www.cel.hr/kanfanar

br. 26 • prosinac 2008. • Godina IX+ Poklon kalendar za 2009

svim građanima Općine Kananar

Tema: Stipendisti Općine Kanfanar

Općinsko Poglavarstvo i Vijeće Općine KanfanarNačelnik i članovi Općinske uprave

V I J E S T I

ISSN 1332-9324 • Izlazi 3 puta godišnje • Broj 26 • Prosinac 2008. • Godina X • Izdavač: Općina Kanfanar • www.cel.hr/kanfanarZa izdavača: Anton Modesto • Urednik: Dragan Ogurlić • Surađivali u ovom broju: Rozana Trošt, Dalibor Bastijančić, Edi Mišan, Marija Sošić, vlč. Antun Nižetić • Grafičko oblikovanje: Ivica Oreb/Studio oblik, Rijeka • Tisak: Zambelli, Rijeka • Naklada: 900

Općina je, tradicionalno, za božićne i novogodišnje

blagdane umirovljenicima i njihovim supružnicima koji nisu u radnom odnosu, članovima poljoprivrednih domaćinstava starijim od 69 godina i nezaposlenima prijavljenima na Zavodu za zapošljavanje dodijelila novčani bon u vrijednosti 130 kuna. Vlasnici socijalne iskaznice dobili su bon od 400 kuna, a djeci predškolskog uzrasta starijoj od dvije godine i učenicima od prvog do četvrtog razreda osnovne škole uručeni su poklon-paketi u vrijednosti od 80 kuna. Za to će se iz socijalnog programa utrošiti oko 75 tisuća kuna. Bonove

i darove dobilo je oko 500 osoba, što je trećina stanovnika opće Kanfanar, a kada se ubroje i djeca, to je ukupno darivanih polovica žitelja općine.

Nove ploče dobrodošlice u Općinu Kanfanar postavljene su na četiri lokacije – na granicama s Rovinjem nedaleko od

Rovinjskog Sela i na cesti iz smjera Bala, jedna na Limskom kanalu, a druga na ulazu iz Žminja. Dobrodošlica je izražena kroz pozdrav na četiri jezika i grafikom starog grada Dvigrada. Troškovi izrade i postavljanja ploča iznosili su oko 85 tisuća kuna, a jednakim iznosima u njima su sudjelovale Hrvatska turistička zajednica i Općina.

Posljednjeg tjedna mjeseca studenog 2008. počela je obnova kro-va društvenog doma u Baratu. Učvrstit će se dotrajala konstrukcija ispod njega te će se krov kompletno renovirati. Za izvođača radova odabrana je tvrtka Kažun iz Poreča, a Općina će za to izdvojiti oko 120 tisuća kuna.

Dana 15. rujna 2008. u Sošićima je, preko puta

škole, otvoren frizerski salon “Antonela”, prvi na ovom području. Vlasnica salona Antonela Žgrablić već se duže vrijeme bavi frizerskim zanimanjem a do vlastitog salona došla zahvaljujući velikom financijskom ulaganju, za koje vjeruje da će se

isplatiti. Antonela ističe da se frizerske usluge pružaju i za žene i za muškarce, a za primijetiti je da se radi o zasigurno najbolje opremljenom salonu u cijeloj općini.

Radno vrijeme salona je: ponedjeljak, utorak i petak poslijepodne (13-19 h), srijeda, četvrtak i subota prijepodne (8,30-15).

Četiri nove ploče dobrodošliceBožićno-novogodišnji poklon-paketi

Frizerski salon u Sošićima

Obnova krova doma u Baratu

Antonela Žgrablić

Novogodišnje uređenje kanfanarskog trga

2 KANFANARSKI LIST

V I J E S T I

Osim Hrvatske televizije, pristup delegaciji imao je samo Kanfanarski list

U izradi su idejni projekti prometnih površina za raskrižja u Okretima, Šorićima i Kurilima. Hrvatske ceste su

zainteresirane da se ide u izradu proširenja, odnosno trećih traka kod tih naselja, budući da je u četverogodišnjem planu ionako predviđena rekonstrukcija tih cesta. Hrvatske ceste su dostavile ponudu za idejne projekte za izgradnju čvorišta, a temeljem njih sklopit će se sporazum s Općinom o obvezama u toj investiciji.

