TJEDNIK ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE ISSN 0037 - 6531

UDK 37 (05)’’530.1’’

Broj 6

STR. 4

Javna rasprava o Prijedlogu NOK-a

Iz HNOS-a se ne moæe napraviti kurikulum

STR. 6

Agencija za mobilnost i programe EU

Sve bliæeEuropi

TEMA BROJA: POU»AVANJE O HOLOKAUSTU

SjeÊanje na ærtve:ne zaboraviti, da

se ne ponoviHolokaust je postao sre-dišnja tema u kulturi mno-gih zemalja. Obrazovanjeo holokaustu može učenici-ma pružiti po-vijesno znanje i vještine koje su potrebne za razumijevanjei vrednovanje tih kultura kao i za bolje razumijevanjeukupnepovijesti

Str. 11 -14

2

UVODNIKpiše Marijan Šimeg marijan.simeg@skolskenovine.hr

P

-

-

-

-

--

--

-

-

-

-

---

--

-

--

--

Trnoružica ili tko je zabranio ručni rad

NAKLADNIK

DIREKTOR

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK

UREDNIŠTVO

r

GRAFIČKI UREDNIK

TAJNIŠTVO REDAKCIJE

RAČUNOVODSTVO, PRETPLATA rOGLAŠAVANJE

ŽIRO RAČUN

DEVIZNI RAČUN

TISKARA

CIJENA

CIJENA OGLAŠAVANJA

PODCRTANO

IZ SADRŽAJA

Osim kreiranja programa za radnike koji su im potrebni, trebali bi u kontaktu s učenicima [poslodavci] utjecati i na

profil budućih radnika.Ivica Mudrinić, predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća i Uprave HT

Večernji list / Karijera, 7. veljače 2009., str. 4.

Izvanučionička nastavaDRVEĆE, BILJKE I KUKCI UUČIONICI Str. 10

Uz prvo izdanje Geografskog atlasa za osnovnu i srednju školuKNJIGA ZA ŠKOLU I DOM

Str. 7

Pedagoški abecedarijKURIKULUM - POJMOVNO,DIDAKTIČKO I JEZIČNOODREĐENJE Str. 5

Stotinu godina Osnovne škole PantovčakPOTPUNO DRUKČIJA VRSTAELITIZMA Str. 24

3aktualno

IZ DANA U DANPonedjeljak, 2. veljače

Tesla u školiHrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNet, u

suradnji sa MZOŠ-om, pokreće projekt Tesla u školi, nami-jenjen nastavnicima matematike, fizike, biologije i kemije u srednjim školama, s ciljem osnaživanja kvalitetne primjene digitalnih nastavnih materijala s portala za udaljeno učenje “Nikola Tesla“. Ujedno, projektom se želi potaknuti osmi-šljavanje nastavne primjene informacijsko-komunikacijske tehnologije. Prijave su do 22. veljače, putem internetskih obrazaca (http://www.carnet.hr/teslauskoli/prijava).

Utorak, 3. veljače

Nacionalni ispitiSredišnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaci-

ju fondova EU odabrao je projekt Razvoj i strategija nacio-nalnih ispita kao best practice projekt u sklopu nizozem-skih programa potpore. Riječ je o projektu Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje i obrazovanje, a cilj mu je stručno usavršavanje djelatnika i vanjskih suradnika Centra te izrada prijedloga razvoja strategije i metodologije nacio-nalnih ispita. Projekt će biti predstavljen 10. veljače.

Srijeda, 4. veljače

Studij Psihološkog savjetovanja

Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta SveuËiliπta u Rijeci pokreće dvogodišnji poslijediplomski studij Psihološ-kog savjetovanja. Riječ je o specijalističkom, u nas prvom takvom studiju koji odgovara na sve veće zahtjeve i zadaće što se postavljaju psiholozima u praksi, dakako i onima u našim školama.

Četvrtak, 5. veljače

Knjige i filmovi splitskih gimnazijalaca

Prosuđuje li se po anketi jednoga našeg dnevnog lista, upu-ćenost splitskih gimnazijalaca u književnost i filmsku umjet-nost ispod je očekivanja: trećina ih je, u posljednjih šest mjese-ci, pročitala tek jednu do tri knjige (uključujući i školsku lekti-ru), a 40 posto ne sjeća se posljednjeg europskog filma koji su gledali. Ako je doista riječ o raširenim lošim navikama (pa i literarnoj i medijskoj nepismenosti naših srednjoškolaca), eto građe našim tvorcima nacionalnoga kurikuluma.

Petak, 6. veljače

Uspavani srednjoškolci Primorsko-goranske županije

Na kraju prvog polugodišta ove školske godine, 43 posto učenika srednjih škola na području Primorsko-goranske županije imalo je barem jednu negativnu ocjenu, što znači je gotovo svaki drugi “pao“ na polugodištu. U trogodišnjim programima samo 35 posto učenika završilo je polugodi-šte s pozitivnom ocjenom, a među uËenicima s negativnim ocjenama najviše je onih koji imaju četiri ili više jedinica. Tome nasuprot, čak 92 posto osnovnoškolaca uspješno je završilo prvo obrazovno razdoblje. Blagi učitelji u osnov-noj, strogi nastavnici u srednjoj ili nešto treće?

Subota, 7. veljače

Učeničko predstavništvoU Zagrebu je završena dvodnevna sjednica Nacionalnoga

vijeća učenika (savjetodavnoga tijela ministra znanosti, obrazovanja i športa i predstavničkoga tijela učenika naših osnovnih i srednjih škola). O NOK-u, Europskoj deklaraciji o pravima srednjoškolaca, Pravilniku o ocjenji-vanju, Pravilniku o ponašanju učenika, osnaživanju uče-ničkog predstavništva … - hoće li poželjne rasprave o tome biti nastavljene u školama, među učenicima?

Nedjelja, 7. veljače

Kresanje plaćaI proteklog tjedna bila su učestala nagađanja o “ušteda-

ma“ u državnom proračunu na račun plaća državnih i jav-nih službenika. Prema procjenama sindikalista, od toga - ništa, barem do ljeta, zbog otkaznih rokova u kolektivnim ugovorima. (A. J.)

Zagrebačko Sveučilište predstavilo je sveučilišni poslijediplomski multidis-

ciplinarni specijalistički studij Održivo upravljanje okolišem, prvi ovakve vrste u Hrvatskoj. Studij će se izvoditi tri semestra u prostorijama Poslijediplom-skog središta Sveučilišta u Zagrebu CAAS-a (Centre for Advanced Academic Studies) u Dubrovniku te u zagrebačkom Poslijediplomskom Centru Sveučilišta. Službeni jezik studi-ja je engleski, a završetkom ovog programa studenti će steći znanja i vještine iz područja upravljanja i zaštite okoliša. Studij nosi 90 ECTS bodova, a njegov je program usporediv sa sličnim studijskim programima na drugim europskim visokoš-kolskim ustanovama. Program studija zadovoljava potrebe trži-šta rada za obrazovanim struč-njacima u području upravljanja okolišem u Hrvatskoj, ali i u

ostalim mediteranskim i konti-nentalnim europskim zemljama u regiji.

Studij Održivo upravljanje okolišem usmjeren je na područ-je ujednačavanja i razumijeva-nje temeljnih znanja i načela u upravljanju okolišem te područ-je Okoliš - Razvitak - Održivost. Tijekom predavanja, studenti će biti upoznati s radom istraživač-kih organizacija u različitim sektorima upravljanja okolišem, načinima izrade stručnih studija procjene utjecaja na okoliš za pojedine proizvodne ili uslužne investicije, projektima koje u području upravljanja okolišem provode pojedine tvrtke, vladi-ne i nevladine organizacije, te sa zakonskim normama i propisi-ma kojima se regulira ovo područje.

Natječaj za upis studenata na studij objavljen je 24. siječnja, prijave zainteresiranih kandida-ta primaju se do 15. veljače, a

očekivani termin početka nasta-ve je 19. ožujka. Cijena studija je 11.100 kuna po semestru. Očekuje se da će posebno velik interes za upis na ovaj studij iskazati kandidati iz gospodar-skog sektora te predstavnici vladinih i nevladinih organizaci-ja, s obzirom na procese pribli-žavanja Republike Hrvatske Europskoj uniji u području zaštite okoliša.

Voditeljica studija je Natalija Koprivanac s Fakulteta kemij-skog inženjerstva i tehnologije. Nositelj studija je Sveučilište u Zagrebu, a u izvođenju nastave sudjelovat će Sveučilište u Splitu, te sveučilišta iz Debre-cena, Dublina i Atene, partneri s Tempus projekta Environmental Management - Policy & Sustainability. Uz predavače iz Hrvatske, Mađarske, Irske i Grčke, studentima će pojedine kolegije predavati i profesori iz SAD-a. (B.N.)

Održivo upravljanje okolišem

U Zagrebu je 29. siječnja nakon teške bolesti premi-nuo dr. Ivo Škarić, dugogo-dišnji redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i ugledni hrvatski jezikoslovac. Rođen je 1933. u Postirima na Braču, Klasičnu gimnaziju završio je 1953. u Splitu, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplo-mirao je 1958. hrvatski jezik i jugoslavensku književnost te francuski jezik, a doktori-rao disertacijom ”Poveza-nost emisije i percepcije u govoru” 1965. godine.

Godine 1990. izabran je za člana suradnika HAZU. Godine 1992. dobio je držav-nu nagradu ”Bartol Kašić” za istaknuto znanstveno djelo u toj godini, a 2002. godine izabran je za pred-sjednika Hrvatskoga filološ-kog društva. Dobitnik je Nagrade Ivan Filipović za životno djelo koja mu je uručena u prosincu prošle godine.

Bio je i šef Katedre za teo-rijsku fonetiku na Odsjeku za fonetiku. Predavao je na diplomskim studijima fone-tike, lingvistike, Kazališne akademije, defektologije i novinarstva, kao i na postdi-plomskim studijima. Školske godine 1989/90. predavao je na slavistici u

Lundu i na visokoj pedagoš-koj školi u Malmou u Švedskoj.

Glavni je urednik časopi-sa Govor, član uredništva časopisa Jezik, član ured-ništva časopisa Medijska istraživanja. Član je HAZU, Matice hrvatske, Hrvatskoga filološkog društva, Inter-national Phonetic Association, inicijator osnutka i prvi predsjednik Odjela za fonetiku pri Hrvatskom filološkom druš-tvu.

Objavio je više od 150 znanstvenih i stručnih rado-va. Objavio je četiri knjige s područja fundamentalne

fonetske znanosti i primije-njene fonetike (ortoepije, rehabilitacije slušanja i govora, te retorike). Važnija su mu djela ”U potrazi za izgubljenim govorom”, ”Fonetika hrvatskog knji-ževnog jezika” i ”Temeljci suvremenog govorništva”.

Sahranjen je 4. veljače u rodnim Postirima na Braču, a u ime sumještana i orga-nizacijskog odbora manife-stacije ”Nazorovi dani”, u kojoj je godinama aktivno sudjelovao, biranim riječi-ma oprostio se Andrija Biličić, predsjednik organi-zaci jskog odbora ”Nazorovih dana”.

U SPOMEN Dr. Ivo Škarić (1933. - 2009.)

SVEU»ILI©TE Zagreb Novi poslijediplomski studij

aktualno4

Županijsko stručno vijeće stručnih suradnika pedagoga grada Zagreba Odjel za pedagogiju

Na sjednici Vijeća Odjela za pedagogiju Sveuči-lišta u Zadru održanoj 21. siječnja iznesena su

miπljenja i doneseni sljedeÊi pri-jedlozi za poboljšanje Nacional-nog okvirnog kurikuluma.

Smatramo da je prijedlog dokumenta višestruko vrijedan i koristan, osobito poticajan, budući da se daje njegova kon-kretizacija s temeljnim vrijedno-stima: znanje, solidarnost, iden-titet i odgovornost. Ove se vri-jednosti mogu implementirati u svaku odgojno-obrazovnu usta-novu i, ono što je osobito

Potaknut člankom Lamentiranje akademi-ka-fizičara o pedagoš-kim temama dr. Josipa

Milata, objavljenim u Školskim novinama broj 4, želim kazati da je cjelokupan učiteljski puk pripreman gotovo tri godine za uvođenje HNOS-a u sve osnov-ne škole u Hrvatskoj. Ne treba zaboraviti da je na pripremi i praćenju u eksperimentalnim školama bilo angažirano mnogo stručnjaka i ljudi iz neposredne pedagoške prakse. Svi smo javno uvjeravni da je to ono po čemu će hrvatski školski sustav biti prepoznatljiv u Europi i služiti kao dobar primjer drugi-ma.

Po mojem mišljenju i mišlje-nju kolega učitelja s kojima radim, stvoreni su dobri teme-lji za kvalitetno mijenjanje nastavnog procesa. Pitam se može li netko biti protiv raste-rećenja učenika, naglašene korelacije, projektne i terenske nastave, povezanosti škole s lokalnom zajednicom, uključi-vanja roditelja i drugih struč-njaka u realizaciju programa, veće slobode učitelja u organi-zaciji nastavnog procesa i dru-gih elemenata HNOS-a?

Prošloga tjedna na svom županijskom stručnom vijeću oku-pili su se stručni

suradnici-pedagozi iz zagre-bačkih osnovnih škola kako bi razgovarali o Nacionalnom okvirnom kurikulumu. S ovim dokumentom upoznali su ih dr. Vlatko Previšić i dr. Milan Matijević, članovi Nacionalnog vijeća za kuri-kulum.

”Škola ne mora nikoga pri-premati za sudjelovanje u kvizu, jer takve podatke doi-sta nitko ne mora znati i ako sve to uguramo u nastavni plan i program djeca će nam poludjeti. Činjenica je da je danas na djelu renesansa opće kulture i općeg obrazo-vanja i to moramo kod učeni-ka postići. To je neophodno, jer se samo na dobru opću kulturu mogu nadograđivati nova znanja, a to je onda i pitanje nacionalnog kuriku-luma” - istaknuo je dr. Previšić te dodao da će se možda neke nastavne predmete

morati ukinuti, možda neće biti ocjenjivanja za neke predmete, ali sve to pedagozi moraju znati i objasniti rodi-teljima. Treba također znati da je kurikulum normalni razvojni slijed u suvremenoj školi, a pedagozi sve te pro-cese moraju poznavati, razu-mjeti ih svoje spoznaje i zna-nja prenositi kolegama u ško-lama, jer valja imati na umu da u školama ima učitelja koji nisu spremni na promje-ne i koji sve prihvaćaju s velikom dozom kritike.

Kurikulum postavlja cilj - slobodno, otvoreno, slobodo-umno biće otvoreno vremenu u kojem živimo s općom kul-turom koja će omogućiti da slijedi promjene i nadograđu-je vlastita znanja i kompeten-cije iz dana u dan.

Kurikulumski okvir je postavljen za sva područja i ne ulazi u satnicu, ali je peda-goški, kulturološki postav-ljen tako da se zna s kakvim će kompetencijama, znanji-ma i vještinama dijete izaći iz škole u određenom trenutku - što ono mora svladati, odno-sno što mu škola mora dati na određenoj razini. To je otvoreni dokument koji je izraz znanstvenih dostignuća i to mu je prednost, jer daje mogućnost da se u nj osim one nacionalno-kulturne jez-gre slobodno unose različite teme i specifičnosti koje ima svaka škola - naglasio je dr. Previšić.

Punih pedeset godina imamo osnovnu osmogodiš-nju školu i neki kažu da ju se

ne dira, jer je to najbolji dio našeg školskog sustava, ali nju treba rekonstruirati, jer ju u tih pola stoljeća nije završilo čak 18 posto građa-na. Valja imati na umu da je osmogodišnja škola naprav-ljena po mjeri gimnazije, kao da će svi učenici ići u gimna-ziju, a njih jedva četvrtina.

NOK donosi preporuke o tome kako ostvariti ciljeve i ishodišta koji su bitno različi-ti u odnosu na one koji su postavljeni u današnjoj osnovnoj školi. I pitanje je

možemo li na isti način uz iste scenarije postići današ-nje ishode učenja. Jer, na nekoliko mjesta se spominje sintagma nastava usmjerena na učenike, no zaboravlja se da je takva nastava skuplja, da učitelji još uvijek rade samo frontalno, da je 90 posto školskog prostora opremljeno za nastavu usmje-renu na učitelja. Rješenja u NOK-u su doista dobra, ali će im trebati nekoliko godina za realizaciju i tu je šansa peda-goga da svima pokažu da je važnije organizirati nastavu tako da kroz nju djeca steknu kompetencije i postignu obrazovne ishode kakvi se očekuju.

Obrazovni ciklusi nisu tako banalna stvar kao ni prijelaz iz osnovne u srednju školu. Te se razine trebaju povezati, neke bi općeobrazovne sadr-žaje trebalo prebaciti u prva dva razreda srednje škole, ali i neke strukovne sadržaje spustiti čak do petog razreda osnovne te i tako pridonijeti

profesionalnoj orijentaciji učenika. No, to je teško u situaciji kad svaki predmetni nastavnik gleda samo svoj predmet i pripadajuću satni-cu. Ništa u NOK-u nije ponu-đeno a da već negdje u Europi nije u praksi provedeno, a kurikulumi bi se trebali razli-kovati od škole do škole, jer ono što ima smisla na obali Jadrana ne vrijedi u Slavoniji - naglasio je dr. Matijević te istaknuo da u praksi ne mogu biti dva jednaka školska kuri-kuluma budući da taj doku-

ment odražava specifikum svake škole.

Odgovarajući na pitanja sudionika skupa dvojica ista-knutih stručnjaka naglasili su da bi čak i kandidati prilikom ponude na natječaj za izbor ravnatelja trebali dati svoju viziju školskoga kurikuluma te točno navesti što u školi kane razvijati, izgraditi, ostva-riti. Dakle nacionalni kuriku-lum je okvir koji svaka škola treba razraditi do najsitnijeg detalja primjereno svojoj situaciji, okruženju, sastavu učenika.

Dr. Previšić je naglasio da je jesenas u škole unesena zabuna zahtjevom da se naprave školski kurikulumi prije no što je donesen nacio-nalni kurikulum, ali da će se sve riješiti kad bude donesen nacionalni kurikulum kao strateški dokument koji daje glavne ciljeve i strateške smjernice za rad škole, što se želi postići, kakve kvalitete ostvariti i kako to organizira-ti kroz školske kurikulume. Zbog toga doista nema smisla prepisivati tuđe dokumente nego učiniti jedino logično, a to je da osim kurikulumskih jezgri koje su svima zadane, svaka škola ima punu slobo-du organizirati svoj rad i u njega unijeti svaka svoju spe-cifičnost, svoju posebnost pa i s gledišta izborne, fakulta-tivne nastave, izvannastavnih aktivnosti, raznih manifesta-cija, uvjeta u kojima škola radi, pa čak i specifičnosti svoje uske lokalne zajednice.

Govoreći o odnosu HNOS-a i NOK-a dr. Previšić je ista-knuo da se HNOS i određeni standardi izvode iz kurikulu-ma koji uvjetuje i novu siste-matizaciju znanja i novu organizaciju kao i metode rada. HNOS je učinio školu življom, ali to nije sveobu-hvatna strategija koja bi hrvatsko školstvo propitiva-la, osmislila i organizirala u cijeloj vertikali. Dakle, HNOSse u sve može uklopiti, ali seiz njega ne može napraviti kurikulum - zaključio je Previšić.

Govoreći o poslovima pedagoga dr. Matijević je naglasio da pedagozi rade na unapređivanju nastavnog procesa, ali da isto tako moraju puno vremena utroši-ti na rad s roditeljima, učeni-cima i učiteljima, ali i da moraju ulagati puno truda u stvaranje kvalitetnijeg ozrač-ja u školi, a za takve poslove se pedagozi moraju stalno dodatno educirati i osposo-bljavati, odnosno brinuti se za svoj profesionalni razvoj.

