Tema broja: U iščekivanjU promjene...Osnovna škola Sveti Matej zahvaljuje Primorsko-goranskoj županiji i Općini Viškovo na suradnji i financijskoj pomoći u realizaciji kulturnih,

VIŠKOVO, SVIBANJ 2019. g.

Tema broja:U iščekivanjU promjene

2 TRATINČICA • List OŠ Sveti Matej Viškovo • 2019.

Uvodna riječ

Izdavač: Osnovna škola Sveti Matej Viškovo, Vozišće 13Za izdavača: ravnatelj Josip Crnić, prof.Urednica: Rene Poli, prof. i Danijela Bartolović Antić, prof.Koordinatorica: Maja Keš, učiteljica RNNovinari: Marija Marčić, Amelia Čikara, Nina Baraba, Roko Vranković, Fran Blažić, Laura Muškardin i voditeljica Tatjana Makovac, prof.Literarne radove odabrale: učiteljice HJ i RNLikovne radove odabrale: učiteljica LK i RNNaslovnica: Edo Antić, prof.Fotografije: Foto Sveti Matej (i svi pomalo)Grafička priprema i tisak: Tiskara Grafika Helvetica d.o.o., Rijeka

Osnovna škola Sveti Matej zahvaljuje Primorsko-goranskoj županiji i Općini Viškovo na suradnji i financijskoj pomoći u realizaciji kulturnih, sportskih i društvenih projekata.

ISSN 1332-7143 - TRATINČICA - LIST OŠ SVETI MATEJ

Dragi naši čitatelji!Evo nas opet! Bili smo vrijedni i bilježili sve što smo radili, postigli, promijenili i na što smo ponosni. Polako se pripremajući za nadolazeću Školu za život, ostavljamo iza sebe tragove još jedne školske godine koju polako privodimo kraju.Uživajte u našim novinarskim, literarnim i likovnim radovima.

Urednice

Luka Vukšić, 4.e Leda Crnković, 2.e

3TRATINČICA • List OŠ Sveti Matej Viškovo • 2019.

Uvodna riječ 2

Pogled unatrag 4

Tema broja: U iščekivanju promjene 7

Noviteti 11

Svakodnevica 13

Lirske latice 21

Rad na terenu 37

Knjižnica 42

Natjecanja 46

Sa sportskih terena 50

Nebeske stranice 51

Eko 54

Sadržaj

Nika Mesarić, 4.e

Mia Hero, 5.a

Tia Andrijević, 1.d

Gabrijela Rabić, 3.a


pogled UnatragPogled unatrag uvijek nam stavi osmijeh na lica jer, lijepo je prisjetiti se kako smo to onda napravili, jesmo li ispunili sva očekivanja i što bismo sljedeći put mogli još bolje. Prisjetimo se zato nekoliko aktivnosti s kraja prošle školske godine…

dan škole - sport i izložbe


Svečana priredba

Na priredbi je proglašen i učenik generacije Dorian Biondić iz 8.b razreda

Učitelji jubilarci


40. proljeće u ronjgima 2018.

Ustanova “Ivan Matetić Ronjgov” u suradnji s općinom Viškovo i Primorsko-goranskom županijom organizirala je 40. Proljeće u Ronjgima. Kao i prijašnjih godina, tako je i ove godine organiziran rad umjetničko-stvaralačkih radionica koje su činila djeca i voditelji-mentori. Naša škola

je sudjelovala s učenicama u radionici mladih skladatelja koju su vodili Vedran Gergorić, prof. i Ivana Marčelja, prof. U radionici je bilo šest skladatelja, pjevača i svirača koji su za vrijeme boravka u Ronjgima osmislili pjesmu te je promovirali u zajedničkom programu. Odabran je tekst simpatičnog naziva “Petak” iz zbirke Čakavčići pul Ronjgi 2017., koji su djeca uz pomoć i savjete voditelja samostalno uglazbila.Mladi skladatelji, predstavnici naše škole bile su učenice Klara Sušanj, Klara Srok, Antonija Frelih i Veronika Vratović. Našim učenicama pridružili su se još Ana Xie Miškulin iz Osnovne škole “ Vežica” i Dino Škrobonja iz Osnovne škole “Eugen Kumičić”.Susret je završio zajedničkom prezentacijom radionica i ručkom. Zahvaljujemo se organizatorima i vidimo se na 41. Proljeću u Ronjgima.

Ivana Marčelja, prof.

osmaši se opraštajuJoš jedna generacija osmaša oprostila se od svojih učitelja te se kratkim programom zahvalila i najavila svoj odlazak u neke nove škole za život…


Završna konferencija projekta“Pokreni promjenu: prihvaćanje razlika kroz interkulturalno obrazovanje i volontiranje”Osnovna škola “Sveti Matej” Viškovo jedna je od petnaest škola u Republici Hrvatskoj koja je sudjelovala u projektu Foruma za slobodu odgoja “Pokreni promjenu: prihvaćanje razlika kroz interkulturalno obrazovanje i volontiranje”, koji je završio u studenom 2018. godine.Cilj projekta je poduprijeti mlade ljude i njihove nastavnike u pokretanju interkulturnih projekata, kao i projekata izgrad-nje mira usmjerenih na sprječavanje radikalizacije i razvija-nje osjetljivosti i međusobnog uvažavanja.Kao dio projekta “Pokreni promjenu” u našoj školi provodio se projekt “Šeraj pozitivu, lajkaj različitost” tijekom školske 2017./2018. i 2018./2019. godine. Sudjelovali su svi uče-nici sadašnjih šestih razreda i njihovi roditelji, a provodio ga je tim koji čine profesorice Ines Kovač, Dijana Saraja, Tatja-na Makovac, Milana Jakšić, Jasmina Mamula, Ivana Marčelja te pedagoginja Jasna Pipinić.Završna konferencija projekta održana je 23. studenog 2018. godine u Novinarskom domu u Zagrebu, a okupila je niz stručnjaka u radu s djecom i mladima iz Italije, Slovenije, Velike Britanije i Hrvatske koji su predstavili rezultate projekta, ali i održali niz izvrsnih izlaganja i radionica na

temu prihvaćanja različitosti, socijalne pravde i aktivnog građanstva. Našu školu su zastupale profesorica Milana Jakšić, pedagoginja Jasna Pipinić te profesorica Ines Kovač koja je prezentirala naš projekt.Ciljevi konferencije bili su: omogućiti sudionicima projekta razmjenu ideja za još bolji rad s mladima, predstaviti projek-te i osigurati mrežnu platformu za daljnju suradnju.Projekti su bili predstavljeni i plakatima koje su izradili sudi-onici. Naš plakat privukao je veliku pozornost ostalih sudio-nika, na što smo jako ponosni.

školska pedagoginja Jasna Pipinić, prof.

tema broja: U iščekivanjU promjeneProšli broj naše Tratinčice bio je prožet idejama projekta Pokreni promjenu. Projekt je nastavljen i dovršen u ovoj školskoj godini pa u ovoj rubrici možete pročitati kako.

nagrađena himna projekta “šeraj pozitivu, lajkaj različitost”Forum za slobodu odgoja, osmi put zaredom, organizirao je natječaj “Oboji svijet”. Tema natječaja je prihvaćanje i pošti-vanje različitosti te individualnih razlika u našem svakod-nevnom životu, školama i lokalnim zajednicama. Zahvalju-jući EU projektu “Pokreni promjenu!”, u kojem je sudjelovala i naša škola, natječaj se istovremeno održavao i u Sloveniji, Italiji i Velikoj Britaniji.Tijekom rada na projektu nastala je i himna “Šeraj pozitivu, lajkaj različitost”. Tekst himne napisali su učenici 6.a, 6.b, 6.c, 6.d i 6.e razrednog odjela, uz pomoć profesorica hrvat-skog jezika Tatjane Makovac i Jasmine Mamula. Glazbu je napisala profesorica glazbene kulture Ivana Marčelja, a za aranžman i snimanje zaslužan je školski suradnik, Aleksan-dar Valenčić.

Himna je poslana na natječaj “Oboji svijet” te je nagrađena u kategoriji “Oboji svijet glazbom”, a dodjela priznanja odr-žana je 16. studenog 2018. godine u Hrvatskom glazbe-nom zavodu u Zagrebu.

Tatjana Makovac, prof., Jasmina Mamula, prof., Ivana Marčelja, prof.


“kako uspješno učiti u online okruženju”Kao dio aktivnosti koje Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) provodi zajedno sa svojim partnerima u sklopu Cjelovite kurikularne reforme i eksperimentalnog programa “Škola za život”, u svim školama u Republici Hrvatskoj provedena je edukacija. Riječ je o jednodnevnoj radionici u trajanju od 3 sata koja odgojno-obrazovnim radnicima u školama omogućuje kvalitetnu pripremu za daljnje uključivanje u edukacije u okviru Cjelovite kurikularne reforme. Kroz radionicu je predstavljen alat Loomen koji je odabran za provođenje samostalnog stručnog usavršavanja i pripreme za kurikularnu reformu.

Edukacija se u školama provodila u periodu od 15. listopada do 15. studenoga 2018.Nakon provedenih edukacija, svaki odgojno-obrazovni rad-nik se mogao upisati u virtualnu učionicu svoga predmeta. Odabirom svoga načina i vremena učenja i rješavanja po-stavljenih zadataka, može prati svoj napredak. Svi zadatci i teme su mentorirani od strane stručnjaka za pojedini pred-met. Na ovaj način je omogućeno, svima koji to žele, usavr-šavanje po planu koji si sami odrede bez obzira na mjesto i vrijeme. Na taj način će zaraditi i svoje digitalne značke koje će biti dokaz o završenim usavršavanjima. Jer znanje nam nitko ne može oteti!

Milana Jakšić, prof.

Promjena je pokrenuta, ali veliko finale tek slijedi – bliži nam se Škola za život. Evo kako se za nju pripremamo, što o njoj mislimo i što od nje očekujemo.

mišljenja učenikaIskreno, ne želim reformu.

Ema, 8.a

Od reforme najviše očekujem da će pomoći učenicima tije-kom školovanja te da će im olakšati boravak u školi.

Roko, 8.a

Od reforme Škola za život očekujem bolje školske uvjete, poput toga da imamo kraće sate u školi, da se osjećamo sigurno i toplo te da su nam zadovoljeni svi osnovni uvjeti kako bismo bolje učili i razumjeli gradivo.

Maria, 8.a

Vjerujem da će reforma Škola za život pozitivno utjecati na školski sustav i da će djeci biti lakše i zabavnije učiti.

Ivo, 8.a

Od ove reforme se očekuje olakšanje rada s učenicima i u obradi gradiva. Učenici će imati više vremena za sebe i svi-ma će se pristupiti individualno čime će se olakšati usvaja-nje gradiva. Nastava će biti zanimljivija pa će učenici školu prihvaćati s manje nelagode.

Marija, 8.c

Od Škole za život očekujem da će djeca sretnija ići u školu, da ćemo kreativnije učiti, da će sadržaj biti lakši za shvaća-nje i da ćemo imati boje ocjene.

Nia, 8.c

Moje je mišljenje da se profesori neće držati te reforme i da se nastava neće baš puno promijeniti. A tableti će samo još više pogoršati naše motoričke sposobnosti.

Ema, 8.c

Reforma zvuči zanimljivo jer, ako bude kako kažu, učenicima će biti zanimljivije. Kad bi se učitelji trudili učenicima gra-divo pojasniti na lakši način, učenici bi više pratili nastavu.

Nicol, 8.c

Meni je svejedno što će se promijeniti. Samo da nam bude zanimljivije i bit će dobro.

Matej, 8.c

Mislim da će nastava biti raznovrsnija i zanimljivija. A tableti nisu potrebni jer smo ionako previše na mobitelima.

Mihaela, 8.c

Ova je reforma jedna od brojnih koju je uvela RH, ali od nje očekujem da se i ostvari. Mislim kako je za veće zadovolj-stvo učenika ona važna jer nudi bolji školski program i kva-litetniji način školovanja. Djeca više neće školu gledati kao zatvor ili mjesto za maltretiranje, već na ustanovu koja će nas naučiti samostalno hodati kroz život.

Tea, 8.c

Voljela bih da se nešto promijeni i da ne moram nositi puno knjiga u torbi. Da se zadaće riješe u školi i da sve naučimo na nastavi da ne moramo kod kuće. Jer, nakon 6, 7 sati na-stave više nismo u stanju misliti ni o čemu, a kamoli učiti.

Lenka, 8.c

U Školi za život očekujem da učimo na temelju eksperime-nata, tj. da učimo ono što nam stvarno treba za buduće zanimanje. Uvođenje tableta podupirem, ali ne za praćenje nastave jer bismo mogli postati nepismeni.

Gloria, 8.d

Voljela bih da reforma uvede korištenje pametnih ploča i ta-bleta u nastavi (iako ćemo s tabletima morati biti pažljivi da ih ne razbijemo). Također bi nam bilo lakše, kada bismo imali ormariće u školi pa da ne nosimo teške torbe i da nosimo uniforme pa da se ukinu razlike među učenicima.

Ella, 8.d

Nadam se da ćemo imati tablete u nastavi da ne moramo pisati u bilježnice i da će ono što budemo učili biti zanimlji-vije.

Ivan, 8.d


Nadam se da ćemo imati manje zadaća i lakše torbe.Teo, 8.d

Očekujem obveznu Informatiku u svim razredima i korište-nje suvremene tehnologije. Volio bih da budemo uvijek u jednoj smjeni i malo duže u školi pa da ne moramo doma pisati zadaće.

Kristijan, 8.d

Dolazak nove reforme sve je bliže, a s njime i naše želje o poboljšanju i unaprjeđenja školovanja. Nadam se da će nova reforma donijeti tablete i više različite tehnologije u škole. Također bih htio da se ukine ispitivanje i učenje napa-met. Nadam se da ćemo u novoj školi više povezivati i učiti s razumijevanjem i zanimanjem.

Jakov, 8.d

Voljela bih da Škola za život uvede u nastavu predmete koji će nas učiti kako se snalaziti u životu poslije školovanja, npr. kuhanje, šivanje, plaćanje računa i poreza, kako naći posao itd. Također bih htjela da u školi imamo ormariće da ne mo-ramo nositi teške torbe i da imamo tablete umjesto knjiga na kojima bi nam bilo jednostavnije i sve pri ruci. Smatram da bi se količina zadaće trebala smanjiti, da više toga rješa-vamo u školi, a kod kuće da imamo tek pokoji zadatak. Tako bismo bili manje pod stresom, uživali u slobodnom vremenu i sretniji išli u školu.

Jana, 8.d

Buga Ivana Fistonić1. Da se uvede iduće godine.2. Teže obrazovanje, više logičkog zaključivanja.

Mateo Gavran1. Bolje obrazovanje.2. Sve najbolje!

David Dragičević1. Koliko sam ja shvatio, imat ćemo više samostalnog rada i prezentacija.2. Bolje ocjene.

Amelia Čikara1. Proces poboljšanja školovanja.2. Bolje učenje, učenje potrebnih stvari za život.

Nataša Savić1. Znam da počinje u 1. razredu srednje škole u svim pred-metima.2. Da će škole biti teže, ali da ćemo više naučiti.

Lara Žujić1. Sami ćemo obavljati više posla.2. Bit će teže.

Smatram da je potrebno uvesti reformu u naš školski su-stav. Promjene uvijek imaju svoje dobre i loše strane. Za-nimljivo je to što ćemo dobiti pametne ploče i tablete koji će zamijeniti većinu papirnatih udžbenika. Time će učenici lakše i brže usvajati gradivo jer će nas zanimljive prezenta-cije i razni vizualni sadržaji dodatno motivirati.

Dea, 7.d

Mislim da su reforme u školstvu važne i nužne zbog veće dostupnosti informacijama. Napretkom tehnologije te kori-štenjem iste, nastava će biti zanimljivija. Nadam se da ćemo puno više učiti s razumijevanjem te da nećemo napamet usvajati gradivo.

Vana, 7.d

U školu dolaze promjene. Imat ćemo tablete i pametne ploče. Mislim da će ova reforma doprinijeti našemu obrazo-vanju te da će nam informacije biti dostupnije, a nastavni sadržaji zanimljiviji.

Klara, 7.d

Smatram da ova reforma ima svoje dobre i loše strane. Do-bro je to što ćemo se morati više snalaziti sami, što znači da ćemo biti samostalniji. Učit ćemo ono što nas zanima koristeći modernu tehnologiju. Ono što nas brine je to što nismo sigurni hoće li nam sva potrebna tehnologija za rad biti osigurana jer mi još uvijek nemamo projektore u svim učionicama. Sviđa mi se ovaj, tzv. stari način učenja, ali se radujem stjecanju novih iskustava i snalaženju među svom tom tehnologijom.

Klara, 7.d

Unatoč skepticizmu javnosti i učitelja, smatram da je refor-ma dobar pomak za školstvo. Mislim da će ona doprinijeti kvaliteti nastave i učenja te da će nekim učenicima znatno pomoći u savladavanju gradiva.

Fran, 7.d

Moje mišljenje o kurikularnoj reformi poprilično je pozitivno. Smatram da bi reforma trebala uvesti suvremene načine izvođenja nastave. Nove tehnologije učinile bi sat zanimlji-vijim, učenici bi lakše savladavali gradivo, a i učiteljima bi bilo lakše izvođenje nastave. Reforma će zasigurno olakša-ti školovanje i potaknuti našu motivaciju.

Marija Magdalena, 7.c

Smatram da su reforme u školstvu potrebne kako ne bismo više učili toliko činjenica, već ono što će nam biti potrebno u životu. Zbog upotrebe suvremene tehnologije nastava će biti kvalitetnija, a i učenici će pokazivati više interesa za nastavne teme.

Matea, 7.c

Mislim da će nastava učenicima biti zanimljivija uz tablete, a učiteljima lakše uz pametne ploče. Također smatram da bi trebalo ograničiti pristup učenicima na sve aplikacije koje se nalaze na tabletima.

Mia, 7.c


a što kažu učitelji?Što mislite o još jednoj novoj školskoj reformi? Vje-rujete li da će uspješno biti ostvarena ili će eksperi-mentalna škola ostati eksperimentalna.Kako se i koliko vremena pripremate za reformu?Što mislite da treba promijeniti u školovanju?

Prof. Milana JakšićO ovoj reformi mislim sve dobro s obzirom da su provoditelji informatičari. Vjerujem da će biti uspješno ostvarena.Informatičari se pripremaju 2. god. i jedini smo koji ove go-dine rade po reformi.Nastavni sadržaj treba prilagoditi digitalnim učenicima.

Prof. Jelena KustićVoljela bih da ova reforma i uspije, a ne kao ove prijašnje koje smo započeli, a nismo završili. Tužno je da se reforme u školstvu vežu za aktualnu političku vlast, a ne za opće dobro. Nadam se da će uspjeti i da će kolege uvidjeti da trud koji će uložiti, neće biti uzaludan.Pripremam se nekoliko sati mjesečno i pratim događanja koja se objavljuju u dnevnom tisku vezano za temu.Na školu djeca ne bi trebala gledati kao teret nego kao šan-su za bolju budućnost.

Prof. Edo Antić Ja mislim da je ova reforma još jedan kozmetički pokušaj i da će biti ostvarena na ovaj ili onaj način.Pripremam se rješavajući zadatke i čitajući dodatnu litera-turu na dnevnoj bazi.Imam premalo vremena.

Prof. Ines KovačPromjene su uvijek dobre jer ono što je uobičajeno uglav-nom donosi zamor materijala. Ne znamo hoće li biti uspješ-ne, ali nećemo znati ako ne probamo. To nitko ne može zna-ti, ali probat ćemo i vidjeti.

Priprema nas virtualna učionica sa svojim mjesečnim zada-cima.Radim već 32 godine i do sada smo mijenjali svašta. Osob-no vjerujem da svako toliko treba nešto promijeniti da ne bude dosadno.

Prof. Martina MacolićMislim da je ova reforma teorijski dobra i potrebna, ali mi-slim da će se polovično ostvariti, a ne u cijelosti.Ispunjavajući ‘’online’’ edukacije i razmatranjem udžbenika - u prosjeku 5 do 6 sati mjesečno.Treba promijeniti način rada jer sada je previše gradiva i in-formacija.

Prof. Iva Gržinčić AurerNa jesen kreće kurikuralna reforma, a koliko će biti uspješna vidjet ćemo.Pripremam se kroz zadatke koji su za nas profesore pripre-mili u Loomenu, proučavam korištenje suvremenih digital-nih alata i stručnu literaturu.Treba promijeniti puno toga.Ali najviše bih voljela da se uvede mala matura nakon osmog razreda.

Florijan Stipić, 2.d Leona Bojić, 1.c


posebni razredni odjelObzirom da našu školu pohađa nekoliko učenika koji na-stavu pohađaju po posebnom programu, javila se potreba osnivanja posebnog razrednog odjela. Posebni program čini posebno strukturiran sadržaj nastav-nih planova i programa izrađen prema mogućnostima i spo-sobnostima pojedinog učenika, što je nemoguće kvalitetno realizirati školovanjem u redovitom razrednom odjelu.Posebni razredni odjel pri našoj školi počeo je s radom u listopadu 2018. godine nakon dobivene suglasnosti Mi-nistarstva znanosti i obrazovanja za što je bilo potrebno i pozitivno mišljenje Primorsko–goranske županije i Ureda državne uprave.Također smo dobili suglasnost Ministarstva za otvaranjem novog radno mjesta učitelja – edukacijskog rehabilitatora, koji izvodi nastavu u posebnom razrednom odjelu. Programi za učenike su individualizirani i napisani za svaki predmet i za svakog učenika sukladno njegovim/njezinim mogućnostima i sposobnostima.

