21
TEMA POGLAVLJA Obračun zarada, naknada i drugih primanja zaposlenih kod poslodavaca

TEMA POGLAVLJA - skolaknjigovodstva.com · poreza na dohodak građana (porez na zarade po odbitku) • Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje - zarada se definiše kao

  • Upload
    others

  • View
    5

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: TEMA POGLAVLJA - skolaknjigovodstva.com · poreza na dohodak građana (porez na zarade po odbitku) • Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje - zarada se definiše kao

T E M A P O G L A V L J A

Obračun zarada, naknada i drugih primanja zaposlenih kod

poslodavaca

Page 2: TEMA POGLAVLJA - skolaknjigovodstva.com · poreza na dohodak građana (porez na zarade po odbitku) • Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje - zarada se definiše kao

Sadržaj

1. Zarade zaposlenih kod poslodavca

2. Zarada u smislu zakona poreza na dohodak građana

3. Obračun zarade za mesec i način knjiženja u finansijskom knjigovodstvu

4. Podnošenje obrasca PPP-PD - Pojedinačna poreska prijava o obračunatim

porezima i doprinosima

5. Zarada penzionera koji ponovo zasnuju radni odnos - utvrđivanje bruto zarade i

obračun poreza i doprinosa

6. Naknada zarade na teret sredstava poslodavca

7. Olakšice za zapošljavanje novih lica

Page 3: TEMA POGLAVLJA - skolaknjigovodstva.com · poreza na dohodak građana (porez na zarade po odbitku) • Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje - zarada se definiše kao

1. Zarade zaposlenih kod poslodavaca

Definisanje zarade sa aspekta zakona, rokovi isplate i evidencija zarade

Zarada prema Zakonu o radu je pravo zaposlenog po osnovu radnog odnosa. Radni odnos se

zasniva zaključivanjem Ugovora o radu između zaposlenog i poslodavca i na taj način se stiče

status zaposlenog. Zaradu i druga primanja zaposleni ostvaruje za vreme provedeno na radu.

Pod pojmom zarada podrazumava se bruto zarada koja u sebi sadrži neto zaradu, porez i

doprinose koji se plaćaju iz zarade, kako je propisano članom 105. Stav 2 Zakona o radu.

Zaradu definišu sledeći zakoni:

• Zakon o radu- kao jedno od osnovnih prava koje zaposleni ostvaruje po osnovu rada

• Zakon o porezu na dohodak građana-zarada je definisana u smislu obaveza plaćanja

poreza na dohodak građana (porez na zarade po odbitku)

• Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje- zarada se definiše kao

osnovica za plaćanje doprinosa za obavezno socijalno osiguranje

Rokovi za isplatu zarada se mogu definisati aktom poslodavca/ Opštim ugovorom- Kolektivnim

ugovorom ili Ugovorom o radu. Isplata može biti, nedeljno ili dvaputa ili jednom mesečno,

najkasnije do kraja tekućeg meseca.

Zakonom o radu je propisana obaveza poslodavca da prilikom svake isplate zarade i naknade

zarade zaposlenom dostavi obračun, tj. obračunsku listu. Obračun zarade se može dostaviti u

obliku dokumenta ili elektronskim putem.

Poslodavac je uskladu sa Zakonom o radu obavezan da vodi evidenciju za svakog zaposlenog o

zaradi i naknadi. Evidenciju potpisuje lice ovlašćeno za zastupanje ili drugo lice koje ono ovlasti.

Obračun zarade mora da sadrži:

• podatke o zaposlenom (ime, prezime, adresu, JMBG, naziv banke i broj tekućeg računa

gde se isplaćuje zarada);

• podatke o periodu na koji se odnosi obračun (mesec, tj. period na koji se odnosi obračun

zarade);

• datum određen za isplatu zarade, odnosno naknade zarade (datum dospelosti);

• Podatke potrebne za obračun zarade, odnosno naknade zarade, kao i doprinosa za

obavezno socijalno osiguranje i poreza u skladu sa zakonom, kao i iznos zarade, odnosno

naknade.

Objašnjenje zarade po osnovama sticanja

Zarada se prema Zakonu o radu, za zaposlenog koji je zasnovao radni odnos kod poslodavca

definiše kao:

• odgovarajuća zarada u skladu sa zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu, i

• minimalna zarada

Odgovarajuća zarada podrazumeva:

Page 4: TEMA POGLAVLJA - skolaknjigovodstva.com · poreza na dohodak građana (porez na zarade po odbitku) • Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje - zarada se definiše kao

a) zaradu za obavljeni rad i vreme provedeno na radu;

b) zarada po osnovu doprinosa zaposlenog poslovnom uspehu poslodavca / nagrade,

bonusi;

c) druga primanja koja imaju karakter zarade.

Ovako definisana zarada je bruto zarada koja sadrži neto zaradu, porez i doprinos koji se plaćaju

iz zarade (stav 2. Član 105. Zakona o radu)

Detaljno objašnjenje zarade koja je utvrđena Zakonom o radu

Strukturu zarade zaposlenog čine, osnovna zarada, primanja koja imaju karakter zarade I

primanja koja nemaju karakter zarade sa aspekta Zakona o radu i Zakona o porezu na dohodak

građana. Zarada se može iskazivati u neto i bruto iznosu, onako kako je poslodavac definisao

aktom društva i ugovorom o radu sa zaposlenim.

a) Zarada za obavljeni rad i vreme provedeno na radu

Ovaj tip zarade utvrđen je Zakonom o radu i sastoji se od:

• Osnovne zarade - koja predstavlja vrednost konkretnih poslova i zadataka na radnom

mestu zaposlenog i vreme rada na tim poslovima.

Elementi za obračun i isplatu osnovne zarade i zarade po osnovu radnog učinka utvrđuje se

opštim aktom poslodavca - kolektivni ugovor ili pravilnik o radu.

Elemenat za obračun zarade moze biti koeficijenat posla i cena rada po koeficijentu, osnovna

zarada po radnom času ili osnovna zarada u fiksnom mesečnom iznosu.

Novčani iznos osnovne zarade se utvrđuje ugovorom o radu sa zaposlenim. Ne može biti niži od

osnovne zarade utvrđene Kolektivnim ugovorom ili Pravilnikom o radu, niti manji od minimalne

zarade utvrđene članom 111 Zakona o radu.