Članovi Društva inovatora Kanfanar-Rovinj

kanfanarskoj su ambulanti ove jeseni darovali aparat za visokofrekventnu elektromagnetsku terapiju. Riječ je o medicinskom uređaju IVEMT koji je još devedesetih u suradnji s Društvom inovatora proizvodila tvrtka Vodnjanka. U dvije godine tada je proizvedeno oko 1.200 aparata, a novi, moderniji, sustavno će se proizvoditi u Kanfanaru od iduće godine u tvrtki Cel Art.- Novi uređaj je dorađen sofisticiranim elektronskim

komponentama i automatiziran, kaže Marčelo Marić, koji ga je konstruirao zajedno sa Zoranom Černjom. Autori su za IVEMT na Međunarodnoj izložbi inovacija “Innova 2008” održanoj u studeovom u Bruxellesu nagrađeni brončanom medaljom, a na izložbi inovacija i tehnologija “Arca 2008” u Zagrebu dobili su srebrnu plaketu.Uređaj je još devedesetih podvrgnut testiranju u Kliničkoj bolnici Sestara milosrdnica u Zagrebu, a ispitivanja su pokazala poboljšanja u 98 posto bolesnika.

Nakon bankomata Erste banke na trgu Marka

Zeljka, te potom RBA banke uz supermarket u Marićima, Kanfanar je dobio i treći bankomat - OTP banke, također na trgu M. Zeljka, u sastavu poslovnice OTP banke.

“Ružareva”, najveći vjerski blagdan u Kanfanaru, obilježen je svečano i 2008. godine. Taj blagdan Majke Božje od svete Krunice slavi se po običaju prve nedjelje mjeseca listopada svečanom misom i procesijom kada se Kanfanarom nosi kip Majke Božje.

Plan za nova raskrižja

USPJEH I DOBRO DJELO

Inovatori donirali aparat ambulanti

Novi bankomat

Marčelo Marić

Nagrađeni aparat za elektromagnet-sku terapiju u upotrebi je u kanfanarskoj ambulanti, a proizvodit će se u Kanfanaru

Na raskrižjima prema Kurilima i Šorićima ide se u izradu trećih traka

Raskrižje kod Pilkovića

Procesija kanfanarskim

ulicama

Obilježena Ružareva

3KANFANARSKI LIST

O P Ć I N A

Na drugoj redovnoj izbornoj skupštini

Dobrovoljnog vatrogasnog društva Kanfanar, održanoj 15. studenog 2008. u Limskom kanalu, za novog predsjednika izabran je Zoran Živolić, za potpredsjednika Franko Sošić, a za zapovjednika postrojbe Daniel Bastijančić. Dosadašnji predsjednik Dalibor Bastijančić bit će tajnik DVD-a.

Usvojen je novi poslovnik o radu Skupštine. Na sjednici su odabrani i članovi Upravnog i Nadzornog odbora. Novi predsjednik iznio je plan djelovanja i aktivnosti društva do 2012. godine. Osim sustavnog nabavljanja vatrogasne opreme za obavljanje vatrogasnih intervencija i opreme za vatrogasce, istaknuta je potreba za osnivanjem vatrogasne jedinice mladeži Društva. Naglašeno je da je lokacijska dozvola za izgradnju vatrogasnog doma dobivena, a građevinska se očekuje do ožujka 2009. godine. S Općinom Kanfanar dogovorit će se financiranje izgradnje vatrogasnog doma, a zatražit će se pomoć i svih vatrogasnih institucija, područnih, županijskih i državnih, te sponzori.