Školovanje u posebnom razrednom odjelu učenicima omo-gućava maksimalno iskorištavanje njihovih potencijala i ja-kih strana, a time i kvalitetnije planiranje daljnjih aktivnosti.Učenici pohađaju nastavu po modelu djelomične integraci-je, što znači da neke predmete uče u posebnom razrednom odjelu po posebnom programu, a neke predmete uče u re-dovnom razrednom odjelu.Radom u posebnom razrednom odjelu omogućili smo uče-nicima savladavanje nastavnih sadržaja sukladno njihovim mogućnostima, u maloj skupini, individualnim pristupom i metodama rada te znatnim rasterećenjem sadržaja i broja nastavnih sati.Rezultat su jako dobre povratne informacije od učenika i njihovih roditelja. Djeca lakše nauče gradivo, osjećaju se zadovoljno i uspješno, a sve to doprinosi njihovoj daljnjoj motivaciji za pohađanjem nastave.

Pedagoginja: Jasna Pipinić, prof.

građanski odgoj i obrazovanje i u našoj školiGOO se uvodi kao izvannastavna aktivnost, 1 – 2 sata tjed-no po uzoru na riječki model. GOO provode gotovo sve riječ-ke škole unazad tri godine, a rezultatima su vrlo zadovoljni i učenici i profesori.Tri kolegice (M. Macolić, B. Zelenika, B. Kovačević) i ja smo prošle vrlo opsežnu edukaciju kako bismo mogle uspješno provoditi aktivnosti GOO-a. Treba naglasiti da je cijeli pro-jekt osmišljen kako bi se djeca osjećala ugodno, aktivnosti i sadržaji biraju se u dogovoru s učenicima, atmosfera je opuštena i zaigrana. Kroz takav način rada učenici usvajaju sadržaje lako, neobavezno i s veseljem kako bi se na kraju ostvario cilj građanskog odgoja, a to je aktivan, informiran i odgovoran građanin.Sadržaji kojima smo se bavili tijekom nastave GOO-a su ra-zličiti, zadiru u gotovo sve aspekte života koji ih čeka kad budu odrasli ljudi. Tako smo se pozabavili temama vezanim uz načine nenasilnog rješavanja sukoba te stjecanje soci-jalnih i komunikacijskih vještina. Posebna se pozornost po-klanja ulozi medija, društvenih mreža i opasnostima komu-nikacije preko Interneta.Učili smo o osnovnim potrebama ljudskog bića, razlici izme-đu potreba i želja, poštivanju tuđeg dostojanstva i osvije-stili vlastitu osobnost.

noviteti Sve se mijenja, kreće i/ili poprima nove oblike pa se tako i naša škola može pohvaliti s nekoliko noviteta ove godine.

Upoznali smo se s našom lokalnom zajednicom, načinom na koji njome upravljamo, te udrugama civilnog društva. Treba naglasiti i bolje upoznavanje Kućnog reda i što bi se dogo-dilo da ga nemamo.Naglasili smo važnost ulaganja truda s ciljem postizanja uspjeha i kako biti uspješan i slobodan, a pri tome ne ugro-ziti slobodu drugih.Objasnili smo naša prava kao potrošača, zašto je važno či-tati deklaracije na proizvodima te kako se oduprijeti agre-sivnim reklamama usmjerenima na populaciju djece. Osim toga, pokušali smo naučiti kako upravljati svojim novcem i biti odgovoran prema sebi i roditeljima.I na kraju, vrlo važno, učili smo o održivom razvoju, opasno-stima koje nam prijete zbog neodgovornog odnosa prema prirodi i resursima i posljedicama našeg ponašanja za budu-će generacije. Drugim riječima, spoznali smo važnost naše odgovornosti za to kakav ćemo svijet ostaviti onima koji dolaze poslije nas.Zaključak: GOO je usmjeren k cilju postizanja ugodnije atmosfere u školi učenicima i učiteljima, razvoju kritičkog razmišljanja, konstruktivnoj raspravi, svijesti o vlastitom identitetu uz poštivanje drugih i drugačijih te ekološkoj osviještenosti.

Dijana Saraja, prof.


Stručni ispiti iz informatike u našoj školiOd početka polugodišta u našoj školi se polažu stručni ispiti za osnovne škole iz informatike i to za tri županije: našu, Ličko-senjsku i Istarsku. Komisiju čine: savjetnik AZOO-a za Informatiku Eugen Ban, metodičarka s Odjela za informatiku Martina Holenko Dlab, naš ravnatelj Josip Crnić, naša profesorica HJ Danijela Bartolović Antić i sustručnjakinja pripravnicima na stručnom ispitu Milana Jakšić.Tako je naša škola postala nezaobilazna mladim ljudima koji će predavati informatiku u osnovnim školama ove tri županije.To je veliko priznanje za našu školu, a pogotovo za Informatiku u školi!

Milana Jakšić, prof.

dan hrvatske glagoljice u našoj knjižniciHrvatska glagoljica dobila je svoj dan! Na inicijativu In-stituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Hrvatski sabor je 22. veljače proglasio Danom hrvatske glagoljice i glago-ljaštva. Odabran je datum 22. veljače jer je to dan kada je u ličkom mjestu Kosinj 1483. godine tiskana prva hrvatska knjiga – “Misal po zakonu Rimskoga dvora”. Nije loše znati da je ovaj hrvatski prvotisak tiskan samo 28 godina nakon Gutenbergove Biblije, a sama činjenica da je misal tiskan na hrvatskom jeziku i glagoljicom, važan je dokaz da su Hrvati već u 15. stoljeću bili izrazito društveno, gospo-darski i kulturno razvijen narod.Tragom naših predaka krenuli smo i mi i to s posebnim zadatkom. Na inicijativu uvijek kreativne Ines Kovač, prof. matematike, školska knjižničarka je šiiiirom otvorila vrata knjižnice i ugostila učiteljicu i njezin 6.a. U našoj školskoj knjižnici ima mnogo izvora znanja o glagoljici, na ulaznim vratima je natpis na glagoljici, a u samom središtu knjižnice knjižničarka je, tamo negdje u stoljeću sedmom, postavila veliki poster s hrvatskom glagoljicom. Mjesto savršeno za zadatak koji je čekao naš 6.a razred.O čemu se točno radi? Sadašnje šestaše četiri je godine, ti-jekom razredne nastave, vrijedno i s ljubavlju učila učiteljica Gordana Zorić. Usadila im je i ljubav prema knjigama pa do-sta čitaju i svoje slobodno vrijeme često provode u školskoj knjižnici. Zato je bilo sasvim logično da se ideja sadašnje razrednice Ines Kovač provede u praksi upravo u školskoj knjižnici. Učiteljica Gordana je nedavno operirala rame i bit će na dužem bolovanju. Profesorica Kovač došla je na ideju da učenici napišu nekoliko riječi kojima će nekadašnjoj uči-teljici zaželjeti brzi oporavak. Budući da se upravo obilje-žavao Dan hrvatske glagoljice, činilo se najprirodnije da to bude upravo na glagoljici.Prijevoda na latinicu nema jer je ekipa iz 6.a odlučila pre-pustiti učiteljici da sama prouči što piše (da joj ne bude do-sadno na bolovanju). Ostale znatiželjnike također pozivamo u knjižnicu da proučavajući glagoljicu i sami odgonetnu o čemu se radi.

Školska knjižnica ponovno se pokazala kao mjesto gdje mo-žemo spojiti učenje i zabavu i još to začiniti lijepim mislima i dobrim djelom.

Mlade knjižničarke

4.c razred obilježio je Dan glagoljice prigodnim otiscimaglagoljskih slova u glini


SvakodnevicaIako u iščekivanju velikih promjena koje će obilježiti život i rad u školi, naše nastavne aktivnosti i u ovoj su školskoj godini bile brojne i hvale vrijedne. Provjerite i sami.

dolazak prvašića u školu

1.a i učiteljica Radmila Vuglovečki 1.b i učiteljica Antonija Grubišić

1.c i učiteljice Ksenija Žauhar i Ela Đekić 1.d i učiteljica Sandra Mikšič

1.e i učiteljica Katarina Sušanj Gregorović

Uz blagoslov započeli smo novu školsku godinu

Dora Sušanj, 5.a


Humanitarna akcija za “3. maj”Od 20. do 27. ožujka u našoj školi u suradnji s Gradskom

organizacijom Crvenog križa Rijeka proveli smo humanitar-

nu akciju prikupljanja pomoći za samce i obitelji s djecom

radnika 3. maja. Sakupljali smo hranu, higijenske potrep-

štine i novčane priloge. Akciji su se odazvali svi učenici i

učitelji naše škole te smo sakupili značajnu količinu svega

potrebnog. Posebnu pozornost obratili smo prikupljanju

dječje hrane te drugih dječjih potrepština. Tijekom čitave

akcije osjećali smo zadovoljstvo i osobnu ispunjenost zbog

mogućnosti da pomognemo našim sugrađanima i djeci koja

su uvijek u središtu naše pozornosti.

Dijana Saraja, prof.

crveni kriŽ11. rujna u povodu Svjetskog dana prve pomoći (13.09),

Blaženka Budimir održala je predavanje osmašima, pod-

sjećajući nas na potrebu i cilj prve pomoći, a to je pružanje

pomoći sebi i drugima. Ovogodišnji moto je prva pomoć u

prometnim nesrećama, s obzirom da broj poginulih raste

ponajviše zbog mladih vozača u nedopuštenom stanju.

Svjetska zdravstvena organizacija želi pomoći mladima u

osposobljavanju pružanja pomoći unesrećenima koji su ži-

votno ugroženi. Naglasila je da čak 80% invalida postaje

zbog naše greške, u pružanju naše pomoći prije dolaska

hitne pomoći nakon poziva na 112. Naglasila je tri osnovna

pravila koja moramo imati na umu dok ne stigne hitna po-

moć: ne gubiti prisustvo duha, ne štetiti osobi kojoj pruža-

mo prvu pomoći, staviti osobu u dobar položaj.

Predavačici se pridružio i doktor Stipe Karaula koji je demon-

strirao kako valja spasiti nečiji život. Prvo treba zaustaviti

krvarenje, izvesti oživljavanje, tj. S-D-K (srce-disanje-krva-

renje). U orjentacijskom pregledu, utvrđuje se stanje svije-

sti, disanja i pulsa, a znakovi smrti su mačje oči, mrtvačke

pjege i ukočenost mišića. Stoga nam je doktor Stipe Kara-

ula uz pomoć učenika demonstrirao masažu srca, umjetno

disanje i pravilan položaj. Srednjoškolka Katarina Prša vrlo

nam je realistično pokazala otvoreni prijelom, unutarnje

krvarenje i opekline. Ovaj vrlo zanimljiv susret bio je učeni-

cima vrlo poučan i koristan, kao budućim vozačima, ali to je

bio i poziv da postanu humani darivatelji krvi jer će dariva-

njem krvi više od pet puta ostvariti neplaćanje liječničkog

pregleda za vozačku dozvolu.

Marija Marčić, 8.b

Humanitarna akcija “Svijetlimo za autizam”S veseljem vas obavještavamo da je akcija “Svijetlimo za autizam” uspješno završila i da su u cijelosti prikupljena sredstva za kupnju Play Attention uređaja. Kupnjom svijeće od 20 kn bilo je moguće uključiti se i podržati ovu akciju. Duž šetnice u Kostreni u subotu 6. travnja 2019. od 18 sati počelo je paljenje svijeća koje su gorile sve do ponoći. Svije-će su svijetlile od kafića Galeb do restorana Kostrenka. Upa-ljeno je svih 1000 svijeća. Na simboličan način pružili smo podršku osobama s poremećajem iz autističnog spektra i njihovim obiteljima.Play Attention je jedna od najsuvremenijih tehnologija u svijetu za jačanje pažnje. Utječe na poboljšanje održavanja pažnje, ignoriranje ometajućih sadržaja te vještina poput slušanja, lakšeg samostalnog započinjanja zadataka, lak-šeg dovršavanja zadataka, bolju organiziranost itd. Jednom usavršene vještine uz pomoć ovog uređaja ostaju dugoroč-ne te ih korisnik dalje koristi u svojem svakodnevnom živo-tu. Prvi rezultati se mogu primijetiti već nakon 20 tretmana. Sve to može znatno pridonijeti poboljšanju školskih uspje-ha i zato smo ponosni da će i naši učenici biti u mogućno-sti koristiti ovakav oblik rada što predstavlja veliki novitet i pozitivan iskorak za našu školu i naše učenike. Kupnjom ovog uređaja priliku za poboljšanje kvalitete života imat će 40 djece/učenika. Uređaj će s učenicima u radu u OŠ “Sveti Matej” Viškovo koristiti naša socijalna pedagoginja Ivana Golubić, a u Udruzi Svjetionik naša rehabilitatorica Dajana Stjepanović.OŠ “Sveti Matej” i Udruga Svjetionik sklopit će Ugovor o partnerstvu te tako pružiti primjer kako se zajedništvom, upornošću, radom i optimizmom mogu postići veliki ciljevi.Ovim putem još jednom se zahvaljujemo PC Grupi koja je donirala svih 1000 svijeća i omogućila ovu akciju. Također, veliko hvala ravnatelju, svim učiteljima/cama, učenicima i roditeljima koji su podržali ovu akciju svojim donacijama i dolaskom.Hvala vam svima i veselimo se početku rada s Play Atten-tion uređajem!

D. Stjepanović, eduk. rehabilitator i I. Golubić, soc. pedagoginja


Svjetski dan broja piSvjetski dan broja PI, 14. ožujka, obilježili smo na satovima matematike u šestim razredima. Svaki učenik dobio je za-dačić čije je rješenje bilo jedna znamenka broja pi ili deci-malna točka. Zadaci su bili tako složeni da, kada se učenici poredaju abecednim redom jedan do drugog, ispišu broj pi s onoliko decimala koliko ih ima u razredu - 2 (cjelobrojni dio i decimalna točka).Slikali smo se, a naš uradak stavili na zid u razred. Pozdrav od šestaša s učiteljicama I. Kovač i N. Maričić.

Saša Ljubojević, 6.a

Od 8. do 13. travnja 2019. godine održavao se 17. Festi-val znanosti u mnogobrojnim hrvatskim gradovima. Tema ovogodišnjeg Festivala bile su Boje, a u svojem bogatom programu nudio je sadržaje za sve uzraste. Osnovni cilj Fe-stivala znanosti je popularizirati znanost te je približiti djeci i mladima. Stoga je Sveučilište u Rijeci organiziralo niz pre-davanja i radionica, a naša školska knjižnica otvorila je vrata Pravnom fakultetu u Rijeci. Na poziv profesorice Jasmine Mamule 8. travnja našu je školu posjetio prof. Vanja Smo-kvina s Pravnog fakulteta koji je vodio kviz o sportskom pravu. Sudjelovali su učenici šestih razreda, a atmosfera je bila odlična. Učenici su aktivno sudjelovali i međusobno ra-spravljali o pravilima u sportu, fair playu, ponašanju igrača i navijača i ostalim aktualnim pitanjima. Svi sudionici na kraju su dobili praline kao nagradu za međusobnu suradnju i pro-mišljanje o pravima i obvezama u sportu.

Lana Mišić, 6.d

Program Škole za škole održao se u četvrtak 11. travnja 2019. g. u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke. Naša škola jedna je od 14 osnovnih i srednjih škola koje su predstavile svoj projekt. Učenici su s profesoricom prirode i biologije Dija-nom Sarajom istraživale što je daltonizam, kako se naslje-đuje, koje vrste daltonizma postoje i kako daltonisti vide svijet koji nas okružuje. Pod mentorstvom Jasmine Mamule, profesorice hrvatskog jezika, učenici su čitali knjigu Bijeli klaun opatijskog književnika Damira Miloša koja govori o odrastanju dječaka koji ne razlikuje boje. Učenici su drama-tizirali neke ulomke i pripremali se za nastup. Naš projekt Svijet gledan očima daltonista u Gradskoj vijećnici prezen-tirali su Klara Sušanj (6.d), Karlo Pojer (6.d), Fran Blažić (6.b) i Marija Knežević (6.b). Njihovu prezentaciju upotpunio je naš daltonist Luka Šimić (8.c) svojim doživljajem svijeta te čla-nice dramsko-scenske skupine svojim nastupom. Učenica Maria Magdalena Ljubas (7.c) izvela je monolog Bijeli klaun te s Dorom Bokulić (6.e) odglumila kratku scensku igru u kojoj dječak svojoj simpatiji otkriva istinu o sebi. Uz nave-dene učenike u projekt su bili uključeni: Sara Marković (6.d), Juraj Pernjak (6.d), Leonarda Puškarić (6.d) i Lana Mišić (6.d). Nakon što su naši učenici završili s prezentacijom, uslijedio je dugačak i glasan pljesak. Tijekom istraživačkog rada, izra-de prezentacija i priprema za nastup, ali i tijekom slušanja prezentacija ostalih škola, naši učenici su se zabavili te po-nešto i naučili, a baš to i jest cilj ovakvih projekata – približiti znanost djeci.

Lana Mišić, 6.d

Festival znanosti 2019.


imaš poruku…Dragi knjigoljupci i svi ostali, jeste li, možda, proteklih dana pronašli kakvu poruku u knjigama koje čitate za lektiru? Ako jeste, nakon što pročitate ovaj tekst, sve će vam biti mnogo jasnije.Veljača je Međunarodni mjesec prijateljstva. Naravno, da ne bi bilo zabune, prijateljstvo se cijeni i slavi svih 12 mjeseci u godini, svakog dana, sata i minute jer iskreno prijateljstvo vrijedan je i važan dio našeg života.3.a razred pun je prijatelja. Zajedno s učiteljicom Majom Keš veliki su prijatelji školske knjižničarke jer vole čitati (barem većina!) i često borave u školskoj knjižnici. Zbog toga su u Međunarodnom mjesecu prijateljstva odlučili svoje misli pune ljepote i dobrote podijeliti s ostatkom učenika naše velike škole. Svaki je učenik smislio neku poruku ohrabrenja, pozitive i poziva na čitanje knjiga te je zapisao na samo-ljepljivi papirić. Tako se na dvadesetak tzv. post-it papirića našlo različitih prekrasnih misli poput: “Dobro se dobrim vra-ća. Uvijek budi dobar!”, “Odličan si takav kakav jesi! Uživaj u čitanju!”, “Budi dobar prijatelj!”, “Uživaj u čitanju! Ovo je do-bra knjiga!”… Nakon toga je veselo društvo iz 3.a, zajedno s učiteljicom Majom, isto tako veselo ušetalo u školsku knjiž-nicu i uhvatilo se posla. Uz malu pomoć školske knjižničarke, odabrali su knjige koje se čitaju za lektiru i u njih nalijepili svoje porukice. Ako ste sretni dobitnik nekog od ovih post-it iznenađenja, slobodno nastavite niz. Osim što ćete nekome uljepšati dan, sačuvat ćete knjige od šaranja, ispisivanja gluposti i ružnih riječi, a toga u našem knjižnom fondu nije malo.

Neka vam male, pametne glave iz 3.a posluže kao uzor ka-kvi bismo trebali biti i kao prijatelji i kao ljudi. Bravo za 3.a i učiteljicu Maju!

Jasminka Bertović, prof., školska knjižničarka

kolona sjećanja viškovo za vukovarU petak 16. studenog 2018. godine održana je treća po redu kolona sjećanja Viškovo za Vukovar u organizaci-ji Općine Viškovo, Odbora za hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji, Savjeta mladih Općine Viškovo i OŠ Sveti Matej s ciljem iskazivanja pijeteta svima koji su dali dopri-nos obrani i stvaranju hrvatske države. Kolona sjećanja je započela u 17 sati okupljanjem na parkiralištu Milihovo te je s upaljenim svijećama krenula prema trgu ispred crkve svetoga Mateja, gdje je svijećama formirano znakovito slo-vo “V”. Nakon toga je uslijedila sveta misa koju je predvodio vlč. Ivan Nikolić.


kazališna pretplataI ove školske godine učenici od petog do osmog razreda mogli su postati kazališni pretplatnici, no samo je 10% učenika bilo zainteresirano. U pretplatu je uključeno šest predstava: Kazališna čarolija/La magia del teatro; 4 bolera; Igor Stravinski/Pulicinella, Apolon; Ivan pl. Zajc/ Nikola Šu-bić Zrinski; Alisa u zemlji čudesa i poklon predstava. Slogan nove sezone je “vježbanje različitosti”. Posjećivanje HNK Ivana Zajca važno je ne samo da bismo uživali u kazališnoj umjetnosti i kod učenika razvili kulturne navike, nego da se nešto novo nauči. Program ove pretplate za 18./19. pruža raznolikost predstava i mogućnost upoznavanja s djelima poznatih autora. Kazališna pretplata ostvarena je uz na-knadu od sto devedeset kuna.