• Dela zarade za radni učinak

Određuje se na osnovu:

▪ kvaliteta i obima obavljenih poslova

▪ odnosa zaposlenog prema radnim obavezama

Elementi za obračun i isplatu zarade po osnovu radnog učinka se određuju opštim aktom

(kolektivnim ugovorom ili pravinikom o radu-ugovorom o radu). Ako ne postoje napred pomenuti

akt, poslodavac je obavezan sa zaposlenim da potpiše ugovor o radu.

I u slučaju kada su elementi utvrđeni opštim aktom, moraju se se utvrditi i ugovorom o radu.

(Elemente za utvrđivanje osnovne zarade, radnog učinka, naknade zarade, uvećane zarade i

druga primanja zaposlenog).

Elementi po osnovu radnog učinka mogu da budu utvrđeni tako da se radni učinak meri svakog

meseca ili u drugom određenom periodu, na primer kvartalno ili šestomesečno.

Zarada po osnovu radnog učinka koju je zaposleni ostvario za određeni mesec, čini deo zarade

zaposlenog. Radni učinak, ako je rad merljiv, može da se u određenom vremenu iskaže

pojedinačno za svakog zaposlenog. Međutim ako je rad povezan u radnom procesu pa se zbog

Page 5: TEMA POGLAVLJA - skolaknjigovodstva.com · poreza na dohodak građana (porez na zarade po odbitku) • Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje - zarada se definiše kao

prirode posla ne može izmeriti pojedinačni učinak, onda se radni učinak utvrđuje kolektivno, a u

okviru kolektivnog učinka srazmerno učešću pojedinca.

• Uvećane zarade

Pravo zaposlenog na uvećanu zaradu za određene slučajeve utvrđeno je u članu 108 Zakona o

radu i to na sledeći način:

1a. Uvećanje zarade po osnovu rada na dan praznika koji je neradni dan - najmanje 110% od

osnovice.

Zakonom o državnim i drugim praznicima u Republici Srbiji, utvrđeni su državni i verski

praznici koji su neradni dani za zaposlene na teritoriji Srbije.

Državni praznici, koji su neradni dani za sve zaposlene su:

• Nova godina – 1.i 2. januar

• Sretenje- Dan državnosti Republike Srbije - 15. i 16. februar

• Praznik rada -1. i 2. maj

• Dan primirja u drugom svetskom ratu -11. novembar.

Verski praznici koji su neradni dani za sve zaposlene su:

• Božić - 7. Januar

• Vaskršnji praznici počev od Velikog petka zaključno sa drugim danom Vaskrsa.

Zaposleni koji zbog organizacije procesa rada kod poslodavca ima obavezu da radi na dan

državnog ili verskog praznika, ima pravo na uvećanu zaradu u visini utvrđenoj opštim aktom

ili ugovorom o radu, a najmanje u procentu koji je utvrđen Zakonom o radu od 110 % na

osnovnu zaradu. Što znači da zaposleni koji radi na dan praznika ima pravo na:

• osnovnu zaradu za taj dan od 100 % i

• uvećanu zaradu za taj dan praznika još od najmanje 110 %

Što ukupno za rad na dan praznika iznosi 210 % od osnovne zarade.

2a. Uvećana zarada za rad noću - najmanje 26 % od osnovice.

Zaposleni koji zbog organizacije procesa rada kod poslodavca ima obavezu da radi noću

ima pravo na uvećanu zaradu u visini utvrđenoj opštim aktom ili ugovorom o radu, a

najmanje u procentu koji je utvrđen Zakonom o radu od 26 % od osnovice.

Izmenama Zakona o radu, brisano je pravo na obavezno uvećanje zarade za rad u

smenama. Zakonom je propisano da poslodavac opštim aktom i ugovorom o radu definiše

u kojim slučajevima zaposleni ima pravo na uvećanu zaradu. Prema tome od 29. jula

2014.godine ne isplaćuje se uvećana zarada po osnovu rada u smenama, osim ako aktom

poslodavac nije definisao.

Poslodavac na primer može da utvrdi za rad u smenama I smena -20%, II smena - 5% , III

smena - 45%.

Isplata uvećane zarade kod poslodavca za zaposlenog koji radi po smenama je sada

mogućnost a ne i obaveza.

3a. Uvećana zarada po osnovu prekovremenog rada - najmanje 26% od osnovice

Page 6: TEMA POGLAVLJA - skolaknjigovodstva.com · poreza na dohodak građana (porez na zarade po odbitku) • Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje - zarada se definiše kao

Po osnovu prekovremenog rada koji zaposleni ostvari iznad svog propisanog redovnog

radnog vremena, zaposleni ima pravo na osnovnu zaradu za sve časove prekovremenog

rada i na minuli rad na taj iznos osnovne zarade.

4a. Uvećana zarada po osnovu minulog rada - najmanje 0,4% od osnovice

Saglasno odredbi člana 108. stav 1. tačka 4) Zakona o radu zaposleni ima pravo na

uvećanu zaradu, u visini utvrđenoj opštim aktomi ugovorom o radu i po osnovu vremena

provedenog na radu za svaku punu godinu ostvarenu u random odnosu kod poslodavca -

najmanje 0,4% osnovice.

b) Zarade po osnovu doprinosa zaposlenog poslovnom uspehu poslodavca

(nagrade, bonusi)

Sve isplate koje poslodavac izvrši zaposlenima, po osnovu doprinosa poslovnom uspehu

poslodavca (bonusi, nagrade i sl.), predstavljaju deo zarade zaposlenog koji se uključuje u zaradu

koja se isplaćuje u istom mesecu i na kumulativni iznos se obračunavaju iplaćaju porezi i

doprinaosi na zaradu.

c) Druga primanja koja imaju karakter zarade su:

• naknada za ishranu u toku rada -topli obrok / preračun na bruto iznos se vrši po

formuli

neto iznos bruto iznos = 0,701

• regres za godišnji odmor

Regres za korišćenje godišnjeg odmora je pravo zaposlenog, čiju visinu isplate, način isplate i

uslove određuje poslodavac opštim aktom ili ugovorom o radu. Isaplata se vrši uz zaradu,

mesečno ili određeni broj puta u godini, ili jednokratno, kako je definisano aktom. Isplata podleže

plaćanju poreza i doprinosa preduzeća.

