju prirodni oblik mogu imati utjecaj, kako na riječna staništa i ihtiofaunu, takoi na obalna i poplavna staništa i njima povezanu faunu kukaca, vodozemaca, gmazova, ptica i sisavaca.Utjecaj na faunu ovisit će o izvođenju radova u vrijeme reproduktivnog razdoblja pojedinih životinjskih skupina. Zbog buke, za vrijeme radova nekeživotinjske vrste (ptice močvarice i sisavci) napustit će dijelove šireg promatranog područja.


Narušavanje mira tijekom izgradnje i korištenja zahvata može se očekivati i na određenom pojasu (oko 100 metara uz obalu) uz obalu gdje obitava krupnadivljač, što će uvjetovati udaljavanje dijela divljači od obale, posebno tamo gdje šuma dopire do same obale Save.

Izgradnje Južne obale – Luka Osijek i izgradnja intermodalne infrastrukture – zapadni dio Luke Osijek

Povećana ljudska prisutnost i aktivnost, korištenje mehanizacije, prašina i buka koja će se stvarati za vrijeme radova može imati negativan utjecaj na faunušireg područja zahvata. Vodeni građevinski radovi, posebice otvaranje novog toka (prokopa) dovesti će do promjene vodenih i priobalnih staništa te dopodizanja veće količine mulja i suspendiranih čestica koje će se, ovisno o brzini toka otplaviti nizvodno ili dijelom istaložiti i prekriti dno.

Tijekom korištenja zahvata na predmetnom području neće doći do značajnijeg utjecaja na kopnenu floru i faunu.

Glavna ocjena prihvatljivosti Operativnog programa „Promet“ za ekološku mrežu Mjere ublažavanja štetnih posljedica provedbeprograma na ekološku mrežu

Operativni program „Promet“ navedenim (indikativnim) popisom velikih projekata ukupno obuhvaća 19 područja ekološke mreže. Od toga je 15 važnihpodručja za divlje svojte i stanišne tipove i 4 međunarodno važna područja za ptice.


Dva projekata željezničkog prometa nalaze se izvan ekološke mreže: obnova pruge Dugo Selo - Novska, dionica Dugo Selo – Novoselec nadogradnja i izgradnja drugog kolosijeka na dionici pruge Dugo Selo – Križevci

Preostala dva projekta željezničkog prometa (izgradnja novih željezničkih pruga za prigradski promet na dionici Gradec – Sv. Ivan Žabno i izgradnja noveelektrificirane jednokolosiječne pruge, dionica Podsused – Samobor) prolaze u blizini 3 važna područja za divlje svojte i stanišne tipove.

Od navedenih projekata željezničkog prometa jedino će izgradnja nove elektrificirane jednokolosiječne pruge, dionica Podsused – Samobor imati minimalniutjecaj na ekološku mrežu i to na područje HR2001116 Sava (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove).



Planirani projekt obnove i poboljšanja plovnog puta rijeke Save od Račinovaca do Siska zahvaća sljedeća područja ekološke mreže (u smjeru od Siskaprema Račinovcima):

HR2001116 Sava (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove) HR1000004 Donja Posavina (međunarodno važno područje za ptice) HR2000416 Lonjsko polje (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove)

Veliki projekti željezničkog prometa1. Prilikom planiranja i gradnje nove elektrificirane

jednokolosiječne pruge, dionica Podsused – Samobormaksimalno izbjeći mogući utjecaj na stanišne tipovekoji su ciljevi očuvanja područja HR2001116 Sava(sprudovi, eutrofna jezera, priobalne šume vrba itopola).


2. Kod obnove i poboljšanja plovnog puta očuvatipovezanost vodnoga toka rijeke Save.

3. Maksimalno moguće očuvati raznolikost staništa navodotoku rijeke Save (neutvrđene obale, sprudovi,brzaci, slapovi i dr.) i povoljnu dinamiku voda(meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa,povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr.).