Amelia Čikara, 8.b


grobnička jesen 2018.U četvrtak 25. listopada 2018. godine u sklopu Grobničke jeseni u Domu kulture Čavle održana je tradicionalna završ-na priredba pod nazivom Mladi su bašćine glasi.Ove godine na završnoj priredbi sudjelovali su, osim OŠ “Sveti Matej” Viškovo, i učenici OŠ “Čavle”, OŠ Ivana Mažu-ranića Novi Vinodolski, OŠ “Jelenje-Dražice”, OŠ “Kraljevica”, OŠ dr. Josipa Pančića Bribir, OŠ “Kostrena” i OŠ “Hreljin”. Naši učenici predstavili su se dvjema točkama. Igrokaz Cvjetna livada nastao je u sklopu projekta Pokreni promjenu. Naša škola jedna je od petnaest škola u RH izabrana za sudjelo-vanje u tom projektu koji organizira Forum za slobodu, a za cilj ima promicanje demokratskih vrijednosti, ljudskih prava i interkulturalnog razumijevanja. U igrokazu su sudjelovali sljedeći učenici: Mihaela Sušnik, 4.d, Lucija Tomljenović, 4.c, Lucija Rotar, 6.b, Tia Juretić, 6.b, Sandro Cetina, 6.b., Laura Gavrić, 6.e i Dora Bokulić, 6.e. Nakon izvedenog igrokaza učenica Antonija Frelih iz 4.c, otpjevala je pjesmu Osmijeh, a na gitari ju je pratila profesorica Slađana Čolović. Pjesma je uspješno izvedena ovog ljeta na festivalu Neki novi klinci kojem je jedan od organizatora profesorica Čolović. Nakon nastupa naši su učenici za odličan nastup bili nagrađeni najvećim pljeskom.U sklopu programa bila je postavljena izložba likovnih i lite-rarnih radova učenika navedenih škola.Zahvala našim mentoricama Ivani Marčelja i Jasmini Mamu-la, ali i svim drugim profesorima koji sudjeluju u projektu Pokreni promjenu i potiču nas da mijenjamo svijet korak po korak i činimo dobro jedni drugima.

Dora Bokulić, 6.e

Ema Mićić Ćoza, 4.c

“klokan bez granica”Pod pokroviteljstvom Hrvatskog matematičkog društva 21. ožujka 2019. dvadeset i prvi put održano je Međunarodno matematičko natjecanje “Klokan bez granica”.U našoj školi već tradicionalno se natječe respektabilan broj učenika.Ove godine imali smo 119 natjecatelja od 2. do 8. razreda.Lista 10% najbolje plasiranih u Republici Hrvatskoj pojavila se na Internetu 2. svibnja 2019., a najbolji plasman ostva-rio je Josip Šebelja iz 4.b koji je zauzeo 1. mjesto kao Ecolier.

Maja Keš, dipl. uč.

(pravo)vrijeme za ljubaznost…Dobro se dobrim uvijek vrati,ljubazan biti uvijek se isplati!...Dan ružičastih majica, poznatiji kao Pink Shirt Day, program je prevencije vršnjačkog nasilja, a obilježava se zadnje srije-de u mjesecu veljači.27. veljače 2019. 3.a je, s ostatkom svijeta, prigodno obi-lježio navedeni dan. Odjeveni u ružičaste majice izradili su ružičaste majice s čarobnim riječima kojima se može preve-nirati/izbjeći vršnjačko nasilje.Za taj je dan, iz olovke njihove učiteljice Maje, nastao i tekst pjesme Vrijeme za ljubaznost koju su učenici izveli u rap sti-lu (čitaj: “odrepali”) te prenijeli snažnu poruku svima koji je trebaju čuti.



božićna priredba


pj Sveti matej na jubilarnom 20. Halubajskom karnevaluNaša je škola i ove godine, njegujući pusne običaje našega kraja, sudjelovala u maškaranoj povorci na jubilarnom 20. Halubajskom karnevalu, u subotu 19. siječnja 2019. godine. U ruhu superjunaka popularnoga crtanog filma ‘’PJ MASKS’’ - Catboya, Gekka i Owlette, maškarana skupina naše škole, s preko stotinu članova, plesnom je koreografijom pokazala da će štititi naše mjesto i otjerati sve zločine iz naše općine. Našu školu ponosno smo predstavili i lijepo se zabavili.

Katarina Sušanj Gregorović, dipl. uč.

pj Sveti matej na dječjoj karnevalskoj povorci 2019. g.Da bismo pokazali svim građanima tko im omogućava miran san, tko su heroji što im spašavaju dan, maškarana skupina naše škole, predstavila se i na Dječjoj karnevalskoj povorci u Rijeci, u subotu 16. veljače 2019. g.Svojom brojnošću, neustrašivošću i veselim plesnim pokre-tima razveselili smo publiku, a posebno one najmlađe, koji su s oduševljenjem dočekali svoje plavo - crveno - zelene heroje - PJ Sveti Matej!

Katarina Sušanj Gregorović, dipl. uč.


Lirske laticeMoreVa mojen srce šumi moremoje srce va more kuca.Uz njega rasten,va peske se igran,strmen stenan se divin.Od njega se vadin,uz njega spin,od njega živen.Kad bi mi neki ukral more,pesak, obalu i steni,moje bi srce postalo kamikbez šuma vali i morske peni.

Antonio Kinkela, 7.d(Hrvatski dječji festival)

Dok se sjećam ljeta,dotiče me moreU snovima dugim ljuljuška me more,u sjećanju sjetnom uspomene nosi.S mirisom lavande i okusom soli,osjećam i sada maestral u kosi.

Opijen ljepotom tog beskraja plavog,uživam na pijesku sjedeći uz stijenu,slušam šumnu, valovitu pjesmukoju more pjeva uzdižući pjenu.

Sjećanje me nosi na pješčani žal,stopala mi mazi meki topli sag,umiva me more i šapuće mi val,vraćam se u pijesku ostaviti trag.

Antonio Kinkela, 7.d(Hrvatski dječji festival)

MoreSjeta me hvata.Ne bi ona da nije tako plavo,da sve moje tajne ne zna.Samo spustim glavu na pijesak,a ono nježno me pljuska.Bespomoćno ležim,a to mi godi.Čas blago me diraprstima od pjene,čas smjelo mi prkosi,neustrašivo krenepa se povučei odnese našu tajnuu dubine morske.

Antea Ljubas, 8.a(Hrvatski dječji festival)

Sjećanje na ljetoKad se sjetim ljeta,srce mi je sretno.Osjećam toplinu mekanoga pijeskadok valovi šume i more se ljeska.

Krik galeba slušamna visokoj stijeni,dok me mazi more,ljulja se i pjeni.

Miris lavande još sjećanje nosi,tihi povjetarac leprša u kosi.Sanjam tople snove ispod starog bora, do novoga ljeta opija me miris mora.

Tea Čop, 7.a (Poj riči materinske)

Lovro Peran, 3.c

Leon Skitarelić, 1.d

KostanjVa vrte stari kostanj raste,po lete se tu va hlade igran,A kad ga jesen va žuto obučepadaju žajice, to znan.Z rukun jih ne tičen aš boduma s trden postolon se raspu.Kostanji poberen i doma nesen.Mama će kostanji peć i pire storita mi ćemo uživat i veseli bit.

Tea Čop, 7.a(Poj riči materinske)

JesenSvaki list je kao cvijetšaren je tajjesenji svijet.

Ponekad tmuran, kišovit, glasan,no uvijek pun plodova,slastan.

Dok laste putuju prema jugu,u svom srcu osjećam tugu.Jesenjem obilju bliži se kraj,zamijenit će ga hladni zimski raj.

Miran Frlan, 5.b(Poj riči materinske)

ZvončariVa oven kraje KastafšćineZvončari obahajaju po trdoj zime.Mlado leto zvonjavun pozivajuI zimu uporno tiraju.

Legenda rečeDa su ih Turci napali.Grde maškare i kožu na se su judi stavili,I fanjski ih zavavek prestrašili.

Ta se užanca, kako čujete,Već dugo drži,A njiho velo koloSako leto se jače zvoni.

Miran Frlan, 5.b(Poj riči materinske)

Literarni natječaji

22 Lirske Latice

Moj zavičajStojeći uz star, hrapav, kameni zid, okružen mediteranskim biljem, ispred kastavske crkve, s brežuljka promatram svoj zavičaj. Široki vidokrug ljepotom ispunjava moje srce. More, kuće i obala pružaju se kao na dlanu. Pogled mi pada niz obronak brežuljka obraslog zelenilom. Osunčani crveni kro-vovi kuća poput cvjetova izviruju među drvećem. Na mozaik kuća i zelenila rastegla se mreža cestica i putova. Dok la-gani povjetarac obavija moje lice, slušam zvuk automobila. Maleni vrtovi ograđeni suhozidom vraćaju me u prošlost mojih predaka, čuvaju njihov trud i tradiciju. Prodoran zvuk crkvenog zvona trgnuo me iz razmišljanja, a moje srce zaku-ca u istom ritmu. Iznad kuća i vreve života, poput zaštitnice, uzdigla se Učka, ogrnuta svojim zelenim plaštem na kojemu je jesen već ostavila trag žutog kista. Jesenje sunce skinulo joj je magleni šešir, koji često nosi, pa njeni gologlavi vrhovi uživaju u vedrini. U podnožju razlilo se more pa svojim va-lovima miluje strme stijene njenih stopala. Iz pozlaćenog mora izviruju otoci Cres i Krk, obasjani sunčevom svjetlošću. Na obzoru more se zagrlilo s nebom, a na pozlaćenim valo-vima ljuljuška se mali brodić noseći šumni pozdrav valovima do obale. Duša mi je ispunjena radošću i srećom dok proma-tram ljepote svoga zavičaja koji niti jedan slikar tako lijepo ne bi mogao naslikati. Uživam što je ovo moj zavičaj, što sam ja dio njega. Ponosim se time što su moji tvrdi čakavski korjeni urasli duboko između Učke i mora. Tu gdje su moji djedovi ostavili trag u prošlosti, tu želim i ja ostaviti trag za budućnost. Srce mi je puno ponosa i sreće.

Antonio Kinkela, 7.d

Putujem, ali uvijek se zavičaju vraćam

Ča je mane moj zajik?Pitaju me, ča je mane moj domaći zajik?Moj zajik mane je se,Se ča volin, se ča čuvan!

Za mane zajik ni samo ka beseda,To je više od tega, to je užanca.

Kad sunce osvetli crekvu Svetega Mateja,Kad se jutro stanen i kroz poneštru pogjedan.

Kad stavin zvonac i gren pohajat z zvončari,Se me to spameti ki san i čigov san.

Josip Kovačević, 7.b

Noa Čop, 4.b

VukovarTeškim korakom ušao sam u moderan autobus i zavalio se u me-kano sjedalo. Iako sam se dugo veselio ovom putovanju, san mi teško ide s očiju. Pomalo napuštamo naše malo primorsko mjesto i krećemo prema odredištu na istok države. Još je rana zora i sve još spava. Iz primorskog kraja smo brzo ušli u goranske predjele gdje zima još čvrsto vlada i ne da snijegu da okopni. Dok se vozimo prema glavnom gradu i središnjoj Hrvatskoj, promatram krajolik čiju ljepotu na može sakriti niti jutarnja magla. No, sunce je ubrzo izašlo i osvijetlilo polja i ravnicu moje lijepe domovine i znao sam da smo nadomak cilju - gradu heroju, Vukovaru. Dok ulazimo u grad u meni se miješaju osjećaji, no uzbuđenje i poštovanje se neprestano izmjenjuju. Zelena ravnica i rijeka Vuka podarile su gradu prekrasan krajolik i jednom strancu bi to bilo sa-svim dovoljno za uživanje. Ali mi znamo da je Vukovar nešto više od samog pejzaža. Iako je grad lijepo obnovljen, teško je zamisliti da je prije više od dvadeset godina bio gotovo sravnjen sa ze-mljom. Parkovi, kafići, trgovački centar, kao u bilo kojem drugom gradu Hrvatske, odaju da ljudi žele život kakav je i u drugim sre-dinama koje nisu bile tako ratom razorene. Ipak, na više mjesta mogu se vidjeti ožiljci koje je rat ostavio. Restaurirana ratna vozila, spomenici i ploče palim vojnicima i civilima, podsjećaju stanovniš-tvo i posjetitelje na nedavnu povijest. Tragična mjesta ostavljaju me bez riječi: groblje ne budi osjećaj spokoja, nego tuge i ljutnje; vodotoranj, prkosna građevina koja nije dozvolila da ju sruše ispu-nila me ponosom. A Ovčara. Stratište nedužnih i rana, koje nikad neće zacijeliti, u meni budi dosad nepoznati osjećaj. Iako su kuće i zgrade obnovljene, ljudi se čine još slomljeni. Puno ih je manje nego nekad prije, a jaz između njih je velik. U podijeljenom gradu djeca idu u podijeljene škole. Tek kad ljudi ozdrave i zaliječe svoje rane, grad će početi ozdravljati i početi vraćati stari sjaj kakav je nekad imao. Bio je to grad povijesti, kulture, industrije, lijepog su-života koji su zli ljudi uništiti.Više nego bilo koji grad ili mjesto koje sam dosad posjetio, Vu-kovar me se posebno dojmio. Divan je to grad, ali i puno više od toga. Žrtvu koju je podnio za domovinu nikad ne smijemo zabora-viti. Kad bismo barem svi mogli danas za Vukovar nešto napraviti da mu vratimo uslugu, da ga vratimo u život, da nove generacije dobiju priliku živjeti u gradu sličnu onome kakav je bio prije rata. Nadam se da za Vukovar dolaze lijepi dani i neko novo proljeće.

Roko Vranković, 8.a

23Lirske Latice

Jesen u SemeljcimaJesen prilazi Semeljcima, malom mjestu nekoliko minuta vožnje od Đakova. Obično je, malo nase-lje, no meni ipak najdraže. Ceste su duguljaste i široke. Kuće su jedna pokraj druge poput stražara koji štite poznate osobe. Svaku kuću naselilo je ogromno sivo- zeleno dvorište s veselim patulj-cima. Trg se smjestio uz pokoju trgovinu i druge osnovne građevine svakog naselja. Drveće je prekrasno, lišće poprima zlaćanu i šarenu boju te polagano s radošću pada i izdaje vlastito stablo. Stabla se nalaze ispred svake kuće, a između ne-koliko njih je stara, drvena klupica prepuna hlad-nih kapljica kiše. Parkić je sve tužniji jer danima nitko ne prilazi zbog lošeg vremena. Kiša ljuti stanovnike. Ponekad se vrijeme prikaže u lijepom izdanju pa djeca trčeći skupljaju kestene kojima se gađaju. Ponekad neprimjetno kradu plodove jeseni poput vještih lopova. I ja volim to raditi jer se osjećam opako. Nadam se da ćete i vi jednom doživjeti čaroliju jeseni u Semeljcima.

Leon Galović, 6.a


Nonin komodinNeku večer nikako nisan mogal zaspat, zmislel san se pranoni, ja san je nona zval, kako mi je užala večer štorije povedat. Na pamet mi j’ prišal nonin stari komodin pa san šal va njega malo pošpijat. Otprl san škabelin i kot da j’ nona tu, znimal san uspomeni, jenu po jenu. Morčići, keh je nona od materi dobila, zlatni korezin i puntape od doti, prsten i tanka verica zlizana od dela, saka mi je sitnica noninu štoriju povedala. Bila je tu i stara ura na kadene od pranonota kega nikad nisan videl i sliki već zblejene od let. Mlada nona i mama, ne bin jih poznal, kot da su to neki tuji judi, neki drugi svet, se drugačje, aš oni su morali drugačje živet. Ma nona je na se napisala ime i leto da bin ja znal ča je ča kad je ne bu. Tu, va škatule zaprta su pisma ka je none njiji otac z Meriki pisal. Vavek mi je povedala da njoj je čuda poslal, ma ono ča je želela njoj ni mogal poslat, aš njegova jubav va pismo ni mogla stat. Sad znan zač su njoj se oči zacaklile od suz saki put kad je otprla komodin. Zdola va ormariće stoji nova plašćanica, od doti. Nona je rekla da njoj ni rabila, ma je čuda drugeh potrošila. Rikaman stolnjak i šugaman i kotula od ženidbi, se je to složeno na dne, a zgora sega je beli facolić kega j’ nono va veštide nosil kad se j’ za nju ženil. Sto put je to nona preslagala i saki put mi čuda povedala, ma ja san mići bil, a sad kad bin je otel pitat, nje već ni. Sad ja kot ona prebiran po škabeline i uspomeni preslagujen. Saki dan se su mi draže i se mi više vajaju, se ih više razumen i se više mi po-vedaju. Kada ostarin i ja ću va komodin moje uspomeni dodat pa ću i ja svojen vnukon povedat ča moraju znat, aš te uspomeni su koreni s keg će i oni rast.


Put oko svijetaJednog lijepog sunčanog dana zrakoplovom sam krenula u Ameriku. Prvo sta-jalište bio je jedan velik, zabavan i lijep lunapark. Bilo je puno slatkih i ružičastih šećernih vata, gumenih bombona i malih balona. Zatim sam otišla u prijateljiči-nu malu slastičarnicu u Italiji. Tamo je bilo najviše voćnih i čokoladnih kolačića. Vanjske klupice su bile velike i udobne. U Italiji smo posjetile jedan veliki atelje gdje je bilo puno umjetničkih slika. Te slike su bile šarene, a njihovi okviri su bili drveni. Neke slike su bile čudne, neke ozbiljne, a neke vesele. Nakon Italije otišli smo u Francusku. Prvi na redu bio je Eiffelov toranj. On je jako visok, metalan i srebrno-crne boje. Svaku noć bi zasvijetlio u raznim bojama i to je bio jako lijep doživljaj. Posljednje, ali ne manje bitno putovanje bilo je u Bugarsku. Tamo sam posjetila prirodoslovni muzej koji je jedan od najstarijih muzeja u Bugarskoj. U njemu se nalazi puno povijesnih predmeta, bakrenih suvenira, opasnog oružja te starih slika. Bilo je to jedno predivno iskustvo za mene. Nakon puno pusto-lovina napokon se vraćam svojoj kući.

Grela Temaj, 4.a

Dante Drufovka, 7.c

Moj jezičeOj, hrvatski jeziče mili,uz pomoć tebe se svađa,uz pomoć tebe se miri.Ti notama ukras daješ,Ti dijete u zipki uspavljuješ.

U teškim danima,instrument si utjehe i nade,sastavni si dio svake balade.

Ti sreća si od čokolade slađa,s tobom umjetnost se rađa,a lijepa riječ svakog u srce pogađa.

Iva Miškulin, 5.a

Filip Čikan, 7.e

24 Lirske Latice

Istarski sutonSjedio sam na obali mora. Sve je bilo mirno i tiho, osim grakćućih galebova. More se iz plave boje neba, mijenjalo u tamno tirkiznu boju elegantnih, krhkih i osjetljivih tropskih orhideja, pa sve do nježno ljubičaste boje učkarskih zvončića koje kao kape nose vile Učkarice.Aromatične biljke poput kadulje, smilja i ružmarina uz kombinirani miris petrovca i morske soli nataložene na obližnje stijene omamljivale su me dok su se boje neba i oblaka prelijevale u raznim bojama, poput umjetničkog djela poznatog slikara izloženog u otmjenoj galeriji. I Sunce je mijenjalo boje od blijedo žute boje tek izniklih proljetnih sunovrata, do opojne, požudne boje crvenih ruža, dok se spuštalo u duboki san. Stoljetne masline, samotno su stajale u snježno-bijelom kamenjaru i s pokojom mrljom crvenice, gledale na more. Nekoliko otoka plavozelene boje, koja podsjeća na plave koralje, remetilo je pogled na, poput Svemira beskrajan, horizont iz kojeg su izvirale visoke planine.Lagano pljuskanje valova o žal, poput majčine uspavanke, slalo je u san sve životinje, koje su slijedeći Sunce, poput ovaca što slijede pastira, polako se zavalačile u svoje domove. I kao Sunce što zalazi iza horizonta krenuli su u san, iščekujući novi dan.

Fran Peruško, 7.b

Hvalospjev jezikuMoj hrvatski jezik je prekrasan,čak ga kako-tako i znam.Od A do Ž slova je mnogo,on se ocjenjuje jako strogo.A, to što je težak,Za to ne marin, niti žalim,Već ga u ovoj pjesmi slavim.Pun je pravilai nježan ko svila,čak i najmanja greška sve bi uništila.Jotacija, palatalizacija, pa čak i sibilarizacija,sve me to muči!Svakome treba dugo da sve to dokuči.Padeža je sedam,a za njih naučiti moraš biti jako vrijedan!Tu su i dijalekti od kojih boli glava,naučiti ih sve, to nije šala.ŠTO, ŠTA, ČA, KAJ,svaka riječ ima svoj zavičaj.Lijep i bogat baš je jezik naš,Pun divnih riječi koje naučiti trebaš!

Jakov Gašparovski, 5.a


Ljetno moreNa žalu more me mazi,

dozivam ljetni dan,slobodu i san.

Valovi, djeca su zaigrana,skaču, plešu, vesele se...

Gledam u more -pokazuje mi vječne bore.

Nježno prilazi žalui šumi o ljetnoj ljubavi.

More se smiri u suton,spaja sa suncem sjajnim,u zagrljaju bonace zaspi.

Ivo Pilić, 8.a

Ljepota moga zavičajaŠareno cvijeće raste,u znak da dolaze laste.Sjajno sunce sije,a kiša sve manje lije.Iz zimskog sna medo se budi,a mojim zavičajem šećesve više radosnih ljudi!Uskrs brzo dolazi,nove nam čari donosi.Svi smo puni veselja,a ljepotama zavičajahvali se moja, ulica cijela!