• terenski dodatak

Ako je predviđeno opštim aktom ili ugovorom o radu, ta primanja predstavljaju zaradu zaposlenog

u visini definisanoj aktom poslodavca.

• dodatak za odvojeni život

Nije zakonska obaveza poslodavca, već se isplaćuje samo ako je predviđeno opštim aktom ili

ugovorom o radu.

• davanja zaposlenima za 8. Mart, Novu Godinu, Božić

Ova primanja imaju tretman drugih primanja zaposlenih i imaju karakter zarade.

• poklon deci zaposlenih radinka

Zakonom o radu poslodavac može deci koja su starosti do 15 god. za Božić, N. godinu obezbediti

poklon u vrednosti do neoporezivog iznosa koji je predviđen Zakonom o porezu na dohodak

građana.

Page 7: TEMA POGLAVLJA - skolaknjigovodstva.com · poreza na dohodak građana (porez na zarade po odbitku) • Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje - zarada se definiše kao

Svaka isplata preko neoporezivog iznosa od 9.166,00/godišnje se tretira kao zarada, na koji

se obračunavaju iplaćaju porezi i doprinosi. To je mogućnost poslodavca a ne i obaveza

Primer: isplata na ime poklona u dva dela po 6.000,00 din/ (6.000,00 + 6.000,00) -9.166,00 =

2.834,00 (taj iznos ima tretman zarade i na njega poslodavac obračunava i plaća porez i doprinos

kao na zaradu)

Minimalna zarada podrazumevaminimalnu neto zaradu po random času, preračunava se na

bazi podataka minimalne cene rada po času-neto. Utvrđuje se odlukom socijalno – ekonomskog

saveta za teritoriju Republike Srbije (Socijalno - ekonomski savet)

Formula za preračun minimalne zarade sa neto na bruto iznos je:

• Kada je mesečni neto iznos minimalne zarade veći od neto najniže osnovice

doprinosa

(Cr x NMZ po času) – (UPO x SP) (Cr x NMZ po času) - 11.604 x10%

BMZ= = 0,701 0,701

Primanja koja se ne smatraju zaradom

a) Zaradom se ne smataraju sledeće naknade troškova zaposlenima, prema članu 118.

Zakona o radu i u njih spadaju:

• troškovi prevoza zaposlenih, u visini cene prevozne karte u javnom saobraćaju;

• dnevnice, troškovi smeštaja i troškovi prevoza za službeni put u zemlji i

inostranstvu;

• naknada za korišćenje sopstvenog automobila u službene svrhe;

• smeštaj i ishrana za rad i boravak na terenu, ako poslodavac nije obezbedio smeštaj i

ishranu.

Primer obračuna dnevnice za službeno putovanje u zemlji

Prema Zakonu o porezu na dohodak građana neoporezivi iznos dnevnice za službeni put u zemlji

je iznos od 2.201,00 din. dnevno (važi do 31 januara 2017.). Propisano poresko oslobađanje se

primenjuje srazmerno, ako je pola dnevnice, poresko oslobođenje je 1.100,5 din. Podaci su

objavljeni u Sl. Glasniku br. 5/16

Zaposleni ima pravo na punu dnevnicu, za vreme provedeno na službenom putu preko 12 časova,

a za vreme provedeno na službenom putu od 8 do 12 časova ima pola dnevnice.

Zaposleni je proveo na službenom putu u zemlji 13 sati i u skladu sa opštim aktom poslodavca ima pravo na celu dnevnicu u iznosu od 4.000,00 din. U ovom slučaju neoporezivi iznos dnevnice iznosi 2.201,00 din. Po povratku sa službenog puta dostavio je sledeći obračun putnog naloga: 1. Iznos dnevnice koji se isplaćuje je 4.000,00 din. 2. Neoporezivi iznos je 2.201.00 din. 3. Oporezivi neto iznos (1-2) 1.799,00 din. 4. Koeficijent za preračun 0,90 (3: 4)

Page 8: TEMA POGLAVLJA - skolaknjigovodstva.com · poreza na dohodak građana (porez na zarade po odbitku) • Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje - zarada se definiše kao

5.Oporezivi bruto iznos (3x4) 1.998,89 din. 6. Porez na zarade (5x10%) 199,89 din. 7. Ukupan trošak naknade (1+6 ili 2+3+6) 4.199,89 din. Knjiženje promene: 1) 529 Ostali lični rashodi i naknade 4.199,89 463 Obaveze prema zaposlenima 4.000,00 489 Ostale obaveze za poreze, doprinose 199,89 i druge dažbine Za obračun dnevnice za službeni put i porez 2) 463 Obaveze prema zaposlenima 4.000,00 489 Ostale obaveze za poreze, doprinose 199,89 i druge dažbine 241 tekući (poslovni) račun 4.199,89 Za isplatu dnevnice za službeni put i uplata poreza

b) Zaradom se ne smatraju takođe, prema članu 119. Zakona o radu i u njih spadaju:

• otpremnina pri odlasku u penziju;

• naknada troškova pogrebnih usluga u slučaju smrti člana uže porodice;

• naknada štete zbog povrede na radu ili profesionalnog oboljenja;

• poklon deci zaposlenih do 15. g. za Božić i Novu godinu, do neoporezivog iznosa

godišnje, poslednji objavljen 9.166,00 din/podatak se primenjuje od 1.2.2016. god.

Neoporezivi iznosi na naknade troškova na druga primanja koja nemaju koja nemaju karakter

zarade propisani su odredbama čl.9 i 18 Zakona o poreza na dohodak građana.

Članom 12a Zakona o porezu na dohodak, propisano je da se vrši usklađivanje ovih iznosa

godišnje stopom rasta potrošačkih cena u kalendarskoj godini u kojoj se usklađivanje vrši prema

podacima nadležnog organa.

Usklađeni neoporezivi iznosi primenjuju se počev od 1. februara 2016. godine do 31.

januara 2017. godine. Usklađene neoporezive iznose utvrđuje Vlada Republike Srbije.

c) Druga primanja koja se ne smatraju zaradom:

• primanja na ime isplate otpremnine zaposlenog koji je tehnološki višak, do visine

utvrđene Zakonom o radu

• novčana naknada u skladu sa Odlukom o utvrđivanju Programa za rešavanje viška

zaposlenih u procesu racionalizacije, restruktuiranja i pripreme za privatizaciju.