4. Tijekom obnove plovnog puta rijeke Save planiratiizgradnju umjetnih jezeraca s umjetnim otocima isprudovima na način da se revitaliziraju stari rukavciili prilagode postojeći iskopi šljunka, pijeska ili zemlje.

5. Obaloutvrde graditi samo u slučajevima akoodronjavanje obale neposredno ugrožavaju postojećanaselja.

6. Očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijemstanju, a prema potrebi izvršiti revitalizaciju.


DVOKUT ECRO 111

MOGUĆI UTJECAJ PROGRAMA MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA HR2000417 Dražiblato (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove) HR2000420 Sunjsko polje (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove) HR2000418 Krapje đol (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove) HR2000463 dolina Une (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove) HR1000005 Jelas polje s ribnjacima i poplavnim pašnjacima uz Savu (međunarodno važno područje za ptice) HR2000424 Vlakanac - Radinje (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove) HR2000425 Jelas polje (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove) HR2000426 Dvorina (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove) HR2000427 Gajna (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove) HR2000431 Sava - Štitar (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove) HR5000006 Spačvanski bazen (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove) HR1000006 Spačvanski bazen (međunarodno važno područje za ptice)

Navedena područja ekološke mreže vezana su posredno ili neposredno uz rijeku Savu. Bez obzira da li je riječ o samoj rijeci ili vlažnim područjima kojaovise o njenoj dinamici (močvarna područja, poplavne livade i šume) radi se o osjetljivom i međusobno dobro povezanom sustavu.

Obnova i modernizacija plovnog puta rijeke Save može imati utjecaj na veći dio navedenih područja ekološke mreže. Taj utjecaj isključivo ovisi o opsegupotencijalnih radova i njihovom utjecaju na dinamiku rijeke Save.

Izgradnja južne obale – luka Osijek i izgradnja intermodalne infrastrukture – zapadni dio luke Osijek

Stara i Nova luka Osijek u potpunosti se nalaze unutar 2 područja ekološke mreže: HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje (međunarodno važno područje za ptice) HR5000013 Drava (važno područje za divlje svojte i stanišne tipove)

Izgradnja južne obale i intermodalne infrastrukture imat će vremenski ograničen utjecaj na ciljeve očuvanja područja HR5000013 Drava.

Do značajnijeg utjecaja može doći tijekom korištenja uslijed akcidentne situacije. U tom slučaju može doći do većeg opterećenja u kratkom vremenskomperiodu što za posljedicu može imati negativan utjecaj na navedena područja ekološke mreže. U slučaju akcidentne situacije većih razmjera, negativanutjecaj se može očitovati i na cjelovitost područja ekološke mreže HR5000013 Drava i HR1000016 Podunavlje i Donje Podravlje.

7. Osigurati povoljnu količinu vode u vodenim imočvarnim staništima koja je nužna za opstanakstaništa i njihovih značajnih bioloških vrsta.

8. Vrijeme i način gradnje planirati i prilagoditi tako dase izbjegnu reproduktivna razdoblja ugroženihživotinjskih vrsta koji su ciljevi očuvanja područjaekološke mreže.

9. U slučaju uočavanja narušavanja ekoloških sustavaprilikom izvođenja radova na obnovi i modernizacijiplovnog puta rijeke Save obavijestiti središnje tijelodržavne uprave nadležno za poslove zaštite priroderadi pokretanja postupka vezano za korekcijskezahvate, te tijelo nadležno za gospodarenje šumamaradi procjene ugroženosti šumskih ekosustava.

Utjecaj opterećenja na okoliš (promet i prometna infrastruktura, povećanje razine buke, nastajanje otpada) Mjere zaštite prometaVeliki projekti željezničkog prometa

Utjecaj na okoliš može nastajati zbog prijevoza raznovrsnih, ponekad vrlo opasnih tvari u slučaju akcidentnih situacija. Izgradnjom, nadogradnjom iobnovom željezničkih pruga povećat će se sigurnost prometa, brzine vlakova te propusna i prijevozna moć pruge. Time će se dati prednostkorištenju željeznice u putničkom i teretnom prometu. Iz tog razloga planirani zahvati će imati pozitivan utjecaj na željeznički promet.Za planirane zahvate moguće je povećanje razine buke tijekom izgradnje, nadogradnje i obnove željezničkih pruga korištenjem potrebnemehanizacije i tijekom korištenja pruge prolazom kompozicija vlakova.Tijekom rekonstrukcije i izgradnje ali i tijekom korištenja navedenih zahvata mogu nastati određene količine komunalnog, neopasnog i opasnogotpada. (npr. otpad od demontaže impregniranih pragova).