Sara Šebelja, 5.a

Mija Šolić, 4.e

Nia Lović, 8.c

25Lirske Latice Putujem, ali uvijek se zavičaju vraćam

KastavSjedim na klupici. Sramežljive zrake Sunca polako proviruju iznad krova crkvice. Dižem se i vidim nešto nevjerojatno. Do kuda god mi pogled seže vidim zelene obronke i plavetnilo mora i neba.Kako bih bolje vidjela pogled, sjedam na hladni kameni zidić ispod kojega se šeta neka starica s košaricom svježe ubranih jabuka. Ide prema maloj kamenoj kućici obrasloj ma-hovinom i svakojakim biljem. Sunce se napokon odlučilo pokazati u punom sjaju pa mi je pomalo postajalo vruće te skidam jaknu na koju ću sjesti jer je zidić možda ipak prehladan. U dolini veselo stoje male kamene kuće s crvenim krovićima. Ispred svake je mali vinograd čije grožđe jedva čeka koji tračak Sunca jer je još uvijek u šoku od jutarnje rose. Na višim brdima vidim veće i šarenije kuće koje se hvale svojim svjetlucavim bojama i međusobno se svađaju koja je ljepša. Sve tračeve i svađe prate lastavice koje onuda svaki dan prolaze u potrazi za hranom. No, danas te ptičje igre nema jer su ptice krenule na put, u bolje i toplije krajeve i već se gube u horizontu. Vrh Učke sjaji se u predivnoj zlatnoj boji jutra i uživa u svježem jesenskom zraku. Upravo je zapuhao i vjetar noseći miris pečenog kestenja. U daljini svjetluca tirkizno more. U jednom trenutku prene me crkveno zvono koje označava podne, što znači da je vrijeme za pokret. Žalosno se dižem sa zidića u nadi da ću se ubrzo vratiti na ovo krasno mjesto.

Anja Peloza, 7.b

Najljepša HrvatskaMoj je jezik za mene poseban,jedinstven i čaroban.Ako ga želiš naučiti,moraš se i namučiti,padeže, pridjeve, slova nagomilana,stilska sredstva u različitim rimama.U mojoj domovininalazi se Gospa Trsatska.Ako još niste pogodili,to je moja najljepša Hrvatska.

Iva Ivandić, 5.a

Šetnja šumomŽivim u malom naselju iznad Viškova koje se zove Klići i cijelo je okruženo šumom i zelenilom. Zato moja obitelj i ja dosta vremena pro-vedemo u šumi, šetamo, beremo cvijeće i skupljamo razne plodove. Najviše šetamo u proljeće jer tad je najljepše, sve se budi, šuma lista, mirišu jaglaci, visibabe i šafrani, sve je u bojama. Leptiri i pčele obilaze cvijeće, a vidi se i poneka šumska životinjica. Ljeto opet ima svoje čari. Moja mama i ja puno vremena provodimo u šetnji. Dok je ona uvijek u potrazi za cvijećem i nekim travama, ja se igram. Osjeti se miris svježe pokošene trave, ptičice cvrkuću, ljudi šetaju, a mama i ja ponekad uzmemo rekete i na nekoj livadi odigramo partiju badmintona.Stiglo je novo godišnje doba, jesen. Sad opet uživamo u dugim šetnjama, predivnim jesenskim bojama, beremo gljive, ponekad ukrademo vjeverici koji lješnjak, a često vidimo i ježa. Mogu reći da mi vrijeme provedeno u šumi puno znači, sve više volim životinje i cijenim prirodu i njene ljepote.

Leonardo Šišarica, 5.b

Pusno vremePusno vreme se ne more z besedun opisat, jednostavno ga moraš doživet. Za pust rečemo da počinje peto godišnje doba. Na Antonju, 17.1., počnu maškare. Judi z Halubja i Stare gedore hode po seleh i najavljuju početak maškar. Fermaju se i pul mane i onda zdižemo pusta. Na Antonju se preda ključ meštru al meštrice i novozibranoj kraljice ka se sako leto menja. Moj je tata nekad bil halubajski meštar i dobil ključ va svoje ruki. Za me je to bil veli gušt i doživljaj.Ja san zvončar i jako san sretan i štiman aš znan kako je naša užanca krenula i koliko se već čuva da se ne zatare. Postoje dve legendi o postanku zvončari. Prva je ta da kad su Turki prišli na Grobničko polje, judi ki su bivali va ten kraje, su na se stavjali najčešće ovčju kožu, zvonac, strašnu maškaru i mačuku i potirali Turki zavavek. Druga legenda poveda o Kaštafšćine ka je stočarski kraj, va ken su zimi bile jako mrzle, judi su obučevali kože, zvonac, maškaru i tirali mrzlu zimu i najavjevali plodno mlado leto. Danas zvončar ima črni radnički postoli, kopice ke su naše noni plele, bele brageši z črijenun rigun, mornarsku maju, črjeni facol, zvonac, kožu, mačuku i maškaru. Gremo sakamo: na Žejane, Brgud, Ljubljanu, Lovran i još čuda mest. Kot i većine zvončari i mane su najdraža ona zadnja tri dana aš pohajamo po seleh i čuvamo staru užancu. Se finjuje na Pust kad palimo pusta na Viškove na Brege.Jednega bin dana otel da i moja deca budu zvončari kot ča su moj tata, nono, brat, barba, kujini i cela familija.

Mauro Filčić, 7.a Ivan Sušanj, 3.e

26 Lirske LaticeZaneseni ljubavlju

Ljubav na težak načinJa sam te upoznala i počeo si mi se sviđati. Imaš lijepu crnu kosu, ali si malo viši od mene, no to mi ne smeta. Ti si dobar, drag, lijep, sladak i druželjubiv. Mislim da nisi baš zaljubljen u mene, a kad sam pokraj tebe sva se zacrvenim. Noćima ne mogu spavati zbog tebe. Ponekad mi se plače jer mislim da imaš simpatiju, a da to nisam ja. Meni je teško tebi prići, ali znaj da bih za tebe sve napravila. Ako me ne voliš, reci mi jer me nećeš toliko povrijediti. Ja te volim jako, a ako si ti moja prava ljubav, daj mi znak.

Larisa Lisac, 4.d

Moja prva ljubavMoja prva ljubav svima je dobro znana.Ona nije tajna.To je bila ljubav na prvi pogled.Zbog nje volim ići u školu.Pomisao na nju izmami mi osmijeh na lice.Draga Stella, ovo više nije šala!Zaljubljen sam u tebe kao budala.

Boris Jugović, 4.e

Prva ljubavKada sam se prvi puta zaljubio, išao sam u vrtić. Zvala se Lucija. Bila je za glavu viša od mene, ali mi to nije smetalo. Nisam joj nikada rekao da mi se sviđa iako smo se često viđali. Bila je to tajna i kratka ljubav. Kada smo krenuli u školu, svatko je otišao svojim putem.Tako je završila moja prva ljubavna priča koje se rado sjećam.

Dominik Jakopanec, 4.e

Valentinovo Crtam ti srce i dajem bombone,na satu ti šaljem papirnate avione.

Kada te vidim, ja se zarumenim.Kada sjedneš kraj mene, ja se okamenim.

Valentinovo je dan kada se ljudi vole,svi izgube glavu i nemaju kontrole.

Filip Pojer, 2.d

Moja ljubavJa zamišljam ljubav kao osjećaj

koji nam govori kako ili koga volimo.Prvo pravilo ljubavi je iskrenost,

ne možemo nekoga voljetiako ga ne volimo iskreno!

Prvi znak ljubavi je dobrota,kada si prema nekome dobar to znači

da ga voliš.Ljubav je lijepa i zato je ne bi trebalo tajiti.

Parovi bi trebali pokazivati ljubav,a posebno na Valentinovo.

Zapamtite, ljubav se ne može kupiti novcem!

Antonio Brkić, 4.d

Kupid bez krila i strelicaSutra je Valentinovo. Dan zaljubljenih. Svi oko mene smiju se od sreće i na licima im vidiš da su zaljubljeni, a ja samo gledam zaljubljene i dajem im savjete kako da svojoj dragoj ili dragom priopće ljubav.Sretna sam zbog prijatelja, ali u drugu ruku sam i tužna jer meni nitko neće sutra dati pismo ili čokoladu. Svaki dan razmišljam kako bih se osjećala kad bih primila pismo tajnog obožavatelja, ili kad bi mi mobitel zablinkao zvukom poruke, a u poruci moj tajni obožavatelj nabraja sve lijepo o meni i piše kako me voli. No, onda mi se mobitel ugasi jer se probudim iz maštanja o ljubavi i tajnom obožavatelju i vratim se u stvarnost...jako tužnu stvarnost. U ovo vrijeme ljubavi, moji prijatelji su Kupidi koji bacaju svoje ljubavne strijele, a ja sam kao Kupid bez krila i bez ljubavnih strijela, no volim pomagati svojim prijateljima u „ljubavnim krizama“. Svi me pokušavaju utješiti govoreći mi da će se s vremenom i moj princ na bijelom konju pojaviti, ali ja razumijem da me samo tješe jer znaju da sam tužna i usamljena, da sam poput raka samca. Po cijele dane samo zurim u mobitel i čekam svoju poruku jer mi jedna polovica srca kaže da samo čekam i da će mi poruka stići, a druga polovica kaže da se uzalud nadam. Ponekad čak ne znam prilaze li mi ljudi za savjete ili zato da mi kažu te dvije čarobne riječi koje tope srce. No, duboko u sebi znam da će se i moja prva ljubav dogoditi, samo što moj princ na bijelom konju čeka pravi trenutak.No, do tada, kao i svake godine, probudit ću se uz poruku i čokoladu, a u poruci piše da mi mama želi sretno Valentinovo...

Marija Knežević, 6.b

Ana Fućak, 7.b

27Lirske Latice Zaneseni ljubavlju

Lucija dječaka voliIma jedan dječak plaviZbog njega su mi bubice u glavi.Svoju ljubav otkriti mu nećuAli želim mu svu sreću!

Ni zadaća pisat mi se ne daJer mi je glava puna nereda!Oko glave, srca mu u krug lete,A riječi na papir nikada ne slete!

Lucija Jurić, 3.c

Dječače Nestašni dječače, tiha patnjo moja, znaš li da te voli cijela duša moja? Ti dječače crne kose, plavih očiju, u školskoj gomili uvijek se ističeš. Znaš li da si moja prva ljubav, prva simpatija? Pitam se znaš li da te volim, da se zacrvenim kada pokraj tebe stojim? Sada već frajer po školskom dvorištu, važan se pravi, ali i dalje u glavi misli se roje. Frajer jesi, ali u duši još si onaj nestašni dječak kojeg mama za ruku u razred vodi.

Iva Kozić, 4.a

Valentinovo Jedno jutro izađe umjesto sunca srce crveno i blještavo pa nam najavi Valentinovo.

Na poljima raste čokolada, na stablima medvjedići vise, a dječak simpatiji ljubavno pismo piše.

Valentinovo nam govori da svijet LJUBAV stvori!

Aurora Merle, 3.a

I moje srce kuca sto na satBio je to jedan sasvim običan utorak. Moji prijatelji i ja vozili smo se autobusom do škole. Kada smo stigli, vidio sam da jedino ona, moja simpatija, nije u školi. Saznao sam da je bolesna i to me jako rastužilo. Nakon nastave prolazio sam pokraj njezine kuće u namjeri da joj posudim bilježnice kako bi prepisala gradivo koje smo toga dana učili. Vidio sam ju na prozoru. Kada je prišla bliže prozoru, odmah sam se sakrio u grmlje da me ne vidi. Jednostavno nisam imao hrabrosti. Drugoga dana došao sam u školu u nadi da je ozdravila te da će i ona biti na nastavi. No, kada sam ušao u učionicu, nje nije bilo. Ponovno sam bio razočaran, ali i sretan jer mi se pružila još jedna prilika da joj posudim bilježnice. Nakon nastave skupio sam hrabrosti i uputio se k njoj. Došao sam ispred vrata i pozvonio. Dok sam čekao da mi netko otvori, dlanovi su mi se znojili, a srce mi je kucalo sto na sat. Otvorila je vrata i pozvala me u kuću. Posudio sam joj bilježnice i objasnio zadaću, a ona mi je zahvalila i poljubila me u obraz. Toliko sam pocrvenio da sam pomislio kako imam temperaturu. Presretan sam odskakutao kući s njenim poljupcem na obrazu.

Dario Vitas, 5.a

Moderna ljubavSutra je Valentinovo. Uvijek sam se pitala kakav je osjećaj dobiti ljubavnu poruku. Nestrpljenje u meni je raslo.Došao je trenutak kada sam trebala napisati poruku svojoj simpatiji. Na svom profilu na Instagramu krenula sam pisati poruku. Naime pi-sala sam poruku satima i smišljala je li poruka dobra i da nema grešaka. Bližio se trenutak kada mi je prst bio na tipki i malo je nedostajalo da ga pritisnem. Nisam stigla provjeriti jesam li poslala pravoj osobi jer me netko gurnuo i nije više bilo spasa ni povratka. Na odmoru vi-djela sam da mi je netko poslao poruku. Bio je to najgori trenutak u mom životu jer to nije bila moja simpatija već moj drugi prijatelj koji je zaljubljen u mene. Prijateljica je vidjela poruku i pitala sviđa li mi se on, a ja joj nisam ništa rekla jer sam bila u šoku. Došli su naši prijatelji, a ja sam im prepričala cijelu priču. Nisam ni očekivala da se oni neće početi smijati. Nekako sam uspjela prijatelju objasniti nesporazum, ali sam mu slomila srce. Napisala sam drugu poruku za svoju simpatiju. On je vidio poruku i rekao mi je da sutra ima iznenađenje za mene.Moja simpatija kupila mi je čokoladu na srce i čestitku. Toga dana otišli smo na sladoled. Osjećaj je bio još slađi.

Lorna Žagar, 6.b

SMS ljubavUjutro me probudio proljetni, ljubavni cvrkut ptica. Odmah sam pomislila na svoju simpatiju. Bilo me sram, ali silno sam mu htjela poslati ljubavnu poruku. Nisam vjerovala da je to tako teško. Nisam znala što ću, hoću li mu poslati ljubavnu poruku ili mu u školi reći što osjećam. Ah, ta ljubav nekad te stvarno izbaci iz takta! Uzela sam mobitel i počela pisati. Pisala sam kako se lijepo osjećam u nje-govoj blizini i da bih češće htjela provoditi vrijeme s njim. Čitam poruku u sebi i ne vjerujem kako sam se raspisala. Očito je da sam zaljubljena preko ušiju. Pet puta sam ju pročitala i ispravila da se ne bi potkrala neka greški-ca. Na kraju, odlučila sam ju poslati. Uh, stvarno je bilo teško. Kad sam po-slala, shvatila sam nešto grozno, najgore što mi se moglo dogoditi. Poslala sam poruku krivoj osobi! Sva sam pretrnula, nisam znala što ću, ovo mi se činilo kao najgora noćna mora! Bilo je kasno, više nisam mogla izbrisati poruku. Odjednom mi stigne poruka koju bolje da ne prepričavam. Shvatila sam da je bolje reći oči u oči ili pokazati ono što osjećate jer ćete sigurno bolje proći nego ja danas nakon ove sramote.

Karin Peričić, 6.b

Lukas Murica, 4.b

28 Lirske LaticeSretni dani

ČokoladaJednog običnog četvrtka u poslijepodnevnim satima moja najbo-lja prijateljica Viktorija pozvala me da dođem prespavati kod nje. Cijelu večer smo jele, pričale, opet jele i gledale filmove. Ostale smo budne do kasno u noć. Oko jedan sat smo jako ogladnjele i jela nam se čokolada. Polako na prstima uputile smo se prema kuhinji. Na pola puta do kuhinje spotaknula sam se na igračku i srušila čašu. Njezina mama je izašla iz sobe da provjeri što se dogodilo, a Viktorija i ja smo se na brzinu sakrile iz kauča. Kad se njezina mama vratila u sobu, nas dvije smo potrčale brzinom munje u sobu i umrle od smijeha. Bez čokolade.

Doria Žuža, 6.d

SrećaZa mene je sreća kad su svi oko mene sretni i zdravi.Sreća je kada mogu nekome pomoći.Sreća je kad imam obitelj koja me voli i brine o meni.

Ivo Kvakić, 3.b

SrećaSreća je kada moja Rijeka igra na Rujevici, a tata i ja navijamo i uživamo u pobjedama.Sreća je kada moja sestra dođe s Krka i zagrli me jer u njenim očima vidim veliku ljubav.Sreća je kada s prijateljima igram igrice.

Aurelio Budimilić, 3.b

Dar koji me obradovaoBilo je to jedno jutro kada sam čula neki cvilež. Nisam ni slutila što me čeka. Roditelji su me uvjeravali da to cvili susjedin pas, ali to nije bila istina. To je bio MOJ pas. Kada sam ga primila u ruke, krenule su mi suze radosnice. Prvi puta sam dobila vlastitog psi-ća! Toga sam dana dobila puno rođendanskih darova, ali mamin i tatin me najviše obradovao. Issa i ja se volimo igrati lovice, ali me uvijek grize za nogu kada trčimo. Obje se volimo puno igrati pa mami i tati, ponekad, idemo na živce. Kad razmislim, ona je najbolji dar koji sam ikada dobila!

Magdalena Grivičić, 3.a Moja kapaJa sam Chelseaina kapa. Ispričat ću vam kako sam dospjela kod Chelseae i što radimo i kamo idemo skupa. Chelsea me dobila za rođendan od njezine prijateljice Lucije Barić. Joj! Ne možete vje-rovati kako sam bila uzbuđena. Idemo skupa na klizanje. Tamo je super. Jako joj se sviđa moj puflek na glavi. Nosi me i van u nje-no dvorište. Ponekad joj znaju biti jako hladne uši. Brrrr... Super joj pašem uz njenu plavu kosu. Katkad me Chelsea nosi u školu.Znaju mi reći da sam lijepa. No, većinu dana provedem u torbi. Ono što mrzim su proljeće i ljeto jer me tada pospremi u ladicu.

Chelsea Gregorović, 5.b

Osmijeh koji ohrabrujeMoja baka imao topao zagrljaj koji me uvijek ohrabruje. Oči su joj pune veselja i radosti. Ona je jako dobrodušna i nikada se ne ljuti. Najviše voli peći kolače i to joj najbolje ide. Ima jako ohrabrujuć osmijeh zbog kojeg se, kada sam tužan, odmah bolje osjećam. Ona mi je posebna jer me nikada neće izdati ni iznevjeriti. Puno mi znači jer je u najtežim trenutcima bila tu za mene i nikada me nije napustila. Najviše volim njezin smisao za humor jer kada je negdje atmosfera turobna ona uvijek kaže nešto duhovito i svi se počnemo smijati. Od moje bake mogu puno toga naučiti, kako biti pristojan, brižan, suosjećajan. Volim svoju baku! Ona je moja snaga i moje utočište.

Dario Vitas, 5.a

Megan Džafić, 1.e

Magdalena Šepić, 1.e

29Lirske Latice Sretni dani

SlobodaSloboda je zlato koje sja,Sloboda je sreća bez koje ne mogu ja.Slobodu ne možeš ukrasti,Slobodu moraš čuvati I najvažnije – cijeniti.

Paula Žiganto 5.e

Volim sloboduSlobodu volim kao vodu,Ona je moje sve i bez njeNema me.Sloboda je moj mir,S njom se osjećam kao leptir.Sloboda je sve što meni treba,Volim je do neba.Bez nje nema života,Ona je prava divota.Sloboda je moj dar,Bez nje nemam san.

Mila Soldo, 5.d

Peto godišnje dobaKad peto godišnje doba dođe,svaki problem i briga prođe. Što poželiš možeš biti,iza maske lice skriti.

Klaun, ptica, leptir možda,vidjeti se može štošta.Boje, glazba sve se miješa,smijeh, veselje, vrtlog plesa.

A kad zvončari u kolo stanu,prestraši se hladna zima. Ispod lišća jaglac se krijetoplo sunce srca grije.

Ivan Bujačić, 7.a

MaškareDanas su Maškare, veseli je dan!Dajte nam slatkiše, istjerajte nas van!Maska za maskom veselo trčkaraI mnoštvo buke oko sebe stvara.Stavi haljinu i obuci bijeli šal,Dok ja sviram violinuDok je vani maskenbal.Dok cvile violine,Podižu se krinoline.Vesele se i smiju,a ponoćne ih ure razotkriju.

Michelle Calo Vukoja, 5.b

Moj bratić FranMoj bratić Fran ima jednu godinu i živi preko puta mene. Zajedno idemo u Halubajske zvon-čare. Ide u vrtić gdje se svakodnevno druži s vršnjacima. Fran ima plavu kosicu, oči modre poput neba i par pjegica oko nosa poput Pipi Duge Čarape. Preko trenirke nosi plavu jaknicu s par dugmadi. Na nogama nosi male tenisice, a na glavi sivu kapicu. Smiješno mi je kako hoda jer ide lijevo-desno. Voli se igrati autićima, kopati po pijesku, a pogotovo se veseli kad ugleda mene. Često na svom jeziku oponaša razne zvukove životinja koji ispadnu smiješno. Simpatična mu je jedna djevojčica iz vrtića pa ju stalno štipa i grize. Voli gledati crtiće i slu-šati dječje pjesmice, a najdraža mu je „Kva-kva“. Volim svog bratića jer nemam niti brata niti sestru. Najmlađi je u obitelji i svima je simpatičan, a meni je poput mlađeg brata.

Erik Petrač, 6.a

ZvončariMaškara, koža, facolmajica, brageše, kopice,saki je komadić važan,teški zvonac, bačukai korak kuražan.Po cestah, putićeh, po selehhode i zvone,judi ih veselo čekaju i si se vesele aš pust je.I moj otac zvonci je nosil kad san ja mići bili va mojen srce zapalil je žarštiman san aš san i ja zvončar.