Anton Modesto, načelnik Općine Kanfanar, uz zahvale za požrtvovnost i rad Društva naglasio je da će Općina pomoći u projektu izgradnje novog doma, a pohvalio je i osnivanje vatrogasne mladeži. Na Skupštini DVD-a Kanfanar bili su i predstavnici Javne vatrogasne postrojbe Rovinj,

Petnaesti po redu Dan Općine Kanfanar od

njenog osnutka kao jedinice lokalne samouprave kao i blagdan Sv. Sofije obilježen je 30. rujna svečanim otvaranjem novog dječjeg vrtića u Istarskoj ulici a zatim i svečanom sjednicom Općinskog vijeća u dvorani OŠ Petra Studenca. Pred brojnim uzvanicima sjednicu je otvorila i nazočne pozdravila predsjednica Sandra Orbanić.

Načelnik Anton Modesto podsjetio je na neke razvojne momente Općine Kanfanar; da je općina među prvima u Istri usvojio prostorni plan, da su stvoreni svi uvjeti za funkcioniranje industrijske zone u kojoj danas svoje sjedište imaju tvornice Adris grupe koje zapošljavaju oko 800 radnika. Najavio je projekte koji će se uskoro realizirati.

- Proširenje groblja i mreže kanalizacije, donošenje Urbanističkog plana uređenja

Kanfanara, novi objekti u industrijskoj zoni, sve su to novi projekti. Ovo poglavarstvo i ovo vijeće uvijek je težilo da se proračunski novac koristi za dobro svih mještana, rekao je Modesto.

Prigodan program pripremili su učenici OŠ Petra Studenca, KUD Dvigrad, a stihove su pročitale Marija Sošić i Marija Maretić.

U dana uoči Dana općine, organizirani su sportski susreti - boćarski turnir općinskih klubova, nogometne utakmice pionira i juniora Kanfanara protiv vršnjaka iz Raše, rukometni susreti za mlađi uzrast, nogometne utakmice kanfanarske škole nogometa, te rukometna utakmica seniora.

U sklopu obilježavanja Dana općine u Osnovnoj školi Petra Studenca održano je i predavanje o sanaciji Dvigrada te o ovogodišnjim istraživanjima konzervatorskog odjela Ministarstva kulture i sveučilišta iz Padove.

OBILJEŽEN DAN OPĆINE

Petnaesta obljetnica Općine

IZBORNA SKUPŠTINA DVD-a KANFANAR

Novo rukovodstvo sve brojnijih vatrogasaca

Svečano obilježen 30. rujna

Bivši predsjednik Dalibor Bastijančić, novi predsjednik Zoran Živolić i zapisničar Ivan Sošić

DVD-a Žminj, DVD-a Rovinjsko selo, DVD-a Svetvinčenat, DVD-a Bale. Edi Mendica, zapovjednik JVP-a Rovinj, zahvalio je na dosadašnjoj suradnji i izrazio nadu da će se iduća izborna Skupština odraditi u novom Vatrogasnom domu.

Izvještaj o radu DVD-a Kanfanar u periodu od osnivanja do 2008. iznio je Dalibor Bastijančić. Društvo je osnovano 2002. i imalo je ukupno 26 članova. Prvi zadatak početkom 2003. bio je pronalaženje društvenih prostorija. U dogovoru sa Općinom Kanfanar počelo se sa ishodovanjem dokumenata za vatrogasni dom tj. prenamjenu općinske nastrešnice. Općina Kanfanar daje na korištenje prostor sudaca pored rukometnog igrališta. Krajem godine društvo broji 34 članova, a već iduće godine kupuju se dva vozila. Godine 2006. propada projekt nastrešnice DVD-a u općinskom dvorištu iz razloga što je za izradu potrebna sva dokumentacija kao da se gradi nova zgrada, stoga se odlučuje

Načelnik Anton Modesto naglasio je da će Općina pomoći u projektu izgradnje novog doma

4 KANFANARSKI LIST

U D R U G E

Glavni projekat vatrogasnog doma je gotov, nakon

čega idemo sa zahtjevom za građevinsku dozvolu, kaže bivši predsjednik i sadašnji tajnik DVD-a Kanfanar Dalibor Bastijančić. - Građevinsku dozvolu ćemo dobiti, kako nas uvjeravaju urbanisti, za dva do tri mjeseca, znači do ožujka 2009. Za to vrijeme ćemo iskolčiti parcelu, koja ima 2.734 kvadrata, nalazi se na Pinkolici i ide do pružnog prijelaza prema selu Grguci.

