Razvoj prvih kultura i civilizacija vezan je uz porječja velikih rijeka Eufrat i Tigris

Herodot, 5 st. p.n.e.: “Egipat je dar Nila”; Egipćani su izgradili kanal za navodnjavanje i uzduž njega akumulaciju za različite primjene

vodene katastrofe odavna ugrožavaju ljudsku egzistenciju:biblijska legenda o Noi 2800. god. p.n.e. – spasio narod od potopa u nizinama Eufrata i Tigrisa

pitka i upotrebna voda, navodnjavanje, promet, energetika, ribarstvo, rekreacija

za postanak tekućica značajni: klimatski čimbenici, vegetacija, geomorfologija

krčenje šuma – erozija – zatrpavanje riječnih korita – manje vode

kanjoni – korita nekad velikih rijeka, vodenih masa, koje su mogle duboko erodiratisvoju podlogu

TEKUĆICE

EGZOREIČNA PODRUČJA – rijeke se ulijevaju u more

ENDOREIČNA PODRUČJA – rijeke prolaze ovim područjima,

ali se ne ulijevaju u more, već jezera

AREIČNA PODRUČJA – nema površinskih tekućica i one ne

nastaju u ovim područjima

1) Nil 6853 km - Bijeli Nil – izvor Kagera (Burundi) - Viktorijino

jezero – ušće Sredozemno more (Aleksandrija – Port Said, Egipat)

2) Amazona 6437 km – Apurimac (Peru) – najveće slivno

područje – ušće Atlantski ocean, Brazil

NAJDULJE RIJEKE

NAJDULJA RIJEKA EUROPE

1) Volga 3534 km – ušće Kaspijsko jezero

2) Dunav 2888 km

NAJDULJE RIJEKE

VEĆI VODOTOCI I SLIVOVI NA PODRUČJU HRVATSKE

Istarsko-primorski sliv

Dalmatinski sliv

Sliv Save

Dravsko-Dunavski sliv

LD

5 km

3 km

Podunavske zemlje

TEKUĆICE

lotičke sustave obilježava: - protok, Q, (m3/s)- brzina strujanja vode (m/s)- nagib podloge s hidrološkim čimbenicimaodređuju vrstu supstrata na dnu:kamenito, muljevito, organski detritus

rijekama pripada mali volumen vode na Zemlji 2 x 103 km3 ( 0.0001%);

ulijevaju u oceane 32-37 km3god-1 vode;

unose u oceane velike količine sedimenta 15-20 biliona t god-1 , a najviše unose rijeke Azije i Oceanije.

TEKUĆICE

limnigraf(konsumpcione krivulje)

vodomjerna letva

PROTOK

PROTOK

instrument za mjerenje brzine strujanja vode

PROTOK

VODNI REŽIM:- način opskrbe vodom (snježnica, kišnica)- raspodjela karakterističnih protoka (vodostaja) u koritu tekućice tijekom godine

Snježni (nivalni)

Snježno-kišni (nivo-pluvijalni) - dva minimuma i dva maksimuma, glavni maksimum je u IV ili V mjesecu (snježnica), drugi maksimum je u XI ili XII mjesecu (kiše), razdoblje od sedmog do desetog mjeseca obilježavaju mali protoci

Kišno-snježnji (pluvio-nivalni)

Kišni (pluvijalni)

Q = lzvq = protok (m3/s) v = brzina strujanja vode (m/s) z =dubina (m) l = širina (m)

6,0

6,5

7,0

7,5

8,0

8,5

9,0

9,5

10,0

0 91 182 273 364

Vrijeme (d)

Q (

m3/s

)

QA = 7.80 m3/s

QA = 6.32 m3/s

QA = 6.87 m3/s

QA = 7.04 m3/s

Zima

Proljeće

Ljeto

Jesen

Hidrogram

PROTOK

GRANULOMETRIJA ČESTICA DNA TEKUĆICAod izvora prema ušću:

megalital – kamene ploče > 40 cm

makrolital – blokovi 20-40 cm

mesolital – veće valutice 6-20 cm

mikrolital – valutice 2-6 cm

akal – šljunak 0,2-2 cm

psamal – pijesak 6 mm-0,2 cm

argilal – mulj, glina (anorganski) < 6 mm

pelal – naslage čestica organske tvari (CPOM, FPOM,UPOM)

TIPOVI IZVORA

REOKRENI – sva voda izlazi na jednom mjestu, tako da odmah formira turbulentni izvorski tok (Crna Rijeka)

LIMNOKRENI – voda izlazi na dnu veće i dublje udubine ili potopljene jame formirajući ujezerenje(Kupa, Čikola, Cetina)

HELOKRENI – su specifični izvori u kojima voda duž šire zone, polagano i difuzno skuplja, prolazi kroz slojeve pijeska, mulja i organskog detritusa, koji su obično prekriveni bogatom emerznom (helofite) vegetacijom (Sava Dolinka, neki potoci oko Plitvičkih jezera)

reokreni izvor Crne Rijeke (Plitvička jezera)

potok Jankovac (PP Papuk)

izvor rijeke Kupe u Gorskom kotaru (limnokreni), jedno je od najjačih i najdubljih hrvatskih vrela

na 313 m. n. v. vodena masa oblikovala je manje jezero, dužine 200 i u prosjeku širine oko 30 metara, dubine 80 m (do sad utvrđena dubina)

izvor Kupe

helokreni izvor plitvičkog potočića,

Nizvodno povećanje širine, dubine korita

Nagib i veličinske frakcije čestica smanjuju se nizvodno

HIDROMORFOLOGIJA

Izmjena brzaca i ujezerenja u pravilnim razmacima

HORTON (1945) razvija hijerarhijskisustav za klasifikaciju tekućicakojeg je postupno modificiraoSTRAHLER (1952, 1964);