MaškareU kasne sate kada padne noć,maškare hodaju po cesti.Kucaju na sva vrata,u nadi da će nekoga sresti.

Razveselit će nepoznate ljudeili možda neku osobu dragu,tako razvesele i mene kad čekaju na mom pragu.

A ja kad ih ugledamosmijeh mi na lice dođe.Sve što me tog dana rastužilou sekundi zaboravim i prođe.

Nije bitno koji su likIli koju boju na sebi nose,na kraju krajeva,svi se njima ponose.

Lara Hunčak, 7.bLeona Tomić, 3.a

Lora Vesel, 3.c

30 Lirske LaticeSretni dani

Moj djedRazmišljam o osobi koju stvarno poštu-jem i volim. U mislima mi prilazi krhka i slabašna figura i želi me zagrliti. Okre-ćem glavu iako i bez gledanja osjećam tko je to. Djedove hladne i mršave ruke nježno mi glade lice. Toplo mi je oko srca. Podižem pogled prema toplim, smeđim i malim očima koje uokviruju duge i prosi-jede obrve. Rijetka sijeda kosa dodiruje njegovo mršavo lice. Usnice razvučene u osmijeh lagano podrhtavaju dok mi žele nešto reći. Djedovo mršavo i nestabilno tijelo i njegova pogrbljena leđa smanjili su njegovu visinu pa sada izgleda puno niži nego što ga se sjećam u prošlosti. Moj je djed oduvijek volio pisati pjesme za koje se nadam da će se jednom obja-viti. Svoje osjećaje, ljubav prema do-movini i obitelji spremio je u njih. Uz tu ljubav obožava i mene. Mislim da sam uz baku njegov centar svijeta. U zadnje vrijeme moj djed je počeo sve više zabo-ravljati događaje i imena. Bolest ga sve više uzima, a ja želim da što duže bude sa mnom. Kada ga više i ne bude, zau-vijek će ostati u mome srcu jer ljubav i uspomene nikad ne prolaze. Djedovi su osobe koje se nikad ne zaboravlja. Poput mog, koji se treba poštovati i voljeti.

Dora Bokulić, 6.e

BožićSada je vrijemeljubavi i mira,dok vani božićnaglazba svira.

U kući osjeti semiris kolača,a Djed Božićnjak svakomdjetetu rado navraća.

Božićno dobanajveselije jejer cijela obiteljna okupu je.

Nina Medur, 5.c

Božićna čarolijaBliže nam se pomalo Božićni danisvi smo tada veseli i nasmijani.To je vrijeme radosti i mira,to je razdoblje kad se dariva.Božić slavimo u miru i veseljuu obiteljskom okruženju.Božić je za mene najljepši dan,jer tada slavimo Isusov rođendan.

Marija Lukenda, 5.b

Da sam ptica…Najviše bih od svega hio biti pticaJer ona živi bez žica.Slobodan joj je nebom letNjezin je dom cijeli planet.

Sloboda su krila - Kao golubica bijela,Poleti u zrakI zaboravi na mrak.Sloboda je bijela, čistaKad ju imaš,I mrak blista.

Jan Đurković, 5.e

Rea Ban, 2.d

Moja majkaMoja mama je djelić onoga najvrednijega na svijetu, a to je obitelj. Ona me štiti od tuge, usamljenosti i žrtvuje se za mene. Družimo se svaki dan prije ili nakon njenog posla. Kosa joj je žuta poput sunca koje me grije i osvijetljuje. Oči su joj zelene kao drveće koje mi daru-je zrak. Usne su joj crvene kao ruža koju mirišim. Nakit koji nosi pretvara je u kraljicu svijeta i moga života. Odjeća joj je topla da me grije dok me grli. Ona i ja pečemo kolače skupa. Iako radi kao detektivka, kolači su joj misteriozno dobri. Kad ju gledam, vidim najljubazniju osobu na svijetu iako podivlja kao gepard kad se naljuti. Moja majka opisuje se mnogim ri-ječima, ali jedna riječ ju najbolje opisuje, mama. Od nje mogu naučiti mnogo toga, nabrajala bih do sutra. Ma, nema bolje mame od moje drage mame.

Tara Modrušan, 5.a

Naša učiteljicaU 4. razredu naša učiteljicadobro zna kako tko diše, ona nas je naučila kako se čita i piše.

Kad nekoga od nas nešto zaboli, učiteljica se brine,nježno tješi i još jače voli.

Kad netko od nas zaplače,učiteljica ga mazi kao mama,još i jače.

Naša učiteljica voli šalupa često ispriča poneku malu.Njezin osmijeh je sjajanjer mi smo razred bajan.

Ona voli nas, a mi nju na sav glas.

Lea Karamustafić, 4.e

Leona Ivanković, 3.c

31Lirske Latice Pejzaž

U moru tražim spasOd škole tražim spasi vičem na sav glas:

“Da mi je na more sadpa da zaboravim ovaj jad!”

U knjigama vješto plivami od dosade se skrivam.

S ispitima se mučimi po cijele dane učim.

Jedino me naprijed guradraga ljetna avantura,

dane mi kratii sreću mi vrati.


Ivan Sušanj, 3.e

Moje moreVolim moje more

i valove plave.Gledam ih mirne

i zapjenjene.

Volim moje morei divim se njemujer ono je meni

utjeha u svemu.

Da sam barem kapljica malana vrhu tog

uzburkanog vala!


Dok se sjećam ljeta,dotiče me more

Ispod kapi kišesjetim se ljeta,

obuzme me miris mora.Na ruci kao suza čista,

a ljetos morem okupana,kapljica kiše zablista.

Suncem osušena blistala jesol na ruci mojoj…Jugo se razmeće, sve gura od sebe,

mršti se, miris mora odnese.

Zurim kroz kišne kapi i sve mi na tugu

zamiriše.

Patricia Malbašić, 8.a

More i jaSjedim na plaži,

a oko menebezbroj malih oblutaka

oblikovalo more ...

Pozdravljam ga!Ono mi odgovara

tihim i plahimzapljuskivanjem valova ...

Mami me da zaplivamu beskrajno plavetnilo dubina,

a ja više volimgledati morsku igru ...

Mjesec i zvijezde plešupo morskoj pučini,

ispleli su zlatnu mrežukojom su me ulovili...

Sjedim, a more mojeiskazuje mi svoju ljubav...

Ostajemo sami dugo,veličanstveno more i ja...

Lorena Burić, 8.a

Neukrotivi valU daljinu gledam,

more se s nebom ljubi.Davno se njima ukrstiše puti,

od davnina s morem nebo šeta.Sunce i mjesec u stopu ih prate,

nekad se za oblak skriju, ali se uvijek iznova vrate.

Vraća se i stari ribar svome moru,diže pune mreže u ranu zoru.

I ja se moru vraćam, sjedim sam na žalu

i divim se neukrotivom valu.

Antonio Miškulin, 8.a

Proljetna čarolijaOblaci odlaze,pjevaju ptice,rascvjeta se cvijeće.Mlad vjetar budi leptire,Zeleno lišće vraća se na grane.Budi se proljeće,Budi se život,Probudi se i ti!

Katja Vlahnić, 5.e

Cvijeće je svudPupaju stabla voćkiVeselimo se.

Eni Filipović, 5.d

NarcisŽut je i lijep,baš pravi proljetni cvijet.Čim pčela na njega sleti,proljeće jeodmah se sjeti.Kada ga se ubere,sa svojim čarima uvene.

Veronika Radeljak, 5.e

ProljećeProljeće je stigloSvi se veselimo.Kukci se budeI zbog njih neki lude,Označuje raj – Školi bliži se kraj!

Ivan Zeko, 5.d

ProljećeCvijeće cvateDolazi nam proljećeBudi se sve.

Lea Hajdinjak, 5.d

Lucija Štefan, 3.b

Martina Mijadinović, 3.b

32 Lirske LaticePejzaž

Jesenske čariJesen je došlai svojim starim putem prošla.Prvo kestenje je paloi prišuljala se kiša.

Medvjed se spremao za zimski san,ali još uvijek dug je dan.Lišće je poprimilo razne bojena tlu se crveno-žute haljine kroje.

Jesen ima čari te,da s drveća otrese jabuke.Ni lišća na granama nema višejoš samo jedna dunja se njiše.

Erik Predović, 5.a

ČežnjaJesen je tako čudna i promjenjiva, tužna baš kao i ja. Dok gazim parkom po otpalom žutom lišću i gledam u gole osamljene grane, osjećam samoću koja me dira vlažnim prsti-ma. Tako bih sad voljela da si tu kraj mene, da na tvoje rame naslonim svoju tešku i umornu glavu i da ti šapnem sve svoje muke! Tad bi ovaj jesenji dan bio poseban, a ovo tuž-no i tmurno nebo iznenada zasjalo i ugrijalo me toplinom…


Čarolija jesenjeg jutraJutro. S balkona promatram zlaćani izlazak sunca na horizontu. Svojim zrakama obasjava moje mjesto. U daljini čujem zvonjavu crkve. Poput seoskog pijetla budi stanovnike. La-stavice i ostale ptice selice odlaze u tople južne krajeve, bježe od hladne zime koja je na vratima. Još uvijek možemo čuti cvrkut onih najupornijih koje su ostale. Vjetar me njeguje po licu i prolazi mi kroz kosu, a sunce vodi bitku s oblacima. Borba svjetla i tame. Hodam po tepihu od lišća. Jesen poput slikara oslikava svojom rukom krajolik najljepšim bojama. Ujesen priroda uspavljuje, ali tada je najljepša. Tmurni oblaci pobjeđuju sunce, a ono se stidljivo skriva iza njih.

Andrea Džambo, 6.a

Anja Jakovac, 1.b

JesenJesen nam dolazi,ljeto prolazi.

Zlaćane krošnjepokazuju nam jesenje nošnje.

Lišće šušti pokraj puta,crvena jabuka viri iz kuta.

Vjetar šumori,potočić žubori.

Grožđe nas u berbu zovejesen nam pokazuje slike nove.

Pao je kesten,eto,to je jesen.

Leonardo Šišarica, 5.b

Jesen u mojem domuU mojoj kući jesen je vesela, zabavna i prekrasna. U mojoj se peći peku kesteni, a jedan od njih je pocrvenio od ljutnje i začuo se, bum! Eksplodirao je taj ljuti kesten i razletio se po cijeloj pećnici. Tata i brat beru grožđe dok sam ja na treningu. Umoran se vraćam kući, a na stolu me čeka zdjela mirisnoga, zlatnoga grožđa. Jedva čekam zagristi sočnu bobu. Počela je padati kiša, čujem kako po prozoru kuca. Približavam se prozoru i vidim dva vrapčića koja se bore oko zadnje mrvice kruha. Razmišljam kako jesen može biti lijepa i tužna.

Patrik Predović, 5.a

Jesen se ušuljala u moje mjestoStojim na rubu balkona. Na licu osjećam hladne kapljice kiše, a pod nogama šum lišća koje je vjetar donio preko ograde mog balkona. Srećom, ona nije dovoljno visoka da mi sakrije pogled na jesen u mom kraju i predivan obzor. Put uz moju zgradu izgleda sada kao zlat-no-žuti tepih koji je prostrla gospođa zvana Jesen. Sve izgleda posebno i začarano, kao da je nekoć vila prosula čarobni prah koji zelenilo i šareno cvijeće zamijeni pastelnim bojama kestena i žirova otpalih s obližnjih hrastova. Pokoje raskošno stablo jabuka hvali se mirisom koji me odmah podsjeti na bakinu ukusnu pitu. Rijetki prolaznik ostavlja za sobom stope u lišću. Šarena, mirisna priroda poput ogromne začarane šume iz bajke sa svojim se stanovni-cima priprema za dugi zimski san. Jesen se kao tiha prijateljica ušuljala u moje mjesto. Zna ona da nam je svaka kap kiše itekako potrebna. Sve je to dar Boga jer život je lijep i kada je hladno, kišno, tmurno… Ta sve je to smisao života.

Dora Bokulić, 6.e

Stiže jesenStiže jesen,Pada kesten.Lišće žuti,Zatrpani su puti.

Kiša često padaIznad moga grada.Ljudi se žure,Zbog jesenske bure.

Školska godina krećeBrzo dođe večer.Učiti se mora,Vikendi su fora.

Ptice kreću put juga,Oblači se odjeća duga.Dok moj djed radi vinoTata i ja idemo u kino.

Deni Ćorluka, 5.c

33Lirske Latice Pejzaž

Snježni danSvako dijete se smije,svi rado uzimaju skije.Pripremaju se za snijeg,jer prepun ga je brijeg.

Radost, radost svuda oko nas,i sretne dječice glas.Grude lete na sve strane,a iz šume proviruje malo lane.

Pomalo spušta se noći vrijeme je za doma poć.Sad je vrijeme za san, a sutra je novi, snježni dan!

Leona Jotanović, 5.a

Ptić i zimaVani je snijegjako je hladnoMali ptić sjedi osjeća se jadno.

Žedan je i gladantrebao je odselitiu krajeve topletamo gdje su laste i rode.

Treba se smjestiti dok ne prestane zimabilo bi dobroda debeli ogrtač ima.

Unio sam ga u kućuDa mu ne bude hladnoBrinuo sam se o njemuDok ne dođe proljeće sjajno.

Gordan Smirčić, 4.d

Zima u mom krajuZima u mom kraju nije uvijek bijela,ali se kod nas zatonajljepše okiti jela.S kapljicama kišekojih nekad ima manje, nekad više.

A drveće svoju odjeću otkriva,više se ni ono u lišću ne skriva.Čudna je ta naša zimasnijega skoro pa nema,ali radosti ima.

Tren puše bura,tren puše jugo,a ponekad i nešto sasvim drugo.

U nekoliko dana ona promijeni par stanja,hladno, toplo, snježno, kišovito.U mom kraju zimi uvijek je maštovito.


Nia Lena Aračić, 2.d

Stela Lenac, 1.e

ZimaZima nam stižehladnoća je sve bliže.Već u peći vatra se budii snijegu se vesele svi ljudi.

Kada noć dođe,cijeli svijet spavati pođe,a kada se jutro prikradedjeca već tada snjegovića rade.

Pahulje bijele svih privlače,dok djeca veselo kape navlače.Cijeli se grad veselijer pao je snijeg bijeli.

Viktorija Bićanić, 5.a

Zimska tišinaKuca, kuca! Čujete li?Evo, opet se čuje!Zar ne čujete?Zima, zima, tiho kuca.Donosi nam tihe zvukove zadovoljstva,veselja ljudi i blagdana.Donosi još tiše zveckanje praporacaI pucketanje vatre u toplim domovima.Al’ najtiše od svega su pahulje,koje nježno padajući pričaju zimsku bajku.

Mia Kosanović, 7.c

Zimska pjesmaMlada sam zima,ogrnuta u bijelo.Zamijenila sam jeseni stigla u selo.

Sve bit će čisto,i blistavo bijelo,zna se da to jemoje djelo.

Stvorit ću ukraseod leda i siga,to mi je za sadajedina briga.

Još će mi pomoći vjetar jaki,zamrznut ću zemljui potok svaki.

Posuti snijegomgorde jele,blistat će na suncušume cijele.Dok vladam zemljom,vladat će sklad,zabijelit ću svakoselo i grad.

Karlo Babić, 5.a

34 Lirske LaticeRazmišljamo...

Hobit FrodoDaleko, na drugom kraju svijeta iza mora i gora, nalazi se malo selo. U njemu žive čudna bića, a meni najdraži hobit Frodo. On ima smeđu valovitu kosu do šiljastih ušiju i smeđih velikih očiju sjajnih kao biseri u moru. Često nosi crveni sako na gumbiće koji seže do koljena i kratke sive hlače. Frodo je vrlo spretan, kao i svi hobiti, zahvaljujući svojim širokim nogama koje su nalik perajama pa, bez obzira na spretnost, hoda kao pingvin. Sred-nje je građe i visine oko metar i pol. Hrani se povrćem i prirod-nim proizvodima. Nije osoba koja bi se družila s drugima i vezan je uz svoj dom i okućnicu. Puno piše i crta, a unutrašnjost kuće ukrašavaju svakakve slike, umjetnička djela i skupi namještaj koji nema niti jednu mrvicu prašine. Jako je uredan i ozbiljan. Vezan je uz svoju lulu s biljnim uzorcima. Osobine koje najviše dolaze do izražaja su hrabrost i poslušnost. Film „Hobit“ volim najviše gledati zbog Froda koji je moj najdraži filmski lik, a vje-rojatno će još dugo to i ostati.

Klara Sušanj, 6.d

Prijedlog o izgradnji biciklističke stazeOpćini Viškovo i načelnici Sanji Udović učenica OŠ Sveti Matej Viš-kovo, Gloria Fućak

Poštovana gospođo načelnice Općine Viškovo,

šaljem Vam ovaj zahtjev za izgradnju biciklističke staze kroz Općinu Viškovo. Svakodnevno moji prijatelji i ja te ostali učenici sudjeluje-mo u prometu. Svjedoci smo velike gužve kroz Općinu, posebice u terminima kada počinje nastava, za vrijeme marende i pri završetku školske nastave. Dosta puta učenici kasne na nastavu zbog kašnje-nja autobusa. Radi rasterećenja glavne prometnice od Rijeke pre-ma Viškovu i dalje prema Studeni gradi se zaobilaznica. Možda ne bi bilo loše da se uz nju izgradi biciklistička staza u oba smjera?! Prido-nijela bi rješavanju nekom od problema. To je rasterećenje prome-ta jer bismo mi stariji učenici bez problema mogli biciklom u školu. Mnogi roditelji ne bi vozili djecu u školu i bilo bi manje automobila, manje gužvi, manje onečišćivanja zraka, a što je najvažnije, brinuli bismo se za zdravlje te se rekreirali. Toliko me puta uhvati želja za vožnjom bicikla, ali me jednostavno strah da ne završim pod tuđim kotačima. Bilo bi dobro da se, dok još zaobilaznica nije završena, izgradi biciklistička staza, dok još nije kasno.

Molim Vas da razmislite o zahtjevu i želim Vam ugodan dan.

Lijep pozdrav!

Gloria Fućak, 8.d

Grafiti – umjetnost ili vandalizam?U današnje vrijeme, svijetu moderne tehnologije, ljudi na ra-zličite načine žele izraziti svoje mišljenje o različitim temama, problemima koje muče suvremene generacije. Internet i druš-tvene mreže pretrpani su različitim komentarima. Velika slova su glasni tonovi koji se žele čuti. Mladi ljudi koji imaju talenta i osjećaj za umjetnost, ne ustručavaju se niti javne prostore, i zidove zgrada ispisati i oslikati kako bi svima nešto poručili. A ja, vjerujem kao i većina drugih ljudi, i uvijek se pitam: grafi-ti-umjetnost ili vandalizam.Mladi ljudi najčešće grafitima izražavaju negodovanje na odre-đene teme. Sport i politika samo su neke od njih. Vulgaran rječnik i poticanje na nasilje su najčešći sadržaj grafita koji kod ljudi izazivaju zgražanje i tugu. Spomenici narodnim herojima i zgrade institucija su mete grafita. Ovih dana su i zidovi moje škole oslikani. Nažalost nema tu ni motiva lijepe prirode, a niti lijepih poruka. Mračno znakovlje i poruke nasilja vode nas u neko drugo, gore vrijeme. Pitam se, tko to danas može veli-čati režime pod kojima je tisuće ljudi smaknuto na neljudske načine. Znaju li oni koji takvu “umjetnost” stvaraju, o čemu pišu?! Ne bismo li mi mladi trebali stvarati drugačiju klimu, pro-micati toleranciju, a osuđivati svaki oblik nasilja? Obuzima me osjećaj tuge, ljutnje i razočaranja dok gledam školsko dvorište uništeno takvim činom. Nije samo dvorište uništeno. Uništeni su i mladi ljudi čiji su grafiti jer samo nesretna i destruktivna srca mogu širiti takvo beznađe. Možda bi se uvođenjem točno određenih mjesta gdje se grafiti mogu oslikavati smanjio broj uništenih javnih površina, a ljudi ne bi toliko obraćali pažnju na grafite. Drastične novčane kazne bi dozvale pameti one koji promoviraju stare režime, rasizam i rasne razlike. Mjesta koja su pod rizikom i na kojima bi se mogli praviti grafiti bi trebala biti pod stalnim nadzorom za to određene osobe. Na taj način bi se broj grafita smanjio te ne bi nikome palo na pamet crtati ili pisati uvredljive i ružne komentare.Grafiti nisu krivi. Oni mogu biti lijepi, pozitivni, puni podrške. Ja ih ne bih zabranio. Dapače, bilo bi dobro da postoje mjesta namijenjena gafitima. Neka i grafiti budu glas, neka ih se vidi. Neka budu i kritika, samo ne agresija i nasilje jer jednom i zau-vijek to moramo ostaviti iza sebe.


Jakov Škopac, 4.b

David Marčelja, 7.e

35Lirske Latice Razmišljamo...