Taj dom je zamišljen tako da ima prizemlje i kat. U prizemnici bile bi garaže za 3-4 vozila, ovisno koliko ih budemo nabavili, a trenutno ih imamo tri - jedna auto-cisterna sa 3.000 litara vode i montažnom pumpom, jedna “lada” sa vitlom i pumpom od 200 litara, i kombi vozilo za prijevoz vatrogasnog ljudstva. U

budućnosti možemo razmišljati o još jednoj “ladi” ili nekom navalnom vozilu tipa “Unimog” ili “mazda”.

Površina prizemlja je 306 četvornih metara, od toga garaže zapremaju 117 m², a najveći dio tlocrtnog prostora otpada na salu za okupljanje - nekih 90-tak kvadrata. Ta sala ujedno rješava akutni problem Kanfanara za mjestom za okupljanje; sve godišnje skupštine, bilo kojih udruga u općini Kanfanar moći će se održavati upravo u ovom prostoru. U prizemlju će još biti čekaonica, stražarnica, a uz garaže idu i svlačionice i sanitarni prostor. Sala za sastanke imat će svoj toalet i manju kuhinju.

Na prvom katu, iznad sale za sastanke, bit će na 60 m² polivalentna dvorana za vježbanje, a koja će se

Novo rukovodstvo sve brojnijih vatrogasacaNovi predsjednik Zoran Živolić • Osniva se vatrogasna jedinica mladeži • Dobivena lokacijska dozvola za izgradnju vatrogasnog doma, slijedi građevinska do ožujka 2009.

GOTOV GLAVNI PROJEKAT, STIŽE I GRAĐEVINSKA DOZVOLA

Obrisi vatrogasnog doma na PinkoliciPovršina prizemlja je 306 četvornih metara, od toga trećinu zapremaju garaže, a nekih 90-tak kvadrata tlocrtnog prostora otpada na glavnu salu. Ta sala ujedno rješava akutni problem Kanfanara za mjestom za okupljanje

Dalibor Bastijančić

Presjek - projekt vatrogasnog doma

i iznamljivati za potrebe aerobika, pilatesa, KUD-a i sl. Uz to bit će mali apartman za iznajmljivanje koji će financirati osobu koja će održavati vatrogasni dom. Tu je i učionica za obuku. Sa strane

je veliki toranj, koji će služiti za sušenje cijevi i vježbanje. Grijanje u Domu bit će na plin.

Predviđeno je da Dom DVD-a Kanfanar sam sebe financira, uglavnom od najma prostora, zaključuje Bastijančić.

da se dom gradi iznova na novoj lokaciji. Ta je lokacija 2007. pronađena na sajmištu u vlasništvu Općine Kanfanar te se radi katastarska podloga i idejno rješenje za Dom. U 2008. se pristupilo izradi glavnog projekta.

Danas, društvo broji 43 člana, od kojih 23 izlaze na intervencije. Svih ovih godina, od osnivanja Društva, vršeno je školovanje članova u suradnji s JVP Rovinj, tako da su u 23-članoj postrojbi Društva danas 2 KV vatrogasca, 4 dočasnika, 3 vatrogasca I klase i 14 vatrogasca, te voditelj intervencija s položenim javnim

ovlastima.