Za napred pomenuta primanja koja nemaju karakter zarade, nikada se ne vrši preračun u bruto

iznos.

Page 9: TEMA POGLAVLJA - skolaknjigovodstva.com · poreza na dohodak građana (porez na zarade po odbitku) • Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje - zarada se definiše kao

2. Zarade u smislu Zakona o porezu na

dohodak građana

Definicija zarade kao osnovica za oporezivanje

Osnovicu za obračun poreza na zarade čini zarada umanjena za poslednji objavljen neoporeziv

iznos/UPO- ukupno poresko oslobađanje, koji od 1. februara 2016. god. iznosi 11.604,00 din.

usklađuje se sa godišnjim indeksom potrošačkih cena ostvarenog u kalendarskoj godini koja

prethodi godini u kojoj se usklađivanje vrši, prema podacima republičkog organa za poslove

statistike Vlade RS.

Stopa poreza na zarade i poreska osnovica, objašnjenje kroz primere

Obračun zarade - U skladu sa Zakonom o porezu na dohodak građana, zarada se oporezuje po

stopi od 10%. Osnovicu poreza na zarade čini zarada umanjena za neoporezivi iznos /Umanjenje

poreske osnovice koja se usklađuje svakog 1. februara u godini, tako da novo UPO od 1.

februara 2016. god. do 31. januara 2017. god. iznosi 11.604,00 din. Ovaj iznos se koristi za sve

isplate zarade od 01. februara 2016. god.

PARAMETRI ZA OBRAČUN POREZA I DOPRINOSA I STOPE

Neoporeziv iznos koji se umanjuje iz bruto zarade 11.604,00 din

Najniža osnovica doprinosa bruto 22.400,00 din

Najniža osnovica doprinosa preračunata na neto 16.835,80 din

Najviša osnovica bruto –septembar 2016 318.495,00 din

Najviša osnovica doprinosa preračunata na neto -

Stopa poreza na zarade 10%

Stopa doprinosa za PIO 14 %- na teret zaposlenog I 12%na teret poslodavca

Zbirno 26 %

Stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje 5,15% - na teret zaposlenog i 5,15%na teret poslodavc

Zbirno 10,30%

Stopa doprinosa za osiguranje nezaposlenosti 0,75% - na teret zaposlenog i 0,75%na teret poslodavca

Zbirno 1,50%

Napomena:

- najniža osnovica - podatak koji je korišćen u primerima se odnosi na period,

kvartal 1 avgust - 31. oktobar 2016. god

- najviša osnovica - podatak koji je korišćen u primerima je iz septembra 2016.

god.

- najviša osnovica za oktobar 2016 god. je 312.370,00

Page 10: TEMA POGLAVLJA - skolaknjigovodstva.com · poreza na dohodak građana (porez na zarade po odbitku) • Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje - zarada se definiše kao

VRSTE POREZA I DOPRINOSA

VRSTE POREZA I DOPRINOSA Stopa IZ ZARADE ZAPOSLENIH –NA TERET ZAPOSLENOG

Stopa poreza na dohodak građana 10%

Stopa doprinosa za PIO 14%- na teret zaposlenog 14%

Stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje 5,15%- na teret zaposlenog

5,15%

Stopa doprinosa za osiguranje nezaposlenosti 0,75%- na tere t zaposlenog

0,75%

Ukupno porez i doprinos na teret zaposlenog 10% + 19,90%=29,90% NA ZARADE ZAPOSLENIH –NA TERET POSLODAVCA

Stopa doprinosa za PIO 14% -na teret poslodavca 12%

Stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje 5,15%- na teret poslodavca

5,15 %

Stopa doprinosa za osiguranje nezaposlenosti 0,75%- na teret poslodavca

0,75%-

Ukupno doprinos na teret poslodavca 17,90 %

Neto osnovica se dobija kada se bruto osnovica (-) umanji za (porez na zarade +doprinosi

na teret zaposlenog)

Najniža mesečna osnovica za obračun doprinosa za obavezno socijalno osiguranje se

usklađuje tromesečno-kvartalno od 1 avgust - 31. oktobar 2016. god iznosi bruto 22.400,00

din. (35% od 64.001,00- prosecna bruto zarada)

Visina najniže mesečne osnovice doprinosa bruto čini iznos od 35%prosečne zarade po

zaposlenom u Republici isplaćene u prethodnom kvartalu za koji su objavljeni podaci

Republičkog zavoda za statistiku.

Najviša osnovica bruto za obračun doprinosa za obavezno socijalno osiguranje se usklađuje

mesečno podatak koji se koristi u primeru je iz septembra 2016. god. i iznosu din. 318.495,00

Primer preračuna bruto najniže osnovica na neto:

Preračun: Bruto 22.400,00 din – 11.604,00 din =10.796,00 din.

10.796,00 din x10% = 1.079,60 din.

22.400,00 din x14 %= 3.136,00 din.

22.400,00 din x 5,15 %= 1.153,60 din.

22.400,00 din x 0,75 %= 168,00 din.

Svega : 5.564,20 din.

Preračunata osnovica sa bruto na neto je razlika 22.400,00 din - 5.564,20 din. = 16.835,80 din.

Najniža osnovica doprinosa bruto 22.400,00 din.

Najniža osnovica doprinosa preračunata na neto 16.835,80 din.

Zarada kao osnovica za plaćanje poreza idoprinosa za obavezno socijalno osiguranje

Obračun zarade, naknade i drugih primanja kroz primere

Page 11: TEMA POGLAVLJA - skolaknjigovodstva.com · poreza na dohodak građana (porez na zarade po odbitku) • Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje - zarada se definiše kao

Parametri za obračun poreza i doprinosa

a) Ako je poznata neto zarada, preračun na bruto je:

Neto osnovica – (UPO x SP) Neto osnovica – 11.604 x10% BRUTO OSNOVICA = = 0,701 0,701

UPO (ukupno poresko oslobođenje) =11.604,00 din.

100 – (10% +14%+5,15%+ 0,75%)

O,7O1 = 100 0,701- koeficijenat utvrđen za stopu poreza od 10% i doprinose iz zarade od 19,90%

b) Ako je poznata bruto zarada, preračun je:

NETO OSNOVICA=bruto iznos zarade – (porez na zarade + doprinos na teret zaposlenih)

U zavisnosti od mesečnog fonda sati, umanjenje se obračunava srazmerno efektivnim satima.