Maćehinski odnos države prema mladimaSvakodnevno naši mladi ljudi odlaze u druge razvijenije države, a vlast ništa ne podu-zima kako bi mladi školovani ljudi ostali u Hrvatskoj. Jako se malo ulaže u mlade ljude tj. u djecu koja su na pragu svog života i traže svoj put. Djeca kod nas nemaju poticaj za društvena zanimanja kao djeca u drugim državama, npr: stipendiju u srednjoj školi dobivaju malobrojni uspješni učenici, ali ne i oni kojima bi financijska pomoć omogu-ćila da se što prije zaposle i pomažu financijski svojim roditeljima. Nakon završene srednje škole, vani učenici imaju veće mogućnosti za dobivanje posla u svojoj struci pa se ne moraju brinuti da će biti na burzi kao mnogi mladi, nezaposleni ljudi koji žive u Hrvatskoj. Još veće zlo kod nas je da se jako malo cijene rad i trud pa bi mnogi po-slodavci htjeli da im radnik radi puno za jako malo novaca, stoga iskorištavaju mlade ljude koji su potplaćeni ili rade na crno. Naravno, takva situacija ne donosi nikom ništa dobro u RH gdje je mortalitet veći od nataliteta, a ako se ne zaustavi ovaj val mladih sposobnih i obrazovanih ljudi, bit ćemo još stariji kao narod s još manje uče-nika i budućih radnika.


Kako kulturno raspravljati?U današnje vrijeme često smo okruženi ljudima koji se svađaju, raspravljaju i vrije-đaju. Ako dođe do sukoba mišljenja i polemike, može nastupiti nametanje nečijeg mišljenja drugima. Problem neslaganja često kao posljedicu ima uvrede, omalovažavanje te ismijavanje.Uzroci uvreda mogu biti neprihvaćanje različitosti, nedostatak tolerancije te predra-sude o nekome ili nečemu bez opravdanih razloga. Ako su ljudi drugačiji u nekom smislu, npr. punije građe, niskog rasta, tihi i sramežljivi, trebamo ih prihvatiti ona-kvima kakvi jesu. Razlike se događaju i zbog materijalnog stanja te nemogućnosti isticanja u društvu zbog potpuno nebitnog materijalnog statusa i veće ili manje pla-težne moći.Ne treba se opterećivati takvim situacijama i ljudima koji nisu dostojni našepažnje i gubitka naše pozitivne energije. Bolje je odgoditi reakciju na njihovu uvredu te samo pogledom dati do znanja da takva osoba koja vrijeđa nije vrijedna naše pa-žnje. Bolje se povući iz kontakata s takvim konfliktnim osobama koje ne žele čuti niti prihvatiti različito mišljenje.

Nina Baraba, 8.a

Zelena priča za zeleni planetZelena priča. Hmmm, što bi to moglo biti?Naš planet je već dosta zagađen. Najviše ga ljudi zagađuju. Šume pune smeća imaju još malo nade da će se popraviti i očistiti. Stare, drvene klupe pogledavaju u daljinu. Gladni koševi za smeće umiru od gladi gledajući ljubomorno na prirodu. Visoko drveće već se jako umorilo od pročišćivanja zagađenog zraka uzrokovanog najviše tvorni-cama. Ništa nije isto kao nekad. Kada bi barem došla vila, zamahnula svojim zlatnim štapićem i sve očistila. Ljudi bi mogli izmisliti stroj koji će odvajati otpad tako da samo ubaciš smeće i on odvozi na trakama u određene kontejnere. Ljudi su lijeni prošetati dva metra do smeća, radije će ga baciti u prirodu. Nitko ne razmišlja koliko treba ot-padu kako bi se razgradio. Ako nastavimo ovako zagađivati prirodu, ona se neće ni zvati priroda nego zagadopriroda. Također, postoje mnoge izreke o važnosti očuvanja prirode, no svi ih mi zanemarujemo. Evo kako ja zamišljam prirodu. Zamišljam je poput čarobne bajke. Kad sam tužna, odem u prirodu i legnem u mekanu travu. Pogled mi zastaje na velikim čudesnim svjetlucavim granama. Velike krošnje drveća štite me od sunca. Osjetim miris proljetnih cvjetova i čujem pjesmu ptica. S drveća padaju ukusne jesenje jabuke. Iza sebe čujem smijeh zaigrane djece koja naokolo trče. Sve je oko mene čisto, bez ijednog komadića papira. Kada bi ovo barem bila stvarnost.Bez obzira na sve, imam veliku nadu da će ljudi shvatiti dragocjenost prirode i čuvati je.

Lara Hunčak, 7.b Mia Opačak, 1.b

Antea Čolić, 3.a

Antonio Brkić, 4.d

36 Lirske Latice

Evelin Belanek, 1.c

Ukazivanje na problempostojeće škole Sveti MatejOpćina Viškovo Vozišće 3, 31216 ViškovoOpćinskoj načelnici Sanji Udović

Poštovana!

Želim Vam ukazati na veliki problem koji se odnosi na Osnovnu školu Sveti Matej.

Dakle, školu pohađa preveliki broj djece i, naravno, tu se javlja najveći problem. U školi nema dovoljno adekvatnih učionica za održavanje neo-metane nastave, školska dvorana prokišnjava za kišnih dana, za vrijeme odmora se stvara prevelika gužva na hodnicima, sanitarni čvorovi kao i ostale prostorije vape za preuređenjem. Školi, isto tako, nedostaje pro-stora gdje bi se odvijao produženi boravak za one najmlađe koji poha-đaju školu.

Molim Vas da uzmete u obzir sve navedeno gore i u što kraćem roku pokrenete izgradnju nove škole koja bi ujedno bila i rješenje problema.Srdačan pozdrav!

Elena Sušanj, 8.d

(NE)ZDRAVA PREHRANAZdrava prehrana u školskoj dobi posebno je važna jer utječe na dugoročno zdravlje te u tom periodu izgrađuje prehrambene navike učenika. Roditelji moraju svojim primjerom pokazati djeci što je pravilna prehrana i ne smiju zamijeniti kvalitetno kuhanje brzom hranom bez voća, povrća, bijelog mesa, riba, orašastih plodova i kvalitetnih žitarica…Velik problem je neredovito uzimanje hrane i preskakanje obroka. Mali broj učenika hrani se u školskoj kuhinji i to pogotovo u višim razredima osnovnih škola. Potrebna je edukacija učenika početkom svake nove školske godine o zdravoj prehrani te njezinim dugoročnim učincima na zdrav-lje. Uz edukaciju i teoriju trebalo bi uvesti i radionice s prikazom prakse (kao što je bio predmet Domaćinstvo u školsko doba naših roditelja) s ciljem podizanja svijesti učenika o važnosti prehrambenih navika. Mnogo sam čitala i proučavala važnost zdrave prehrane i hrane u liječenju jer sam nastojala pomoći svojoj noni Mirandi da ozdravi. Prva pomisao na zdravu prehranu mi je slika čuvene „Piramide pravilne prehrane“ koja obuhvaća sve vrste namirnica biljnog, živo-tinjskog te mineralnog porijekla. Svakodnevno je potrebno jesti raznovrsnu hranu te na taj način unositi u organizam sve hranjive tvari koje su nam potrebne. Učenici moraju unosom zdrave hrane dobiti dovoljno energije i hranjivih tvari potrebnih za pravilan rast i razvoj. Potrebno je unositi i dovoljno tekućine u organizam, a najzdravija je voda te je potrebno izbjegavati zaslađene sokove, gazirana pića te brzu hranu tzv. „fast food“ koju učenici jedu za marendu u školi.Bitno je hraniti se raznovrsnom hranom: žitaricama (proso i integralne žitarice), sezonskim voćem i povrćem, mesom, ribom, jajima, mlijekom i mliječnim proizvodima, mahunarkama, orašastim plodovima (orah, badem, lješnjak…). Za razliku od baze piramide pravilne prehrane s navedenim zdravim namirnicama, učenici bi hranu koja je na vrhu piramide trebali jesti najrjeđe i u najmanjim količinama. To su industrijski prerađene namirnice koje su slatke, slane i masne (pizza, hamburger, prženi krumpirići…).Istraživanja Sveučilišta Oxford pokazala su da nezdrava hrana kod učenika stvara poremećaj pažnje, smanjuje koncentraciju i funk-ciju pamćenja u odnosu na one koji jedu zdrave obroke, kvalitetne i uravnotežene te takvi postižu bolje rezultate u školovanju. Zbog nekvalitetne prehrane učenika javlja se pretilost. Nutricionisti (stručnjaci za prehranu) daju nam korisne savjete i pomažu nam razumjeti znanstvene spoznaje u prehrani i primjenji-vati ih u svakodnevnom životu.Danas, nažalost, djeca kao i odrasli zbog užurbanog tempa života ispunjenog školskim obavezama i slobodnim aktivnostima ne pronalaze vremena za uravnoteženu i raznovrsnu prehranu. Iako već u prvom razredu osnovne škole učimo da je zdrava prehrana pet obroka dnevno (doručak, marenda, ručak, užina i večera), rijetko se toga pridržavamo.Moja obitelj posebnu pažnju daje zdravoj mediteranskoj prehrani (ribe, povrće, maslinovo ulje, bijeli luk, salate…), a to najviše stižemo vikendom jer sve to zahtijeva pripremu i dosta vremena kojeg na žalost moja mama nema zbog posla. U tjednu uz kuhanu hranu nastojimo napraviti tzv. „smoothie“, miksamo u blenderu sezonsko voće, povrće, orašaste plodove, đumbir, lanene sjemenke, sok svježeg limuna… Pripremamo razne čajeve (voćne i biljne), šećer zamjenjujemo domaćim medom.Smatram da kvalitetnu zdravu prehranu treba unaprijed planirati te planski kupovati i pripremati.Dostupna nam je razna literatura i savjeti stručnjaka za prehranu – nutricionista, ali se mora ozbiljno shvatiti taj veliki problem da-našnjeg vremena jer pravilna prehrana donosi zdravlje – naše najveće bogatstvo.

Nina Baraba, 8.a


rad na terenUNišta nas više ne može razveseliti kao nastava rasterećena učionica, klupa, ploče i krede. Pročitajte što smo sve naučili na terenu…

Ususret božićuUčenici 1. b,d i e razreda 7. 12. 2018. realizirali su terensku nastavu u gradu Rijeci u pratnji učiteljica (Antonija Grubišić, Milana Vukelić i Sandra Mikšič), knjižničarke Jasminke Berto-vić i pedagoginje Jasne Pipinić. U Gradskom kazalištu lutaka Rijeka pogledali smo kazališnu predstavu Snježna kraljica. Na kraju predstave ugodno nas je iznenadio Djed Božićnjak koji je učenike darivao slatki-šima. Laganim korakom prošetali smo predivno ukrašenim Korzom. Najviše od svega veselili smo se vlakiću Djeda Bo-žićnjaka. Veseli i puni dojmova vratili smo se na Viškovo.

učiteljica Antonija Grubišić

1. b, d i e razred na grobnišćiniDana 12. listopada 2018. g. razredi 1. b, d i e posjetili su Grobnišćinu. Tijekom posjeta obišli smo Kovačiju obitelji Marčelja u Dražicama gdje smo imali prilike upoznati grob-ničku zanatsku tradiciju. U Martinovome selu upoznali smo se s običajima i bogatom poviješću Grobnišćine obilaskom Zavičajnoga muzeja. U Martinovom Selu također smo po-sjetili drveni Gašparov mlin, posljednji od 27 mlinova uz Rječinu, gdje smo imali prilike naučiti i upoznati se s cijelim procesom dobivanja jedne važne namirnice - kruha. Posjet smo začinili slobodnim igrama u netaknutoj prirodi uz sla-pove Rječine. Ovim smo edukativnim i zabavnim posjetom na prigodan način obilježili Dan kruha i Dan zahvalnosti za

Ema Jakovac, 3.eBenjamin Matić, 4.e

plodove zemlje, upoznali ljepote našega zavičaja te na za-bavan način ostvarili povezivanje, usvajanje i utvrđivanje sadržaja različitih nastavnih predmeta.

Katarina Sušanj Gregorović


terenska nastava 2. razreda u gorski kotarPočetkom listopada 2018. godine realizirana je terenska nastava u kojoj su sudjelovali učenici i učitelji drugih razre-da.Posjetili smo Popovićev mlin u Delnicama koji svojom oču-vanošću u izvornom obliku posjetiteljima pruža trenutak uživanja u ambijentu prošlosti. Električni mlin je izgrađen 1925. godine. Učenici su uz vodstvo lokalne učiteljice sa-znali sve o radu mlina i njegovim dijelovima te nakratko po-krenuli mlin.Nakon mlina smo posjetili obitelj koja se bavi pčelarstvom gdje su učenici saznali puno o pčelama i probali med. Izrađi-vali su svijeće od pčelinjeg voska koje su ponijeli kući.Dan smo nastavili posjetom mini zoološkom vrtu sa srna-ma. Učenici su mogli nahraniti srne mrkvicama koje su po-nijeli od kuće. Na povratku smo se zaustavili u Fužinama kako bi učenici prošetali uz jezero i doživjeli jesen u Gorskom kotaru.

učiteljica Stela Štrković

veseli trećaši u Hrvatskom kulturnom domuŠarenilo, blještavilo, veselje, pjesma i osmijesi okitili su naš grad, a kako i ne bi kada je najljepše vrijeme u godini. Miriše na Božić! No, ponekad i previše…Je li se Božić sveo na kon-zumerizam, kič, bezglavu jurnjavu, neumjerenost i otuđe-nost zapitali su se članovi riječkog baleta u baletnoj pred-stavi Veseli Božić nestašne djece. Jednog hladnog, burnog jutra naši su veseli i nestašni tre-ćaši u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku imali priliku pogledati ovu neobičnu plesnu priču.

Mnogi od njih po prvi su puta gledali baletnu predstavu te su pokušavali iščitati poruke koje su plesom i govorom tije-la željeli prenijeti glumci/plesači. Nije bilo lako, ali poruku je shvatio svatko!


Ana Grančić, 3.c Aurora Merle, 3.a


petaši u kazalištuMi petaši bili smo u kazalištu. Kao i svake godine povodom

Revije lutkarskih kazališta u studenom smo se autobusom

spustili u Rijeku i pogledali lutkarsku predstavu pod nazi-

vom Zamrznute pjesme. Jako nam se svidjela i nadamo se

da ćemo uskoro opet u kazalište. Evo kratkog sadržaja…

Ana Jurišić, 5.d

Arhangalsk je grad u kojem se zimi lede riječi, gdje oblaci

nastaju od šećerne vune. Tamo je zimi i -200 stupnjeva. U

gradu živi dječak Kostijak. U njegovo srce ušla je jedna dje-

vojčica iz Jevrope. Kostijak je htio saznati njezino ime, ali be-

zuspješno. Pokušavao je s polarnom svjetlošću, sa sokom

od zvijezde padalice i s oblakom u obliku jednoroga. Nije

znao da je njezina mama otišla na onaj svijet. Na kraju joj

donosi pjesme od zaleđenih riječi te doznaje njezino ime…

Ivor Kurnoga, 5.e

škola u prirodi - Hrvatsko zagorjeDrugog travnja 2019. u 7:30 sati krenuli smo na dugo očekivani put, u Školu u prirodi. Naš cilj bile su Tuheljske toplice. Na-kon vožnje kroz šumoviti, zeleni Gorski Kotar zaustavili smo se u Kumrovcu. Tamo smo vidjeli 24 stare, tradicionalne zagor-ske kuće s namještajem koji prikazuje seoski život. U Kumrovcu je i rodna kuća Josipa Broza Tita. Ručali smo u mjestu Grešna Gorica. Poslijepodne smo proveli u starom dvorcu Veliki Tabor. Vidjeli smo viteška odijela, nekadašnje oružje i upoznali smo se s legendom o Veroniki Desiničkoj. Oko 17:30 sati napokon smo došli u Tuheljske toplice, raspakirali se i skočili u velike bazene. Nakon večere imali smo disco party.Drugi dan izleta posjetili smo muzej Krapinskog pračovjeka. Tamo smo se upoznali sa životom neandertalaca. Nakon ručka posjetili smo bajkoviti dvorac Trakošćan koji je smješten u stoljetnoj šumi i okružen jezerom. Dan smo završili igrama na bazenima.Zadnji dan posjetili smo spomenik Matiji Gupcu, hrvatskom seljaku koji je pokrenuo Seljačku bunu. Posjetili smo i svetište Majke Božje, Mariju Bistricu. Prisustvovali smo izradi licitarskih srca i medičarstvu, tradicionalnim hrvatskim zanatima. Otišli smo na ručak u grad Varaždin. Nakon ručka razgledavali smo grad i divili se lijepim zgradama i na kraju pojeli ukusni sladoled. Bilo nam je jako lijepo. Umorni, ali jako sretni, krenuli smo prema Rijeci. Šteta što nije duže trajalo!

Lucija Santaleza, 4.d


izvješće o terenskoj nastaviU četvrtak 4. listopada 2018. sedmi razredi krenuli su na terensku nastavu u Kastav. Pomalo uzbuđeni, praćeni pr-vim sunčevim zrakama uputili smo se posjetiti prekrasan gradić na brijegu. Nastavni sati brzo su se izmjenjivali, a mi smo uživali u prelijepom vremenu i brojnim znamenitosti-ma grada Kastva. Sat Geografije protekao je u promatranju reljefa i panorame zavičaja s Fortice. Nakon toga, na satu Povijesti, upoznali smo se s povijesnim znamenitostima Ka-stva. Obišli smo Volticu, Lokvinu, crkvu Sv. Trojice, Crekvinu i gradski bedem. Na satu Vjeronauka slušali smo legendu o Crekvini i sv. Jeleni Križarici, a potom smo razgledali crkvu, čija nas je unutrašnjost posebno oduševila. Na satu Hrvat-skoga jezika bilježili smo motive i pjesničke slike panorame te se na taj način pripremali za školsku zadaću. Zaista je bilo očaravajuće promatrati bogatstvo ljepote Učke i Kvar-nera koji čuvaju naše primorske korjene.

beram-roč-HumU četvrtak 11. listopada 2018. godine učenici šestih razre-da uputili su se prema Istri s namjerom upoznavanja kultur-ne baštine i glagoljaških spomenika. U Beramu smo obišli jednobrodnu grobljansku crkvu sv. Marije na Škrilinah. Unu-trašnjost crkve koja datira iz 13. stoljeća bogato je oslikana freskama od kojih je najpoznatija Mrtvački ples Vincenta iz Kastva. Do crkvice i natrag pješačili smo upoznavajući pito-mi istarski pejzaž, a vrijeme je bilo kao stvoreno za boravak u prirodi.Putovanje smo nastavili prema Roču, središtu glagoljaške književnosti, nakladništva i tiskarstva, gdje smo posjetili kapelu sv. Roka oslikanu dvama slojevima fresaka iz 14. i 15. stoljeća. Nakon obilaska gradića posjetili smo Župnu crkvu sv. Bartula i bratovštinsku crkvu sv. Antuna. Zatim smo se uputili prema Humu, najmanjem gradu na svijetu. Hum i Roč povezani su Alejom glagoljaša koja sadržava 11 spomen obilježja posvećenih razvoju i očuvanju glagoljice, solunskoj braći Ćirilu i Metodu te njihovom učeniku Klimen-tu Ohridskom. Ovaj projekt Čakavskoga sabora iz 1977. kojemu je idejni začetnik Zvane Črnja, a autori prof. dr. J. Bratulić i kipar Ž. Janeš spomen je na razvojni put i povi-jesnu utemeljenost glagoljice među Hrvatima, posebice u Istri. Grad Hum je gradić sa svega dvadesetak stanovnika, dvjema crkvama, bedemima, romaničkim zvonikom-kulom i gradskom ložom. Nakon razgledavanja uskih uličica grada koje su prema legendi gradili divovi slobodno vrijeme pro-veli smo na predivnom vidikovcu s kojeg se prostire pogled na istarsku ravnicu.

Sunčani dan bio je zabavan i poučan jer smo upoznali povi-jest hrvatskog pisma glagoljice i istarske gradiće.

Laura Muškardin, 6.b

Na kraju smo, na satu Kemije, mjerili temperaturu zraka te istraživali tvari u prirodi. Pratilo nas je lijepo vrijeme, bilo nam je zanimljivo i zadovoljni smo se vratili na Viškovo. Te-renska nastava ispunila je sva naša očekivanja, uspješno smo iskoristili sunčan dan jer smo mnogo toga naučili o prekrasnom povijesnom gradiću.



terenska nastava u vukovaruOsmaši su 27. i 28. ožujka 2019. godine posjetili Vukovar. Cilj dvodnevne terenske nastave je bio upoznati povijesnu važnost grada Vukovara u Domovinskom ratu i svu njegovu kulturu, ljepotu i znamenitosti. Prvi dan smo poslušali dva predavanja o oslobodilačkim akcijama za Vukovar. Zatim smo posjetili Muzej vučedolske kulture koji svojim uređenjem nudi multimedijalni doživljaj prošlosti. Najpoznatija arheološka iskopina na Vučedolu je kadionica Vučedolska golubica koja je postala prepoznatljiv simbol grada Vukovara. Predvečer smo prošetali i otišli u disko. Sljedeće jutro smo slušali predavanje o opasnostima oružja i ozljedama koje ono uzrokuje, a u podrumu logora shvatili smo težinu zatvoreničkog ratnog života. Odveli su nas na Trpinjsku cestu gdje je uništeno najviše tenkova te smo posjetili Spomen dom hrvatskih branitelja. Straho-tu rata upoznali smo u kratkom filmu koji smo pogledali u vukovarskoj bolnici koja je bila najviše granatirana i u čijem su podrumskom prostoru zbrinuti mnogi ranjenici različitih godina i nacionalnosti. Mnogi su od njih završili na Memo-rijalnom groblju žrtava Domovinskog rata, a 267 branite-lja je smaknuto na Ovčari. Na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata poklonili smo se moru bijelih mramornih križeva koji predstavljaju 938 žrtava Domovinskog rata. Na putu za Ovčaru zaustavili smo se i ušli u hangar gdje su hr-vatski branitelji odvedeni iz bolnice i mučeni prije smaknuća na masovnoj grobnici Ovčari. S tugom u srcu osjetili smo prisutnost časno poginulih branitelja čije su slike i imena osvijetljeni u hangaru.