Građevinski radovi na vodnom putu mogu izazvati poteškoće i čak blokadu unutarnje plovidbe na neko vrijeme. Za to vrijeme može doći do „obrnutepromjene modaliteta“, što će dovesti do privremeno većih prijevoznih troškova za industriju. Nakon obnove i modernizacije rijeke Save očekuju seznačajne promjene što se tiče načina prijevoza. Transport će se prebaciti s cestovnog prometa na unutarnju plovidbu kako bi se profitiralo na nižimprijevoznim troškovima.Građevinski radovi koje je potrebno izvesti kako bi se ostvario zahvat proizvode buku koja je tipična za građevinske radove općenito. Izvori su buka

Veliki projekti željezničkog prometa1. Sva križanja željezničkih pruga s državnim cestama

izvesti prema Pravilniku o načinu osiguravanjaprometa na željezničko-cestovnim prijelazima ipješačkim prijelazima preko pruge (NN 121/09),sukladno dinamici određenoj Programom rješavanjaželjezničko-cestovnih prijelaza na prugama HŽ-a. Nadijelovima trase gdje se pruga siječe s postojećimkomunikacijama važnim za prostornu organizacijunaselja u potpunosti osigurati kontinuitet lokalnihprometnica.

2. Povećati sigurnost željezničkog prometa izgradnjomtelekomunikacija i suvremenih signalno-sigurnosnihuređaja i sustava regulacije prometa na prugama i ukolodvorima.


3. Unaprijediti i modernizirati postojeće sustaveobilježavanja i snimanja stanja plovnosti plovnog


DVOKUT ECRO 112

MOGUĆI UTJECAJ PROGRAMA MJERE ZAŠTITE OKOLIŠAradnih strojeva, zvučni signali na gradilištu i kamioni koji odvoze i dovoze materijal. Tijekom građevinskih radova na uređenju savskog plovnog putautjecaje će osjetiti samo lokalno stanovništvo u blizini Save.

Izgradnja Južne obale – Luka Osijek i izgradnja intermodalne infrastrukture- zapadni dio Luke Osijek

Za planirane zahvate moguće je povećanje razine buke tijekom izgradnje korištenjem potrebne mehanizacije. Buka tijekom korištenja nastajat ćezbog aktivnosti (utovar, istovar, premještaj i sl.) na području Luke Osijek.Tijekom izgradnje Južne obale i infrastrukture nastajat će određene količine komunalnog, neopasnog i opasnog otpada.

puta rijeke Save uz orijentaciju na pouzdanost ijednostavnost održavanja.

Utjecaj na naselja i stanovništvo Mjere zaštite naselja i stanovništvaVeliki projekti željezničkog prometa:

Tijekom rekonstrukcija na postojećim prugama doći će do promjena redoslijeda vožnje i zatvora prometa uslijed čega će biti moguće stvaranje gužvina pojedinim dionicama cestovnih prometnica. Navedeno će imati utjecaj najviše na dnevne migrante koji putuju izvan naselja radi posla iliškolovanja.Izvedba pojedinih trasa novih željezničkih pruga djelomično će se odraziti i na mogućnosti širenja naselja.Velike infrastrukturne investicije otvaraju prostor za novo zapošljavanje dijela stanovništva i aktiviraju čitav niz domaćih poduzeća. Takvimdjelovanjem moguće je ekonomski pokrenuti i oživjeti cjelokupnu lokalnu i regionalnu zajednicu, čime se opet pridonosi boljem standardustanovništva. Razvoj željezničkog prometa može omogućiti revitalizacija naselja i gospodarstva uz zadržavanje stanovništva zbog smještajainfrastrukturnih objekata u prostorima u kojima pada broj stanovnika (rubna i manje razvijene područja).Tijekom korištenja pruga očekuje se pozitivan utjecaj na migracije stanovništva. Postizanjem većih brzina vlakova i povećanim brojem putničkihvlakova u lokalnom prometu omogućit će se jačanje dnevnih migracija.