Marijan ŠIMEG

JAVNA RASPRAVA - PRIJEDLOG NACIONALNOG OKVIRNOG

Iz HNOS-a se ne može napraviti kurikulum

Vrij

HNOS je učinio školu življom, ali to nije sveobuhvatna strategija koja bi hrvatsko školstvo pro-pitivala, osmislila i organizirala u cijeloj njegovoj vertikali

HNOS

55aktualno

Filozofskog fakulteta u Zadru

važno, mogu se operacionalizi-rati u konkretnom odgojno-obrazovnom procesu. Doku-ment je snažan poticaj u promi-šljanju unutrašnje reforme škole. Naime, u dosadašnjemškolskom ozračju uvijek je grupa bila subjekt obrazovanja.Osobita je vrijednost ponuđe-nog dokumenta visoko vredno-vanje naše tradicijske baštine i/ili kulturnog identiteta. To jesvojevrsna potvrda o opravda-aanosti naše intencije da organizi-ramo znanstveno-stručni skup(u travnju 2010. godine) o temiKulturni identitet i školski kuri-

kulum. Prijedlozi Pojmovi,isvrha, zadaci i ciljevi nisu meto-dološki ujednačeni te ih treba koristiti na ispravan način. Smatramo da bi stjecanje medij-skih kompetencija trebalo bitiintegrirano u ponuđeni doku-ment. Naime, na stranici 16. dokumenta stoji da je zadaća škole pružiti odgoj i obrazova-aanje za selektivnu uporabu infor-rrmacija koji dolaze iz elektronič-kih medija, za pronalaženje tra-aaženih informacija, imajući u vidu zaštitu osobe i njezina zdravlja. Ovu konstataciju, koju načelno podržavamo, nije moguće integrirati u konkretni nastavni plan i program i zato jepotrebno stjecanje medijskih kompetencija. U tom je ciljuvažno steći nova znanja i vješti-ne, koje vidimo u dodatnomosposobljavanju, odnosno uvo-đenjem novog modula medijske pedagogije na sveučilištima i/ili stručno usavršavanje odgajate-lja, učitelja i profesora.

Smatramo da se kolegij reli-gijska kultura ne bi trebao treti-rati kao alternativa vjeronauku,jer se na taj način može percipi-rati da su to dva suprotstavljena programa. Bilo bi dobro da sezna tko će realizirati nastavu iztog predmeta, kao i iz građan-skog odgoja, domaćinstva i pro-fesionalne orijentacije. Vijeće Odjela prihvatilo je prijedlog da se u ponuđenim predmetina obvezno nađe mjesto i za turi-stičku kulturu. Slovenija ima tajpredmet, pa je razvidno kolikoje isti potreban i u hrvatskim školama.

Prednosti Nacionalnog okvir-rrnog kurikuluma vidimo u tomušto je okrenut stjecanju temelj-nih kompetencija. Međutim,pojam kompetencije zahtijeva preciznu odredbu. U tom smi-slu smatramo da bi se trebaloprvenstveno okrenuti nositelji-ma procesa upravljanja u škol-stvu i obrazovanju. Slijedomtoga, Sveučilište u Zadru počet-kom ove godine pokrenulo je izradu diplomskog interdisci-plinarnog studija Upravljanjeobrazovanjem. To je dodatnimargument da proces stjecanja kompetencija treba započeti snositeljima procesa upravlja-nja odgojno-obrazovnih usta-nova.

Dr. Zlatko Milišapročelnik Odjela za

pedagogiju Filozofskog fakulteta u Zadru

Trebala je uslijediti analiza i praćenje postignutoga, mijenja-aanje onoga što nije dobro i sigu-ran sam da bi rezultati bili vid-ljivi. Svakako valja naglasiti da je HNOS višegodišnji procespodložan promjenama i da se veliki pomaci, zbog dugogodiš-njega tradicionalnog načina rada, ne mogu postići u jednoj ili dvije godine.

Odjednom, na početku ove školske godine, a bez kvalitet-nih priprema učitelja, uvodi se novi projekt pod nazivom Nacionalni okvirni kurikulum, koji težište stavlja na neštodrugo (očekivana postignuća učenika), a HNOS je napadnut kao nešto što nije dobro, nije suvremeno, nije u skladu sa školskim sustavima drugih razvijenijih zemalja.

Pri tome se zaboravlja da u čl.28. stavak 3. Zakona o odgoju iobrazovanju u osnovnoj i sred-njoj školi stoji: ”Školski kuriku

j j-

lum određuje nastavni plan iprogram izbornih predmeta,izvannastavne i izvanškolske tedruge odgojno-obrazovne aktiv-vvnosti, programe i projekteprema smjernicama HNOS-a.”

Očito je da i HNOS i Nacionalni okvirni kurikulum imaju mjesta u školi, da oba projekta imaju mnogo zajednič-kog i da je HNOS trebalo proši-riti elementima Nacionalnog okvirnog kurikuluma.

Ne želim stati na stranu jed-nog ili dugog projekta, ali želim naglasiti sljedeće: misli li netkoda su naši učitelji poput preki-dača za struju pa ih samo priti-skom može prebacivati s pro-

jekta na projekt? Kakve porukeljudi iz vrha pedagoške javnostišalju učiteljima prepucavanjem preko novina? Kome će učitelji vjerovati i koliko će ozbiljnopristupiti bilo kojem projektu? Zašto dr. Milat o HNOS-u nijeovako govorio (ili meni nijepoznato) kad smo krenuli s timprojektom, a bilo je vremena za to? Ako je HNOS izgubljenovrijeme ili promašen projekt,hoće li netko za to odgovaratiili će i ovaj projekt biti samo odložen na policu gdje se nala-aaze i drugi nezavršeni projektihrvatskog školstva?

Hoće li ikome konačno posta-aati jasno da se prave reforme ipromjene školskog sustava nedogađaju u pravilnicima, zako-nima ili projektima već isključi-vo u razredu i mogu ih provestisamo stručno osposobljeni, dobro pripremljeni, motivirani idruštveno priznati učitelji? Bez toga će sve reforme stati predvratima učionica. Zato bi bilodobro da se oko toga vodejavne rasprave, a ne je li ovaj ilionaj projekt pogodak ili proma-aašaj.

Vinko Rinčić, ravnatelj Osnovne škole

Pakoštane

KURIKULUMA

jedan i poticajan dokument

Piše prof. dr. Vlatko PrevišićFilozofski fakultet Sveučilišta u ZagrebuČlan Vijeća za nacionalni kurikulum

f f g

-

---

-

-

-

-

-

-

-

-

-

---

-

-

--

-

-

-

-

Prednosti Nacional-nog okvirnog kuriku-luma vidimo u tomu što je okrenut stjeca-nju temeljnih kompe-tencija

ili NOKHoće li ikome konačno postati jasno da se prave reforme i promjene školskog sustava ne događaju u pravilnicima, zakonima ili projek-kktima već isključivo u razredu i mogu ih provesti samo stručno osposobljeni, dobro pripremljeni, motivirani i društveno priznati učitelji

PEDAGOŠKI ABECEDARIJ

Osobni pogled

6 odgojno-obrazovna praksa

Od svog osnutka u listopadu 2007. godi-ne Agencija za mobil-nost i programe EU

intenzivno radi na pripremama za sudjelovanje Republike Hrvatske u Programu za cjelo-životno učenje, najvećem pro-gramu Europske zajednice na području obrazovanja. Kao rezultat dobro odrađenih dosa-dašnih aktivnosti stiglo je i dopuštenje Europske komisije Agenciji za postupni ulazak u Program za cjeloživotno uče-nje, te se raspisivanje prvog, probnog natječaja za rečeni Program očekuje krajem velja-če. Tim povodom razgovarali smo s Tinom Šarić, v.d. ravna-teljicom Agencije za mobilnost i programe Europske komisi-je.

- Ponosni smo što je Agencija potpisala ugovor s Europskom komisijom, što će omogućiti raspisivanje prvog probnog natječaja za sudjelovanje u Programu za cjeloživotno uče-nje. Konkretno, putem natječa-ja, hrvatskim studentima omo-gućit će se studiranje na europ-skim sveučilištima, nastavnici-ma stručno usavršavanje u inozemstvu i odlasci na pripre-mne posjete europskoj ustano-vi s kojom se želi ostvariti međunarodna suradnja. Stručno usavršavanje može biti u obliku stručnog semina-ra, stručne prakse, tečaja ili konferencije. Sudionici tako mogu usavršiti svoja znanja i vještine iz područja praktične nastave, podučavanja, savjeto-vanja ili upravljanja te steći širi uvid u europske odgojno-obra-zovne sustave. Nadamo se da će zahvaljujući ovom Programu i natječaju međunarodna suradnja postati nešto uobiča-jeno i svakodnevno u našim obrazovnim ustanovama, jer međunarodna komponenta obrazovanja u vremenu globa-lizacije neophodna za ostvari-vanje ravnopravnog položaja naših učenika, studenata kao i nastavnog osoblja u zajednič-kom europskom prostoru obrazovanja - istaknula je Tina Šarić.

Kako se nastavnik može prijaviti na taj natječaj za sudjelovanje u Programu za cjeloživotno učenje?

Agencija će do kraja veljače na svojim mrežnim stranicama www.mobilnost.hr objaviti natječaj za dodjelu financijske potpore za odlazak na aktivno-sti predviđene tijekom 2009. godine. To znači da će se nastavnik moći prijaviti na stručno usavršavanje u vidu

seminara, tečajeva, promatra-nja rada u stranoj ustanovi i slično i pripremne posjete par-tneru s kojim želite suradnju, ili sudjelovanje na kontakt seminaru i to u okviru potpro-grama Comenius. Također, postoje i mogućnosti za zapo-slene u strukovnom obrazova-nju koji će moći odlaziti na praksu u inozemstvo. Točan termin objave natječaja ovisi o

tehničkim okolnostima u Europskoj komisiji. Unutar potprograma Comenius, koji je usmjeren na osnovno i srednje školstvo, bit će otvorena dva roka za prijavu, i to za aktivno-sti stručnih usavršavanja prvi rok do 30. travnja za stručna usavršavanja koja započinju 1. rujna ili kasnije, te drugi rok do 15. rujna za stručna usavr-šavanja koja započinju 1. siječ-nja 2010. godine ili kasnije. Rok za prijavu za aktivnost pripremnih posjeta je najma-nje 30 dana prije početka pro-vedbe same aktivnosti, dakle ne određuje ga Europska komi-sija već je određen samim dogovorom između dva par-tnera koja su pripremni posjet dogovorila.

Tko se sve može prijaviti na spomenuti natječaj?

Prijavu za dodjelu financij-ske potpore može podnijeti nastavno i nenastavno osoblje koje je povezano s predškol-skim odgojem, osnovnim ili srednjim obrazovanjem preko svoje matične ustanove. Nude se i mogućnosti nezaposlenim odgajateljima i nastavnicima te onima koji se nakon prekida vraćaju radu u odgoju ili obra-zovanju u obliku odlaska na stručno usavršavanje, koji se mogu prijaviti izravno Agenciji. Kad se radi o pripremnom posjetu prijava se vrši isključi-

vo preko ustanove. Jesu li škole mogle sudje-

lovati u projektima i prije potpisivanja Ugovora?

Iako Hrvatska punopravno članstvo u Programu za cjelo-životno učenje očekuje u 2010. godini pojedine odgojno-obra-zovne ustanove već su sudjelo-vale u raznim projektima u okviru potprograma Comenius kao takozvani tihi partneri zahvaljujući sredstvima Ministarstva znanosti, obrazo-vanja i športa koje nam je pru-žilo snažnu potporu i iniciralo sudjelovanje hrvatskih ustano-va u Programu kroz tiho par-tnerstvo, odnosno davalo financijsku potporu njihovim aktivnostima. Tiho partnerstvo znači i to da naše ustanove u ovom trenutku ne mogu biti koordinatori projekata, ali ipak sudjeluju u njima. Od 2008. godine Agencija je preuzela od Ministarstva postupak odabira, ugovaranja i praćenja projeka-ta. Trenutno je otvoren natje-čaj za tiha partnerstva na mrež-nim stranicama Agencije, a rok za prijavu je 20. ožujka.

Koliko je ustanova već sudjelovalo i kakva su nji-hova iskustva u tihim par-tnerstvima?

Do sada su sudjelovala dva vrtića, osam osnovnih škola i deset srednjih škola. Što u stvari znači tiho partnerstvo

vidljivo je u primjeru Srednje škole braće Radića iz Đakova i njihovom projektu ”Wonderful Europe”. U dvogodišnjem pro-jektu sudjeluje deset škola iz europskih zemalja i škola iz Hrvatske kao tihi partner. ”Wonderful Europe” potiče škole da pomognu tinejdžeri-ma u proučavanju vlastite kul-ture i svoja istraživanja podije-le s drugima. Projekt želi naglasiti da nas različiti ljudi obogaćuju i da projekti nastaju iz suradničkog rada nekolicine ljudi, u ovom slučaju iz surad-nje učenika, škola i zajednica iz različitih zemalja, dakle to je zoran primjer komunikacije, kulturne razmjene i obogaćiva-nja drugim znanjima. Tijekom sudjelovanja u različitim Comenius projektima nastav-nici i učenici upoznali su kole-ge iz drugih zemalja i s njima razmijenili iskustva o radu, počeli su primjenjivati nove načine rada. Cjelokupan rad škole dobio je jednu novu, međunarodnu dimenziju jer su se nakon toga ostvarile brojne suradnje i razmjene učenika. Učenici su izradili brošure, oznaËivaËe stranica, CD-e i sni-mili promotivne filmove o Đakovu. Ovaj primjer potvrđu-je višestruku korist, a učenici koji sudjeluju u projektu kažu da je takva međunarodna suradnja bolja i od maturalca!

Jesu li naši vrtići i škole upoznati s mogućnostima koje nudi Program za cjelo-životno učenje?

Mi se trudimo približiti naš rad što većem broju obrazov-nih ustanova pa smo tijekom 2008. godine organizirali četiri informativna dana u regional-nim središtima Hrvatske (u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu), kao i radionicu za pot-program Leonardo da Vinci namijenjena srednjem strukov-

nom obrazovanju. Slijedi nam tijekom veljače radionica o potprogramu Erasmus, te u ožujku radionica o potprogra-mima Comenius i Grundtvig. Cilj ovih informativnih aktiv-nosti jest upravo približiti budućim korisnicima Program kao i sve ostale aktivnosti Agencije. Potporu informativ-nim danima dalo je i Ministarstvo znanosti obrazo-vanja i športa, a u aktivnostima sudjelovali su i predstavnici ustanova koje su već sudjelo-vale u programima kao Comenius tihi partneri. Potporu radionici Leonardo da Vinci, pružili su predstavnici Europske komisije te sloven-ske srednje škole iz Ptuja.

Očekujete li da će nastav-nici biti zainteresirani za mogućnosti koje pruža Program?

Svjesni smo da se nastavnici imaju dosta posla u školi i da im se ovo može činiti kao dodatna obaveza. Uostalom tu je i svojevrstan strah od upo-trebe stranih jezika i računala. Vidite, sličan problem je bio i u Sloveniji, gdje su se u početku primjene Programa na projek-te prijavljivali uglavnom profe-sori stranih jezika i pojedini profesori ostalih predmeta, dok su ostali pomalo zazirali, ali su im s vremenom počali zavidjeti na brojnim putovanji-ma, druženjima i usavršavanju stranog jezika i metoda rada. Kako su se projekti ostvarivali i odmicali sve više i više nastav-nika i učenika se željelo uklju-čiti. Osim toga, međunarodna suradnja dala je mnogim škola-ma novu europsku dimenziju i učinila ih atraktivnijima. A zaposlenici Agencije su tu kako bi svim zainteresiranima pruži-li potporu i pomoć u svakom trenutku.

Razgovarao Branko NAĐ

ME–UNARODNA SURADNJA Agencija za mobilnost i programe EU

Sve bliže EuropiPotkraj veljače raspisat ćemo natječaj za sudjelovanje u Programu za cjeloživotno učenje te tako hrvatskim studentima omogućiti studiranje na europskim sveučilištima, nastavnicima stručno usavršavanje kroz sudjelovanje na stručnim seminarima, stručnoj praksi, tečajevima ili konferencijama u inozemstvu

Tina ©ariÊ

7odgojno-obrazovna praksa

Uz prvo izdanje Geografskog atlasa za osnovnu i srednju školu

Piše Mirko BRAZDA

Uposljednje vrijeme svjedoci smo prave najezde knjiga različi-tih sadržaja i različitih

izdavača koje se nude po našim školama i u našim domovima. U tom često agresivnom nastu-pu pojedinih nakladnika poseb-no mjesto zauzimaju geografski atlasi, knjige najčešće privlač-no oblikovane, ali, bez sumnje, upitnih stručnih i nastavnih kvaliteta.

Atlas je “zlatna knjiga“, izvor geografskog znanja, nezaobila-zni udžbenik i priručnik u suvre-menoj nastavi geografije. Stoga je izbor školskog atlasa odgo-voran zadatak o kojemu u znat-noj mjeri ovisi realizacija nastavnoga programa, odnosno realizacija ciljeva i zadataka nastave geografije.

Knjiga i za osnovce i za srednjoškolce

U takvoj poplavi raznih atlasa sumnjive kvalitete upravo je dobrodošao novi Geografski atlas za osnovnu i srednju školu, u izdanju Hrvatske škol-ske kartografije i Školske knji-ge. Posebnost je ovoga atlasa što je namijenjen učenicima i osnovnih i srednjih škola, koji će se njime služiti, dakle, punih osam godina. To je atlas sa zna-lački odabranim geografskim sadržajima, stručno i didaktički iznimno primjerno oblikovan, kako i priliči knjizi iz koje će učiti i osnovci i gimnazijalci, odnosno učenici svih srednjih škola različitih usmjerenja, koje u svom nastavnom programu imaju i geografiju.

Bitno je i najvažnije obilježje atlasa što i u cijelini i u pojedi-nostima nastavnih sadržaja ispunjava temeljni didaktički i stručni zahtjev da se takva knji-ga mora temeljiti na nastavnim programima, da mora jasno pratiti ciljeve i zadatke nastave geografije. Ovaj se atlas, nada-lje, svojom koncepcijom i svo-jim sadržajima naslanja na dosadašnju vrlo bogatu tradici-ju školske kartografije u Hrvatskoj. Tako, primjerice, uz jedno od prvih izdanja školskog atlasa u Hrvatskoj poznati hrvatski geograf Hinko Hrani-lović piše: “Za geografičnu nauku smatramo osobito važ-nim da nam se atlas podudara s udžbenicima odobrenim od školskih vlasti, da nam se karte i tekst međusobno potpomažu što je u pedagogičnom interesu neophodno potrebno.“

Jedinstvo atlasa i udžbenika

To načelo o jedinstvu geografskog atlasa i geograf-skih udžbenika ugrađeno je i u današnje školske dokumente u kojima se naglašava kako se “školski atlas u ukupnom sadr-žaju mora (se) temeljiti na pro-pisanom nastavnom pro-gramu iz geografije i odobrenim udžbenici-ma, ali i odobreni geo-grafski udžbenici mo-raju se oslanjati na atlas, samo to jedin-stvo atlasa i udžbeni-ka pruža najviše do-sege u nastavi geo-grafije u našim ško-lama.“

Ovaj atlas, me-đutim, ni u cjelini ni u pojedinosti-ma, i tu je njego-va posebnost, što je odlika svakog dobrog atlasa, nije kartograf-ska reprodukcija nastavnog programa, već knjiga koja bogat-stvom svoga sadržaja i svojom raznovrsno-šću, stručnom izved-bom i didaktičkim oblikovanjem nado-punjuje program i omogućuje svladava-nje i usvajanje na-stavnog gradiva u skladu s ciljevima i zadatcima nastave geografije, kako su definirani u škol-skim dokumentima.

Što je to posebno u ovom atlasu, po čemu je u stručnim krugovima, posebice u krugovi-ma nastavnika-praktičara, oci-jenjen kao novi iskorak u ritmo-vima suvremene nastave geo-grafije. U prvom redu to je već dobro poznata kartografska čistoća i nastavna jasnoća pre-dočenih karata, njihova pre-glednost i logična poredanost. Nazivlje je svedeno na pravu mjeru, u ovome atlasu nema karte koja bi bila nazivljem pre-natrpana, bila nečitljiva, ili predstavljala “čistu nomenkla-turu“.

Zašto u atlasu nema fotografija?

No, objektivnosti radi, reci-mo i da u atlasu, bez obzira na stručan i kvalitetan odabir geo-grafskog nazivlja, ima i “propu-sta“ i nedosljednosti, pogotovo kad je riječ o geografskom nazivlju. No, te nedosljednosti ponajviše proizlaze iz jedno-stavne, a porazne činjenice da još nemamo usvojenog jezič-nog standarda u geografskom

nazivlju, standarda koji bi bio obvezatan za sve.

U nekim stručnim krugovi-ma već su se čuli prigovori kako ovo izdanje atlasa nema fotografija. Dobra fotografija jedno je od važnih izvora zna-nja u nastavi geografije.