Najteži je bio susret s poljem na Ovčari na kojoj je masovna grobnica ranjenika, branitelja koji su dovezeni iz vukovar-ske bolnice. Zato smo im zapalili svijeće i odali počast na raspuknutom spomeniku s likom golubice. U teškim mislima provezli smo se ulicama grada Vukovara i nakratko se zau-stavili uz ponosni vodotoranj, simbol otpora neprijateljskom uništavanju. Iako oštećen, već 28 godina ponosno čeka ob-novu. Olakšanje od ovih tragičnih mjesta i sjećanja pronašli smo u crkvi sv. Filipa i Jakova, a nakon nje smo se natjecali u poznavanju vukovarske povijesti i događaja iz Domovin-skog rata. Zadovoljni osvojenim trećim mjestom krenuli smo kući is-punjeni ponosom i zahvalni svima koji su se borili i ginuli za domovinu i našu slobodu.

Amelia Čikara, 8.b


knjiŽnicaKnjižnica je oduvijek bila svemir za sebe – pun novih svjetova, tajni i neistraženih prostora naše mašte. Ali ova naša je uz sve to uvijek i mjesto zanimljivih susreta i događanja te humanitarnog rada.

obilježavanje tjedna borbe protiv tuberkuloze u školskoj knjižniciNaša školska knjižnica je mjesto u kojem učenici usvajaju nova znanja i stječu nova iskustva. Tako je bilo i u razdoblju od 14. do 21. rujna 2018., u danima kada Hrvatski Crveni križ tradicionalno obilježava Tjedan borbe protiv tuberkulo-ze. Riječ je o zajedničkoj akciji svih društava Crvenog križa kojom šire znanja o ovoj zaraznoj bolesti, odnosno ukazuju na važnost sprječavanja, ranog otkrivanja i pravilnog lije-čenja tuberkuloze u našoj zemlji. Mnogobrojnim učenicima sedmih razreda predavanje je u školskoj knjižnici održala dr. Danijela Lakošeljac, voditeljica Epidemiološkog odjela u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo PGŽ-a. Saznali smo da je uzročnik tuberkuloze Kochov bacil (prema njemačkom liječniku Robertu Kochu koji ga je otkrio), naučili koji su joj simptomi, kako se prenosi i kakva je veza između HIV-a i tu-berkuloze te kako se liječi ova zarazna bolest. Svaki sedmaš dobio je informativni letak, odnosno edukativnu brošuru koju je izdao Hrvatski Crveni križ. Nakon doktorice Lakoše-ljac učenicima se obratila i gospođa Blaženka Budimir, pred-stavnica Gradskog društva Crvenog križa Rijeka, objasnivši ulogu Crvenog križa u sprječavanju i suzbijanju tuberkulo-ze. Saznali smo da unatoč vrlo dobroj epidemiološkoj situ-aciji u Republici Hrvatskoj, na tuberkulozu ipak treba stalno

akcija “knjige i sport” 2018.Akcija “Knjige i sport” začeta je još davne 2012. godine, kada je nastavnica TZK-a Vali Božić došla na ideju spajanja obilježavanja manifestacija “Hrvatski olimpijski dan” i “Mje-sec hrvatske knjige”. Zahvaljujući odličnoj suradnji nastav-nice Božić sa školskom knjižničarkom Jasminkom Bertović i uz veliku potporu ravnatelja škole, Josipa Crnića, već se sedam godina družimo s članovima Hrvatskoga kluba olim-pijaca i poznatim sportskim djelatnicima. Do sada su nam u goste došli: Aramis Naglić, Alvaro Načinović i Valter Ma-tošević, neprežaljena Milka Milinković, Vladimir Vujnović i Mirza Džomba, Ćiro Blažević i novinar Orlando Rivetti, Petar Skansi i Nikola Pilić.Ove godine, poznate po odličnom plasmanu nogometne reprezentacije u Rusiji, ostali smo aktualni i našim učenicima

misliti, osobito kod upale pluća koja ne prolazi, dugotrajnog suhog kašlja, gubitka apetita i tjelesne mase. Tuberkuloza je izlječiva zarazna bolest ako se pravilno liječi, a cijepljenje je najbolja primarna prevencija.Na kraju bismo s vama podijelili korisnu misao koja je napi-sana u letku tiskanom u povodu obilježavanja Tjedna borbe protiv tuberkuloze:“Čovjek može preživjeti bez hrane nekoliko tjedana, bez vode nekoliko dana, a bez zraka tek nekoliko minuta. ČU-VAJMO NAŠA PLUĆA!”

Mladi knjižničari i školska knjižničarka Jasminka Bertović, prof.

sportašima i knjigoljupcima u goste doveli legendarnog doktora hrvatske nogometne reprezentacije, dr. Borisa Nemeca!

Mladi knjižničari i Jasminka Bertović, prof., školska knjižničarka


Ususret mjesecu hrvatske knjige 2018.JOŠ JEDNA TAKTILNA SLIKOVNICA IZ “RADIONICE”UČITELJICE JADRANKE NOVAKJoš tamo davne 2010. godine školski knjižničari Primor-sko-goranske županije organizirali su i proveli humanitarnu akciju “Knjižničari knjižnici” kojom su izradili veliki broj tak-tilnih slikovnica za korisnike Prve dječje knjižnice za djecu s oštećenjem vida u Osnovnoj školi Pećine u Rijeci. Suradnja u našoj školi traje i dan danas budući da dobra i vrijedna učiteljica Jadranka Novak kontinuirano izrađuje jednu do dvije taktilne slikovnice godišnje. Jedna od Jadrankinih tak-tilnih slikovnica bila je 2016. godine izložena u Tiflološkom muzeju u Zagrebu u sklopu izložbe “Dodirni priču” kao dio nacionalne kampanje za osobe s teškoćama čitanja pod nazivom “I ja želim čitati”! Jadrankin rad i trud imaju veliku vrijednost jer su taktilne slikovnice veoma skupe ili ih uop-će nema na tržištu pa zahvaljujući ovima koje izradi slijepi i slabovidni mališani mogu uživati u slikovnicama poput svih drugih učenika osnovne škole.Ove godine je na red došla izrada taktilne slikovnice prema originalnoj slikovnici “Dome, slatki dome” poznatog dječjeg spisatelja Svjetlana Junakovića. To je topla i poučna priča o malenom mišu koji odlučuje potražiti novi dom, putuje po cijelome svijetu, upoznaje nove krajeve i mnogobrojne ži-votinje da bi na kraju shvatio da je kod kuće najljepše. Očito je školska knjižničarka “totalno dosadila” svojim odušev-ljenjem i neprestanom pričom o spomenutoj slikovnici pa je učiteljica Jadranka uzela stvar u svoje ruke i taktilna sli-kovnica “Dome, slatki dome” već je na policama Prve dječje knjižnice za djecu s oštećenjem vida u Osnovnoj školi Pe-ćine.Prije nego je mala delegacija naše škole predala taktilnu slikovnicu u Osnovnu školu Pećine, školska knjižničarka ju je s velikom radošću predstavila našim mališanima iz razred-ne nastave. U školskoj knjižnici održala je edukaciju o po-trebama slijepe i slabovidne djece, upoznala ih s brajicom, pismom za slijepe te predstavila taktilnu slikovnicu, obja-snivši kako se radi i kako se koristi. Nakon toga su učiteljica Jadranka i školska knjižničarka Jasminka s Mladim knjižni-čarkama posjetile Prvu dječju knjižnicu za djecu s ošteće-njem vida i s velikim veseljem predale Jadrankinu taktilnu slikovnicu u prave ruke. U Osnovnoj školi Pećine ugodan i topao doček, kao i uvijek, priredile su nam ravnateljica škole gospođa Jasna Vukonić-Žunič, defektologinja i tiflopeda-goginja Javorka Milković te školska knjižničarka Ksenija So-botinčić Štropin.

Naša škola već godinu dana sudjeluje u projektu “Pokreni promjenu!” koji za cilj ima promicanje demokratskih vrijed-nosti, prihvaćanje različitosti i smanjivanje predrasuda kako bi naši učenici postali odgovorni i zreli članovi društva koje postaje sve raznolikije. Nama je izrazito drago da smo još 2010. godine izradom taktilnih slikovnica pokrenule jedan od kotačića promjena i da svih ovih godina humanitarnim radom činimo dobro djelo našim malim prijateljima koji knji-ge čitaju (srcem i) dodirom. Naravno, učiteljica Jadranka već priprema novu taktilnu sli-kovnicu pa ova lijepa priča traje i dalje.



dobre vibracije kreću iz školske knjižnice (šest godina humanitarno-ekološkog rada)U proljeće 2012. godine školska knjižničarka je saznala da Društvo multiple skleroze PGŽ-e treba pomoć u akciji saku-pljanja plastičnih čepova. Čepove šalju na reciklažu i na taj način ostvaruju sredstva za nabavu raznih pomagala koja su potrebna članovima Društva. Šest je godina prošlo i go-dina je 2018., a naša humanitarno-ekološka akcija “Čepovi-ma boca do invalidskih kolica!” traje i dalje.Nositelji spomenutih dobrih vibracija su, svakako, učenici i učitelji OŠ “Sveti Matej” koji proteklih šest godina vrijedno sakupljaju i donose čepove u školsku knjižnicu. Akciju podu-piru i obitelji učenika i djelatnika škole, kao i mnogi drugi lju-di dobre volje i velikog srca. Budući da se dobar glas daleko čuje, pročulo se da činimo dobro djelo pa nam PVC čepove donose i šalju ljudi iz cijele Primorsko-goranske županije, ali i iz drugih krajeva Hrvatske. Veliku ulogu u ostvarivanju ove humanitarne akcije imaju učiteljice razredne nastave koje našim najmlađim učenicima vrijedno usađuju osnov-ne životne vrijednosti kao što su humanost i dobrota. Isto tako, značajna je podrška mnogobrojnih učitelja naše škole koji svojim primjerom najbolje pokazuju učenicima kako je jednostavno činiti dobra djela. Osim toga, naša škola ima dijamantni status Međunarodne EKO ŠKOLE pa je sasvim očekivano da ćemo biti ekološki osviješteni i u potpunosti

se posvetiti zaustavljanju onečišćenja našeg lijepog (i jedi-nog) planeta Zemlje.Ovogodišnje obilježavanje Dana planeta Zemlje bilo je ši-rom svijeta posvećeno zaustavljanju onečišćenja okoliša plastikom. Plastičnog otpada ima posvuda i izrazito ne-gativno utječe na okoliš, gospodarstvo i ljudsko zdravlje. Zadnja srijeda u mjesecu svibnju dan je kada se obilježava Svjetski dan multiple skleroze. Spojivši našu tradicionalnu akciju s obilježavanjem ovih dvaju značajnih datuma, počet-kom mjeseca lipnja 2018. dostavili smo našim prijateljima u Kružnoj ulici u Rijeci 45 velikih vreća punih PVC čepova. Tako smo jednom jednostavnom gestom napravili dvije do-bre stvari - pomogli smo članovima Društva multiple sklero-ze i barem djelomično spasili okoliš od onečišćenja.Malu delegaciju naše velike škole činile su prošlogodišnje Mlade knjižničarke osmašice Tina, Ema, Petra, Loredana i Erna u pratnji školske knjižničarke Jasminke Bertović i Lare Dubrović, tajnice škole. Tu su, kao velika podrška, bili i naš super domar Danijel te (kao i uvijek) nastavnica Vali Božić, koji su svojim autima dostavili čepove u prostorije Društva u Rijeci.U školskoj knjižnici i zbornici škole postoje stalna mjesta (kutije) gdje se čepovi odlažu. Naša akcija, naravno, traje i dalje jer DOVOLJNO JE MALO DOBRE VOLJE ZA NAPRAVITI VELIKO DOBRO DJELO!HVALA SVIMA KOJI SUDJELUJU!!!

Mlade knjižničarke Tina, Ema, Petra, Loredana i Erna

i “starija” knjižničarka Jasminka

junaci – barem na jedan danmatineja noći knjige 2019. u školskoj knjižniciNoć knjige održala se diljem Hrvatske 23. travnja 2019., u tjednu kada su svi školarci zasluženo uživali na proljetnim praznicima. Zato smo mi u „Svetom Mateju“ odlučili feštu od knjiga proslaviti tjedan dana kasnije pa smo Noć knjige 2019. obilježili zadnjeg dana mjeseca travnja. Ovogodišnja manifestacija bila je posvećena temi „Omiljeni likovi i juna-ci iz svijeta knjige i stripa“, a naša Matineja održala se pod nazivom „Junaci – barem na jedan dan“. Mnogobrojni dru-gašići pojačani velikim brojem šestaša uživali su sa svojim učiteljicama u dvosatnom programu posvećenom omilje-nim likovima iz knjiga, stripova i časopisa. To su junaci s ko-jima uživamo, istražujemo, putujemo u neke nove svjetove i odrastamo, oni nam pomažu oblikovati naše živote.Na samom početku druženja školska knjižničarka je proči-tala pismo koje nam je poslao Knjigomir, junak s posebnim moćima koje je stekao zahvaljujući čitanju.

Knjigomir je posebno za ovogodišnju Noć knjige doputovao s udaljene planete Libromede ne bi li nam prenio poruku o važnosti knjiga i vrijednosti čitanja. Slijedili su igrokazi po-svećeni Durici, omiljenom liku naših „glumaca“ iz 2.d i 2.e razreda, koje su odlično pripremile učiteljice Ivana Žagar i Milana Vukelić. Učenici 2. d razreda prisjetili su se i „kako je živio Antuntun“, dok su klinci iz 2.e gromoglasno otpjevali pjesmicu o poznatom lažljivcu Pinokiju. Niti jedna matineja Noći knjige u školskoj knjižnici nije prošla bez njih pa su tako „rasturili“ i ove godine. Naravno, riječ je o dramsko-scenskoj skupini koju vodi profesorica Jasmina Mamula. Predstavili su nam scensku igru „Cvjetna livada“, dok je Dora izvela mono-log „Prvi sudar“. Druženje smo završili dogovorom da ćemo nacrtati svog omiljenog junaka pa će u danima koji dolaze zidove školske knjižnice krasiti mnogobrojni portreti likova iz svijeta knjiga i stripova.Organizatori(ce) osme po redu Noći knjige bile su, kao i uvi-jek, Jasmina Mamula, profesorica hrvatskoga jezika i knji-ževnosti te Jasminka Bertović, školska knjižničarka. Do Noći knjige 2020. pozdravljamo vas porukom - budite junaci, neka vam knjige i čitanje pomognu u tome!

Mlade knjižničarke


knjižnica puuuna prvašića!!!Nakon što su se cijelo prvo polugodište (m)učili sa slovima i

abecedom, naši su brojni prvašići napokon postali pravi ko-

risnici školske knjižnice. 5 razrednih odjeljenja i 133 glavice

željne znanja i čitanja.

Naravno, za svečano primanje prvašića u članstvo školske

knjižnice i sama knjižnica morala se prigodno ušminkati i

urediti. To je već tradicionalno posao koji sasvim solidno

odrađuju Mlade knjižničarke pod budnim okom nešto starije

školske knjižničarke. Uz pozdrav dobrodošlice, priredili smo

i mini izložbu s najzanimljivijim slikovnicama i lektirnim knji-

gama za 1. razred, a mjesta se našlo i za prigodni pano te

poster s abecedom (kao veliki šalabahter ako negdje nešto

zapne).

Vesela dvosatna druženja započinjali smo pričom o knjiga-

ma, knjižnicama i ljepoti čitanja. Mnogo toga prvašići već

jako dobro znaju pa slijedi ponavljanje osnovnih kulturnih

navika i ponašanja u školskoj (i bilo kojoj drugoj) knjižnici.

Knjižničarka im pokazuje raspored knjiga, odnosno gdje su

smještene knjige, časopisi i zanimljivi enciklopedijski naslo-

vi za njihov uzrast. Učimo ih da postoji rok posudbe knji-

ga, dozvoljeni broj knjiga za posudbu, potreba redovitog i

točnog vraćanja, kao i čuvanja knjiga, kako bi i drugi učenici

uživali u njima. Zatim na red dolazi ono najvažnije - posudba

knjiga! Započinjemo je “igrokazom” u kojem odabrana grupa

učenika glumi prvu posudbu, a ostatak “publike” upija pra-

vila da poslije ne bi bilo neke zabune. Budući da su to pa-

metne male glave, znanje se brzo usvaja pa slijedi napad na

police s knjigama za prvašiće (naravno, pristojno i polako,

kako priliči ponašanju u školskoj knjižnici).

Slijedi malo glasnog čitanja, ponavljanja naučenog pa čak i

prava interpretacija prve obvezne lektire. Na samom kraju

dvosatnog druženja - nagrada! Ove godine u obliku crtanog

filma “Pipi Duga Čarapa”. Pipi je dobra, domišljata, snažna,

neustrašiva i smiješna te nas na zabavan način uči kako

je maštovitost najbolje rješenje za sve probleme. Isto kao

Pipi, čak i mnogo, mnogo više, uče nas i knjige. Ili, kako bi to

rekao naš prvašić Viktor: “Knjige moramo voljeti kao svoju

obitelj jer su knjige nešto najvrijednije na svijetu!”



natjecanjaBolje, brže, više, jače, glasnije, izražajnije… - naš moto na različitim natjecanjima!

Županijska razina lidrana –odlični nastupi naših učenikaScenski dio županijske razine LiDraNa održan je u Filo-drammatici 20. i 21. veljače. Pojedinačnim nastupom pred-stavile su se tri naše učenice: Rea Ban (2.d), Dora Boku-lić (6.e) i Maria Magdalena Ljubas (7.c). Pod mentorstvom učiteljice Ivane Žagar Rea je izvela monolog Moj tata Mraz Božićnjak. Učiteljica Jasmina Mamula bila je mentorica Dori s tekstom Prvi sudar i Mariji koja se predstavila monologom Bijeli klaun. Sve tri dobile su pozitivne komentare žirija, a Mariji je državna razina, na koju je poslano samo troje uče-nika, za dlaku izmakla. Pratili smo i nastup naše bivše učenice Nine Damjanović koja je u srednjoškolskoj kategoriji drugu godinu zaredom prošla na državnu razinu monologom Trči, ne čekaj me. Bra-vo, Nina!Uslijedili su skupni nastupi. Scensku igru Cvjetna livada izvodili su učenici Dora Kučan (6.a), Lovro Puljiz (6.a), No-emy Blažić (6.b), Sandro Cetina (6.b), Lucija Rotar (6.b), Le-onarda Puškarić (6.d), Dora Bokulić (6.e) i Laura Gavrić (6.e) pod mentorstvom učiteljice Jasmine. Uigrana glumačka eki-pa osvojila je simpatije mnogih i dobila odlične komentare prosudbenog povjerenstva u sastavu: Goran Zelić i Zlatko Vicić, glumci Gradskog kazališta lutaka Rijeka, Nataša Tep-ša Budija, glumica, dramski pedagog, Igor Vlajnić, dirigent Opere HNK Ivana pl. Zajca, voditelj RKM Kamov i Jelena Lo-patić, glumica HNK Ivana pl. Zajca. Državni povjerenik i ove je godine bio Mario Kovač, kazališni redatelj. Iz naše župani-je na državnu razinu poslan je samo jedan skupni nastup, a naša Cvjetna livada bila je među 5 najboljih nastupa.

Na gradskoj razini našu školu još su predstavljali recitato-ri Noemy Blažić (6.b), Sandro Cetina (6.b), Tia Juretić (6.b), Lara Brajec (6.c) i Laura Gavrić (6.e) recitalom Moj dom, a Iva Soldo (7.b), Maria Magdalena Ljubas (7.c), Martina Kožul (8.a) i Antea Ljubas (8.a) svoj su doživljaj ljubavi prenijele publici i žiriju recitalom Vjeruj u ljubav.Pozitivni komentari profesionalaca vjetar su u leđa vrijed-nim i talentiranim glumicama i glumcima koji će se ubrzo početi pripremati za novi LiDraNo i nove uspjehe. Čestitke svima!

članovi dramsko-scenske skupine

Leona Bojić, 1.c Dora Dukić, 2.dMia Lavić, 2.e


maria magdalena ljubas osvojila 1. mjesto na 3. Županijskom natjecanju u čitanju naglas26. listopada u Omišlju održano je 3. županijsko natjeca-

nje u čitanju naglas. Učenici Primorsko-goranske županije

natjecali su se u dvije kategorije: mlađoj (3. - 5. razredi) i

starijoj (6. - 8. razredi). Natjecatelji predstavljaju knjigu po

vlastitom izboru. Predstavljanje djela traje najviše 5 minu-

ta. U prve 2 minute natjecatelj treba usmeno obrazložiti

svoj odabir (zašto je odabrao baš tu knjigu) na što inova-

tivniji i kreativniji način bez korištenja ikakvih tehnoloških

pomagala. Ostale 3 minute predviđene su za izražajno či-

tanje naglas.

Odabiru se tri najbolja natjecatelja u svakoj kategoriji, ali

samo prvo mjesto u svakoj kategoriji (ukupno 2 natjeca-

telja) sudjeluje dalje na državnom natjecanju. Prvo mjesto

u starijoj kategoriji osvojila je naša Maria Magdalena Lju-

bas, učenica 7.c razreda, koja je za čitanje odabrala knjigu

Damira Miloša Bijeli klaun. Maria je tekst pročitala jasno,

razgovjetno i izražajno unoseći osjećaje te ostavila snažan

dojam na članove žirija.