Tijekom građevinskih radova na uređenju savskog plovnog puta utjecaje će osjetiti samo lokalno stanovništvo u blizini Save.Velike infrastrukturne investicije otvaraju prostor za novo zapošljavanje dijela stanovništva i aktiviraju čitav niz domaćih poduzeća. Takvimdjelovanjem moguće je ekonomski pokrenuti i oživjeti cjelokupnu lokalnu i regionalnu zajednicu, čime se opet pridonosi boljem standardustanovništva.Obnovom i modernizacijom plovnog puta rijeke Save omogućit će se razvoj riječnog prometa i turizma i ujedno će se omogućiti da se i maligospodarski sustavi uključe u razvoj i korištenje ove vrste prijevoza (skelarstvo, riječno ribarstvo i dr.).


Dogradnja postojeće luke otvara prostor za novo zapošljavanje dijela stanovništva. Takvim djelovanjem moguće je ekonomski pokrenuti i oživjeti cjelokupnulokalnu i regionalnu zajednicu, čime se opet pridonosi boljem standardu stanovništva.

Veliki projekti željezničkog i riječnog prometa1. Prije početka građenja, putem sredstava javnog

informiranja obavijestiti zainteresirano pučanstvo oizgradnji, nadogradnji i obnovi svih planiranih zahvatai očekivanim utjecajima koje može prouzročitiplanirana gradnja.

2. Zabraniti organizaciju građenja (gradilišta) ustambenim dijelovima naselja.

3. Organizaciju građenja što više temeljiti na postojećimobjektima i postojećoj infrastrukturi.


DVOKUT ECRO 113

MOGUĆI UTJECAJ PROGRAMA MJERE ZAŠTITE OKOLIŠAUtjecaj na kulturno-povijesnu baštinu Mjere zaštite kulturno-povijesne baštine


Izgradnja, nadogradnja i obnova željezničkih infrastrukturnih građevina može se odvijati u blizini niza kulturnih dobara. Stoga je neophodno prilikomeventualnih radova u neposrednoj blizini kulturnih dobara prema potrebi poduzeti odgovarajuće mjere zaštite tih dobara. Na području izgradnjenovih pruga postoji realna mogućnost ugroženosti još neutvrđenih arheoloških lokaliteta čiji tragovi nisu vidljivi na površini tla ili ta područja nije bilomoguće istražiti zbog visokog raslinja. Stoga je potreban stalni arheološki nadzor kako bi se utjecaj sveo na najmanju moguću razinu. Ukoliko bizaštitna arheološka istraživanja rezultirala značajnim nalazima koje treba konzervirati i prezentirati potrebno je razmotriti mogućnosti izmještanjatrase na takvim pozicijama. Svaka promjena planiranog zahvata u prostoru uvjetovat će istovjetan postupak utvrđivanja ugroženosti kulturnihdobara. Kod izgradnje željezničkih pruga postoji mogućnost nailaska na predmete ili nalaze arheološkog značenja.



U prioritetne radove, koji bi neposredno omogućili odvijanje plovidbe, predviđen je iskop muljevitog i šljunkovitog materijala iz korita rijeke Save ugabaritu plovnog puta, a što može predstavljati izravni utjecaj na arheološka nalazišta. Način izgradnje novih pera i obaloutvrda te obnove irekonstrukcije postojećih pera i obaloutvrda može imati utjecaj na kulturno-povijesnu baštinu.Kod obnove i modernizacije plovnog puta rijeke Save postoji mogućnost nailaska na predmete ili nalaze arheološkog značenja.