Poznata je izreka da

“dobra fotografija zamjenjuje stotine riječi“. No, ovaj atlas (kao i neka ranija izdanja Hrvatske školske kartografije) nema fotografskih priloga. Obrazloženje iznenađuje, ali je prihvatljivo, pa ga spomenimo u najkraćim crtama. Dobra fotografija važan je sadržaj svakoga geografskog udžbeni-ka i u novim generacijama školskih udžbenika taj se opravdani didaktičko-metodič-ki zahtjev nastoji dosljedno provoditi, tj. da cjelokupno nastavno gradivo geografskih udžbenika bude “pokriveno“ dobro odabranim fotografija-ma geografskih sadržaja. Taj zahtjev često zna odnijeti i pre-vagu u odabiru udžbenika.

Nove tematske karteMeđutim, kad je riječ o atlasi-

ma, izostavljanjem fotografija ostaje više prostora za bogatiju ponudu kartografskih priloga, pa je takav slučaj i s ovim atla-som, koji svojim stručnim i didaktičkim oblikovanjem odaje visoke domete Hrvatske školske kartografije izložene u

dosadašnjim provjereno dobrim školskim atlasima.

Dodatnu kvalitetu ovog atla-sa, na koju valja posebno upo-zoriti, čine nove tematske karte u dijelu u kojemu je obrađena Republika Hrvatska. Tematske karte bez sumnje obogaćuju nastavu geografije, kako u oda-biru i metodičkoj obradi nastav-nih sadržaja, tako još više u odabiru tema za, primjerice, seminarske radove ili matural-ne radnje. Međutim, u odabiru i obradi pojedinih geografskih tematskih sadržaja treba imati na umu da tematske karte ispu-njavaju svoju svrhu tek kada učenik nauči gledati geografsku kartu, kad jasno razumije sadr-žaj karte, ili jednostavno rečeno - kada nauči čitati geografsku kartu.

Već smo kazali da ovaj atlas u svojoj cjelokupnosti odražava duh i tradiciju hrvatske školske kartografije izražene u načelu da svaki školski atlas, uz visoku kvalitetu, mora imati i svoje

nacionalno obilježje. Republika Hrvatska i u ovom je atlasu detaljno obrađena, dobro oda-branim sadržajima i njihovom geografsko-kartografskom obradom. U ukupnom sadržaju atlasa koji obasiže 120 stranica, Republika Hrvatska prikazana je na 18 stranica znalački oda-branih i obrađenih na visokoj kartografskoj razini.

Knjiga koja potiče pamćenje, pobuđuje maštu…

Geografski atlas za osnovnu i srednju školu, osim što je bogat izvor geografskog znanja, poti-če pamćenje, pobuđuje maštu i kreativnost, poziva na putova-nja, omogućuje plemenito natjecanje učenika. To je knjiga za svakog učenika kroz osam godina učenja geografije, ali i knjiga za svakoga tko se zanima za geografiju, pa stoga ovaj atlas s pravom nosi natpis “Atlas za školu i dom“.

NASTAVA GEOGRAFIJE

Knjiga za školu i dom“Ne treba ni spominjati kako svi mi metodičari jednodušno preporučujemo kod zemljopisne obuke upotrebu atlasa, jer se ne može ni zamisliti uspjeh u zemljopisnoj obuci bez zora i predodžbe.“

Dr. Hinko pl. Hranilović (1860.-1923.) hrvatski geograf, znanstvenik u: Novi smjer naše geografije

Karta Afrike

Svijet - biljni pokrivač i mor-ske struje (lije-vo) i klimatska područja(desno)

Planeti sunčeva sustava (lijevo) i zemljovidi Splita u različitim veličinama (desno)

Hrvatska - teritorijalno ustrojstvo (lijevo) i zakonom šatićena prirodna baština (desno)

Karte istočne Hrvatske (lijevo) i zapadne Hrvatske (desno)

aktualno8 odgojno-obrazovna praksa

Piše mr. Nataša Ljubić Klemšeučiteljica savjetnica I. osnovna škola Bjelovar

Nova obrazovna sredina determinirana jednim računalom u razredu ukazuje na niz novih,

profesionalnih uloga učitelja danas. Učitelj kao nositelj preo-brazbe i inovacija u kreiranju nove obrazovne sredine stječe i nove kompetencije koje se oči-tuju u simultanom radu i uskla-đivanju informatičke tehnologi-je. Mora biti osposobljen za rad u novim uvjetima koji se brzo mijenjaju, a obzirom na brze tehnološke promjene. Spremnost i otvorenost za promjene znači gubljenje tradicionalne uloge učitelja kao jedinog i/ili glavnog izvora informacija. Njegova adaptibilnost osigurava snalaže-nje u novim uvjetima rada, novoj obrazovnoj sredini na način da prihvaća uključivanje tehnologi-je i računala u nastavu te sam inicira promjene u tom smjeru.

Učitelj u novoj obrazovnoj sredi-ni je FIT person, osoba spretna u ophođenju s informatičkom teh-nologijom, jer pribavlja, izabire, kombinira, prilagođava, struktu-rira i evaluira medije u nastavi na način da preusmjerava pou-čavanje prema učenju.

Prorok, praktičar i istraživač

Od učitelja se očekuje da bude prorok, jer svoje učenike pouča-va znanjima i vještinama koje će im trebati u životu, unatoč činje-nici da ne može znati kako će izgledati društvo budućnosti u kojem će učenici živjeti.

Pred učitelja se postavlja niz zahtjeva koje u novom (multi)medijskom okruženju treba ispuniti. On mora biti praktičar i teoretičar prakse. Mora biti ori-jentiran na cjeloživotno obrazo-vanje, jer se njegovo obrazova-nje nikada ne može smatrati završenim. Očekuje se da bude informacijski i informatički pi-smen te ima pozitivan stav prema primjeni i upotrebi raču-

nala u nastavnom i nenastavnom radu. Najvažnije je da posjeduje znanje o značaju informacijske i informatičke pismenosti u današnjem obrazovanju, jer će samo takav učitelj moći prenosi-ti relevantna znanja svojim uče-nicima.

Učitelj refleksivni praktičar alternativa je tradicionalnom praktičaru, jer ima promijenjen konceptualni i metodološki pri-stup praksi. Orijentiran je na dije-te/učenika. On je aktivni pojedi-nac koji je voljan preispitati vla-stito mišljenje, istražiti mogućno-sti i različite načine djelovanja kao odgovore na praktične pro-bleme. Nastavne situacije promi-šlja na nov način i identificira probleme u nastavnoj sredini. Pri tome je iznimno važno njegovo profesionalno umijeće da u improviziranim situacijama koje naša nastavna praksa podržava, osluškuje dječje/učenikove misli i osjećaje, promatra njihove aktivnosti i uočava mogućnosti.

Učitelj akcijski istraživač sam preuzima ulogu vlastite nastave i cjelokupnog odgoja i obrazova-

nja te na taj način stječe spozna-je koje mu osiguravaju bolje razumijevanje osobnog rada. Pronalazi i otkriva probleme u odgojnoj i obrazovnoj sredini te ih promišljeno i planirano nasto-ji riješiti. Pri tome koristi sva svoja metodička i didaktička znanja kako bi osmislio metodo-

logiju istraživanja kojom će interpretirati moguće rješenje nastalog problema. Provodeći niz akcijskih istraživanja nastoji objasniti određene, unaprijed identificirane probleme nastave i (ne)nastavne prakse i uz upora-bu rezultata drugih istraživača jača svoju profesionalnu pozici-

Piše Vinko Bajrović, prof.

Kod početnih projektira-nja organizacije državne mature za učenike koji

završe četiri razreda gimnazije koja bi trebala zamijeniti razredbene ispite za upis na studij, nije se razmišljalo o uče-nicima strukovnih škola. Ipak se razmišljalo na način da za učenike strukovnih škola, škola bude završna, da su stekli zva-nje i da su spremni za svijet rada. Nakon reakcije učenika, roditelja i strukovnih škola o neravnopravnosti u odnosu na gimnazijalce, učenicima četve-rogodišnjih strukovnih škola omogućuje se polaganje držav-ne mature, ali isključivo prema kriterijima prema kojima će državnu maturu polagati gimna-zijalci.

Opravdana negodovanjaIgnorirala se činjenica da je u

četverogodišnjim strukovnim školama u Hrvatskoj 44.5 posto srednjoškolske populacije. Zbog toga treba razumjeti dio učeničkih negodovanja, poseb-no kad je riječ o višoj ispitnoj razini na državnoj maturi. Na čemu se temelji dio učeničkog nezadovoljstva pokazuje tabli-

ca koja slijedi (tjedni/godišnji broj sati matematike u sedam različitih vrsta strukovnih škola prema tjednom, odnosno godiš-njem broju sati matematike i razlika broja sati u odnosu na program opće gimnazije 4-4-3-3 - ukupno 490 sati - prema koje-mu je sastavljen program mate-matike za višu ispitnu razinu na državnoj maturi):

Stupac “razlika“ prikazuje koliko bi sati matematike tre-bali nadoknaditi učenici stru-kovnih škola, u tablici od 2 do 7, da bi na državnoj maturi rav-nopravno konkurirali gimnazi-jalcima pri polaganju matema-tike na višoj ispitnoj razini.

Htjeli mi ili ne, treba priznati da su učenici strukovnih četvero-godišnjih škola u neravnoprav-nom položaju u odnosu na gimnazijalce u ostvarenju državne mature. Nisu realni istupi pojedinaca o priprema-nju ovih učenika u izvannastav-nom radu (subota, učenički odmori i tko zna u kojem još vremenu) koji kažu: “Učenicičetverogodišnjih strukovnih, odnosno umjetničkih škola koji iskažu želju i namjeru za nastav-kom školovanja odmah poslije srednje škole, ili pak, samo žele položiti ispite državne mature, javit će se svojim nastavnicima ili ispitnom koordinatoru, pa će

im škola uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa omogućiti dopunsku nastavu, podržati ih i poticati u stjecanju viših znanja i razvoju njihovih sposobnosti te napredovanju u obrazovanju. Ukoliko učenik ima želju nastaviti obrazovanje, javit će se svome razredniku i ispitnom koordinatoru te dogo-voriti dopunske sate nastave za svladavanje šireg odgojno-obrazovnog programa.“ Nepromišljeno, ma od koga bilo. Tko će za primjer, s učeni-kom iz srednje škole u tablici pod 7 , nadoknaditi 350 sati matematike? Ili da se skrati, tko, kada i za koliko novca?

Još mnogo nejasnoćaZa utjehu ostaje činjenica da

do školske 2009./2010. godine ima dovoljno vremena da bi se ispravilo ono što mnogi smatra-ju pogreškom, ali da se i uvaži mišljenje učenika, njihovih roditelja i škola.

To što mi je nedavno rekao jedan roditelj - “ja bih upisao

sve učenike na fakultete koje žele, a onda proveo strogu selekciju na prvoj godini pa tko proe na drugu taj je pravi“ - nije za odbaciti kao ludost. Time bi se reducirala vrlo viso-ka financijska sredstva za pro-vedbu državne mature, koja na kraju neće poluËiti æeljeni rezultat.

Koliko god se ministrovi ljudi trude preko kojekakvih prezen-tacija projekta “Državna matu-ra“ i prigodnih edicija, mnogo je nejasnoća koje zapravo indu-ciraju nezadovoljstvo učenika, njihovih roditelja i škola. Neka za kraj bude dozvoljeno upitati kada će učenici ekonomskih, zdravstvenih, kemijskih, elek-trotehničkih, graditeljskih i inih škola imati prednost kod upisa na ekonomske, medicinske, kemijske, elektrotehničke, gra-đevinske i ine fakultete.

P. S. Ovo je reakcija samo na jedan obvezni dio državne mature (matematika), a što je tek s hrvatskim i stranim jezi-kom?

(Kraj)

SUVREMENA ©KOLA Nove uloge učitelja u novoj obrazovnoj sredini

Nositelj preobrazbe i inovacija

Strukovne škole - neravnopravne u svakom pogledu

Samo učitelji koji svoje učenike podučavaju komunikacijskim kompetencijama (učenju traženja informacija, učenju selekcije informacija, učenju primjene informacija...) mogu svoje učenike usmjeravati na cjeloživotno obrazovanje kao temelj društva znanja

Državna matura i matematika (2)

Ideja da se svi učenici, koje to žele, upišu na fakul-tete, a onda da se na prvoj godini provede stroga se-lekcija, “pa tko proe na drugu taj je pravi“ - nije za odbaciti kao ludost. Time bi se reducirala vrlo visoka financijska sredstva za provedbu državne mature, koja na kraju neće poluËiti æeljeni rezultat

U nekim bi strukovnim školama učenici morali nadoknaditi i do 350 sati matematike da bi mogli ravnopravno konkurirati s gimnazijalci-ma na državnoj maturi

aktualno 9odgojno-obrazovna praksa

Piše Milijana Kovačević, dipl. psihologinja, stručna suradnica savjet-nica, OŠ Kman-Kocunar, Split

Svaki ulazak u razred ponudi mi novu priču.

Tog sam kasnog popodneva u 2.b ušetala u potrazi za Bistrićima (opet ja o Bistrićima), kad tamo na vratima - ON. Visok, stasit, ponosnog držanja; u raskošnom ruhu - dojmljiv. Odakle ON, pitam i istog trenutka zaboravljam Bistriće. Djeca mi sva u glas govore tko je i odakle je, ali ih ne razumijem. A i tko bi ih razumio u takvim uvjetima. Da se nije umiješala učiteljica, ostala bih ne samo bez odgovora na pitanje tko je ON i odakle u 2.b, nego i bez bubnjića. Djeca viču, a učiteljica tiho. Mudra je: što oni glasnije, to ona tiše. I uspjela je doći do riječi.

Još ima GepettaHtjela je, kaže, simbolično prikazati

jesen i o tome je, u prigodnom kontek-stu, govorila na roditeljskom sastanku. Kad, javi se jedan tata (zamislite: tata!!!). Može li on to učiniti umjesto nje, pitao je. Učiteljici bi i drago i neu-godno, ali prihvati očev prijedlog.

Nije dugo potrajalo i - u 2.b stiže ON: visok, stasit, ponosna držanja - uočljiv, nov, kao ispod čekića, u jutenoj opravi i cipelama od komušina. Zgodno ga je bilo vidjeti. Završna obrada bila je pre-puštena učiteljici i djeci. Oni su to vrlo dojmljivo odradili. List do lista, purpur-ni do žutog, zeleni do smeđeg, oker do crvenog, pa nanovo i juteni ON dobi dušu. Okretali su ga, zagledali, mjerkali kritično, hvalili, dorađivali i majstorski ga zgotovili. Nazvali su ga JESENKO.

Maleni iz 2.b vrlo su ponosni na svog Jesenka i jako im godi što mu se divim, odmjeravam ga, glasno izričem svoje oduševljenje, hvalim sjajnog tatu koji ga je stvorio (tko bi rekao da i naš 2.b ima svog Gepetta), mazila po kovrčavoj glavici prekrasnog dječačića i još foto-grafirala njihovu maskotu te tražila da se svi s njim fotografiraju.

Kad sam drugi put došla, dočeka me ON na istom mjestu - uz vrata, na pje-ščaniku koji (nažalost) nikad nije zaži-vio, ali je zgodan stalak. I baš smo se slatko smijali jer sam ja, kao, zaboravi-la kako se zove. Pitala sam ih kako se slažu sa svojim Draženkom, a oni u smijeh. Oprostite, ispričam se, nije Draženko nego Šumenko. Oni još silo-vitije prsnu u smijeh. E, nećete mi se više smijati! Imam ja izvrsnu memoriju. Nije ni Draženko, ni Šumenko. Ovaj se vaš zgodnić zove Korijenko. Opet urne-besan smijeh.

A drugi roditelji?Dražesni su. Ne znam da li zato što su

mali, ili zato što su stvarno takvi, ali doimaju se čisto i nevino i tako se slat-ko smiju. To je danas jako rijetko čuti. Njihov me smijeh osvježava, nadahnju-je, inspirira. Čak je i turobni prostor učionice, s opremom čiji je sjaj na zala-sku i svjetlima koja, da su automobil, ne bi prošla tehnički pregled, a da i ne govorim o pedagoškim standardima (sreća da funkcioniraju samo na papi-ru, pa nam neće zatvoriti školu) zasjao, proširio se, zatreperio, zazveckao sta-kalcima dječjeg smijeha...

Ali, Jesenko mi ne izlazi iz pameti. Neprestano razmišljam čemu sve može pridonijeti. Sjajni tata koji je zaslužan za njegovo otjelotvorenje može biti

jako, jako ponosan što je to učinio, i cijela njegova obitelj, a posebice nje-gov dječačić iz 2.b.

I druga su djeca puno dobila. Ponose se i oni, jer nijedan drugi razred u cije-loj školi(!) nema tako dobrog razred-nog prijatelja koji, iako neprestano šuti, šalje brojne poruke i na kome i s kojim se puno može naučiti: o jeseni, o lije-pom, o mjeri, o ljudskoj kreativnosti, domišljatosti, upornosti, vještini; o tome što je zapravo veličina i sreća; o nesebičnosti, dobroti, suradnji, ponosu i što ga omogućava, o (samo)poštova-nju i poštivanju; o (pozitivnom) uzoru, o zajedništvu i ponosu, ali i o skromno-sti... Nema kraja.

Od Jesenka mogu učiti i drugi rodite-lji djece iz 2.b (i ini), napose oni koji su glasni kritizirajući kad treba i ne treba, što je za kritiku i što nije, a kad je potrebito nešto dobro učiniti za (svoju) djecu u školi - nigdje ih nema. To je posao učitelja, najčešće kažu. Pa oni su za to plaćeni. Ionako ništa ne rade, a o školskim praznicima da i ne govore.

Otvarati prostore suradnje Naravno da ima još. Drži Jesenko

lekcije i nevelikodušnim roditeljima djece iz krila razredne nastave, jer uči-teljica, čiji je san o Jesenku, tata čarob-njak pretvorio u stvarnost, radi tran-sparentno. Na (improviziranom) panou ispred učionice dječjim sastavima, crte-žima i drugim uradcima, fotografijama, prospektima i raznim drugim doku-mentima ilustrira svoj i rad djece 2.b. Tako se ona i djeca osjećaju dobro, jer, dobro je na odmaku vidjeti što radite i koliko ste uradili, drugi to mogu (sva-kako dobronamjerno) vrednovati i sami, i, ako hoće, puno naučiti.

Najljepše od svega je što se tata sam javio učiniti to divno djelo. Ma, sigurno je i učiteljica, jer ona je uvijek takva (ovo joj je zadnja godina rada - dogodi-ne odlazi u mirovinu!), sa strašću govo-rila o svojim planovima za uvođenje i šetnju djece kroz tako privlačnu, miri-sima, bojama, izobiljem i još mnogo čime, bogatu jesen, pa je potakla i inspirirala tog posebnog čovjeka. Naravno da nije slučajno što se baš on javio. To su ljudi iz skupine onih koji u sebi imaju iskru što napeto čeka da se, u pravom trenutku, rasplamti. Divno je da postoje!

PRI»A IZ RAZREDA

JesenkoNijedan drugi razred u cijeloj školi nema tako dobrog razrednog prijatelja koji, iako neprestano šuti, šalje brojne poruke: o jeseni, o lijepom, o ljudskoj kreativnosti, domišljatosti, upornosti, vještini, o nesebičnosti, dobroti, suradnji, o zajedništvu i ponosu, ali i o skrom-nosti

ju i podiže svoj rad na višu razi-nu kvalitete.

Moderator i koordinator

Učiteljeva usmjerenost na stvaranje poticajnih obrazovnih sredina odnosi se na oblikovanje nastavnih situacija u kojima su učenici potaknuti na učenje akti-viranjem kognitivnih sposobno-sti, kao i na kreiranje vlastitih ideja. Učitelj moderator uskla-đuje dostupne sadržaje učenja uz nove tehnologije sa stvarnom situacijom. On oblikuje nastav-ne situacije u kojima učenici svrhovito mogu pristupati jed-nom računalu u razredu kako bi u nastavne sadržaje implementi-rali u i uz računalo kao najmoć-niji medij današnjice. Voditelj je koji učenicima pomaže u radu, usmjerava ih i odlučuje kada i koliko treba intervenirati u radu pojedinog učenika. Moderator nastave primarnog obrazovanja implicira i ukazuje kolegicama/kolegama na nadmoćnost raču-nala, odnosno njegove potenci-jale u skladu s informacijskim i informatičkim obrazovanjem učitelja primarnog obrazovanja.

Učitelj je od dominantne uloge u razdoblju žive riječi postao koordinator nastave u novoj obrazovnoj sredini. Osmišljava i iznalazi načine na koje učenici primarnog obrazovanja mogu, u realnom vremenu, pristupati jednom računalu u razredu. Usklađuje vrijeme, prostor, materijale i aktivnosti sa sadrža-jima učenja uz računalo. Pri tome je iznimno važno gospoda-renje učionicom s jednim raču-nalom koje predstavlja osnovnu strategiju rada u novoj obrazov-noj sredini i u kojoj se učitelj ističe svojim logističkim sposob-nostima.