(npr. fond efektivnih sati je 160, a ukupan broj sati za mesec za koji se vrši obračun je 184 sata.

(11.604,00 din./ 184 ) x 160 = 10.090,43din.

PRIMERI OBRAČUNA ZARADA

2.1 OBRAČUN POREZA I DOPRINOS NA ZARADU UGOVORENU U NETO IZNOSU

Neto zarada – 1.160,40 (UPO x SP) Bruto zarada = 0,701

1. Neto zarada 40.000,00 din

2.Bruto osnovica= NZ-11.604 x 10% / 0,701 / prearčun 55.405,99 din

3. Najniža osnovica doprinosa bruto 22.400,00 din

4.Najviša osnovica bruto 318.495,00 din

5.Neoporezivi iznos 11.604,00 11.604,00 din

6.Osnovica za plaćanje poreza 55.430,39- 11.604,00 43.801,99 din

7. Stopa poreza na zarade 10 % 4.380.20 din

8.Osnovica za plaćanje dopriniosa / bruto osnovica 55.405,99 din

9.Doprinosi na teret zaposlenog/ zbirna stopa 11.025,79 din

9.1Stopa doprinosa za PIO 14 %- na teret zaposlenog 7.756,84 din

9.2Stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje 5,15% - na teret zaposl.

2,853,41 din

Page 12: TEMA POGLAVLJA - skolaknjigovodstva.com · poreza na dohodak građana (porez na zarade po odbitku) • Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje - zarada se definiše kao

9.3Stopa doprinosa za osiguranje nezaposlenosti 0,75%- na teret zaposl.

415,54 din

10. Neto zarada za isplatu rb. 2 rb. - 7- rb.9 40.000,00 din

11.Doprinosi na teret poslodavca / zbirna stopa 9.917,67 din

11.1Stopa doprinosa za PIO 12%na ter poslodavca 6.648,72din

11.2Stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje 5,15 %na ter posl.

2,853,41 din

11.3Stopa doprinosa za osiguranje nezaposlenosti 0,75 %na ter posl.

415,54 din

12.Ukupni trošak poslodavca //bruto+dopr. na ter poslodavca 65.323,66 din

2.OBRAČUN POREZA I DOPRINOSA NA ZARADU UGOVORENU U BRUTO IZNOSU

koji je veći od najniže bruto osnovice a manji od najviše bruto osnovice

1.Bruto zarada (bruto topli obrok,regres i minuli rad ) 40.000,00 din

2.Bruto osnovica 40.000,00 din

3.Najniža osnovica doprinosa bruto 22.400,00 din

4.Najviša osnovica bruto 318.495,00 din

5.Neoporezivi iznos 11.604,00 11.604,00 din

6.Osnovica za plaćanje poreza 40.000,00- 11.604,00 28.396,00 din

7.Stopa poreza na zarade 10% 2.839,60 din

8.Osnovica za plaćanje dopriniosa / bruto osnovica 40.000,00 din

9.Doprinosi na teret zaposlenog/ zbirna stopa 19,90% 7.960,00 din

9.1Stopa doprinosa za PIO 14 %- na teret zaposlenog 5.600,00 din

9.2Stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje 5,15% - na teret zaposl.

2,060,00 din

9.3 Stopa doprinosa za osiguranje nezaposlenosti 0,75%- na teret zaposl.

300,00 din

10.Doprinosi na teret poslodavca / zbirna stopa 17,9 % 7.160,00 din

10.1 Stopa doprinosa za PIO 12% na teret poslodavca 4.800,00 din

10.2Stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje 5,15 %na teret posl.

2,060,00 din

10.3 Stopa doprinosa za osiguranje nezaposlenosti 0,75 %na terwt posl.

300,00 din

11.Neto za isplatu /bruto-porez na zarade-dopr. na teret zaposl.

29.200,40 din

12.Ukupni trošak poslodavca /bruto+dopr. na teret poslodavca 47.160,00 din

2.3 ZARADE UGOVORENE U BRUTO IZNOSU, koji je manji od najniže bruto osnovice

1. bruto zarada (T.O. regres i minuli rad) 18.000,00 din

2.Najniža osnovica doprinosa bruto 22.400,00 din

3.Najviša osnovica bruto 318.495,00 din

4.Neoporezivi iznos 11.604,00 11.604,00 din

5.Osnovica za plaćanje poreza 18.000,00- 11.604,00 6.396,00 din

6.Stopa poreza na zarade 10% 639,60 din

7.Osnovica za plaćanje dopriniosa je u visini najniže osnovice 22.400,00 din

8.Doprinosi na teret zaposlenog/ zbirna stopa 4.484,60 din

8.1.Stopa doprinosa za PIO 14 %- na teret zaposl 3.136,00 din

8.2.Stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje 5,15%- na teret zaposl.

1.153,60 din

8.3Stopa doprinosa za osiguranje nezaposlenosti 0,75%- na teret zaposl.

168,00 din

Page 13: TEMA POGLAVLJA - skolaknjigovodstva.com · poreza na dohodak građana (porez na zarade po odbitku) • Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje - zarada se definiše kao

9.Neto za isplatu/rb. 1 – rb 6 – rb. 8 12.875,80 din

10.Doprinosi na teret poslodavca / zbirna stopa 4.009,60 din

10.1.Stopa doprinosa za PIO 12%na teret poslodavca 2.688,00 din

10.2Stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje 5,15 % na teret poslodavca

1.153,60 din

10.3Stopa doprinosa za osiguranje nezaposlenosti 0,75 %na teret poslodavca

168,00 din

10.Ukupni trošak poslodavca / rb. 1 + rb. 10 22.009,60 din

2.4 ZARADE UGOVORENE U NETO IZNOSU

Neto zarada koja se isplaćuje za pola meseca provedenog na radu kod jednog poslodavca

u iznosu od 17.000,00 din.

Ugovorena u neto iznosu a veća od neto srazmernog dela osnovice za plaćanje doprinosa,

a manja od najviše osnovice za plaćanje doprinosa.

Ako zaposleni radi samo kod jednog poslodavca, doprinosi se obračunavaju I plaćajuna iznos

bruto o snovice osnovice.