Kod izgradnje Južne obale – Luka Osijek i izgradnje intermodalne infrastrukture postoji mogućnost nailaska na predmete ili nalaze arheološkogznačenja.

Veliki projekti željezničkog i riječnog prometa1. Pri izradi plana organizacije građenja i tijekom samog

građenja posebnu pozornost posvetiti provedbiodgovarajućih zaštitnih mjera kako se ne bi ugrozili ilioštetili pojedini kulturno-povijesni objekti/lokaliteti.


DVOKUT ECRO 114

E.3. OPIS PREDVIĐENIH MJERA PRAĆENJAVodeVeliki projekti željezničkog prometa

1. Provoditi praćenje kakvoće površinskih i podzemnih voda u područjima zahvata.Izgradnja Južne obale – Luka Osijek i izgradnja intermodalne infrastrukture- zapadni dioLuke Osijek

2. Redovito kontrolirati rad i ispravnost svih bitnih dijelova luke Osijek iz kojih se možegenerirati onečišćenje i o tome voditi očevidnik (sustav odvodnje, mehanizacija,plovila, postupci s manipulacijom tereta).

3. Provoditi redovitu kontrolu ispuštenih otpadnih voda nakon postupka pročišćavanjaputem separatora masti i ulja Luke Osijek.

BukaVeliki projekti željezničkog prometa

4. Provesti mjerenje buke željezničkog prometa na kritičnim mjernim mjestima u skladus ocjenskim mjestima pojedine Studije o utjecaju na okoliš i Glavnim projektomzaštite od buke, nakon završetka izgradnje, nadogradnje i obnove i puštanja pruga ukorištenje punim kapacitetom.

E.4. KRATKI PRIKAZ RAZLOGA ZA ODABIRRAZMOTRENIH VARIJANTNIH RJEŠENJA,OBRAZLOŽENJE NAJPRIHVATLJIVIJEGVARIJANTNOG RJEŠENJA OPERATIVNOGPROGRAMA „PROMET“ 2007.-2013. NA OKOLIŠ IOPIS PROVEDENE PROCJENE, UKLJUČUJUĆI IPOTEŠKOĆE (PRIMJERICE TEHNIČKE NEDOSTATKEILI NEDOSTATKE ZNANJA I ISKUSTVA) PRIPRIKUPLJANJU POTREBNIH PODATAKA

Prvobitnom verzijom nacrta Operativnog programa „Promet“ 2012.-2013. bilo jepredviđeno da se on odnosi na projekte vezane uz željeznički promet, pomorski promet imorske luke, riječni promet, cestovni promet, zračni promet i zračne luke, kombiniranipromet i gradski promet. Kako je pristupanje Republike Hrvatske Europskoj unijiodgođeno za 1. srpnja 2013., u suradnji s Europskom komisijom, pristupilo semodifikaciji svih pretpristupnih Operativnih programa u okviru IPA-e i njihovomproduženju do kraja lipnja 2013. Istovremeno je dogovoreno kako će Operativniprogrami za strukturne instrumente, zbog kratkog razdoblja primjene od samo 6mjeseci, zadržati iste sektore (Prioritetne osi i mjere) koje su imali u pretpristupnomrazdoblju (IPA-i). U slučaju Operativnog programa za promet to je značilo uvrštavanjesamo dva prometna sektora, tj. željezničkog sektora i sektora unutarnje plovidbe krozdvije Prioritetne osi. Slijedom gore iznesenoga, Strateška studija obuhvaća samoprojekte koji se planiraju sufinancirati sredstvima Europske unije tijekom druge polovine2013. godine, a oni su vezani isključivo za željezničku i riječnu prometnu infrastrukturu.

Oprerativnim programom „Promet“ predviđen je sljedeći indikativni popis velikihprojekata:



DVOKUT ECRO 115









Predmetnom Strateškom studijom prezentirani su mogući utjecaji i propisane suodgovarajuće mjere ublažavanja mogućih negativnih utjecaja, koje su postavljene na višojrazini od onih koji će se kasnije utvrditi za svaki pojedini zahvat. Detaljnija varijantnarješenja pojedinih aktivnosti - zahvata će biti moguće definirati, a time i obrazložiti prilikomsamog konačnog definiranja zahvata (lokacije i veličine).