Učitelj facilitator (engl. facili-tate - olakšati, pomoći, omogući-ti) potiče svoje učenike na sudje-lovanje u različitim situacijama učenja u kojima računalo ravno-pravno participira ostalim nastavnim medijima. On uklju-čuje pojedinca u proces učenja koji se zbiva u grupi. Pri tome nije klasični predavač, jer isto-dobno poučava iz svojega i uči iz tuđeg iskustva, dakle neizravno upravlja učenjem tako da stvara odgovarajuće uvjete ili okruže-nje za učenje.

Stvaranje poticajnih sredina za učenje

Sve navedene uloge učitelja pridonose stvaranju poticajnih sredina za učenje u kojima se u nastavi oblikuju situacije u koji-ma su učenici potaknuti na uče-nje aktiviranjem kognitivnih sposobnosti, kao i na kreiranje vlastitih ideja. Učitelji koji ne prihvate nove modele učenja koji se temelje na informacij-skim i informatičkim resursima stvarnog svijeta neće opstati, jer računalna tehnologija uzrokuje sve očigledniji raskorak između onih koji je razumiju i koriste te onih koji je se njome ne znaju služiti i ne koriste njezine neiz-mjerne mogućnosti.

Školski sustav se nužno treba prilagoditi promjenama u obra-zovanju nastalima utjecajem informatičko-komunikacijske tehnologije na cjelokupno pri-marno obrazovanje. Samo učite-lji koji svoje učenike podučavaju komunikacijskim kompetencija-ma (učenju traženja informacija, učenju selekcije informacija, učenju primjene informacija...) mogu svoje učenike usmjeravati na cjeloživotno obrazovanje kao temelj društva znanja u kojemu je ICT i računalo postao njegov sastavni dio.

Ponosan na tatino djelo

Sa svojom učiteljicom i Jesenkom

10 odgojno-obrazovna praksa

Predavanja u školi Lear-ning Gate Communityčesto uključuju čuda prirode u školskom

dvorištu površine čak 27 hek-tara, kojim se prostiru brojna polja, plantaže voÊa te kućica na drvetu pored idiličnog rib-njaka. Učenici su već navikli na kopanje po zemlji u svrhu znanstvenih pokusa ili penja-nje na drvo kako bi pronašli inspiraciju za pisanje semina-ra. Školarci marljivo skupljaju hrpe lišća, važu ih i koriste za nastavu matematike. Organizmi nađeni u terariju uspoređuju se s onima pokraj jezera, u nji-hovu prirodnom okruženju.

Nastavnici u školi LearningGate Community ističu da su učionica na čistome zraku i predavanja na otvorenom bal-zam za mnoge učeničke muke - njihovo obrazovanje te psi-hičko i fizičko zdravlje. Sve se više profesora slaže da je uvo-đenje nastave na otvorenom učinkovit način borbe s mno-gim problemima - od preko-mjerne debljine djece, preko zaštite okoliša do angažmana učenika u nastavi.

“U našim predavanjima isti-čemo ekološke probleme, jer su ta pitanja i djeci postala svakodnevnica“ - kazala je rav-nateljica škole Patti Girard i dodala: “Potrebno je provesti samo nekoliko minuta u našoj školi i bit će vam jasno koliko djeca napreduju.“

Takvu priliku ima 520 učeni-ka u školi Learning Gate Community, ali one su danas rijetkost. Intenzivna predava-nja, prošireni nastavni pro-gram, zdravstveni i sigurnosni problemi kombinirano su sma-njili vrijeme koje djeca provo-de u prirodi, čak i na školskim praznicima. U nekim su sluča-jevima i izleti nestali iz škol-skih programa, a i izvanškolski programi sve su više ograniče-ni na zatvorene prostore.

Zakon o nastavi na otvorenom

Današnje generacije školara-ca radije će provoditi vrijeme ispred televizora ili računala nego vozeći bicikl ili istražuju-ći susjedstvo, djeca su postala ovisna o sjedenju. Stoga je poremećaj nazvan “nedostatak prirode“ inspirirao zabrinute učitelje da pokrenu inicijativu za donošenje zakona o nastavi na otvorenom.

Posljednjih se nekoliko desetljeća način na koji djeca

razumiju i doživljavaju prirodu radikalno promijenio. To je u svojoj knjizi “Posljednje dijete u šumi“ opisao i Richard Louv. Naime, nedostatak pažnje kod djece, depresija i prekomjerna težina, sve je to povezano s koliËinom vremena provede-nog na otvorenom. “Puca veza između mladih i svijeta priro-de. U suradnji s prirodom mladi mentalno, fizički i duhov-no zdravije rastu.“

Takvih problema nema u školi Learning Gate Com-munity. Učenici svaki tjedan u vrtu rade s organskom hra-nom, redovito šeću prirodom, recikliraju i pokušavaju školu opskrbiti vodom prirodnim procesima.

Tipični je petak u osmom razredu kojem predaje Sylvia Fanous-Samaan. Učenici vrlu-daju stazom koja spaja šumu sa školskim dvorištem. Vrijeme je za književnu lekciju o tomu kako ljudi mijenjaju odnos s prirodom, koja je temeljena na romanu “Obrazovanje malog drveta“. Osmaši su u potrazi za zabačenim kutkom šume, gdje

će raspravljati o tome kako ondje provesti noć, kao i glav-ni lik u romanu. Slaæu se da je šuma često doživljavana kao tajanstveno i opasno mjesto, većina ljudi bolje se osjeća na ulici.

“Zašto?“, upita profesor.“Jer u šumi nema klimatskih

uređaja“, kazao je Samuel Russel, a ostali učenici dodali su još nekoliko razloga: “Smetaju nam komarci, a uz to nema televizije niti igrica.“

Premalo školskih izleta

Igrica i televizora nema niti u njihovoj školi. Predavanja su prilagođena tako da bi ujedini-la sadržaj satova matematike i prirodoslovlja, književnosti i pisanja te likovnih projekata sa svijetom koji ih okružuje. Škola ima sve potrebno za izvr-šenje te misije - veliko školsko dvorište pored šume i jezerca, kontrolu nad nastavnim pro-gramom i sposobne učitelje te pogodnu klimu za sve aktivno-sti tijekom školske godine.

Učenicima koji provode najvi-še vremena u kući ova je nasta-va najpotrebnija.

“Učenje na otvorenom odstranjeno je iz nastavnog programa. Kronično nedostaje novca za školske izlete, pristup urbanim divljinama gotovo ne postoji, a ljudi imaju i sve manje vremena. Stoga je naš najradikalniji potez to što smo povremenu nastavu na otvore-nom učinili svakodnevnom pojavom“, kazala je voditeljica bostonske inicijative za učenje u prirodi.

U Bostonu privatne udruge u suradnji s javnim školama rade na jačanju izvanučionične nastave, planu predavanja i edukaciji profesora o integra-ciji nastave na otvorenom u obrazovne programe. Uz pomoć privatnih donacija, pot-puno je preuređeno 15 škol-skih dvorišta osnovnih škola u učionice na čistom zraku, a manji zahvati obavljeni su na još 74 školska dvorišta.

“Učionice“ na otvorenom sadrže pažljivo odabrano drve-će i biljke, stijene i brvnare koje tvore stanište kukcima i ostalim životinjicama te poseb-no odvojen prostor za sjedenje u tišini.

“Djeca teoretsko znanje stje-ču u školskim klupama, a zatim im dajemo priliku da sve to isprobaju u prirodi“, kazao je Eric Meuse, profesor u školi Gardner Pilot, dodavši da takve lekcije zaokupljaju pažnju čak i učenika koji imaju problema s koncentracijom.

Sretnija djeca željna učenja

Studija provedena 2005. godine u Kaliforniji pokazala je da školarci koji često imaju nastavu u prirodi postižu znat-no bolje rezultate na ispitima iz prirodoslovlja u usporedbi s vršnjacima iz škola koje nasta-vu temelje na predavanjima u zatvorenom.

Russ Lopez, istraživač na bostonskom sveučilištu, kazao je da je bostonska inicijativa za učenje u prirodi imala poziti-van utjecaj na škole koje su sudjelovale u tom projektu. Proces planiranja izvođenja nastave polučio je veću surad-nju učitelja i učenika, ali i rodi-telja. Učenici škola uključenih u projekt imali su bolje rezulta-te na ispitima iz engleskog jezi-ka i matematike od vršnjaka iz ostalih škola u okolici.

“Instinktivno smo i prije pro-vođenja programa znali da će on pomoći i učenicima i učite-ljima. No, tek sada kada imamo dokaze vidimo da smo bili u pravu. Pritom ne mislim samo na najočitije dokaze - bolje ocjene, već na činjenicu da su djeca željnija učenja te da u školu odlaze mnogo sretnija“, otkrio je Lopez.

Prema Education Week Priredila Ivana ČAVLOVIĆ

IZVANU»IONI»NA NASTAVA Škole prilagođavaju programe za predavanja na otvorenom

Drveće, biljke i kukci u učionici

Intenzivna predavanja, prošireni nastavni pro-gram, zdravstveni i sigurnosni problemi kom-binirano su smanjili vrijeme koje djeca provode u prirodi, čak i za vrijeme školskih praznika, a i izvanškolski programi sve su više ograničeni na zatvorene prostore. Sve je to potaknulo zabrinute učitelje da pokrenu inicijativu za donošenje zakona o nastavi na otvorenom

Učenje i istraživanje prirode

-

-

-

--

-

11tema broja

Tema

broja

: Pou

Ëavan

je o h

oloka

ustu

Piše Ivan Rodić

Nedavni slučaj s jed-nom hrvatskom spi-sateljicom koja je u jednoj tv-emisiji poru-

čila Židovima: “Prestanite biti Židovi i budite ljudi“ s pravom je uzburkala javnost i pokrenu-la živu raspravu tome što je zapravo htjela reći i zašto je to rekla. Dotična se dama poku-šala braniti izgovorom da je samo citirala Dnevnik Anne Frank, no kad se zaviri u zna-meniti dnevnik petnaestogo-dišnje židovske djevojčice iz

Amsterdama, koja je zajedno s majkom i sestrom ubijena u koncentracijskom logoru Bergen-Belsen svega nekoliko tjedana prije kraja rata, može se pročitati sasvim nešto drugo. Pišući iz dana u dan svoj dnevnik u jednom amster-damskom skloništu, prije nego su je odveli u logor, mala je Anna 11. travnja 1944. zapisala i ovo: “Stalno nas podsjećaju da smo okovani Židovi. Ne smijemo pokazivati osjećaje, moramo biti hrabri i jaki, sve nedaće moramo prihvatiti bez pogovora. Ali jednoga dana ovaj će užasni rat završiti. Doći

će dan kad ćemo opet biti ljudi, a ne samo Židovi.“

Duhovi prošlostiDrugi, najsvježiji slučaj dogo-

dio se u Vatikanu. Tamo je papa Benedikt XVI. pomilovao lefeb-vreističkog britanskog biskupa Richarda Williamsona, koji je javno nijekao holokaust i plin-ske komore. Doduše, biskup Williamson nije bio izopćen iz Crkve zbog nijekanja holokau-sta nego zbog toga što je bio sljedbenik francuskoga biskupa Marcela Lefebvrea, koji nije htio prihvatiti nauk Drugog

vatikanskog koncila, a kad je Papa povukao to izopćenje, ubrzo se doznalo da je nepo-slušni britanski biskup nijekao ne samo Drugi vatikanski kon-cil nego i holokaust, tijekom kojega je ubijeno πest milijuna Židova, a ostat će zapamćena i njegova morbidna izjava da su plinske komore služile za - dezinfekciju! Naravno, bruka je odmah pala i na samog Papu, kojega su njegovi suradnici pokušali opravdati time da nije znao za te Williamsonove stavo-

SjeÊanje na ærtve:ne zaboraviti, da

se ne ponovi

Nastavak na 12. stranici

NjemaËki nacisti odvode Židove iz Varšavskog geta u logore

12

ve o holokaustu, pa mu je Papa naknadno postavio ultimatum da se mora odreći tih stavova (no, najnovija izjava dotičnoga biskupa ne obećaje da će se on tih ideja i odreći!).

Treći, peti i deseti slučaj doga-đa se na hrvatskim trgovima i ulicama, ali nije to samo hrvat-ska specifičnost, gdje se svako malo pojave grafiti s ustaškim i antisemitskim simbolima, koji mogu biti i izraz svjetonazor-skog svjedočenja neke veće ili manje skupine, uglavnom mla-dih, ali i obična huliganska pro-vokacija, sračunata na to da se samo vidi “efekt od tog“.

Svi ti, i mnogi drugi, slučajevi govore kako smo, po običaju, svi skupa od povijesti vrlo malo naučili i da ne bismo bili prisi-ljeni povijest ponavljati, mora-mo stati na kraj zlim duhovima prošlosti koji nas truju i kao društvo i kao pojedince.

Rad s mladimaJedan od načina da se ti duho-

vi stjeraju zauvijek u bocu oda-kle im više neće biti izlaza jest i svakodnevni ustrajni rad s mla-dima, u školi, kroz medije, u obitelji... U tom smislu Ministar-stvo znanosti, obrazovanja i športa uključilo se u međuna-rodni projekt poučavanja o holokaustu i u suradnji s Međunarodnim centrom Yad Vashem u Jeruzalemu od 2005. godine provodi program stipen-diranja nastavnika osnovnih i srednjih škola za edukaciju o holokaustu. Program edukacije provodi se kroz dvotjedne stručno-radne posjete Izraelu u kojima svake godine sudjeluje

oko 25 učitelja i nastavnika pre-težito povijesti, ali i drugih predmeta.

Navedeni program posjeta zapravo je samo jedan dio znat-no šire lepeze aktivnosti koje Ministarstvo znanosti, obrazo-vanja i športa provodi vezano uz temu edukacije o holokau-stu, a kroz aktivno sudjelovanje u radu Radne skupine za među-narodnu suradnju u području obrazovanja, sjećanja i istraži-vanja o holokaustu. Radna sku-pina djeluje još od 1998., danas okuplja dvadeset i šest zemalja iz čitavog svijeta, a Hrvatska je njezina punopravna članica od 2005. godine.

Članovi hrvatske delegacije pri Radnoj skupini su dr. sc. Mario Jareb iz Hrvatskog insti-tuta za povijest i dr sc. Ivo Goldstein s Odsjeka za povi-jest Filozofskog fakulteta u Zagrebu u Akademskoj skupi-ni, dr. sc. Robert Skenderović s Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu u Komunikacijskoj skupini, ravnateljica spomen područja Jasenovac Nataša Jovičić u Memorijalnoj skupi-ni, više stručne svjetnice u Odjelu za multilateralnu surad-nju Uprave za međunarodnu suradnju MZOŠ-a i Agencije za odgoj i obrazovanje Alida Matković i Loranda Miletić u Obrazovnoj skupini te Mirjana Bohanec Vidović iz MVPEI koja je i voditeljica izaslanstva Republike Hrvatske.

Sprječavanje zlaSvoje aktivnosti radna skupi-

na provodi kroz četiri zasebna smjera djelovanja: znanstveno

istraživanje o holokaustu u kojemu sudjeluju profesionalni znanstveni istraživači iz polja povijesti, memorijalni rad u kojemu sudjeluju predstavnici mjesta posvećenih očuvanju sjećanja na tragediju holokau-sta (muzeja, memorijalnih cen-tara), školskom obrazovanju koje uključuje osobe koje rade u obrazovanju u školama, te izdavaštvo i komunikaciju.

Što se tiče edukacije nastav-nike, uz ranije navedeni pro-gram stipendiranja MZOŠ i Agencija za odgoj i obrazovanje svake godine povodom dana sjećanja na holokaust, koji se obilježava 27. siječnja, krajem siječnja ili početkom veljače organiziraju i višednevni semi-nar za nastavnike.

Ovogodišnji seminar održan je od 2. do 4. veljače u Zagrebu i u Jasenovcu, a nazočilo mu je pedesetak nastavnika povijesti, etike, vjeronauka, filozofije i sociologije iz osnovnih i sred-njih škola iz cijele Hrvatske. Ovo je bio šesti takav skup po

redu, a od 2004. godine do danas edukaciju o holokaustu prošlo je oko 500 učitelja i nastavnika iz Hrvatske, a 160 ih se educiralo u inozemstvu.

Otvarajući skup “Poučavanje o holokaustu i sprječavanju zlo-čina protiv čovječnosti“ u zagre-bačkome hotelu Palace, mini-star znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac ista-knuo je kako je holokaust naj-sramnije razdoblje ljudske povi-jesti i na sramotu svima koji o tome nisu poučavali istinito, ali i svake politike koja ga je negi-rala. “Hrvatski nastavnici posta-li su regionalni lideri u području edukacije o holokaustu“, nagla-sio je Primorac, dodavši kako postoji i prijedlog da se organi-ziraju razmjene skupina učeni-ka osnovnih i srednjih škola, tako da će već ove godine jedan razred naših učenika putovati u Izrael, dok bi učenici iz Izraela došli u Hrvatsku na uzvratni posjet početkom iduće godine.

Poučavanje o holokaustu osjetljiva je tema i nije svejedno

kako će biti osmišljena. Svaki razgovor o holokaustu mora biti povijesno utemeljen s glav-nim ciljem otkrivanja povijesne istine kako bi, prije svega, mladi spoznali što se zapravo događa-lo.

Holokaust i NDHPovijesni kontekst stradanja

Židova u Hrvatskoj na ovogo-dišnjem seminaru dao je povje-sničar Ivo Goldstein u uvodnom predavanju naslovljenom Karakter NDH i holokaust.“Notorna je činjenica da je nastanak NDH u travnju 1941. godine, odnosno vladavina ustaškog režima Ante Pavelića u njoj, bio presudan čimbenik koji je omogućio da se dogodi holokaust. Da je na mjestu ustaškog režima bila neka druga vlast, holokaust se ili ne bi dogodio, ili bi se dogodio uz mnogo manje sudjelovanje domaćih ljudi“ - naglasio je Goldstein dodajući kako je besmisleno, i uostalom povije-sno netočno, misliti i tvrditi da je ustaški režim postao zloči-nački tek po Hitlerovoj i naci-stičkoj direktivi. To da je ustaš-ki pokret, od svoga osnutka 1932. godine, bio vjeran sljed-benik nacističkih i fašističkih ideja najbolje potvrđuju doku-menti samoga toga pokreta. Naime, u prvom proglasu tiska-nom u “Vijesniku hrvatskih revolucionaraca” 1932. godine, potpisanom samo s “Poglavik”, stoji da su “nož, revolver, stroj-na puška i pakleni stroj zvona koja će navijestiti osvit zore i uskrsnuće NDH”, što znači da je od početka promicao terori-stička sredstva borbe, a antise-mitizam je još i prije travnja 1941. postao jedna od glavnih značajki njihove ideologije i propagande, napominje Gold-stein, dodajući kako NDH, bez obzira na ime koje sugerira da bi se radilo o nezavisnoj hrvat-skoj državi, “nije bila niti neza-visna, niti je bila država, niti je bila hrvatska država“.

Ni nezavisna, ni država, ni hrvatska

Nezavisna nije bila jer se radi-lo o svojevrsnom njemačko-talijanskom protektoratu.

Nije bila u pravom smislu riječi ni država, jer država u modernom smislu riječi podra-zumijeva uređen odnos vlasti s vlastitim građanima, a u NDH

tema broja

Nastavak sa 11. stranice

M -

-

-

-

-

-

-

---

--

-

-

-

-

-

Kako prihvatiti drugog i drugačijeg?

Neobično prijateljstvo Izraelke i Palestinke: Odelia (lijevo) i Amal (desno) u Jeruzalemu. Amal nije njezino pravo ime. Ona i njezina obitelj nisu htjeli da ih se u knjizi prepozna po pravom imenu. Zbog toga je Amal pri fotografiranju skrila lice

S otvaranja seminara o poučavanju o holokaustu u zagrebačkom Hotelu Palace

13

je, osim na prijekim sudovima, gdje je mjesecima jedina mogu-ća kazna bila smrtna, na tisuće građana stradalo u masovnim zločinima samo zbog toga što su bili druge vjere, nacije ili se jednostavno činilo da su iz bilo kojeg razloga nepoćudni ili opa-sni za državu.

I, konačno, NDH nije bila ni “hrvatska”: najočigledniji argu-ment takvu zaključku jest činje-nica da sedam najvećih priobal-nih hrvatskih gradova, izuzev Dubrovnika, nije bilo pod hrvat-skim suverenitetom - tvrdi Goldstein.