Neto zarada - (11.604,00 x 50% x 10%) Neto zarada - 580,20 din Bruto zarada = = 0,701 0,701

0,701- koeficijenat utvrđen za stopu poreza od 10% i doprinose iz zarade od 19,90%

1. Neto zarada ostvarena za pola meseca rada /50% 17.000,00 din

2.Najniža osnovica doprinosa -neto 16.835,80 din

3.Srazmerni iznos najniže osnovice neto16.815,55 x50% 8.417,90 din

4.Najniža osnovica doprinosa-bruto 22.400,00 din

5. Srazmerni iznos najniže osnovice bruto 22.400,00 x50% 11.200.00 din

6.Najviša osnovica bruto 318.495,00 din

7.Neoporezivi iznos 11.604,00 11.604,00 din

8. Srazmerni iznos neoporezivog iznosa 11.433,00 *x50% 5.802,00 din

9. Bruto zarada obračunata po formuli B= (N-580,20)/0,701 23.423,40 din

10.Osnovica za plaćanje poreza rb.9- rb.8 17.621,40 din

11.Osnovica za plaćanje doprinosa –BZ sa red. br. 9. 23.423,40 din

12. Stopa poreza na zarade 10 % osnovica red.br. 10 1.762,10 din

13.Doprinosi na teret zaposlenog/ zbirna stopa 19,9 % 4.661,27 din

13.1. Stopa doprinosa za PIO 14%- na teret zaposlenog rb 11

3.279,28 din

13.2.Stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje 5,15% - na teret zaposl.

1.206,31 din

13.3Stopa doprinosa za osiguranje nezaposlenosti 0,75%- na teret zaposl.

175,68 din

14.Neto za isplatu/ rb. 1 - rb 9- rb. 12 - rb. – 13 1 7.000,00din

15.Doprinosi na teret poslodavca / zbirna stopa 17,9 % 4.192,80 din

15.1.Stopa doprinosa za PIO 12%na teret poslodavca 2.810,81 din

15.2Stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje 5,15%na teret posl.

1.206,31 din

Page 14: TEMA POGLAVLJA - skolaknjigovodstva.com · poreza na dohodak građana (porez na zarade po odbitku) • Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje - zarada se definiše kao

15.3Stopa doprinosa za osiguranje nezaposlenosti 0,75 %na teret posl.

175,68 din

16.Ukupni trošak poslodavca / rb. 9 + rb. 15 27.616,20 din

2.5 ZARADE UGOVORENE U NETO IZNOSU, KOJI JE MANJI OD NAJNIŽE NETO

OSNOVICE ZA PLAĆANJE DOPRINOSA (16.835,80 din) ZA PUN FOND SATI

ZA ZARADU: preračun neto osnovice na bruto osnovicu

Neto zarada - (UPO x SP) + (najniža osnovica x19,9%) BRUTO ZARADA = 0,90 Ako je neto zarada 13.000,00 din.preračunata bruto zarada je:

(13.000,00-1.160,40) + (22.400,00 X 19,9)

BRUTO ZARADA= = 16.297,20

0,90

2.6 ZARADE UGOVORENE U NETO IZNOSU, KOJI JE MANJI OD NAJNIŽE NETO

OSNOVICE ZA PLAĆANJE DOPRINOSA (16.835,80 din) ZA 50% RADNOG

VREMENA

ZA ZARADU:

Neto zarada – (UPO X 50% x SP ) + (najniža osnovica X 50%x 19,9 %) BRUTO ZARADA = 0,90

Ako je neto zarada 14.000,00din. isplata je za pola meseca 7.000,00 din.:

(7.000,00- 580,20) + (22.400,00 X 50% X 19,9 %) 6.419,80 +2.228,80 BRUTO ZARADA= =

0,90 0,90

BRUTO ZARADA tj osnovica= 9.609,56

Osnovica za plaćanje poreza je BRUTO ZARADA(9.609,56) - SRAZMERNI DEO

NEOPOREZIVOG IZNOSA PREMA VREMENU PROVEDENOM NA RADU , u ovom slucaju 50% od

11.604,00 (5.802,00)

Osnovica za plaćanje doprinosa- SRAZMERNI IZNOS NAJNIŽE BRUTO OSNOVICE (50% OD

22.400,00) ŠTO JE 11.200,00

Page 15: TEMA POGLAVLJA - skolaknjigovodstva.com · poreza na dohodak građana (porez na zarade po odbitku) • Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje - zarada se definiše kao

2.7 ZARADE UGOVORENE U NETO IZNOSU, KOJI JE VEĆI OD NAJNIŽE NETO

OSNOVICE (16.815,55) A MANJI OD NAJVIŠE NETO OSNOVICE

ZA ZARADU:

Neto zarada – (UPO x SP) BRUTO ZARADA = 0,701

Ista formula za dobijanje bruto zarade se primenjuje i kada je neto zarada manja od neto najviše

osnovice za obračun doprinosa.

2.8 ZARADA DIREKTORA

Obavljanje poslova direktora bez zasnivanja radnog odnosa kod poslodavca. Prema Zakonu

o radu kada je funkcija direktora bez zasnivanja radnog odnosa, međusobna prava, obaveze i

odgovornosti se uređuju posebnim ugovorom direktora i poslodavca.

Na naknadu direktora koji nije u random odnosu kod poslodavca a nije ni u radnom odnosu kod

drugog poslodavca (nije osiguran po drugom osnovu), poslodavac podleže obavezi obračuna I

plaćanja sledećih obaveza:

• Porez na druge prihode fizickih licapo čl. 85 stav 1. tačka 5 Zakona o porezu na dohodak

građana, kao primanja članova organa uprave pravnog lica,

• Stopa poreza je 20%, a osnovica je oporezivi prihod koji se dobija kada se od bruto

prihoda umanje normirani troškovi od 20%,

• Doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje po stopi od 26%,

• Doprinos za zdravstveno osiguranje je 10,3%.

Koeficijent za preračun na bruto je 1,819505095

Osnovica za doprinos je ista kao i za porez, a to je - oporeziv prihod.

U slučaju da je direktor osiguran po drugom osnovu, plaća se samo porez na druge

prihode 20% i doprinos za PIO 26% (uz odbitak normiranih troškova za 20%).