DVOKUT ECRO 116

F. NAZNAKA BILO KAKVIH POTEŠKOĆA

Poteškoćama u smislu ove točke podrazumijevaju se osobito: tehnički nedostaci,pomanjkanja znanja ili iskustva, nedostataka podataka i slično, s kojima su se izrađivačstudije, ovlaštenik, odnosno projektant suočili prilikom prikupljanja potrebnih podataka iliizrade studije.


DVOKUT ECRO 117

G. POPIS DOKUMENTACIJSKOG MATERIJALA ILITERATURE

POPIS DOKUMENTACIJSKOG MATERIJALA

1. Odluka o sadržaju strateške utjecaja na okoliš za Operativni program „Promet“ 2012-2013. (REPUBLIKA HRVATAKA, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, KLASA:303-03/09-01/356, URBROJ: 530-13-10-78)

2. Operativni program „Promet“ – nacrt, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture,Zagreb, 2011.

3. Prostorni plan grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 8/01, 16/02, 11/03 i2/06))

4. Srednjoročni plan razvitka vodnih putova i luka unutarnjih voda Republike Hrvatske(2009-2016.), Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, prosinac 2008.

5. Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2011.-2013., Ministarstvoregionalnog razvoja, šumarstva i vodenog gospodarstva, svibanj 2010.

6. Strategije zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštineRepublike Hrvatske za razdoblje 2011.-2015., Ministarstvo kulture, srpanj 2011.

POPIS LITERATURE

1. Canter: Environmental Impact assessment, 2nd edition, McGraw-Hill (1996).2. DRŽAVNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVOD, SLUŽBA ZA METEOROLOŠKA

ISTRAŽIVANJA I RAZVOJ, Odjel za klimatološka istraživanja i primijenjenuklimatologiju, Grič 3, 10000 Zagreb.

3. Državni zavod za statistiku RH, Priopćenje broj 9.2.6., 2009. i 2010.4. Dvokut-ecro d.o.o., 2010, Strateška studija o utjecaju na okoliš modernizacije X.

Paneuropskog koridora, Zagreb.5. Dvokut-ecro d.o.o., 2010, Studija o utjecaju na okoliš rekonstrukcije magistralne

željezničke pruge M105 Novska – Vinkovci – Tovarnik – Državna granica (Šid) izmeđukolodvora Novska i Okučani, Zagreb.

6. European Agency for Reconstruction (EAR/03SER01/08/002) Master Plan andFeasibility Study - Inland Waterway Transports for Serbia, MASTER PLAN, CompletionReport - Final version, Volume 6 – Environmental impact Assessment, Englishversion, June 2006.

7. Godišnje izvješće o praćenju kakvoće zraka na području Republike Hrvatske za 2008.godinu, DVOKUT ECRO d.o.o., Zagreb, listopad 2009. (oznaka izvještaja: PS013-09).

8. Izvješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj, Agencija za zaštitu okoliša (2007).9. Kakvoća podzemnih voda u Republici Hrvatskoj u 2009 godini – nacrt, Hrvatske vode,

rujan 2009.10. Kakvoća površinskih voda u Republici Hrvatskoj u 2009 godini – nacrt, Hrvatske vode,

rujan 2009.11. Krajolik- Sadržajna i metodska podloga Krajobrazne osnove Hrvatske (1999)12. Nacionalna klasifikacija staništa RH, II dopunjena verzija,DZZP, siječanj 2006.13. Razvoj institucionalne sposobnosti za upravljanje strukturnim fondovima nakon

pristupanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji – Komponenta jačanja institucija,Sektor prometa u Republici Hrvatskoj STRATEŠKI DOKUMENT: Privremena strategijasektora prometa, Consulting & Management Ltd.