Često se u raspravama o NDH moglo čuti kako to nije bila samo nacifašistička tvorevina već i iskaz želje hrvatskog naro-da za samostalnom državom, i to je povijesna činjenica koja se ne može zanijekati - to da je u travnju 1941. većina Hrvata sa

zadovoljstvom je prihvatila pro-glašenje NDH - ali valja dodati - ističe Goldstein - da većina hrvatskog naroda ubrzo shvaća da to nije država kakvu je želio, a prvo razočaranje i šok za hrvatski nacionalni osjećaj bili

su Rimski ugovori, kojima je Pavelić prepustio Mussolini-jevoj Italiji veći dio jadranske obale i otoka. Naravno, razoča-ranje je nastupilo i nakon spo-znaje o pravom, zločinačkom, karakteru ustaške vlasti. O tom razočaranju svjedočio je jed-nom i pokojni Vinko Nikolić, nakon povratka iz emigracije početkom devedesetih, slikovi-to se izrazivši kako “smo svi bili za 10. travnja, ali već za 11. trav-nja nismo svi bili“, označivši pod tim “11. travnja“ sve ono što se zbivalo u NDH već od prvoga dana njezina nastanka.

Tko je digao antifašistički ustanak?

Goldstein opovrgava i često spominjanu tezu da su se Srbi u Hrvatskoj pobunili jer nisu željeli prihvatiti nikakvu hrvat-

sku državu, a da su onda ustaše u gušenju ustanka pretjerali u osveti. Da tome nije tako govo-re mnoge činjenice i dokumen-ti, čak i NDH-aške i njemačke provenijencije, kaže Goldstein i navodi tekst pod naslovom “Čas

konačnog obračuna“, objavljen u Ustaši od 3. srpnja 1941, dakle samo koji dan nakon masovnih hapšenja Židova u Zagrebu i nekim drugim gradovima, koji ostavlja vrlo malo sumnji o dalj-njim nakanama vlasti: “Ustaška Hrvatska želi u prvom redu obračunati sa slobodnim zidari-ma, želi obračunati sa pljačkaš-kim židovstvom (...) mi ih dobro znademo (...) te židove (...) zna-demo i njihova gnijezda, znade-mo njihova skloništa, znademo njihovu rabotu, znademo njiho-va skladišta i njihove zalihe (...) Znademo i istrijebit ćemo ih (...) I neka se nitko ne zgraža, neka nitko ne plače nad njiho-vom sudbinom, neka nitko ne pita zašto i kako (...) Ustaše znadu što čine, kako čine i zašto čine, a hrvatski će narod, napo-se mali hrvatski čovjek u naj-skorijoj budućnosti vidjeti jasno

i točno zašto je to činjeno.”Ustanak od 27. srpnja u Lici

(u Srbu) i u zapadnoj Bosni nije doveo do Jadovna i Suvaje, već upravo obrnuto: ustaški zločini doveli su do ustanka i dali mu žestinu i bijes. Da ustanak u

Lici nisu poveli komunisti, uči-nili bi to četnici, a onda bi krvi bilo još više i osveta strašnija - izričit je Goldstein, naglašavaju-ći kako je NDH imala podršku manjine Hrvata te da se, slije-dom te činjenice, za genocid nad Židovima i drugima u NDH ne može smatrati odgovornim hrvatski narod u cjelini.

Prema podatcima koje navo-di Goldstein, u genocidu poči-njenom nad Židovima u NDH od 1941. do 1945. ubijeno je između 75 i 80 posto članova židovske zajednice na području današnje Hrvatske i BiH. Drugim riječima, tek je svaki peti Židov doživio 1945. godi-nu.

Stepinac spašavao Židove

Samo je nekolicina židovskih logoraša preživjelo Jasenovac i Auschwitz. Malen je broj Židova preživio na teritoriju pod izrav-nom ustaškom vlašću a i to je bilo slučajno ili zahvaljujući nji-hovoj posebnoj dovitljivosti ili dovitljivosti ljudi iz njihove okoline. U Zagrebu je preživjelo

oko 800 ljudi, uglavnom iz mje-šovitih brakova. U drugim dije-lovima NDH jedva stotina - dvije. Zagrebački je nadbiskup Alojzije Stepinac, koji je spaša-vao i druge a ne samo Židove, napominje Goldstein, uspio spasiti 55 stanovnika židovsko-ga staračkog doma koji su živje-li u Zagrebu ili njegovoj nepo-srednoj blizini za cijelo vrijeme rata.

“Uobičajena fraza da mir ‘lije-či ratne rane’ ne odnosi se na židovske zajednice u Hrvatskoj i BiH. Te rane koje su posljedi-ca gubitka četiri petine članova ne mogu postati manje bolne. Hrvatska se židovska zajednica nije mogla obnoviti i oni koji su planirali genocid nad Židovima uvelike su postigli svoj cilj“ - zaključio je Goldstein.

Kako, dakle, današnjoj mla-doj generaciji prenijeti te spo-znaje, rasvijetliti činjenice i sen-zibilizirati ih za “Židovsko pita-nje“, kako bi već na pragu živo-ta bili cijepljeni protiv bilo koje-ga oblika antisemitizma, koji je sazdan na načelima što se proti-ve samoj naravi čovjeka, kako je to često znao isticati pokojni papa Ivan Pavao II.

Ministarstvo znanosti, obra-zovanja i športa pripremilo je programski okvir za poučava-nje o holokaustu u hrvatskim školama i taj se program već uspješno provodi, a svoja je iskustva, s “primjerima dobre prakse“, na spomenutom semi-naru predstavila nekolicina nastavnika, čiji se projekti s razrađenim nastavnim temama mogu pronaći i na internetskoj stranici Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, pa mogu poslužiti i ostalim nastavnicima kao ogledni primjer i poticaj za stvaranje vlastitih projekata i osmišljavanje vlastitoga pristu-pa toj osjetljvoj temi.

Poučavanje o holokaustu - ni lako ni jednosatvno

Holokaust treba poučavati kroskurikularno - u povijesti, hrvatskom jeziku, vjeronauku, psihologiji, sociologiji, filozofiji, etici, povijesti umjetnosti, stra-nom jeziku, odnosno u svim predmetima u kojima se može uspostaviti korelacija s ostalim predmetima, za što postoje već pripremljene različite brošure i nastavni materijali, a izrađen je i priručnik za nastavnike - objaš-

tema broja

-

-

-

-

-

---

-

-

--

-

-

-

Einstein: Tko sam ja?

--

-

-

-

Nastavak na 14. stranici

Učitelji u nacističkoj Njemačkoj

William Meinecke: „Koja je bila uloga nastavnika u svemu tome?“

Dr. Ivo Goldstein Alida Matković Loranda Miletić

aktualno14 tema broja

njava Alida Matković, viša savjetnica u Upravi za međuna-rodnu suradnju pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, koja smatra da poučavanje o holokaustu nije nimalo lako kao ni o drugim teškim temama, pogotovo ako su to teme koje se tiču bliže ili dalje prošlosti vla-stitoga naroda i uz svježe rane nedavnog domovinskog rata.

Uz već spomenute seminare, koji se uz Dan sjećanja na holo-kaust održavaju u Hrvatskoj, postoje i seminari za nastavni-ke koji se održavaju u inozem-stvu, i na kojima se, kako smo već spomenuli, dosad usavrša-valo 160 hrvatskih nastavnika.

No edukacija nastavnika o temi poučavanja o holokaustu ne završava samo na njihovu odlasku na seminar u inozem-stvo. Oni su po završetku eduka-cije obvezatni održati predava-nje na nastavničkom vijeću svoje škole i županijskom struč-nom aktivu, te napraviti nastav-nu jedinicu (iz povijesti, vjerona-uka, etike, engleskog jezika…) koju će provjeriti savjetnik u Agenciji za odgoj i obrazovanje i koja će biti uvrštena na internet-skoj stranicu Ministarstva i tako biti dostupna i ostalim zaintere-siranim nastavnicima.

Brojke pretočiti u osobne priče

Jedan takav nastavni materi-jal, namijenjen za prevenciju antisemitizma i ostalih oblika diskriminacije, zajednički je projekt OSCE-a i Kuće Anne Frank iz Amsterdama, u surad-nji sa stručnjacima iz Njemačke,

Danske, Poljske, Litve, Ukrajine i Hrvatske, a na seminaru ga je predstavila Loranda Miletić, viša savjetnica u Agenciji za odgoj i obrazovanje iz Zadra.

Ti bi nastavni materijali tre-bali omogućiti učenicima da znaju što je antisemitizam bio i što jest, da mogu navesti naj-važnije događaje u židovskoj povijesti, da mogu nabrojiti određeni broj predrasuda o Židovima, da mogu prepoznati predrasude u svom vlastitom okruženju, te da mogu navesti određeni broj odgovora i aktiv-nosti za borbu protiv tih predra-suda.

Materijal je strukturiran tako da sadrži tri teme: prva tema govori o povijesti Židova u Europi i antisemitizmu do 1945., druga tema obrađuje antisemi-tizam u Europi danas, dok treća tema obuhvaća predrasude, diskriminaciju, rasizam i antise-mitizam.

Svaka tema sastoji se od πest poglavlja, a svako poglavlje sadrži informacije i zadatke za učenike. Prorada svake teme zahtjeva najmanje dva školska sata, a namijenjen je uzrastu učenika od 14 do 16. godina. Može se koristiti u nastavi povi-jesti, vjeronauka, etike, sociolo-gije..., a nastavnici samostalno odlučuju koju će temu, kada i kako obraditi u razredu.

U Smjernicama za poučava-nje o holokaustu nastavnicima se preporučuje da stvore pozi-tivno radno okruženje uz akti-van pedagoški pristup usmjeren na učenika, a da se povijest individualizira prevodeći stati-stičke podatke u osobne priče

te da se koriste izjave svjedoka kako bi se ta povijest učinila “realnijom” u očima učenika.

Vječno sjećanjeJedna takva osobna priča je i

priča Zagrepčanke Zore Dirnbach, poznate novinarke, filmske kritičarke i autorice nekoliko filmskih scenarija, među kojima se i scenarij za jedan od najboljih hrvatskih fil-mova svih vremena Deveti krug.Imala je samo devet godina kada je Hitlerova vojska ušla u Austriju i anektirala je, a ratne godine provela je u Osijeku i Zagrebu. Kći Bečanke katolki-nje i hrvatskoga Židova, Zora je već kao dijete naučila što znači

biti diskriminiran samo zato što te ljudi smatraju drukčijim. Iako je imala mogućnost nakon rata emigrirati u Izrael, Zora je odlu-čila ostati. “U Hrvatskoj sam ostala, jer sam je osjećala i još je osjećam svojom domovinom. U njoj žive ljudi koje volim i cijenim, ljudi u koje još i danas vjerujem i koji, kad bismo ih sad promatrali samo kao stati-stičku veličinu, nipošto nisu iznimka u korpusu hrvatskog naroda”.

O tome kako se može pristu-piti poučavanju o holokaustu polaznici seminara imali su pri-like čuti od dviju gošća iz Izraela, iz Yad Vashema. Bile su to Orit Margaliot i Chava Baruch, koje su održale tri radi-

onice: Obrazovna filozofija Yad Vashema i nastavni materijali, Poučavanje o holokaustu kroz umjetnost i Antisemitizam i tolerancija. Inače naziv Yad Vashem potječe iz Staroga zavjeta iz Knjige proroka Izaije (56:5) u kojoj Jahve preko pro-roka poručuje: “podići ću u kući svojoj i među svojim zidovima spomenik i ime (Yad Vashem)… dat ću im vječno ime koje neće biti iskorijenjeno”. Yad Vashem je ustanova za obilježavanje sje-ćanja na mučenike i junake holokausta. Utemeljen je 1953. prema zakonu izglasanom u izraelskom Knessetu. Od osnut-ka Yad Vashemu je povjereno dokumentiranje povijesti židov-skog naroda za vrijeme holoka-usta, uz čuvanje sjećanja i priča svake od šest milijuna žrtava i priopćavanje nasljeđa holokau-sta novim generacijama preko arhiva, knjižnice, škole, muzeja i priznavanja Pravednika među narodima. Smjernice koje je izradio Yad Vashem prevedene su i na hrvatski jezik i također su dostupne na internetskoj stranici Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.

Zašto uopće poučavati o holokaustu?

I nakon svega što se čulo tije-kom trodnevnoga seminara, kao uostalom i na svih pet dosa-dašnjih, vjerojatno nema niko-ga tko bi postavio ozbiljno pita-nje zašto uopće poučavati o holokaustu.

To pitanje, ipak, nije naod-met. Holokaust je postao sre-dišnja tema u kulturi mnogih zemalja. Obrazovanje o holo-kaustu može učenicima pružiti povijesno znanje i vještine koje su potrebne za razumijevanje i vrednovanje tih kultura. Cilj učenja bilo kojeg predmeta jest privući intelektualnu zna-tiželju učenika kako bi ih se potaknulo na kritičko razmi-šljanje i njihov osobni rast, kako se to definira u jednom dijelu Smjernica za poučavanje o holokaustu. Stoga je bitno, kaže se dalje, da nastavnici razmišljaju o pitanjima osnov-nih načela kada pristupaju nekom predmetu i kada dovolj-no razmisle o razlozima pouča-vanja o holokaustu, oni će naj-vjerojatnije odabrati sadržaj koji govori u prilog interesu učenika i koji pruža bolje razu-mijevanje ukupne povijesti.

Nastavak sa 13. stranice

---

-

-

-

--

--

-

--

-

--

-

Koja pitanja učenici najčešće postavlja-ju?

-

-

-

Ovogodišnji projekt govori o tome što može učiniti čovjek...

--

-

-

--

--

Primjeri dobre prakse - Holokaust i nastava vjeronauka

A gdje je bio Bog u Auschwitzu?

Učenici često pitaju gdje je bio Bog kad se to događalo, a treba se zapitati što svatko

od nas može i mora u takvim situacijama učiniti!

Vjeroučiteljica Katica Dessardo

Vrlo zanimljive radionice za nastavnike održale su dvije stručnjakinje za holokaust iz Yad Vashema, iz Izraela

aktualno 15savjetnici

-

-

--

-

-

-

--

-

-

-

-

-

-

--

-

Profesorice,rekao je da će se ubiti

PEDAGOGIJAAndreja Bartolićdefektologinja, socijalna pedagoginja,OŠ A. G. Matoša, Zagreb

-

-

-

-

-

-

-

-

-

--

-

-

-

-

-

?Mogu li sadašnji članovi školskog odbora izabrani iz učiteljskog vije-

ća biti ponovno izabrani u novi školski odbor iz učiteljskog vijeća?

-

-

-

-

-

--

---

-

-

-

?Je li potrebna prethodna sugla-snost školskog odbora i za skla-

panje ugovora o radu na određeno vrijeme?

-

-

-

-

-

-

-

--

--

--

PSIHOLOGIJAProf. dr. Majda Rijavec, psihologinjaUčiteljski fakultet Zagreb

Veliki i mali

U školi kakva je danas loši učenici teško mogu doći u situaciju da otkri-ju u čemu su dobri

PRAVOOlivera Marinković, dipl. iur.

Ugovor o radu na određeno vrijeme

Bez obzira na to što mi mislimo o tome, prijetnju suicidom uvijek moramo uzeti s pretpostavkom najgorega mogućeg ishoda. Shodno tome valja poduzeti sve moguće zaštitne mjere, kako bis-mo uklonili bilo kakvu mogućnost da problem tako i završi

16 suradnici javljaju

Četrnaesta zimska škola informatike održana je od 3. do 11. siječnja 2009. u

Srednjoj školi Krapina, koja je već deveti put bila domaćim najboljim hrvatskim informati-čarima. Skup je organizirao Hrvatski savez informatičara u suradnji sa Srednjom školom Krapina, Krapinskim informa-tičkim klubom Krik, a pod pokroviteljstvom Grada, Župa-nije, Ministarstva obrazovanja te Hrvatske zajednice tehničke kulture. Hrvatski savez infor-matičara krovna je organizacija informatičara u Hrvatskoj i zbog postignuća informatičara na međunarodnim natjecanjima 2008. proglašena je zlatnom godinom HSIN-a.

Sve je počelo u travnju 2008. u Kanadi na 32. studentskom svjetskom finalu na kojoj su hrvatski informatičari osvojili srebrnu medalju u konkurenciji sto sveučilišta sa svih kontine-nata. Uslijedila je u srpnju 15. srednjoeuropska informatička olimpijada i po jedna zlatna i srebrna medalja, a na 20. infor-

matičkoj olimpijadi u Egiptu osvojene su po jedna zlatna i srebrna te dvije brončane meda-lje. I na kraju, u listopadu 2008. u Makedoniji na 16. balkanskoj informatičkoj olimpijadi osvo-jene su po dvije zlatne i bronča-ne medalje.

Krapinski informatički klub

Krik priprema mlade informati-čare za natjecanja u programi-ranju, sudjeluje na Hrvatskom otvorenom natjecanju iz infor-matike (HONI), u suradnji s Pučkim učilištem Krapine orga-nizira informatičko obrazova-nje građana te u suradnji sa Srednjom školom u Krapini provodi certifikaciju za Europsku računalnu diplomu (ECDL). U toj školi može se steći vrlo korisna znanja i vje-

štine, s posebnim naglaskom na programiranje i pripreme za županijska i državna natjecanja te informatičku olimpijadu. Organizira se i osposobljavanje nastavnika svih struka za pri-mjenu informacijskih i komuni-kacijskih tehnologija u nastavi.

Dodatno se obrazuje mlade i nadarene informatičare osnov-nih i srednjih škola, a isto tako i obrazuje nastavnike informatič-ke struke za primjenu suvreme-nih tehnologija i softvera. Tijekom trajanja zimske škole svakodnevno se izmjenjuju radionice za sve učenike i njiho-ve nastavnike iz Krapinsko-zagorske županije, ali i za nada-

rene učenike iz cijele države. Program Zimske škole održa-vao se u 19 radionica u dva ter-mina. Radionice Osnove raču-nala i WEB početni podijeljene su u dvije grupe zbog velikog broja prijavljenih što čini 21 radionicu za održavanje.

U radu škole sudjelovalo je dvadeset pozvanih učenika iz cijele Hrvatske. Osim njih sudje-lovalo je i 250 učenika i nastav-nika županijskih škola iz

Krapinsko-zagorske županije. Voditelji 14. zimske škole infor-matike bili su Stjepan Šalković i Miljenko Hmelina, a organizato-ri Ivo Šeparović i Aron Bohr. U organizaciji su sudjelovali i rav-natelj Srednje škole u Krapini Ivica Rozijan, nastavnici Nenad Sikirica, Krešimir Dunaj i Miljenko Ilić te predsjednik HSIN-a Alen Spiegl.

Na zatvaranju su svim sudio-nicima podijeljena priznanja, a najuspješnijima pohvale i nagrade. Nakon skupa, još se jednom potvrdilo da se infor-matika uvukla u sve pore života te da je bez računala nezamisliv suvremeni svijet. I. Š.

KRAPINA

Korisna znanja i vještine

Zimska škola informatike

Nakon skupa još se jednom potvrdilo da se informatika uvukla u sve pore života te da je bez računala nezamisliv suvremeni svijet

SELCE Jedna smjena Područna škola u Selcu, koja djeluje u sklopu Osnovne škole Zvonka Cara u Crikvenici, uvela je nastavu u jed-noj smjeni. U četiri razreda šezdeset je učenika i imaju četiri učionice. Stara školska zgra-da sagrađena je prije četiri desetlje-ća i nije više zado-voljavala suvreme-ne učeničke potre-be pa su bile bitne preinake i dograd-nja kojima je dobi-veno 800 četvornih metara korisnoga prostora. Na katu se sada nalaze učionice, a u prizemlje su smještena vrtićka djeca. Osim novih učionica, uređe-na je i kuhinja iz koje učenici dobivaju hranu. Nastava je u dopodnevnoj smjeni, a popodne učenici imaju slo-bodan prostor za izvannastavne aktivnosti. U školi, koja je dobila naziv po Selčaninu Ivanu Jeličiću-Tominčiću, rade učiteljice Lukrecija Stilin, Jasna Antić, Dubravka Kršul i Anamarija Grbčić-Pahlić. Dogradnjom su dobile povoljnije radne uvjete na zadovoljstvo djece, učitelja i roditelja. Ipak, školi nedostaje sportska dvora-na, no za tu investiciju trebat će još mnogo strpljenja. (I. Š.)