na red tekućice utječu površinasliva, nagib i reljef;

svaka tekućica višeg reda prima 3-4pritoke, koje imaju upola manjuduljinu toka i dreniraju 50 %slivnog područja

zajednica tekućica reda n stvaratekućicu reda n+1

ESTUARIJIlat. aestuarium, niskoriječno ušće,oblikovano poputlijevka

Temza

• ljevkasto ušće rijeke u more u kojem se odražava utjecaj plime i oseke; • između gušće morske i rjeđe slatke vode postoji uklinjeni prostor brakične

vode, gdje dolazi do sedimentacije čestica tekućice; • zbog saliniteta sloj morske vode je teži i proteže se ispod lakšeg sloja slatke

vode; • prostor uklinjenja je najčešće zona najveće gustoće fitoplanktona i

zooplanktona;• morske mijene miješaju nutriente između litoralne i pelagičke zone, što

utječe na jaku produkciju flore i faune i pogoduje rastu riba i školjkaša;• dnevna kolebanja plime i oseke mogu biti preko 10 m, a u Mediteranu ova

razlika iznosi svega 1 m.

ESTUARIJI

DELTA

oblik riječnog ušća, naziv po sličnosti oblika grčkom slovu delta (Δ)

najpoznatija je delta Nila

uslijed odlaganja sedimenta kojeg donosi rijeka, taloženjem

nastaju prepreke

voda mijenja smjer kako bi zaobišla prepreku, ili se razdvaja na

tekuće ili ustajale rukavce

delta Neretve (prije12, danas 4 rukavca)

DELTA

Nil Ganges (najveća) Dunav

ASUANSKA BRANA (Aswan Dam)

CILJEVI GRADNJE:

omogućiti navodnjavanje poljoprivrednih površina

regulirati protok rijeke – sprečavanje poplave

proizvoditi električnu energiju za potrebe daljnjeg razvoja

poboljšati kvalitetu života i standard stanovništva

prihvatiti napredniji način iskorištavanja prirodnih resursa

spriječiti sukobe Egipta i Sudana oko vodnih resursa Nila

GRADNJA I POSTIGNUĆA

prvu branu projektirali su britanski inženjeri, građena je od 1898. do 1902.

gradnja velike brane započinje 1956. nakon bilateralnog ugovora između Egipta i Sudana, a završava 1970.

dimenzije brane: 4 km dužine, 111 m visoka, 40 m široka na vrhu, 980 m

na dnu

jezero Nassar dužine 600 km, maksimalne širine 50 km, ukupne površine veće od 6.500 km², zm 180 m

generatori u brani namiruju 1/3 sadašnjih potreba Egipta za električnom energijom

omogućeno je navodnjavanje poljoprivrednih površina i reguliran protok rijeke

primjenjena napredna tehnologija

NEGATIVNI UTJECAJI GRADNJE BRANE

1) Sprečavanjem plavljenja rijeke smanjuje se donošenje mulja smineralnim solima što uzrokuje:- korištenje velikih količina umjetnih gnojiva čija

proizvodnja troši energiju približnu proizvodnji hidrocentrale- eroziju obala rijeke zbog nedostatka mulja- eroziju delte Nila i salinizaciju zbog ulaska mora u deltu rijeke- smanjuje se produktivnost u jugoistočnom Mediteranu, padaulov riba i rakova

“Sediment starved” rijeke – rezervoari uzrokuju taloženje sedimenta terijeka nizvodno ima veću erozivnu snagu i nedostatak sedimenta što je idovelo do erozije delte Nila, čime se:

1. osiromašuje unos hranjivih tvari u Mediteran;2. gubi plodno poljoprivredno tlo koje je tisućljećima služilo kao egipatska

košarica kruha

2) Smanjena ukupna količina vode zbog isparavanja iz umjetnog jezera -dodatna salinizacija delte Nila zbog smanjenog protoka vode

3) Nezadovoljstvo 100.000 stanovnika južnog Egipta i sjevernog Sudana zbog prisilnog preseljenja 1960. za koje nisu dobili obećane odštete

4) Nezadovoljstvo ostalih (7) država zainteresiranih za vode Nila, a nisu bile konzultirane o gradnji-povećana opasnost vojnog sukoba za vodu zainteresiranih država

5) Povećana učestalost bolesti poput malarije (prijenosnik komarac Anopheles) i bilharzije (uzročnici metilji, vrste roda Schistosoma,

međudomadar puž). Nakon gradnje prve brane učestalost bilharzije je povećana pet puta. Danas u pet država više od 50% stanovništava je oboljelo, a u nekim navodnjavanim područjima čak 100%.

6) Umjetnom preprekom poremećen ekosustav rijeke

7) Potopljene povijesne znamenitosti

Qmax:Qmin 12:1 Qmax:Qmin 2:1

ZAKLJUČAK

1) Osnovni kriterij za odluku o gradnji bio je brzi ekonomski i politički dobitak

2) Negativna iskustva s istom tehnologijom nisu bila prepreka za donošenje odluke.

3) Stvorene su potrebe za primjenom dodatnih novih tehnologija (gnojiva, desalinizacija, lijekovi, oružje, ...) u svrhu otklanjanja stvorenih štetnih utjecaja.

4) Ekonomski dobitak dijeli mali krug ljudi, a štete u raznim oblicima (zdravlje, okoliš, kulturno nasljeđe, novac,...) plaća puno širi sloj stanovništva

5) Potrebne količine energije i resursa za održavanje sustava su povećane, što dovodi do poremećaja ekosustava