U tom slučaju je drugi koeficijent za preračun sa neto na bruto 1,582278481

Popunjavanje poreske prijave i predaja elektronskim putem je ista kao i za zaposlene.

Page 16: TEMA POGLAVLJA - skolaknjigovodstva.com · poreza na dohodak građana (porez na zarade po odbitku) • Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje - zarada se definiše kao

3. Obračun zarade za mesec i način

knjiženja u finansijskom knjigovodstvu

KNJIŽENJA OBRAČUNA ZARADA I ISPLATA ZARADA

Zarada se obračunava za zaposlenog, za određeni fond sati za mesec za koji se obračunava,

iskazuje se osnovna zarada, druga primanja koja imaju karakter zarade i naknade zarade do

ličnih obustava iz neto zarade i iskazuje se kroz platni spisak.

Može da se isplaćuje sa tekućeg računa i preko blagajne preduzeća.

Knjiženje obračuna zarade, ugovorene sa poslodavcem u neto iznosu od 40.000,00 din.

Zaposleni po osnovu obaveza za administrativnu zabranu iznos od 4.000,00 din, tako da je

njegova neto zarada koja se isplaćuje u iznosu od 36.000,00 din. (i to na tekući račun

35.000,00 din. iIi na blagajni 1.000,00 din.)

duguje potražuje OPIS duguje potražuje

520 toškovi zarada i naknada zarada(bruto) 55.405,99

450 Obaveze za neto zarade i naknade zarada, osim naknade zarade za refundaciju

40.000,00

451 Obaveze za porez na zarade i naknade zarade na teret zaposlenog

4.380.20

452 Obaveze za doprinose na zarade i naknade zarad na teret zaposlenog

11.025,79

521 troškovi por. i dopr. na zarade i naknade zarada na teret poslodavca

9.917,67

453 Obaveze za doprinose na zarade i naknade zarad na teret poslodavca

9.917,67

450 Obaveze za neto zar. i nakn. zar. osim naknade zar. za refundaciju

4.000,00

4691 Ostale obaveze-članarina sindikata / 4692 Ostale obaveze-alimentacija / 4693 Ostale obaveze-administrativna zabrana 4.000,00

Knjiženje po izvodu sa tekućeg računa - isplate zarade

duguje potražuje OPIS duguje potražuje

450 troškovi zarada i naknada zarada 35.000,00

451 4.380.20

452 11.025,79

453 9.917,67

4691 Ostale obaveze-članarina sindikata /

4692 Ostale obaveze-alimentacija /

4693 Ostale obaveze-administrativna zabrana

4.000,00

2419 Prelazni račun- ako ima isplate preko blagajne

1.000,00

241 Tekući poslovni račun 65.323,66

Page 17: TEMA POGLAVLJA - skolaknjigovodstva.com · poreza na dohodak građana (porez na zarade po odbitku) • Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje - zarada se definiše kao

Napomena:36.000,00 je ukupna isplata zaposenom, ako se isplata vrši preko blagajne u iznosu

od 1.000,00 din. knjiženja su i u blagajničkom izveštaju.

Knjiženje po blagajničkom izveštaju

duguje potražuje OPIS duguje potražuje

243 blagajna 1.000,00 2419 Prelazni račun 1.000,00

450 Obaveze za neto zar. i nakn. zar. osim naknade zar. za refundaciju

1.000,00

243 blagajna 1.000,00

4. Podnošenje obrasca PPP-PD

PPP-PD-POJEDINAČNA PORESKA PRIJAVA O OBRAČUNATIM POREZIMA I

DOPRINOSIMA

Podnošenje obrasca PPP-PD- Pojedinačna poreska prijava o obračunatim porezima i

doprinosima, podnosi se elektronskim putem, nakon overe prijave, zaposlenom se može isplatiti

zarada.

Page 18: TEMA POGLAVLJA - skolaknjigovodstva.com · poreza na dohodak građana (porez na zarade po odbitku) • Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje - zarada se definiše kao

5. Zarada penzionera koji ponovo

zasnuju radni odnos

ZARADA PENZIONERA KOJI PONOVO ZASNUJU RADNI ODNOS- UTVRĐIVANJE

BRUTO ZARADE I OBRAČUN POREZA I DOPRINOSA

Obaveza poslodavaca je da na zaradu penzionerima plaćaju sledeće:

Zarada ugovorena u neto iznosu

Na teret zaposlenog:

• Porez na zarade po stopi od 10 %

• Doprinos za PIO po stopi od 14 %

Na teret poslodavca:

• Doprinos za PIO po stopi od 12 %

Formule za preračun na bruto zaradu su sledeće:

a) Zarada je manja od najniže osnovice

(Neto zarada -1.160,40) + (Najniža osnovica x 14%) Bruto zarada = 0,90

b) Zarada je između najniže i najviše osnovice

Neto zarada – 1.160,40 Bruto zarada = 0,76

c) Zarada je veća od najviše osnovice

(Neto zarada - 1.160,40) + (Najviša osnovica x 14 %) Bruto zarada = 0,76

Page 19: TEMA POGLAVLJA - skolaknjigovodstva.com · poreza na dohodak građana (porez na zarade po odbitku) • Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje - zarada se definiše kao

6. Naknada zarada na teret sredstava

poslodavaca

• Naknada za vreme korišćenje godišnjeg odmora

Osnovica za obračun naknade zarade za vreme godišnjeg odmora čini prosečna zarada

zaposlenog ostvarena za poslednjih 12 meseci koji prethode mesecu u kome se koristi godišnji

odmor

• Naknada stete zaposlenog zbog neiskorišćenog godišnjeg odmora

Može se isplatiti zaposlenom samo u slučaju prestanka radnog odnosa. U slučaju prestanka

radnog odnosa, poslodavac je dužan da zaposlenom koji nije koristio godišnji odmor u celini ili

delimično isplati novčanu naknadu umesto korišćenja godišnjeg odmora, u visini prosečne zarade

u prethodnih 12 meseci, srazmerno broju dana neiskorišćenog godišnjeg odmora.