ZADAR Stručni skup U Boriku u Zadru održan je stručni skup kojem je prisu-stvovalo nekoliko stotina učitelja razredne nastave Zadarske i Šibensko-kninske županije. Nazočne je pozdravila regionalna predstavnica Školske knjige Lili Masnov, a potom je o programu i udžbenicima za učeni-ke od prvog do četvrtog razreda nakladničke kuće govorila Maja Brkljačić. Irski dan, kako je bio radni naslov tog skupa, počeo je videopro-jekcijom apsolven-tice povijesti umjet-nosti Lene Puhar, uz pomoć Irca koji živi u Hrvatskoj arhitekta Paula O’Gradyja. Govorili su o irskom škol-stvu, religiji, knji-ževnosti, antropološkim značajkama, glazbi, plesu, pri-vredi, političkim strujama, legendama i mitovima, isti-čući komparaciju između Hrvatske i Irske, a Nikola Ćeran podsjetio je posebnosti hrvatske i irske glazbe i o njihovu mjestu u školskim programima. (Fabijan LOVRIĆ)

SELA Sjećanje na žrtve holokausta Prigodom nedavnoga susreta prijateljskih osnovnih škola iz Sela pokraj Siska i mađarskog grada Szombathelya na simboličan je način obilježen i Dan sjećanja na žrtve holokausta. Svi sudionici susreta, među njima sisački dogradonačelnik i predstavnici Hrvatske manjinske samouprave, načinili su živi lanac i jedan drugome dodavali dvije zamišljene golubice, hrvatsku i mađarsku. Prilikom predaje golubica sudionici su morali biti vrlo pažljivi i nježni te sačuvati golubice do puštanja na slo-bodu. Ovom aktivnošću svi su spoznali da mir nije lako sačuvati, već je potrebno mnogo tolerancije, uzajamnoga poštovanja i zajedništva da bismo uživali u blagodatima mira. Na kraju su golubice puštene na slobodu, što je popraćeno spontanim pljeskom. Puštanje golubica bila je i prigoda da se svi zajedno podsjete na žrtve iz Domovinskog rata, naročito na stradale iz Petrinje i Vukovara, te na sve žrtve iz Drugoga svjetskog rata. (Đurđica BOČINA)

NOVIGRAD Obljetničko okupljanje Jubilarna 20. škola stvaralaštva Novigradsko proljeće održat će se od 18. do 25. travnja 2009. u Osnovnoj školi Rivarela. Prijavnice i važne informacije o školi mogu se naći na mrežnim stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje (www.azoo.com) i Škole stva-ralaštva Novigradsko proljeće (www.novi-grdsko-proljece.com). Organizatori mole za pridržavanje rokova da bi se škola kvalitet-no održala. (R. I.)

UKRATKO

--

-

--

-

-

-

-

--

-

-

--

--

-

-

-

-

-

R. I.

U SPOMEN

Informatičko usavršavanje jednako korisno učenicima i nastavnicima

Ispravak

17

Osnovna škola, osim obrazovne, ima još važ-niju zadaću - odgojnu. Stoga, kada su u Osnovnoj školi Nikole Tesle u Rijeci plani-

rali aktivnosti odlučili su poraditi baš na odgojnoj zadaći. Mnogi su učenici boravili u Dječjoj bolnici Kantrida zbog bezazlenih ozljeda, redovitih pregle-da, ali nažalost i jako ozbiljnih bolesti i stoga su učitelji svoje znanje i trud usmjerili i prema toj ustanovi. Organizirali su dva humanitarna koncer-ta, jedan u školi, a drugi u prekrasnoj dvorani Zajednice Talijana Circolo.

Zajednica Talijana priključila se toj akciji i ustu-pila prostor bez naknade. Novac prikupljen od ulaznica te prodaje čestitki koje su izradili učenici doniran je Dječjoj bolnici. Bogat program sačinja-vale su glazbene točke školskoga djevojačkoga zbora pod vodstvom Mirjane Cerić te brojni soli-stički nastupi mladih čelista, flautista, violinista, gitarista i pijanista. Program je svojim dirljivim nastupom obogatila i prvakinja HNK Ivana pl. Zajca Olivera Baljak.

Učenici osmoga razreda i njihova razrednica Daniela Pavlak posjetili su Dom za nezbrinutu djecu i malim štićenicima odnijeli prigodne daro-ve. Na poticaj umirovljene učiteljice Anice Stančić, učenici likovne grupe i njihov voditelj Ivana Mrakovčić darovali su svoje likovne uratke odjelu neurologije KBC Rijeka da bi barem malo ukrasili novooličene zidove.

Svaka i najmanja kap dobrote pomaže da san u slapu može sjati, a upravo su to svojim humanitar-nim aktivnostima dokazali učenici i učitelji OŠ Nikole Tesle.

Tribina o kurikulumu U Gradskoj vijećnici u Rijeci održana je tribina u

povodu javne rasprave na temu Nacrt nacionalnog okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i opće obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi, u organizaciji Gradskoga poglavarstva i suorgani-zaciji Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta i Udruge riječkih studenata Erudit. Moderatorica skupa bila je članica poglavarstva Edita Stilin. Državna tajnica u Ministarstvu obrazovanja Dijana Vican predstavila je Nacrt nacionalnog okvirnog kurikuluma i istaknula da se radi o razvojnom dokumentu otvorenom za promjene i poboljšanja ovisno o potrebama i razvojnim težnjama u odgoju i obrazovanju.

Nacionalni okvirni kurikulum temeljni je doku-ment koji donosi vrijednosti i opće ciljeve odgoja i obrazovanja, određuje očekivanja što učenici

trebaju znati i za što trebaju biti osposobljeni nakon završetka određenog stupnja obrazovanja, što i kako trebaju učiti te kako se prati i vrednuje kvaliteta učeničkih postignuća i rada škola. On služi kao osnova za izradu dokumenata kao što su predmetni kurikulumi, smjernice za primjenu kurikuluma, izradbu udžbenika i ostalih nastavnih sredstava i materijala, definiranje standarda i kri-terija za vrednovanje kvalitete učeničkih postignu-ća i rada škola.

Nacionalni okvirni kurikulum osnova je za plani-ranje i programiranje nastave u školama, tj. za izradbu školskoga kurikuluma. Time se, kako je istaknuo profesor Marko Mušanović, omogućuje školama da definiraju svoje kurikulume sukladno svojem profilu i prioritetima, potrebama učenika i lokalne zajednice, a da se pritom osigura kvaliteta obrazovanja na nacionalnoj razini definiranjem očekivanih učeničkih postignuća. Tradicionalni sustav odgoja i obrazovanja temelji se na nastav-nim planovima i programima koje država donosi za osnovnu školu i srednje škole.

U sklopu boravka u Rijeci, državna tajnica Dijana Vican posjetila je i dvije osnovne škole. Boravila je u osnovanom Odjelu za produženi stručni postupak za djecu s tjelesnim invalidite-tom u OŠ Kantrida i u OŠ Dolac, gdje se provodi program cjelodnevnog odgojno-obrazovnog rada.

Tatjana BANDERA-MRAKOVČIĆMarija JAPUNDŽA

suradnici javljaju

Samo obrazovanje

Naša svakidašnjica

Piπe Marija DROBNJAK POSAVEC

Neobičnu brigu za našu budućnost pokazali su nadležni kad su u vrijeme nestašice plina donosili odluku da škole mogu mirne duše

raditi, da se čak i neki prazni stanovi izdašno griju, ali su zavrnuli pipe onima koji su trebali raditi i proizvoditi. U školama nije nastala nikakva šteta, nisu se izgubili nastavni dani ni sati, ali su zato popucali neki strojevi od zime u halama gdje se nije moglo raditi. Dirljivo je to što se na takav način brinemo za našu budućnost, obrazovanje i samoo-brazovanje su nam najvažniji i to da se ne izgubi ništa na papiru. S druge strane, već se osjeća da ustvari nemamo dovoljno obrazovanih ljudi i struč-njaka, zapravo imamo ih sve manje.

Postavlja se banalno pitanje kako je moguće kad stalno vodimo brigu o obrazovanju, a nismo obrazo-vani?! Kad pogledamo tko se sve obrazuje i samoo-brazuje, onda dođemo do zaključka da se svi obra-zujemo na sve strane. Tečajevi, seminari, radionice, doškolovanja, dokvalifikacije, prekvalifikacije. Školuju se oni koji nisu na vrijeme mogli, oni koji nisu htjeli, oni koji su se pogrešno učili i oni koji su ostali nedoučeni. Školuju se neki da bi nešto radili ili neki koji i školova-ni najradije ne bi ništa radili. Sve to skupa je dobro, dobro je kad se naučiš nešto kori-sno raditi, pa makar i u tamburu udarao, bolje nego glavom u zid.

Ali što je previše ne valja ni s maslom. A previše je obrazova-nja koje ničemu ne koristi. Pokupili ljude s brda i dolina i obu-čavaju ih informatič-kim vještinama s dobrim namjerama da ih oni koriste u poljo-privrednoj proizvod-nji. Išli ljudi, obrazo-vali se i samoobrazovali, naučili kako će koristiti informatiku u svojim stajama i kako će svoje Pisave i Šarulje kompjutorski pratiti, znat će se koliko im je potrebno vode, sijena i drugih kravljih slastica da daju više mlijeka. Međutim, pokazalo se da ljudi nemaju prikladne europske staje, nemaju europsku kanalizaciju, jer kravama, osim računala, treba i dobra staja. Da bi to sve skupa bilo europski, zaista nije dovoljno naučiti udarati po kompjutoru, nego podvrnuti dobro rukave i izgraditi sve novo, europ-ski, a za to im nitko ne daje sredstva.

Nudi se i naveliko informatičko obrazovanje za treću dob, negdje se to naplaćuje, a negdje ima i besplatno. Iskrsnuli u to ime poveći plakati baš ovih dana. Opismenite se ljudi informatički, kad već dosad niste, čeka nas Europa koja je pismena i koja će nam prodati toliko računala da će svaki naš umi-rovljenik moći bezbrižno surfati po cijelom bijelom svijetu. Mi njima nemamo što prodati, jer mi ne proizvodimo, mi se samoobrazujemo. Bit će to kori-sno, moći će umirovljenici sklapati nova poznan-stva na sve strane, doznat će tako da švedske soba-rice imaju mnogo veću mirovinu od naših umirov-ljenih sveučilišnih profesora.

Nekad su babe i djedovi obrazovali svoju unučad, savjetovali im što valja, a što ne valja, pokazivali im kako se sadi luk i okopava voćka. Sad unuk poka-zuje djedu kako će pronaći na internetu pornograf-ski program koji je samo za punoljetne, a gledju ga maloljetnici. Možda bi ipak bilo mnogo korisnije sva ta sredstva, koja se troše na sve strane, usmje-riti u školu pa ako već uče, neka uče zajedno djeca, tate, mame, bake i djedovi. Na kraju školske godine vidjelo bi se najbolje tko je bio bolji đak i tko je od koga prepisivao zadaću. Možda bi se tkogod prisje-tio i one poslovice da na mladima svijet ostaje i da su nam oni ipak najvažniji.

Nemam ništa protiv obrazovanja i samoobrazova-nja odraslih, ali bi bilo ipak najvažnije i mlade i neke stare naučiti i onu vrstu rada kojim se nešto proizvodi. Jedan seminar za vrtne radove koristio bi svima. Pod motom, svatko neka jede svoj luk ili svakom po glavi jedna tikva, koristilo bi da manje uvozimo preskupo povrće i manje se trujemo globa-lizacijom. Ne znam koliko će ove i ovakve teze naći mjesta u najnovijoj temeljitoj unutarnjoj reformi škole i koliko će biti onoga što naša djeca moraju znati, a koliko onoga što ih silno opterećuje, a beskorisno je.

Morali bismo vjerovati da će se posla primiti zai-sta samo oni koji znaju razlikovati bitno od nebit-nog.

Dirljivo je koli-ko se brinemo za obrazovanje i samoobrazova-nje, a istodobno imamo sve manje obrazo-vanih ljudi i stručnjaka

-

-

-

-

--

-

--

-

-

j-

--

--

-

-

--

-

--

-

-

--

-

--

--

-

-

Prijatelji

U SPOMEN

RIJEKA Osnovna škola Nikole Tesle

Vrlo uspješan nastup imao je i mladi violončelist Matej Mičetić

Djeca djeci

aktualno18 suradnici javljaju

UCentru za predškolski odgoj u Osijeku završava šestomjesečni projekt Inkluzija djece s teškoćama u razvoju, kojeg u suradnji s Centrom provodi Pučko

otvoreno učilište Korak po korak. Centar ima 30 objekata i 215 odgajatelja, a u njega je uključeno 2800 djece. Cilj je projekta poboljšati skrb za djecu s teškoćama u razvoju i omogućiti im kvalitetno uključivanje u redovne vrtićke grupe. Želi se i potaknuti roditelje da svoju djecu uključe u vrtić te senzibilizirati roditelje zdrave djece da podrže inklu-ziji. U tu svrhu izradili su plakat i letak koji promoviraju inkluziju.

Devedeset odgajate-ljica i stručnih suradni-ca završilo je petodnev-nu edukaciju Inkluzija djece s teškoćama u razvoju. Voditeljice edukacije bile su Renata Kubelka, Helena Gašpar i Kolinda Vučinić. Evaluacije polaznica bile su izvrsne. Izrađene su radionice za rodite-lje koje će se nastaviti održavati i nakon for-malnog završetka pro-jekta, te brošura nami-jenjena roditeljima koja objašnjava filozofiju inkluzije, prava djece s teškoćama u razvoju, kao i dobrobit za svu djecu koja odrastaju u uvjetima inkluzije.

Centar za predškolski odgoj u Osijeku dobio je i didaktič-ke materijale namijenjene prije svega djeci s teškoćama u razvoju, u vrijednosti od 47.000 kuna. Uz ravnateljicu Vladimirku Vidović, projekt vodi defektologinja Gabrijela Hajba, a brojne su se i odgajateljice uključile u provedbu radionica za roditelje. Projekt je i medijski popraćen što bi trebalo dodatno pridonijeti podršci javnosti inkluziji. Projekt su financirale Združene nizozemske fondacije.

Nives MILINOVIĆ

Već tradicionalno, jedanae-stu godinu zaredom, ostvaruju u Dječjem vrti-

ću Tatjane Marinić u Zagrebu stručnu suradnju s austrijskom Školom za odgajatelje Mureck. Suradnja se odvija putem redo-vite jednotjedne stručne prakse učenica petoga razreda Škole za odgajatelje. Praksa se provo-di u redovitom programu s kra-ćim programom na njemačkom jeziku. Stručnoj praksi pretho-di dogovor mentora učenica, ravnatelja vrtića, pedagoga i odgajatelja iz programa. Dogovor uključuje uvid u tjedni plan i obveze učenica i pripre-me za aktivnosti koje će se realizirati s djecom.

Prvoga se dana još jednom prouče sadržaji te sadržajno i metodički prilagode mogućno-stima djece. U obzir se uzima da su aktivnosti pripremljene na njemačkom jeziku te se uva-žava činjenica da učenice nisu imale iskustvo rada s usvaja-njem stranoga jezika. Stručna praksa učenica realizira se prema planu i programu njiho-ve škole, a obuhvaća područja govora, pokreta, glazbe i prak-tične aktivnosti. Tjedan je obič-no posvećen jednoj temi. Prošle godine to su bila kulturna obi-

lježja i tradicija Austrije. Ove godine osnovna se tema odno-sila na boje i voće.

Reakcije djece bile su pozitiv-ne. Uspostavljena je izvrsna komunikacija s učenicama. Djeca su aktivno sudjelovala u svim aktivnostima. Neka djeca su pokazala odlično znanje nje-mačkoga jezika. U situacijama u kojima je to bilo potrebno matične odgajateljice pojašnja-vale su djeci tijek aktivnosti. Nakon svakog radnog dana matična je odgajateljica s uče-nicama radila osvrt na realizira-ne aktivnosti, a potom su dogo-varale struktura aktivnosti za sljedeći dan. Učenice su bile pozitivno iznenađene i izrazile su zadovoljstvo stečenim isku-stvom u zagrebačkom vrtiću.

Jedan dan prakse u posjetu su bile i mentorice učenica s koji-ma su razmijenjena dragocjena iskustva.

Nakon stručne prakse prove-deno je vrednovanje. Ispunjeni su obrasci Izviješća o praksi Škole za odgajatelje Mureck. Procjenjivala se stručna pripre-mljenost učenica za aktivnosti, segmenti u kojima su bile potrebne sugestije poboljšanja, spremnost na suradnju, otvore-nost sugestijama, način rješa-vanja problema te spremnost za zvanje odgajatelja.

Zaključili su da je i ove godi-ne stručna praksa uspješno ostvarena na obostrano zado-voljstvo.

Marija FILIPOVIĆKristina BARBARIĆ

ZAGREBOSIJEK

Međunarodna stručna suradnja

Inkluzija djece s teškoćama

Dječji vrtić Tatjane Marinić Centar za predπkolski odgoj

--

-

---

-

--

--

-

Stjepan ŠKOF

NA©ICE Osnovna škola kralja Tomislava

Učimo reciklirajući

UOsnovnoj školi kralja Tomislava u Našicama ostvaruje se cijele godine

ekološki projekt Učimo recikli-rajući, a akcije vode i usklađuju psihologinja Ana Kuric i knjižni-čarka Ivana Ostrički. U sklopu projekta učenici su izrađivali blagdanske ukrase od reciklira-nih i prirodnih materijala i pro-davali ih na gradskome trgu. U ponudi su se našle kuglice od starih CD-ova, ping-pong lopti-ca, ukrasi od ostataka svijeća, čestitke, borići od slamčica za piće, ukrasi od starih božićnih

čestitki, holandeze, ukrasni papiri, časopisi i slični materija-li upotrijebljeni za izradu ukra-sa. Učenici su izrađivali i pri-rodne ukrase od slame, češera, loze, grančica drveta i drugih materijala.

Reciklirali su i tetrapakt od mlijeka, čepove, staklenke, šta-piće od sladoleda, plastične vre-ćice, gumbe, limenke i druge uporabne predmete, a posebnu

su pozornost izazvali čovječuljci od piljevine čiju je kosu činila pšenica, a gumbi oči. Cilj je te akcije bio podsjetiti ili poučiti građane kako na jednostavan način od svakodnevnih materi-jala, koji se nalaze u svim kućan-stvima, mogu izraditi jedinstve-ne ukrase, uštedjeti novac i pri-tom se zabaviti sa svojom obite-lji.

Đurđica ZAILAC

Prodajna izložba na gradskome trgu

Učenici su pokazali da tetrapakt, čepovi, staklenke, štapići od sladoleda, plastične vrećice, limenke i slični uporabni pred-meti mogu biti izvrsni ukrasni materijali

U SPOMEN

Austrijske učenice buduće odgajateljice boravile su tjedan dana na redovitoj praksi u Zagrebu

Stručna praksa obuhvaća područja govora, pokreta, glazbe i praktič-nih aktivnosti

aktualno 19stvaralaštvo

IZLOÆBA

Uzagrebačkoj Galeriji KristoforStanković u Starogradskoj vijećnici u Ćirilometodskoj

ulici na Gornjem gradu od 1. do 9. listopada izlagao je svoje radove mladi suvremeni slikar Darko Škoda, čije se slikarstvo naslanja, uvjetno rečeno, na tradiciju romantičarskog slikarstva, barem kad je riječ o izboru tema i motiva, uz osobni i prepoznatljivi sli-karski rukopis koji ne oponaša nikoga nego slijedi vlastiti put.

Akademski slikar Darko Škoda rođen je 1972. godine u Zagrebu. Od 1995. do 1997. godine boravio je u Nizozemskoj i Njemačkoj, gdje je učio slikarstvo i izlagao u privatnim galerijama. Godine 1998. upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje studira slikarstvo u klasi Zlatka Kauzlarića Atača. Diplomirao je 2002. godine. Radio je, među ostalim, privremeno i kao uči-telj likovne kulture u OŠ Stjepana Basaričeka u Ivanić Gradu i u OŠ I. B. Mažuranić u Prigorju Brdovečkom. Sada je bez posla.

Izlagao je na više samostalnih i sku-pnih izložbi te portretirao mnoge slav-ne osobe. Bernija i Slavicu Ecclestone, Blanku Vlašić, Ivana Balića, Danijelu

Martinović, Zlatka Matešu i mnoge druge.