14. Statističke informacije 2010, Državni zavod za statistiku (2010)


DVOKUT ECRO 118

15. Zaninović, K., Gajić-Čapka, M., Perčec Tadić, M. et al, 2008: Klimatski atlas Hrvatske /Climate atlas of Croatia 1961-1990., 1971-2000. Državni hidrometeorološki zavod,Zagreb.

16. Veliki Atlas Hrvatske, Zagreb (2002).17. VPB d.d., 2010, Studija o utjecaju na okoliš uređenja savskog plovnog puta i

određivanje regulacijske linije, Zagreb.


DVOKUT ECRO 119

H. POPIS PROPISA

1. Općenito

Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07) Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/02) Nacionalni plan djelovanja na okoliš (NN 46/02) Uredba o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima

zaštite okoliša (NN 64/08) Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 i 67/09) Uredba o strateškoj procjeni plana i programa na okoliš (NN 64/08)

2. Prostorna obilježja

Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (lipanj 1997) Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99) Zakon o prostornom uređenju i gradnji (76/07 i 38/09)

3. Promet i prometna infrastruktura

Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske (NN 139/99) Strategija razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj (2008. – 2018.) (NN 65/08) Nacionalni program željezničke infrastrukture za razdoblje 2008. do 2012. godine (NN

31/08) Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda (NN 109/07 i 132/07) Zakon o željeznici (NN 123/03, 30/04, 79/07 i 75/09) Pravilniku o načinu osiguravanja prometa na željezničko-cestovnim prijelazima i

pješačkim prijelazima preko pruge (NN 121/09) Pravilnik o razvrstavanju i otvaranju vodnih putova na unutarnjim vodama (NN

077/11) Pravilnik o tehničko-tehnološkim uvjetima za luke i uvjetima sigurnosti plovidbe u

lukama i pristaništima unutarnjih voda (NN 32/09) Odluka o razvrstavanju željezničkih pruga (NN 81/06 i 13/07)

4. Zrak

Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11) Plan zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008.

do 2011. godine (NN 61/08) Uredba o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05) Uredba o kritičnim razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05) Uredba o određivanju područja i naseljenih područja prema kategorijama kakvoće

zraka (NN 68/08) Program mjerenja kakvoće zraka u državnoj mreži za trajno praćenje kakvoće zraka

(NN 43/02)

5. Vode

Zakon o vodama (NN 153/09) Strategija upravljanja vodama (NN 91/08) Državni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda (NN 05/11) Državni plan obrane od poplava (NN 84/10)


DVOKUT ECRO 120

Uredba o standardu kakvoće voda (NN 89/10) Pravilnik o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora (NN 97/10) Pravilnik o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11) Odluka o granicama vodnih područja (NN 79/10) Odluka o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10). Odluka o Popisu voda 1. reda (NN 79/10).

6. Tlo i poljoprivreda

Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 152/08, 21/10, 39/11 i 63/11) Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima (NN

32/10)

7. Biološka i krajobrazna raznolikost

Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08 i 57/11) Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike

Hrvatske (NN 143/08). Uredba o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07) Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN

118/09) Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 99/09). Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim

tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 7/06 i 119/09)

8. Šume i lovstvo

Zakon o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10 i 124/10) Zakon o lovstvu (NN 140/05, 075/09)

9. Kulturno-povijesna baština

Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 069/99, 151/03, 157/03, 87/09,88/10 i 61/11)

10. Buka

Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09) Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i

borave (NN 145/04)

11. Otpad

Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09). Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05).+ Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. - 2015. godine

(NN 85/07, 126/10 i 31/11) Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom

opasnog otpada (NN 50/05 i 39/09) Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/07 i 111/07) Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (NN 38/08) Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za

odlagališta otpada (NN 117/07)


DVOKUT ECRO 121

10. Akcidenti

Zakon o prijevozu opasnih tvari (NN 79/07) Zakon o zaštiti na radu (NN 59/96, 94/96, 114/03, 86/08 i 75/09) Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10)

11. Međunarodni ugovori i sporazumi

Vode Zajednička izjava o vodećim principima za razvoj unutarnje plovidbe i zaštite okoliša u

slivu rijeke Dunav Okvirni sporazum o slivu rijeke Save.

Documents

Tekstualni dio - SPUO