• Naknada zarade za vreme prekida rada po nalogu poslodavca ili nadležnog

državnog organa

• Neplaćeno odsustvo

Zakonom o radu, čl. 78 je utvrđeno da poslodavac ima pravo da zaposlenom odobri odsustvo sa

rada bez naknade zarade (neplaćeno odsustvo)

• Naknada zarade za vreme vojne vežbe

• Naknada zarade za vreme plaćenog odsustva

Zaposleni ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu zarade (plaćeno odsustvo) u ukupnom

trajanju od 5 radnih dana i to u slučaju:

- sklapanja braka

- porođaja supruge

- teže bolesti člana uže porodice, kao i u drugim slučajevima utvrđenim opštim aktom ili

ugovorom o radu.

• Naknada zarade za vreme privremenog udaljenja sa rada

• Naknada zarade za bolovanje do 30 dana

Uređuje se članom 115 Zakona o radu.

Naknadu za vreme bolovanja do 30 dana zaposleni ima i to:

- U visini 65 % prosečne zarade u prethodnih 12 meseci (ranije 3 meseca), pre meseca

u kojem je nastupila privremena sprečenost za rad, s tim da ne može biti niža od

minimalne zarade utvrđena u skladu sa ovim zakonom, ako je sprečenost za rad

prouzrokovana bolešću ili povredom van rada, ako zakonom nije drugačije određeno.

- U visini 100 % prosečne zarade u prethodnih 12 meseci (ranije 3 meseca), pre meseca

u kojem je nastupila privremena sprečenost za rad, s tim da ne može biti niža od

minimalne zarade utvrđena u skladu sa ovim zakonom, ako je sprečenost za rad

Page 20: TEMA POGLAVLJA - skolaknjigovodstva.com · poreza na dohodak građana (porez na zarade po odbitku) • Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje - zarada se definiše kao

prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom bolešću, ako zakonom nije drugacije

određeno.

7. Olakšice za zapošljavanje novih lica

Narodna skupština Republike Srbije, na sednici održanoj 30. maja, 2014. god. usvojila je dva zakona, koja su objavljena u "Službenom glasniku RS", broj 57/2014, i to:

- Zakon o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana i - Zakon o izmenama i dopunama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje

Navedenim zakonima propisane su olakšice za zapošljavanje novih lica. Naime, poslodavac - pravno lice, odnosno preduzetnik koji zaposli novo lice imaće pravo na povraćaj dela plaćenog poreza na zaradu i dela plaćenih doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, na teret zaposlenog i na teret poslodavca, po osnovu zarade za novozaposleno lice, isplaćene zaključno sa 31. dec. 2017. godine. Nove olakšice se u primenjuju od 1. jula 2014. godine, što znači da su oročene na period od dve godine. Poslodavac ima pravo na povraćaj plaćenih poreza i doprinosa, i to:

▪ 65% ako je zasnovao radni odnos sa najmanje jednim, a najviše sa devet novozaposlenih lica;

▪ 70% ako je zasnovao radni odnos sa najmanje 10, a najviše sa 99 novozaposlenih lica; ▪ 75% ako je zasnovao radni odnos sa najmanje 100 novozaposlenih lica.

Precizirano je da zbir iznosa plaćenog doprinosa za koji poslodavac ima pravo na povraćaj i iznosa plaćenog doprinosa za koji poslodavac nema pravo na povraćaj, predstavlja iznos ukupno plaćene obaveze doprinosa po osnovu zarade za novozaposleno lice. Za povraćaj dela plaćenih poreza i doprinosa za novozaposlene od 1.7.2014. potrebno je dostaviti:

- prijavu PPP PD u kojoj su iskazani podaci samo za novozaposlena lica - zahtev za povraćaj - uverenje (CROSO) o broju zaposelnih na dan 31.3.2014. godine - uverenje Centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja (CROSO) o broju

zaposlenih kod poslodavca na dan plaćanja poreza i doprinosa po odbitku po prijavi PPP PD za koju se podnosi zahtev za povraćaj

- uverenje Nacionalne službe za zapošljavanje. Novozaposlenim licem smatraće se lice sa kojim je poslodavac zaključio ugovor o radu u skladu

sa zakonom kojim se uređuju radni odnosi, koje je prijavio na obavezno socijalno osiguranje kod

nadležne organizacije za obavezno socijalno osiguranje i koje je pre zasnivanja radnog odnosa

kod Nacionalne službe za zapošljavanje bilo bez prekida prijavljeno kao nezaposleno najmanje

šest meseci, a lice koje se smatra pripravnikom najmanje tri meseca, i za to vreme nije ostvarivalo

bilo koju vrstu prihoda po osnovu radnog angažovanja.

Page 21: TEMA POGLAVLJA - skolaknjigovodstva.com · poreza na dohodak građana (porez na zarade po odbitku) • Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje - zarada se definiše kao

Novozaposlenim licem neće se smatrati lice koje je pre zasnivanja radnog odnosa bilo zaposleno

kod poslodavca koji je povezano lice sa poslodavcem kod koga zasniva radni odnos, odnosno

kod poslodavca koji bi, da nije prestao da postoji, bio povezano lice sa poslodavcem kod koga

novozaposleno lice zasniva radni odnos, nezavisno od toga da li je postojao prekid radnog

odnosa.

Olakšicu može ostvariti poslodavac ako se zasnivanjem radnog odnosa sa novozaposlenim licem

poveća broj zaposlenih kod poslodavca u odnosu na broj zaposlenih na dan 31. marta 2014.

godine.

Olakšicu može da koristi i poslodavac koji započne obavljanje delatnosti posle 31. marta 2014.

godine.

Propisana su i sledeća pravila:

• povraćaj plaćenih poreza i doprinosa vršiće se u skladu sa Zakonom o poreskom

postupku i poreskoj administracija, u roku od 15 dana od dana podnošenja zahteva za

povraćaj nadležnom poreskom organu;

• poslodavac koji za određeno lice koristi bilo koju vrstu podsticaja u skladu sa

odgovarajućim propisom, po osnovu zasnivanja radnog odnosa tog lica nema pravo da

za to lice ostvari novu olakšicu;

• olakšicu ne mogu ostvariti državni organi i organizacije, javna preduzeća, javne službe i

drugi direktni ili indirektni budžetski korisnici, odnosno korisnici javnih sredstava.

Napominjemo da olakšice za zapošljavanje osoba sa invaliditetom nisu ukinute.

U prilogu materijala:

• Ugovor o radu

• Obrazac PPP PD- poreska prijava

• M 4 obrazac