Na ovoj posljednjoj izložbi u Starogradskoj vijećnici bilo je izlože-no 29 radova na temu zagrebačkih veduta, od pogleda s katedrale i sv. Jurja do Meštrovićeva Zdenca života, Bolléovih arkada na Mirogoju i Ilirskog trga. “Ne htijući preslikavati već viđe-no naš se autor uputio vlastitom uskom stazom htijenja originalne kre-acije“ - piše u predgovoru kataloga izložbe likovni kritičar Radoslav Bišćan. - “Pri odabiru motiva vidljiv je osobni pomak u kutu gledanja na oda-brani temat, ali temat je opće likovno, vizualno dobro s čim Darko Škoda pokušava napraviti kompromis: pa neka su te već drugi odabrali, ja ću te odabrati na svoj, različit način. Ta različitost je upravo tema našeg inte-resa, jer je ona (različitost) i sama poanta ove izložbe. Možda je retro-gradno odabrati skulpture po parkovi-ma, arhitekturu uz njih i panorame s nebosklonima primjerenim devetnae-stom stoljeću, no već su davno napisa-li da i u tom ludilu ima sistema. Razmislite malo i o uporabi već otkri-venoga i iskorištenoga u iste ili slične svrhe, pa to nazovite pravim i dobrano profaniranim imenom ‘postmoderna’. Najveći dodir s tom ne baš sretno iza-branom imenicom naći ćemo u auto-rovu inzistiranju na osobnoj pojavno-sti ‘romantičnoga slikara’“ - zaokružu-je Bišćan svoj pogled na Škodino sli-karstvo, koje se možda neće svima svidjeti, posebice ne onima čiji slikar-ski ukus graniči s pomodarstvom, ali vještina kojom Darko Škoda oblikuje svoje viđenje zagrebačkih veduta (ili, pak, lica poznatih osoba), “čitljivost“ njegova likovnog rukopisa i toplina koja izbija iz zamagljenih zagrebačkih pejzaža, nikoga neće ostaviti ravno-dušnim.

Ivna DORIĆ

Postmoderni romantizam Darka Škode

U»ITELJIPISCI

MirkoStankoviÊ

PritkućonEvo me pritkućon di sam rođen, di san òdresta,gledan, obazdiren se oko sebe,trava do pasa, vidi se ćaća da više nema tebe.

Gledan Velèbit, njivu iz kuće,moraću je uzorat’ nema mi druge,prìuzeće je bili trn, zarašće međe,a ja ću umrit od tuge.

Za litìnu neću ni pitat,niko će je morda i pobrat ako rodi,važno je da se zemlja okriće,a na to se i život svodi.

Na ovon mistu su stajali i moji didovi,evo i ja još stojin,a suza mi oko zapeče što se tu ne rodi i moj sin.

Brušanski đaciOd kasara pa do kuće Sudaraprimiču se školi sa svi’ stranabrušanski đaci,malešni al’ vridni težaci.

Oči se njiove cakle od srićedok i’ mama ispraća ka’ ‘tica nesigure ‘tiće.Slušajte učitelja - za njima dugo ona viče,a oni odoše već siti njezine priče.

Na leđa in se priljubila torba staramasna od slanine i užegli žmara,na nogama in pošive il’ opanci starikroz koje kopriva tanke nožice žari.

‘Edni pripovidaju što su doživili od juče’,drugi nenaspavani iđu i muče,a treći zaboravljenu pismicu puton uče.

Jesen miriše, kiša se sprema s juga,Suvoja za dicon polako nizbrdo vijugai odnosi riči pismice u kojoj se rodila duga.

Učitelj isprid škole već stoji,prati kako se ‘ko ponaša i broji,a ritko ga se ‘ko ne boji.

-

Galerija Kristofor Stanković,Starogradska vijećnica u Zagrebu

Portret Blanke Vlašić

Gospode, grijeh ovaj nek se omili ljepoti,jer dvoje mladih koje vjenčat želim Tvoj su naumi nakana da nastave se ljubit u dobroti.Vatru ja ćutim što im srca grije i onaj šum

gdje se vole. Jedno bez drugog početak su kraja.Ja prstenujem ptice izgubljene nek voljom Tvojom,činom sakramenta da otvore se vrata Rajai spreman budem udahnuti vječnost sa alojom

što sklad svoj širi nad prostranstva sreće.Gospode, moram. Ubi tjeskoba kad nitko neće...Noseći srce, Tebe čujem i Tvoj ritam skladam

u kojem jeste ovo dvoje mladih. Sam se nadam,gdje će čovječanstvo ovaj Dan ko zalog ljubavi,sasvim jasno: tek mojom smrću - početi da slavi.

Fabijan Lovrić (Autor je učitelj u OŠ “Dr. Franjo Tuđman“ u Kninu)

Sveti Valentin*

Likovni rad učenika OŠ dr. fra Karla Balića, Šestanovac

___________* Sveti Valentin, bio je biskup i mučenik, a živio je u 3. stolje-ću. Pogubljen je 269. godine odsijecanjem glave u doba kad je Rimskim carstvom vladao car Klaudije. Katolici ga slave 14. veljače.

20 mediji

Visoka poslovna škola Zagreb

WEB

-

--

-

--

-

(A. J.)

-

--

-

-

-

-

--

-

--

-

-

-

-

--

-

Hrvatski radio

OBRAZOVNI I DJE»JI PROGRAM 23. 2. - 2. 3. 2009. na I. programu HR

Generalna proba Rossinijeve opere Pepeljuga, 15. siječnja, odvijala se uz posjet mlade publike, članova Hrvatske

glazbene mladeži. Bili su to pretežno učenici viših razreda zagrebačkih osnovnih škola i škola iz Zagrebačke županije. Bilo je predviđeno da dođu i djeca iz Siska i Samobora, ali su ih obveze u školi spriječile, pa im je obećano da će to moći nadoknaditi tijekom travnja, jer su do tada sve karte rasprodane.

To najbolje potvrđuje kako je opet došlo vrije-me za Pepeljugu, koja je prvi put izvedena u Zagrebu prije 40 godina. Pepeljuga, čiji se libreto temelji na poznatoj istoimenoj priči Charlesa Perraulta, praizvedena je 25. siječnja 1817. u Rimu i poznata kao glazbeno vrlo zahtjevna opera koloraturne tehnike pjevanja. Posebno se to odnosi na naslovnu ulogu Pepeljuge za koju se traži virtuozna mezzosopranistica, bel canto pje-vačica i romantičarka koj vjeruje u bajke, ali je i samosvjesna. Helena Lucić bila je impresivna kao Pepeljuga. Ganula je publiku pjesmom o tužnim godinama kraj prljavoga pepela, nakon čega nekom čarolijom postaje princeza. Na pre-mijeri, 16. siječnja, Pepeljugu je tumačila izvrsna kineska mezzosopranistica Ning Liang. Don Ramira, princa od Salerna, dojmljivo je tumačio lirski tenor Dejan Vrbančić (na premijeri kineski tenor Yang Yang). Don Magnifica, osiromašenog plemića i Pepeljugina očuha, koji se svim silama trudi da jednu od svojih dviju kćeri uda za prin-ca, tumači bas bariton Ozren Bilušić, koji je pobrao najviše pljeska kod publike, uveseljavaju-ći je raznim štosevima. Zapažene uloge ostvarile su i Ivana Kladarin i Marta Babić kao Clorinda i Tisbe, kćeri Don Magnifica (na premijeri bile su to Marija Kuhar Šoša i Anastazija Kaptelova). Alidoro, filozof i savjetnik princa Ramira, lik koji drži sve konce događanja u svojim rukama, bio je uvjerljivi Luciano Batinić, bas (na premijeri Ivica Čikeš).

Dirigent Gianluca Marciano držao je pravi

ritam Rossinijeve glazbe, redatelj Petar Pawlik, gost iz Beča, pružio je publici veselje, zabavu, a i pouku. Vesna Režić, scenografkinja, Barbara Bourek, kostimografkinja, i Deni Šesnić, obliko-vatelj svjetla, dali su raskošni izgled predstavi.

Opera se izvodi na izvorniku uz hrvatski prije-vod Jasne Žarić. Milica JOVIĆ

GLAZBA Premijera Rossinijeve Pepeljuge u HNK u Zagrebu

Vrijeme je za bajke

Kineska mezzosopranistica Ning Liang, kao Pepeljuga, i kineski tenor Yang Yang, kao Don Ramiro, princa od Salerna, na premijeri Pepeljuge u zagrebačkom HNK-u

-

Riječ je o američkom autoru nagrađivanom Oscarom za scenarij, a drama Sumnja (para-bola) Johna Patricka Shanleya (Bronx, 1950.)

dobila je pak uvaženu Pulitzerovu nagradu i nagra-du Tony, obje 2005., te laskave ocjene u tamošnje-mu tisku.

U Zagrebu tu predstavu trenutno izvodi privatno kazalište “Planet Art”, koje se usmjerilo na izvođe-nje poznatih suvremenih stranih drama. Pogledao sam pretpremijeru te uspješnice, u Zagrebačkom dramskom kazalištu “Gavella”, još 11. studenoga prošle godine, u redateljstvu Marka Torjanca, koji je i vlasnik toga kazališta.

U privatnoj školi Svetog Nikole u New Yorku, koju vode časne sestre, ravnateljica posumnja na mladog nastavnika, katoličkog svećenika, da je homoseksualac da je napastovao jedinog crnog učenika, no to nije istina, a ako i jest - ona to ne može dokazati. Međutim, već optužba je zapravo osuda! Vješto baratajući neiskusnom i dobroduš-nom nastavnicom sestrom James ravnateljica zapravo pere vlastitu savjest, a slijed nesretnih okolnosti dovodi do otkaza najboljemu nastavniku i vrsnom propovjedniku, dok nevino dijete - strada. Vrlo ozbiljna drama, bez ikakvih suvišnosti, bez ikakve lascivnosti, kroz razgovore i sukobe četiriju suigrača izvrsno sagledava nastavničku svakidanji-cu. Daleko je značajnija od pedagoške razmirice na kojoj se zasniva (“ubiti dobrotu u ime vrline” koja je hinjena!).

Na žalost, sjenu na ovu uistinu dobru dramu i solidno njezino uprizorenje bacio je sramotan nemar prema jeziku, od lošega prijevoda Nikole Bakarića, koji očito nitko nije jezično dotjerao

(silno dadakanje), do ćućorenja pojedinih glumaca koji ne znaju ili ne mogu izgovoriti glas Č. Mlada Anastasija Jankovska (Sestra James, nastavnica) najbolja je među kolegama na pozornici, a i uloga joj je najslojevitija. Slavica Knežević (ravnateljica škole, Sestra Alojzija) bila je solidna u ukočenom liku moralno dogmatizirane i bezdušne ravnatelji-ce. Robert Kurbaša (nastavnik, otac Flynn) i Nancy Abdel Sakhi (Gospođa Müller, majka maloga crnči-ća, učenika) svoje su uloge oboje, iznijeli vrlo dobro, odlično čak!

Kada bi bilo brige o jeziku, kao što je na žalost nema, ovaj bi komad trebalo preporučiti da ga zajedno pogledaju i nastavnici i (stariji!) srednjoš-kolci zajedno, a koristio bi - više nastavnicima, jer to što gledamo (nedokazane sumnje, zla olajavanja i podmetanja!), svakidanje se može desiti u bilo kojoj našoj školi!

Svjetlo (Olivije Marečić) sustvaralačko je, ton (Branko Vodeničar) jednako tako, odjeća (Đurđa Janeš) primjerena, glazba (Milorad Stranić) osjet-no samozatajna, dok je pozornica (Miljenko Sekulić) pretovarena i zagušena.

Stijepo MIJOVIĆ KOČAN

KAZALI©TEZnačajnije od pedagoške

razmirice

21mediji

-

-

-

-

Matematičko-fizički list Godina LIX, 2/234, 2008./2009.http://web.math.hr/mf l

P

--

-

.

-

-

-

-

-

-

Lijepa naša Neretva

ABC tehnike

Ekološki list za mladebroj 8. Ploče, prosinac 2008.

Časopis za tehničku kulturu mladihbroj 521Zagreb, siječanj 2009.

M -

-

-

--

-

-

ČASOPISIKNJIGE

Slijedi me!Informativni vodič za osobe s invaliditetomUdruga R. E. CentarZagreb 2008.

Poboljšanje kvalitete svakodnevnog života

Vodič pruža informacije iz svih područja potreba za olakšavanje i poboljšavanje kvalitete svakodnevnog života

Izabrani radovi Ane Tomašpriredili, izabrali i uredili: Šime Pilić, Slavomir Stankov i Suzana Tomaš, Hrvatski pedagoško-književni zbor, Ogranak Split i Biblioteka Školskog vjesnikaSplit, 2008.

Neponovljiva individualnostRadovi zastupljeni u ovoj knji-

zi predstavljaju izabrane radove iz cjelokupnog djela

dr. sc. Ane Tomaš, a obuhvaća znanstvene i stručne radove objav-ljene u raznim časopisima i zborni-cima te drugim publikacijama. Jedini tekst koji do sada nije publi-ciran jest Kriza škole, a nastao je prilikom izlaganja Ane Tomaš na Okruglom stolu: Suvremena kriza škole i mogućnosti njenoga prevla-davanja, održanom u Splitu počet-kom 1990. godine.

Izabrane radove Ane Tomaš pri-premili su Šime Pilić, Slavomir Stankov i Suzana Tomaš, u povodu desete godišnjice smrti.

Sadržaj knjige podijeljen je u dva dijela: prvi dio sadrži osvrt na život i radove Ane Tomaš, dok drugi donosi njezine izabrane radove. U predgovoru knjizi Šime Pilić nadah-nuto i profesionalno upoznaje čita-telje sa životnim putem Ane Tomaπ, djelovanjem, građenjem stručne i znanstvene karijere, njezinom ljud-skom upornošću, traganjem, istra-živanjem i otkrivanjem, nesebičnim davanjem na svim poljima djelova-nja, a posebice u obiteljskim, prija-teljskim i profesionalnim odnosi-ma. Četvrto poglavlje, koje je pod nazivom Osvrt na radove Ane Tomaš priredila Suzana Tomaš, sadrži četiri tematski zaokružena potpoglavlja. U prvome od njih pod naslovom Djeca s poteškoćama u razvoju predstavljeno je pet radova tematski vezanih za problematiku djece s teškoćama u razvoju. Predškolski odgoj obuhvaća rado-ve proizašle iz predškolske teorije i

prakse, a koje je moguće tematski svrstati u četiri kategorije: matema-tika, individualizacija, integracija i odgajtelj. Potpoglavlje pod nazivom Primarno obrazovanje obuhvaća radove koji se tematski odnose na problematiku primarnog obrazova-nja, a u sadržajnom smislu moguće ih je svrstati u četiri kategorije i to one koji se odnose na učenike s teškoćama u osnovnoj školi, shva-ćanje matematičkih pojmova, indi-vidualizaciju u osnovnoj školi te rad u razrednim odjeljenjima.

Posljednja cjelina toga dijela pod nazivom Visokoškolsko obrazova-nje sadrži osvrte na radove Ane Tomaš koji su nastali kao rezultat praktičnog (nastavničkog) djelova-nja i teorijskog promišljanja viso-koškolskog obrazovanja odgajate-ljica djece i učitelja razredne nasta-ve. Šesto poglavlje, koje je pripre-mio i uredio Slavomir Stankov, donosi prikaze tri objavljene knjige autorice Ane Tomaš, i to: Metalno retardirana djeca i matematika (1989), Množimo i dijelimo (1990), Individualizacijom do matemetike (1993) te osvrt na dva znanstvena projekta čiji je Ana Tomaš bila nosi-teljica i glavna istraživačica.

Knjiga Izabrani radovi Ane Tomaškorisno Êe poslužiti studentima (prvenstveno pedagogije, učitelj-skog studija, predškolskog odgoja, edukacijsko-rehabilitacijskog stu-dija, a i drugih nastavničkih usmje-renja), nastavnicima, istraživačima i svima koji se zanimaju za pitanja odgoja i obrazovanja u hrvatskom društvu jučer, danas i sutra.

Velimir KARABUVA

Knjiga će korisno Êe poslužiti svima koji se zanimaju za pitanja odgo-ja i obrazovanja, posebice studen-tima pedagogije, učiteljskog studi-ja i predškolskog odgoja

Udruga R. E. Centar krajem prošle godine izdala je publikaciju Informativni

vodič Slijedi me! za osobe s invali-ditetom, koji ima višestruku vrijed-nost. Vodič pruža informacije iz svih područja potreba za olakšava-nje i poboljšavanje kvalitete sva-kodnevnog života, temelj je za informacijski servis internetske stranice Udruge kao i za časopis za rehabilitaciju, edukaciju i aktivni turizam.

Vodič se sastoji od tri dijela - for-malnog, neformalnog te bontona. U formalnom dijelu vodiča obrađuje se devet kategorija oštećenja zdrav-lja (vida, sluha, glasovno-govorne komunikacije, lokomotornog susta-va, središnjeg i perifernog živčanog sustava - neurološka oštećenja, drugih organa i organskih sustava, mentalna retardacija, autizam, više vrsta oštećenja) na način da je o svakom oštećenju tekst napisao stručnjak za pojedinu kategoriju invaliditeta.

Svako poglavlje sastoji se od tek-sta stručnjaka, popisa literature dostupne na hrvatskom jeziku, ali i one stranih autora te popisa svih institucija, udruga i dobavljača ortopedskih pomagala u Hrvatskoj, koji je raspoređen po županijama, a unutar županija po gradovima. Osim navedenih poglavlja o ošteće-njima zdravlja, u formalnom dijelu vodiča popis je svih prava koje

imaju osobe s invaliditetom i djeca s teškoćama u razvoju, na području Hrvatske, uz popis svih važećih prava i zakona te informacije gdje ih pronaći.

U knjizi se nalaze i tekstovi iz ostalih stručnih područja koja su važna za osobe s invaliditetom (fizi-oterapeut, medicinska sestra). Ono što će svakako biti zanimljivo čita-teljima su tekstovi o iskustvima koje su pisale majka i sestra djeteta s posebnim potrebama.

Bonton kao središnji dio publika-cije donosi poglavlja Bonton u sva-kodnevnoj komunikaciji s osobama s invaliditetom, zatim Bonton za vozače te Bontončić - kako svima biti prijatelj, namijenjen djeci vrtić-ke i školske dobi.

U neformalnom dijelu vodiča su prilozi posvećeni zdravim stilovima života, o čemu piše Željko Mavrović, te sportu, rekreaciji i putovanjima osoba s invaliditetom.

Vodič se sastoji od tiskanog djela - publikacije, CD-a na kojem se nalazi kompletan vodič u PDF i RTF formatu, koji omogućuje čita-nje slijepim i slabovidnom osoba-ma. Crossing the big sea je dvade-setominutni film koji govori o mla-dom čovjeku Murisu oboljelom od cerebralne paralize. Autorica Nataša Jovičić optimistično je i toplo prikazala jedan dan u njego-vu životu.

Irena HORAK

aktualno22

Kalendar-podsjetnik za školuIstinsku, pravu popularnosti učitelj teško postiže, a onaj koji je ne gradi na ugledu nikada.

Paljenje svijeća. Odvedi školsku mladež na procesiju! Prilikom obilaska crkve obično se pjeva lijepa četvero-glasna pjesma.

Mladi mjesec u 2 sata i 10 minuta. Učitelj neka pri čitanju ne zamijeni naglašavanje s deklamiranjem; on sam mora dobro znati čitati i biti prirodan, pazeći na čisti, gramatički ispravan izgovor.

Uputiti molbu za knjige za siromašne učenike.Prozrači učionicu! Sjeti se otići u crkvu. Protumači

sutrašnje evanđelje.Nedjelja. Opetovnica. Poučavaj o tjelesnoj i duhovnoj

prirodi čovjeka!Ne opterećuj seosku djecu s čestim zadaćama.Misli na crkveno pjevanje. Pjevanjem uvježbano lakše

će kroz crkvenu pjesmu pobuditi pobožne osjećaje.Učitelj može istinski odgajati o obrazovati samo ako i

sam sebe istinski odgaja i obrazujePrva četvrt u 8 sati i 45 minuta navečer. Ljubav i istini-

tost su zvijezde vodilje kršćanskoga odgoja.Njeguj smisao za urednost, ali pazi da se ona ne pre-

tvori u taštinu.Upozori na fašničke ludorije. Protumači sutrašnje

evanđelje.Nedjelja. Opetovnica. Objasni svojim učenicima sve

atmosferske pojave!Vama učiteljima povjereni su nasljednici Zemlje i

Neba.Oesterreichisches pädagogisches Wochenblatt

Br. 6 / 9. veljače 1859.