Jasmina Mamula, prof.

6. državno natjecanje u čitanju naglas – nastup marije magdalene ljubasU organizaciji Narodne knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac Sisak, u Domu kulture Kristalna kocka vedrine, 22. i 23. stu-denoga 2018. godine održano je 6. državno Natjecanje u čitanju naglas. Natjecanje je bilo posvećeno romanu Koko i duhovi Ivana Kušana jer se ove godine obilježava 65. godiš-njica od prvog izdanja tog poznatog i uzbudljivog romana. Voditelji manifestacije bili su “Koko” i “Marica”, a na svakom koraku dočekali bi nas “duhovi”. Organizatorice natjecanja osmislile su i zanimljivu izložbu posvećenu Kušanu i njego-vom romanu.Kroz dva su se dana natjecala 32 natjecatelja iz 16 župani-ja u dvije kategorije (mlađoj i starijoj). Predstavnica Primor-sko-goranske županije u starijoj kategoriji bila je naša Maria Magdalena Ljubas, učenica 7.c razreda. Maria je publici i žiri-ju odličnim interpretativnim čitanjem predstavila knjigu Da-mira Miloša Bijeli klaun. Čitajući ulomke iz knjige koja govori o dječaku daltonistu i njegovom pogledu na svijet, Maria je

osvojila simpatije mnogih i dobila pohvale za svoj nastup.O svakom su nastupu odlučivali članovi Prosudbenih komi-sija. Ove godine omogućeno je praćenje natjecanja putem prijenosa uživo, te online glasovanje, odnosno i četvrta na-grada - Nagrada publike. Mariji je izmakla nagrada, ali je iz Siska ponijela lijepe uspomene, stekla nova iskustva i nova prijateljstva. Odlično je predstavljala županiju i našu školu. Čestitke na još jednom odličnom nastupu.Zahvaljujući odličnoj organizaciji domaćina, u Sisku smo se osjećali ugodno, a na kraju druženja svi smo zaključili:ČITANJE JE ZAKON!

Jasmina Mamula, prof.

Silvija Đurić, 1.b


dani kruhaSvehrvatska smotra Dana kruga održana je 14. listopadu 2018. te je na njoj već tradicionalno nastupila i naša škola. U pratnji učiteljica Vali Božić i Marice Brala naš su štand predstavljali Laura Jokić i Ana Marinić iz 7.e, Franko Grbac iz 7.b te Paulo Sušanj iz 8.b.

natjecanje mladih tehničaraŽupanijsko natjecanje iz tehničke kulture održano je 1. ožujka u OŠ Gornja Vežica. Našu školu predstavljali su Antonio Kinkela 7.d, Fran Peruško 7.b i Jan Vlahinić 7.a. U području obrade metala Antonio Kinkela je postigao drugo mjesto. U području modelarstvo uporabnih tehničkih tvore-vina Jan Vlahinić je postigao peto mjesto. Fran Peruško je u strojarskim konstrukcijama ostvario sedmo mjesto. Sretni smo zbog sudjelovanja sa najboljima u našoj županiji. Poka-zali smo znanje i vještine u obradi drva, metala i strojarskim konstrukcijama.


Iva Prpić, 2.d

modelarska liga 2019.Modelarska liga je ekipno natjecanje u području modelar-stva/maketarstva s ciljem razvoja tehničkih znanja i vješti-na, motorike, kreativnosti, timskog rada te razvoja podu-zetništva. Nas dvije sudjelovale smo kao ekipa naše škole u natjecanju koje je održano 30. travnja u Domu mladih u Rijeci. Prema zadatku i radioničkim crtežima izrađivale smo tehničku tvorevinu, avion s pokretnim propelerom i kotači-ma od tanke šperploče na modelarskom stroju. Stekle smo nova znanja, bilo nam je zabavno i sretne smo što je naš avion zauzeo treće mjesto od dvadeset ekipa.

Ana Marinić 7.e i Klara Širola 7.d


bili smo vrijedni!Učenici 2. d razreda pod vodstvom svoje učiteljice Ivane Žagar prijavili su se na međupredmetni likovni natječaj Profil Kletta za učenike od 1. do 8. razreda pod nazivom “Predstavljam se svijetu!”. Cilj natječaja je bio potaknuti učenike da pošalju vizualnu poruku u svijet i to putem poruke, samoga likovnog rješenja koji predstavlja sebe, svoj razred, zavičaj i svoju zemlju. Stoga je 2.d razred odlučio predstaviti svoj razred prijavom na kategoriju “Lice moga razreda” i to oblikovanjem zajed-ničke razredne zastave. Osmislili smo našu razrednu za-stavu kojom se želimo predstaviti svijetu. Želja nam je bila istaknuti naše zajedništvo i pozitivnu energiju.Također smo se prijavili i u kategoriji “Moj zavičaj” te smo dizajnom plakata htjeli svijetu prikazati na koji način i s

kojim vrijednostima možemo predstaviti svijetu svoj kraj tj. svoje mjesto Viškovo.Bili smo vrijedni, kreativni, maštoviti i zadovoljni svojim za-jedničkim radom.

Ivana Žagar, mag. prim. educ.

“europa u školi”Europski dom Zagreb i Europski pokret Hrvatska u školskoj godini 2018./2019. organizira 25. godinu zaredom natje-canje Europa u školi na razini Republike Hrvatske. Međuna-rodni odbor Europe u školi donio je odluku da se ovogodiš-nje natjecanje održi pod naslovom:YOUrope - RADI SE O TEBI - 2019. godina Europskih izboraI naša je škola kao i svake godine sudjelovala na ovom na-tjecanju. Nakon prošlogodišnjeg uspjeha našeg glazbenog uratka ove školske godine na državno natjecanje proslije-đen je likovni rad Vanje Dragičevića iz 5.c dok je rad Jane Prpić iz 8.d ostao prepoznat na županijskoj razini.

Jana Prpić, 8.d

Županijska natjecanjaNa županijskim natjecanjima iz nekoliko predmeta ove su školske godine našu školu predstavljali:

MATEMATIKA:J. Šebelja 4.b, M. Zafirov 7.b, F. Arapović 7.d i T. Brabec 8.d

KLOKAN BEZ GRANICA:S. Šokić 2.b, D. Dukić 2.d, A. Škopac 2.d, D. Ljubojević 2.a,

L. Merk 2.b, P. Host 3.e, L. Gorup 3.b, F. Arapović 7.b

POVIJEST, GEOGRAFIJA, BIOLOGIJA:M. Zafirov 7.b

TEHNIČKA KULTURA:J. Vlahinić 7.a, F. Peruško 7.b i A. Kinkela 7.d

VJERONAUK:F. Peruško 7.b, L. Hunčak 7.b, M. Zafirov 7.c

i V. Šnobl 7.d

Lorena Burić, 8.a Antea Čolić, 3.a


Sa SportSkiH terenaIako smo svi pomalo postali robovi svojih mobitela i ostalih uređaja te se zbog njih malo i ulijenili, sportski duh u nama ipak nas tjera da ne zanemarimo važnost bavljenja sportom. A uz to nezaobilazna su i različita natjecanja na kojima smo i ove godine bili vrlo uspješni.

Sportski izvještaj 1.Naši đaci sportaši i ove su školske godine predstavljali ŠŠD Malik na brojnim sportskim natjecanjima.

Ekipa koja se natjecala u judu osvojila je 2. mjesto u žu-paniji: Buljubašić A., Mileusnić L., Krnjajić L., Kosić J., Žuža F., Čakardić H. (Ž), Škopac A., Manestar M., Manestar B., Ala-denić D., Predović P., Ilić M., Škopac J., Benaš P., Kurnoga I., Vasiljević I.

Plivači su zauzeli 5. mjesto i to u sastavu: Zdrilić N., Srok P., Ferković D. i Ljubojević S.

Djevojčice odbojkašice bile su na kraju županijskog natje-canja šeste, a ekipu su činile: Dizdar A., Burić L., Rosović T., Mioković M., Peloza A., Soldo I., Kolar I. i Šokić M. Čizmadija D., Matić M., Kinkela A., Vuković L. i Vlahnjić J.

U krosu su se natjecale djevojčice te ekipno završile na 8. mjestu: Marinić A., Hunčak L., Zlojić E. i Delić E., dok su dječaci: Štefan M., Montan A. i Murica P., Rogulj R. i Lončar J. zauzeli 6. mjesto.

Ekipa nogometaša: Buk., Begonja, Načinović, Murica, Su-šanj, Lučić, Marčelja, Rogulj, Cetina, Baković, Montan, Ilić i Martinović zauzeli su 2. mjesto u županiji. Utakmica je bila humanitarnog karaktera te skupljana sredstva za lije-čenje Mile Rončević.

Vali Božić

Sportski izvještaj ii.Djevojčice koje su ove godine činile kros ekipu u kategoriji 5. i 6. razreda: Zdrilić L., Marasović R., Gregorović C. i Mišić L zauzele su 1. mjesto u županiji te se izravno plasirale na državno natjecanje koje je održano u Poreču 29. i 30. ožujka. Tamo su (bez Marasović R.) provele dva sadržajna sportska dana i završile na 15. mjestu u državi.

Ekipa za badminton (Rosović T., Marinić A., Hunčak L. i Ba-bić L.) i ove je godine bila vrlo uspješna te je zauzela izvrsno 4. mjesto.

Djevojke košarkašice 5. i 6. razreda: Barić L., Calo Vukoja M., Hrgota M., Jakovac E., Bojić L., Žuža D., Vidović V., Gibičar M., Ratković M., Brajec L. i Juretić T. nakon županijskog na-tjecanja zauzele su 1. mjesto, a na poluzavršnici osigurale odlazak na državno natjecanje u društvu 4 najbolje eki-pe u Hrvatskoj.

Atletsku ekipu ove su godine činile: K. Sušanj (vis, šta-feta), E. Jakovac (dalj, štafeta), T. Sgaredelli Ljatifi (100m, štafeta), C. Gregorović (600m), M. Ratković (vortex - 3. mje-sto), V. Vidović (medicinka - 2. mjesto) i L. Zdrilić (štafeta i 200m - 1. mjesto). Ukupno su zauzele 4. mjesto u županiji.

Rukomet su zaigrali dječaci: Hadžić T., Šutić A., Dragičević V., Čobanković L., Doknić M., Tadić P., Stojak M., Stojčević K., Tabula N., Kuščević R. i Ružić V. te se, nažalost, nisu plasirali u daljnji krug natjecanja.

Futsal za dječake 5. i 6. razreda odigrali su: Smithies Z., Buk I., Grgurev D., Grgurev K., Mladenić L., Lučić D., Ćumurdžić A., Baković L., Cetina S., Lajšić K., Lussini P., Dukić E. i Paurević I., ali bez većeg uspjeha.

Edo Antić


nebeSke StraniceVjera - naš unutarnji pokretač i čuvar naše životne snage. I u školi nam treba.

iščekujući UskrsKorizmeno vrijeme poslužit će mi u vježbi ustrajati i susresti se s Bogom. Kad bih ustajala s Bogom, mislim da bi mi dan bio bolji, ispunjeniji i nitko mi ga ne bi mogao pokvariti. Zato odlučujem: svako jutro prije drugih aktivnosti, pomolit ću se Bogu, ispričati mu kakva mi je bila noć, koje sam ocje-ne dobila dan ranije, kako je bilo na treningu i što smo radili. Pitat ću ga da mi pomogne na ispitu, ako ga taj dan imam. Naravno, još o mnogim stvarima koje mi padnu napamet, pitat ću ga ili ću mu ispričati.

Tereza Khoury, 5.e

Dragi Bože! Za vrijeme korizme odlučila sam više govoriti istinu i što ljepše riječi govoriti o drugima. Vjerujem da ćeš mi dati snage za to i ako uspijem da će mi to promijeniti život.

Rebeka Marasović, 5.e

U ovoj korizmi odlučujem da ću se više moliti, više govoriti istinu, ljubiti svoje bližnje jer Bog nas ljubi te da ću opraštati prijateljima. Pokušat ću se što više toga pridržavati i vjeru-jem da ću s Bogom to uspjeti.

Paula Žiganto, 5.e

Moja korizmena odluka je da ću, kad dođem iz škole, prvo napisati domaću zadaću. Nakon toga ću se odmarati. Tako ću biti brži i imat ću više vremena za stvari koje ću raditi kasnije. Zbog te promjene moći ću što hoću prije odlaska na spavanje. Moja sestra tako radi. Odmah nakon povratka iz škole piše i uči i onda se samo igra. Tako sam ja radio kad sam bio mali, od 1. do 4. razreda, ali se sve u petom promi-jenilo. Tako želim raditi i dalje sve do kraja srednje škole i fakulteta. Ne znam što budućnost nosi za moju djecu, ali znam da će oni raditi istu stvar.

Leo Lenac, 5.e

Ove korizme odrekao sam se škrtosti. Kad budem imao smoki, dijelit ću ga s drugima da svi uživaju u njemu. Volim dijeliti, tad sam sretan jer su tada svi oko mene sretni. Kap koja je prelila čašu i dala mi razmišljati dogodila se na utakmici.Zbog moje škrtosti skoro smo izgubili. Nisam dodavao lop-tu, već sam sam pucao na koš.


Ove sam se korizme odrekao upadanja drugima u riječ. Že-lim se od toga odviknuti jer je većini osoba to postalo iri-tantno. Ni meni ne bi bilo drago da mi netko stalno upada u riječ.

Erik Predović, 5.a

Ana Maria Josipović, 3.d Magdalena Grivičić, 3.a


korizmaU korizmeno vrijeme svi se nečeg odriču,

postavljaju si zadatke i misle da će s tim završiti ovu priču.

Al’ ne znaju oni da s tim priča ne završava,Već se jedna nova knjiga otvara.

Vrijeme korizme i njezin cilj je podsjetiti nas kršćane,

da postignemo mir.Duša, um i tijelo bez grijeha da budu i da služe Bogu cijelu godinu dugu.


korizmaKorizma je vrijemeposvećeno molitvi,

odricanju.

Odričem se onoga štoviše nije potrebno.

Tu je križni put.Govori mi kako

ići Isusovim putem,putem evanđelja.

Volim korizmeno vrijeme.Činim dobro.

Idem Isusovim putemi da, postajem bolja

Isusova učenica.

Nina Medur, 5.c

korizmaDošla je korizma. Korizma je vrijeme kada se kršćani pripre-maju za najveći kršćanski blagdan, Uskrs. I ja se spremam dočekati Kristovo uskrsnuće. Ove korizme sam odlučio činiti dobra djela. Svakog dana se trudim napraviti po jedno. Pomažem bližnjima u njihovim potrebama, trudim se svakoga tko je u mojoj blizini, učiniti sretnijim. Kroz četrdeset dana odrekao sam se čokolade. U crkvi sam uzeo karitasovu kasicu i tako umjesto da kupu-jem čokoladu, novac stavljam u kasicu koji će pomoći onima koji nemaju. Odlučio sam više učiti i tako usrećiti roditelje, profesore i sebe. Pomagat ću mlađem bratu u njegovim zadaćama i drugim potrebama pa ćemo tako usrećiti mamu i tatu. Više ću se moliti, ići na svetu misu i križni put.

Noel Tabula, 5.c

Isuse, molim te, budi uz mene, pomozi mi u mome odricanju, da me ne savlada želja za onim čega sam se odrekla. Molim Te, da ovu žrtvu izdržim za Tebe, u ljubavi.

Leona Tomić, 3.a

Sara Šebelja i Viktorija Bićanić, 5.a

Marin Andričić, 5.b

Sven Klasić, 5.d


prijateljstvoŠto je za mene prijateljstvo? Kad imam prijateljicu uz sebe. Kad imaš nekoga kome možeš vjerovati i nekoga tko te neće iznevjeriti.

Tara Miholjević, 3.c

Prijateljstvo je kad prijatelj priča dobro o tebi i kad ti poma-že.

Antonio Dragičević, 3.c

Prijateljstvo su igra i druženje.Ivano Mišković, 3.c

Imati najbolju prijateljicu je sreća. Sluša te, veseli te i smiješ se s njom. Smiješna je, uvijek je nasmijana i vesela. Prijatelj-stvo je jedna od najvrjednijih i najljepših stvari. Rađa se naj-češće u đačkoj klupi. Raste kao kakvo stablo, od malenoga izdanka. Ako se njeguje i čuva, postaje snažno i veliko drvo. Moja najbolja prijateljica zove se Marija. Upoznale smo se još u prvom razredu osnovne škole. S njom sam najčešće provodila odmore, povjerila sam joj svoje tajne, pričala i ša-lila se. Marija je vrlo pričljiva osoba. Njezinim se zanimljivim i smiješnim pričama uvijek nasmijem. Mnogo puta mi je po-mogla, ne tražeći ništa za uzvrat. Ona je prijatelj koji ne dijeli sa mnom samo zanimljive i lijepe trenutke, nego je tu i za tugu, brigu ili strahove. S njom je vrijeme uvijek lijepo. Uljep-šala mi je mnoge važne događaje i dane te svojim prijatelj-stvom učinila da mnogi od njih budu jedinstveni i posebni. Mariju puno volim, zato što je iskrena i pravi prijatelj. Mislim da bi svatko poželio tako vjernog, iskrenog i odanog druga.

Michelle Calo Vukoja, 5.b

Mislim da svatko ima najboljeg prijatelja. Tako imam i ja. Da-nas ću vam reći tko je on i malo ću ga opisati. On se zove Miran Frlan. Zajedno idemo u razred i zajedno sjedimo. Spri-jateljili smo se već u prvom razredu. Uvijek mi pomogne kad mi nešto treba. Volim se igrati s njim i znam da je on pravi prijatelj. Onaj koji će ti pomoći u nevolji, spasiti te kad si tu-žan i nasmijati te. Ne imati prijatelja je veliki nedostatak u životu. Zato: počni ga tražiti, a kad ga nađeš, bit ćeš siguran da je to baš on ili ona.

Mario Vranković, 5.b

Sve prijatelje volim podjednako, ali pisat ću o jednom meni različitijem od ostalih - Emiliju. Zajedno plačemo, zajedno se veselimo, zajedno tugujemo! Mi se baš i ne slažemo. Mi radimo pogreške, on pomaže meni, ja njemu. Uvijek se sva-đemo, ali naše prijateljstvo nikad ne puca. Kad se posvađa-mo, mi se i pomirimo. Uvijek smo tu jedan za drugoga. Svoju nit prijateljstva svaki dan pojačavamo i u prepiranju i u dru-ženjima. Kad nešto kažemo, to i ispunimo. Naše prijateljstvo nikad ne puca jer prijateljstvo vrijedi više od zlata.


Tereza Khoury, 5.e

molitvaDragi Isuse, molim Te, ostani sa mnom svaki dan da bi sve moje odluke bile uspješne.

Ivan Kalčić, 3.a

Hvala Ti, Isuse, za ono što činiš za mene. Budi uvijek sa mnom.

Valentina Majstorović, 3.a

Teo Grdić, 1.a


eko

marišćinaUčenici naše škole s učiteljicom Maricom Brala posjetili su aktualno odlagalište otpada.Ciljevi našeg istraživanja bili su: upoznati se s načinom gospodarenja otpadom na području PGŽ nekad i danas, istražiti što je provedeno da se sustav poboljša i prikupiti što više informacija o radu i načinu djelovanja novih postrojenja za gospodarenje otpadom.Naučili smo: kako možemo pridonijeti odvajanjem otpada u kućanstvima, edukacijom, odgovornim ponašanjem prilikom odvajanja otpada, recikliranjem sekundarnih sirovina i organiziranjem radionica o gospodarenju otpadom.

MČČO

eko kutak za djecu i odrasle

Vjetar nosi dječji glas, Zemlju čuvajte za nas.

eko danEko dan obilježili smo 30. travnja 2019. Dan smo počeli eko kvizom, a zatim su uslijedili radovi u dvorištu škole:sadili smo cvijeće, ukrasno bilje i očistili okoliš.

MČČO


Potičemo promjene u svom odnosu prema prirodi i okoli-šu pa učenici škole i učiteljica iz Prirode izvode proljetne radove u vrtu. Cilj radova je razvijanje pozitivnih stavova i odnosa prema okolišu, boravak na svježem zraku, poticanje zdravih životnih navika kretanja, a ujedno i učenje o biljka-ma u našem školskom vrtu.

Učenici naše škole s učiteljicom iz Prirode Maricom Brala sudjeluju na smotri zdrave prehrane i nekonvencionalne prehrane radi očuvanja običaja i baštine našega kraja.Navedene aktivnosti se održavaju u sklopu Svjetskog dana zaštite okoliša.

Obilježili smo Svjetski dan zaštite voda 22. 3. Tom prigo-dom učenici su s učiteljicom iz prirode sudjelovali na ne-koliko predavanja u Zavodu za javno zdravstvo, posjetili laboratorije i upoznali se s opskrbljivanjem pitke vode na našem području.

Bili smo u laboratoriju čiji se stručnjaci brinu za kvalitetu vode koju pijemo.

Nika Pujić, 4.d

Lara Brajec, 6.c

Documents

Tema broja: U iščekivanjU promjene...Osnovna škola Sveti Matej zahvaljuje Primorsko-goranskoj županiji i Općini Viškovo na suradnji i financijskoj pomoći u realizaciji kulturnih,