Crv nesloge među učiteljimaZašto nam ne ide bolje? Jer se opaža, da se je crv nesloge stao zavlačiti i u redove učiteljstva. A tko

više pati od toga nego mi sami. Budimo složni i jedini, kako su nas učili naši stari, jer “Sloga je od Boga“ i slo-gom se sve može! Neka nas ne smetaju vikači, koji viču na sva usta. Ta znamo rad šta viču. Gdje ima sloge, ima i snage... Pravo veli “Uč. Dom“: “Mi nijesmo ništa manji od onih, koji sebi umišljaju, da su više od svih. Naše ljudsko dostojanstvo, naša učitelj. čast ravna je svakoj. Samo treba da što više ojačamo svoju učiteljsku svijest i svoje učiteljsko jedinstvo. To je za naš uspjeh prva potreba.“

ŠkolaBr. 1 i 2 / veljača 1909.

Prva školska nadzornicaVisoka kr. zemaljska vlada, odio za bogoštovlje i nastavu, imenovala je gđicu Klotildu Cvetišićevu,

ravnateljicu ženske stručne škole u Zagrebu, nadzorni-com za sve stručne škole u Hrvatskoj i Slavoniji, pa za ručni rad i kućanstvo u svim djevojačkim školama. Pripoćujući tu vijest našim čitačima držimo svojom ugodnom dužnosti, da prvoj nadzornici naše mile otadž-bine od srca čestitamo to odlično unapređenje. Opsežan i mnogostran rad, kojim se imenovana nadzornica dosa-da istakla kao učiteljica, ravnateljica viših djevojačkih škola i spisateljica dokazom je, da je izbor prve nadzor-nice u našoj domovini bio srećne ruke.

Hrvatski učiteljski domBr. 4 / 20. veljače 1909.

Elza Kučera - doktorica filozofije

Ovih je dana na sveučilištu u Zürichu nakon dovr-šenih nauka iz područja filozofije i povijesti umjet-

nosti summa cum laude promovirana na čast doktora filozofije Elza Kučera.

Narodna prosvjetaBr. 2 / veljača 1909.

OBLJETNICE

Darvinizam u pedagogiji na Trstenjakov način

Prije 200 godina, toč-nije 12. veljače 1809., rođen je engleski

znanstvenik i prirodoslo-vac Charles Darwin, autor prve moderne teorije o evoluciji živih bića. U dobi od 40 godina objavio je svoje glavno i najpoznatije djelo Postanak vrsta (The Origin of Species), knjigu koja je šokirala svijet i koja se već prvi dan rasprodala. Darwinova teorija, zasno-vana na konceptu razvoja svih životnih oblika proce-som prirodne selekcije, već je 140 godina predme-tom različito potkrepljiva-nih, motiviranih i intonira-nih rasprava. Ipak, Darwin je još za života postao cije-njen. Godine 1839. izabran je u Kraljevsko društvo, a 1878. postao je članom Francuske akademije zna-nosti. Umro je 19. travnja 1882. godine.

Utjecaj njegove teorije proširio se i na društvene znanosti, a u pedagogiji se manifestira posebnim pravcem poznatim kao evolucionistička pedagogi-ja, koji početkom 20. sto-ljeća ima svoje, doduše malobrojne, predstavnike i u Hrvatskoj. Riječ je o Ljudevitu Dvornikoviću i Davorinu Trstenjaku. Njihova su djela, osim Darwinovim, bila inspirira-na i idejama engleskog filozofa Herberta Spencera te njemačkog biologa i filo-zofa Ernesta Häckela.

U ovom su nam kontek-stu posebno zanimljive dvije Trstenjakove knjige. Naime,

1909., u godini kada se slavila 100. obljetnica Darwinova rođenja, objav-

Utjecaj Darwinove teorije u peda-gogiji izražava se posebnim pravcem nazvanim evolucionistič-ka pedagogija, koji je u nas imao svoje predstavnike u Ljudevitu Dvornikoviću i Davorinu Trstenjaku

PRIJE 150 GODINA

ljena je knjiga Uzgoj čovje-ka borca, a 1918. Darvinizam u uzgoju. Obje je knjige Trstenjak napisao nakon umirovljenja, neop-terećen mogućim prigovo-rima prosvjetnih vlasti te s dovoljno iskustva i steče-nog ugleda među kolega-ma učiteljima koji su sa simpatijama gledali na nje-gove (r)evolucionističke ideje. Pisao je nadahnuto, mareći više za efektnost i dojmljivost nego li za znan-stvenu potkrijepljenost svojih tvrdnji. U knjizi Uzgoj čovjeka borca zavod-ljivom retorikom, kakvu primjerice susrećemo kod Ellen Key, Trstenjak niže velike misli o energičnom, neustrašivom, jakom, nesentimentalnom, asket-skom i moralnom čovjeku junaku kojeg rađa i odgaja herojski vijek, herojski narod i herojska porodica.Njegov je darvinizam vođen idejom borbe kao pokretača i nužnog predu-vjeta napretka.

U Predgovoru Trstenjak u kratkim crtama obrazla-že ključne postavke svoje teorije.

Okružuju nas odlični tak-maci i grabežljivci, a mi premalo vjerujemo u se, poništujemo se i previše smo niske ćudi. Nije ni čudo, kad nam od djetinj-stva tuve u glavu, da treba istu nepravdu strpljivo podnositi. Opasnost je veli-ka, pa se treba pripraviti za svaki otpor. Valja da već jednom dignemo glavu, da se oslobodimo starodrev-noga ropskog mišljenja, pa da postanemo slobodni ljudi.

Svaki kulturni čovjek

treba da je kulturni borac, borac za dobro naroda i svega čovječanstva; ali ne borac da potiskuje i guši druge, ne otimač i osvajač, nego širitelj čovještva i bratstva, kao i ostalih dobara.

Nauka o potpunoj ljuba-vi prema svomu bližnjemu bez svakoga egoizma je nemoguća, jer je svaka lju-bav u temelju plemenit egoizam. Tako isto je nemoguća nauka o siro-maštvu, jer čovjek po svom nagonu hoće da nešto ima, a i mora da ima. Siromaštvo je veliko zlo. Njega prati neznanje, surovost, mržnja, zavist, nezadovoljstvo, zlo-čin. Čemu se odricati ovoga svijeta i njegovih dobara, kad je svijet i život tako krasan?!

Nezdrava je također nauka, da je zemlja neka-kva tamnica ili suzna doli-na. Ti su nezdravi i škodlji-vi nazori već davno preži-vjeli. Danas vladaju posve protivni nazori o svijetu i životu. Današnji proroci uče svijet, da se treba kani-ti ropske strpljivosti, pa se zadahnuti eneržijom, junaštvom, te raditi i boriti se ljudski za svoju korist, za ovaj svijet. Iz te koristi izvire blagostanje, znanost i umjetnost, sloboda, kul-tura i sreća. Čovjek teži da nadmaši druge, pa se u tu svrhu i bori, a da nema borbe, zavladao bi mir, koji je izvor smrti.

Trstenjakov čovjek boracnije ratnik i nasilnik. Njegovo su oružje hra-brost, junaštvo, vrsnoća i vjera u sebe. Taj je odgojni ideal bio i ostao samo još jedna pedagoška utopija.

PRIJE 100 GODINA

Opisne ocjene Karla MarxaRodom iz Trira, 17 godina star, evangelističke vjero-ispovijesti, sin advokata, gospodina pravnog savjet-

nika Marxa iz Trira, proboravio je 5 školskih godina u Trirskoj gimnaziji i 2 godine u prvom razredu.

Moralno ponašanje u odnosu na upravu i drugove bilo je dobro.

Sposobnost i marljivost. On raspolaže s lijepim sposob-nostima; pokazao je u klasičnim jezicima, u njemačkom i u povijesti veoma zadovoljavajuću, u matematici zadovo-ljavajuću i u francuskom slabu marljivost.

Znanja i uspjesi.Jezici:U njemačkom poznavanje gramatike, kao i njegovi

sastavi, vrlo su dobri. Latinski on prevodi i objašnjava, lakša mjesta iz klasika koji se čitaju u gimnaziji bez pri-preme, tečno i sigurno. U razgovoru na latinskom, on je stekao zadovoljavajuće tečno izražavanje. U grčkom njegovo poznavanje i njegova umješnost da razumije kla-sike, koje se čitaju u gimnaziji, gotovo je ista kao u latin-skom.

Nauke:

Religiozna saznanja. Njegovo znanje kršćanskog vjero-nauka i moralnog pouka su jasni i obrazloženi; i on do izvjesnog stepena zna povijest kršćanske crkve.

Matematika. Njegova saznanja u matematici su dobra.U povijesti i geografiji on, opće uzev, ima dovoljno

zadovoljavajuća saznanja.Fizika. Njegova saznanja u fizici su srednja.Nižepotpisana Ispitna komisija na osnovu toga, imajući

u vidu, da on sada napušta gimnaziju, da bi izučavao prav-ne nauke, odlučila je da mu izda diplomu zrelosti i otpu-šta ga, uzdajući se u to da će on, zahvaljujući njegovim sposobnostima, ispuniti nade, koje se u njega polažu.

Školske novineBr. 7 / 13. veljače 1959.

Mliječne kuhinje u školamaNa savjetovanju o radu mliječnih kuhinja, održa-nom u Glavnom odboru Crvenog križa Hrvatske,

konstatirano je, da je na početku ove godine preko pola milijuna školske djece dobivalo dopunski obrok. Sada ima oko 3.500 mliječnih kuhinja, a novčana vrijednost obroka koji se podijele u godini dana iznosi oko dvije i po milijarde dinara.

Pedagoški rad

PRIJE 50 GODINA

200. obljetnica rođenja Charlesa Darwina i 100. obljetnica knjige Uzgoj čovjeka borca Davorina Trstenjaka

Priredila ©tefka BatiniÊ

iz proπlosti

aktualno 23oglasi

BIOLOGIJA I KEMIJA 16. - 18. veljače -

-

18. - 20. veljače -

-

RAVNATELJI 26. veljače -

-

26. veljače -

--

KNJIŽNIČARI 25. - 27. veljače

--

-

NACIONALNI PROGRAMI 23. - 24. veljače

-

-

---

SOCIOLOGIJA, POLITIKA I GOSPODARSTVO I ETIKA

20. i 21. veljače --

-

---

--

STRUČNI SURADNICI 21. veljače -

-

-

-

17. veljače

-

18. veljače

18. veljače

-

19. veljače -

-

-

20. veljače -

20. veljače-

-

20. veljače

25. veljače

-

27. veljače

-

PREDŠKOLSKI ODGOJ 17. veljače -

-

17. veljače-

19. veljače -

-

-

19. veljače -

--

-

19. veljače -

-

26. veljače -

27. veljače-

-

NJEMAČKI JEZIK 28. veljače

-

-

OBRAZOVANJE ZA ODRŽIVI RAZVOJ 27. veljače

-

NACIONALNI PROGRAMI 27. veljače -

-

-

VJERONAUK 21. veljače

-

28. veljače

-

28. veljače-

28. veljače

-

-

TALIJANSKA NACIONALNA MANJINA 19. - 21. veljače

-

Agencija za odgoj i obrazovanje

Stručni skupovi u veljaËi

Hrvatski školski muzej

Trg maršala Tita 4

10000 Zagreb

r a s p i s u j e

NATJEČAJza prikupljanje likovnih radova

te poziva škole i druge odgojno-obrazovne ustanove na suradnju

Hrvatski školski muzej prikuplja likovne radove za potrebe slanja na 37. međunarodnu izložbu dječjeg likovnog stvaralaštva “Lidice 2009.” u Češkoj. Pravo na sudjelovanje imaju djeca i učenici od 4 do 16 godina. Tema ovogo-dišnjeg natječaja je svemir (otkrivanje svemira, kako putovati do zvijezda, zanima me što je tamo na drugim planetima, zvijezde i nebo iznad moje zemlje, kako izgleda astronaut). Mogu se poslati radovi: crteži, slike, grafike, fotografije, keramika, kombinirane tehnike (skulpture, radovi od metala, keramika, drvo, staklo, tekstil, papir). Maksimalni format rada 2D je 60x50 cm. Broj radova iz ustanova nije ograničen.

Rok za slanje radova je 25. veljače 2009. godine.

Svaki rad treba sadržavati:ime i prezime djeteta (prvo ime, pa prezime)godine i spolpuno ime i adresa škole ili ustanoveadrese po principu: ime škole, ulica, broj, poštanski broj, grad, državae-mail ustanove (i našeg muzeja)pisano sve velikim slovima

Radove slati na adresu:HRVATSKI ŠKOLSKI MUZEJTrg maršala Tita 410 000 Zagreb

Pristigle radove će pregledati te odabrati stručno povjerenstvo, uz napomenu da radove ne vraćamo. Muzej se obvezuje o rezultatima izložbe u Lidicama obavijestiti samo ustanove ili osobe koje su sudjelovale posredstvom Hrvatskoga školskog muzeja.

REPORTAÆA

Daleke 1908. godine Osnovna škola Pantovčak počela je s radom prvo kao četve-

rorazredna i tako je radila do 1953. godine, kada je prešla u osmorazredni režim. Nova škol-ska zgrada dovršena je 1954. godine, a u to je vrijeme arhi-tektonski spadala među najmo-dernije škole bivše države. Prvenstveno zbog paviljonskog tipa zgrade, zbog čega se učio-nice odlikuju vrlo dobrim osvjetljenjem i izolacijom od buke. Učionice su vrlo dobro opremljene, informatička sa 16 računala, kao i učionice kemije, fizike i biologije, iako nema klasičnoga kabinetskog prosto-ra. Međutim, kao i mnoge druge škole, i OŠ Pantovčak bori se s nedostatkom prostora. Prvenstveno kako bi mogli pro-vesti osnovnu ideju reforme obrazovanja u nas - jednosmjen-sku nastavu. Tako je u tijeku sanacija stare školske zgrade, u kojoj se također održava nasta-va, ali nije fizički povezana s novom zgradom, pa učenici moraju prvi izaći iz jednog objekta da bi ušli u drugi.

Zbog svega nam je toga rav-nateljica škole Romana Marin rekla:

- Istina je, kao što vidite, okru-ženi smo vilama i drugim elit-nim zdanjima bogatijih zagre-bačkih obitelji, ali na našoj školi vlada jedna potpuno drukčija vrsta elitizma. Ona duhovna, intelektualna i odgojna!

Učitelji uspjeli motivirati djecu

Školu ove godine pohađaju 454 učenika u 20 razrednih odjela, od čega devet razredne nastave, sa šest razreda produ-ženog boravka, na čemu su roditelji naročito zahvalni. Pedagoginja Marina Žitković napominje da OŠ Pantovčak zapravo radi u optimalnim uvje-tima, jer su brojem razreda zadovoljili optimalnu pedagoš-ku praksu, kako bi se nastava mogla provoditi najkvalitetnije moguće. Osim u opremljenost, konstantno se ulaže u stručno razvijanje nastavničkoga kadra, i svaki se učitelj stručno razvija odnosno usavršava. Učenici, pak, redovito sudjeluju na svim razinama natjecanja znanja, naročito uspješno u informati-ci, matematici i prvoj pomoći:

- Očito su naši učitelji pronaš-li način kako motivirati djecu, kako ih kvalitetno pripremiti i učiniti konkurentnima na području natjecanja u prirod-nim znanostima, govori Žitković.

Među većim uspjesima sva-kako se ističe prvo mjesto na državnom natjecanju iz prve pomoći lani u Umagu, s ekipom koju je vodila profesorica Tatjana Polchert. Tu su i brojne izvannastavne aktivnosti poput dramske, likovne, lutkarske skupine, pjevačkog zbora, malih prirodnjaka, malih novi-nara, keramičara, etnografske skupine i školskoga sportskoga kluba. Mali, pak, novinari rade

na školskom listu Pantač.Psihologinja Vesna Rak govo-

ri da je namjera škole ekipirati stručni tim, na vrlo su dobrom putu, a bio bi dobrodošao i stručni suradnik defektolog, zbog sveprisutnijih teškoća u ponašanju djece. No, disciplin-skih problema u OŠ Pantovčak gotovo nema, ponajviše zbog pozitivnog odnosa učitelja spram djece. Pozitivni pomaci najprimjetniji su prilikom upisa djece u prvi razred, objašnjava Rak.

- Upotpunjen je postupak utvrđivanja spremnosti djeteta za školu i na osnovu dobivenih parametara nastoje se oformiti što kvalitetniji razredi, kako bi se zadržala ravnopravnost i usklađenost emocionalno-inte-

lektualnog razvoja svakog dje-teta.

Intenzivnije se radi i na iden-tifikaciji darovite djece, i to već u trećem razredu, nakon čega se te mališane izdvaja u oboga-ćeni školskim program, teme-ljen prvenstveno na razvijanju kognitivnih funkcija.

Pomoć osmašima u životnoj odluci

No, tu ne prestaje pažljivo praćenje napredovanja djece. Posebno se radi na profesional-noj orijentaciji s učenicima osmih razreda, pa se uz indivi-dualna i grupna informiranja, radi i na samoupoznavanju, kroz definiranje vlastitih život-nih potreba odnosno ciljeva,

učeničkih vrijednosti kao i nji-hovih profesionalnih interesa:

- Pružamo šansu svim zainte-resiranim osmašima da korište-njem novoga računalnog pro-grama Moj Izbor, u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje, mogu sami iskazati interes i dobiti informaciju, primjerice, o tri najprimjerenija zanimanja, odnosno preporučene srednje škole s obzirom na vlastite afi-nitete. Odaziv osmaša vrlo je velik, zbog čega smo iznimno zadovoljni, budući da je riječ o jednoj od najvećih životnih odluka, naglašava Rak.

Pokrenut je i mini-projekt stvaranja pozitivnijega životnog ozračja, jer to nedostaje u današnjem trenutku. Riječ je o Programu razvoja optimizma,kroz dvanaest radionica, u kojem su djeca sklonija bezna-đu uključena u rad, ne bi li ih se na taj način životno usmjerilo prema pozitivnom svjetonazo-ru.

Vrlo je razvijena suradnja s udrugama i institucijama koje nude korisne programe, bilo namijenjene nastavničkom kadru, bilo samoj djeci. Primjerice, vrlo je uspješno surađivano s Centrom Ženska

soba, o problematici ženskog nasilja, naravno, za više razrede osnovne škole. Cijela se ta pro-blematika pomiče u sve raniju dobnu skupinu, a OŠ Pantovčak je krenuo u pravodobnu pre-ventivu.

Uvijek ispred svoga vremena

Ravnateljica Romana Marin za kraj govori da škola kroz niz stvari jednostavno osluškuje društvo i život pa je zbog takvog pristupa uvijek godinu, dvije ispred službenih uputa, bilo iz

Ministarstva ili Grada, bilo nekim zakonskim dokumentom ili pravilnikom. Drugim riječi-ma, škola ispred svoga vreme-na. Primjerice, HNOS predviđa blok-satove, a OŠ Pantovčak započeo je time već 2003. godi-ne. Ranije su preporučenog krenulo se i s projektnom nasta-vom, profesionalnom orijenta-cijom.

- Mislim da je naš nastavnički kadar zapravo pravo bogatstvo, prava elita Pantovčaka. Bez nji-hova truda, želje za što boljim funkcioniranjem škole i što kvalitetnijom nastavom ne bismo bili na tako dobrom glasu. Najmanje je bitna ova zgrada, zidovi ili učionice, topli-nu daju ljudi, zaključuje Marin.

Svake godine škola nagrađu-je “učenike generacije“, najbo-lje učenike svih osam godina školovanja. I ti učenici genera-cije potom se rado vraćaju u svoje stare školske odaje, jer iskustvo i znanje koje su stekli u klupama OŠ Pantovčak često je neprocjenjiva pomoć kod poslova i prepreka koje im život donosi. A tako je već cijelo sto-ljeće.

Branko NAĐ

Potpuno drukčija vrsta elitizma

Stotinu godina OŠ Pantovčak

Kada bilo tko u Hrvatskoj spomene Pantovčak, prvo se pomišlja na predsjednika i njegove dvore, a potom na elitni kvart zagrebačkih bogataša. Malo njih zna da na ovom “bogataškom“ brijegu postoji skromna, ali znanjem i duhom vrlo bogata škola - Osnovna škola Pantovčak. Ova škola na brijegu obilježila je sto godina postojanja, što je bio sasvim dovoljan razlog da ih posjetimo i pred-stavimo ostatku Hrvatske. Moto škole “Pokloni ljubav i zasjat ćeš ljepotom“ govori sam za sebe

Pobjednicenatjecanja iz prve pomoÊi

RavnateljicaškoleRomanaMarin

Mali keramičari

Najbolji školski matematičari i informatičari

Školski pjevački zbor ”Pantači”

Etno grupa u narodnim nošnjama