DVD Kanfanar od prvog dana surađuju sa svim okolnim vatrogasnim društvima, dobrovoljnim i profesionalnim. Unutar protekle četiri godine postrojba je sudjelovala na ukupno 20 intervencija, najviše na otvorenom prostoru, a članovi ističu požar na čvorištu Ipsilona i pomoć na području Valalte. Svake godine u ljetnom razdoblju vrše ophodnju područja općine Kanfanar, a posebno na području Limske Drage. Osim na intervencijama Društvo je aktivno i na raznim aktivnostim i događajima u općini..

Danas, društvo broji 43 člana, od kojih 23 izlaze na intervencije - sa izborne skupštine na Limu

5KANFANARSKI LIST

O P Ć I N A

Sa riječko-opatijskom skupinom kanfanarskih

studenata razgovarali smo u Iki, malom liburnijskom mjestu u kojem je smješten Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu (popularno: Hotelijerski fakultet). Pohađa ga ukupno četvero studenata-stipendista s područja Kanfanarštine. Martina Orbanić iz Kanfanara je na 3. godini hotelijerstva, Vanessa Milotić iz Sošići na drugoj godini istog fakulteta. Suzana Korenić iz Korenića ove je godine krenula na Ekonomski fakultet u Rijeci, a Ivica Pokrajac iz Kanfanara student je druge godine Sigurnosti na radu u Rijeci. Svi su oni stipendisti Općine Kanfanar.

Martina Orbanić ističe da se odlično snašla sa smještajem: “Od prve godine sam u istom stanu, u Iki blizu faksa. Naletjela sam na super ljude. Stipendija mi skoro pokriva najam stana, plaćam 750 kuna plus režije.”

I Vanessa Milotić stanuje u Iki, prekoputa faksa, a smještaj je dođe 150 eura plus režije. Kao i Suzanu, koja u Rijeci sa dečkom studentom iz Buzeta

Stipendije nam jako dobro dođu, a bilo bi super kad bi “sjedale” određenog dana u mjesecu, kažu stipendisti Općine Kanfanar koji studiraju u Rijeci i Opatiji

Znamo što želimo raditi u životuSA STUDENTIMA-STIPENDISTIMA OPĆINE KANFANAR 2008./2009. U MJESTU NJIHOVA STUDIRANJA

Radosno idu kući gotovo svakog vikenda i to najjeftinijom kombinacijom autobusa i vlaka. Putovanje traje dva sata a karta stoji 30 kuna. Kad dođu doma, imaju “carski” tretman...

živi blizu fakulteta. Ivica plaća 1.000 kuna plus režije. To su te cijene, veli.

Ukupni mjesečni troškovi, kažu, nisu ispod 2.500 kuna.

- Svaki tjedan treba mi za život tristo kuna. To, plus stan i režije, a za vikend dođem doma na teret. Vikende i izvanredne situacije ne računam u ukupni trošak, koji dođe više od dvije a manje od tri tisuće kuna.

Hrane se uglavnom doma, jer su redovi u menzama izuzetno dugi, pogotovo u vrijeme ručka od 12 do 16 sati. Onaj tko u Rijeci stane u red za hranu u Indexu, često dođe na red za sat vremena, ili više.

- Zato skuhaš hrenovke i riješio si problem - veli Ivica Pokrajac.

Prvostupnici i magistri Na pitanje što očekuju

od fakulteta i kasnije od profesije za koju se školuje, Suzana Korenić prva kaže da je upisala studij ekonomije koji je izuzetno zanima, a naročito računovodstvo. Nakon tri godine studija bit će prvostupnik ekonomije, te ima po Bolonjskom procesu pravo upisati još dvije godine i biti magistar ekonomije.

Vanessa Milotić je upisala menadžment u turizmu jer se time želi baviti. Već nekoliko godina ljeti radi u turističkoj agenciji Planet u Rovinju, i zavoljela je taj posao. Krajnji cilj bio bi joj jednog dana imati vlastitu turističku agenciju.

Martina Orbanić je pohađala

turističku srednju školu i jednako kao i Vanessa, cilj joj je raditi u turizmu.

Studentica Filozofskog fakulteta u Puli i stipendistica Jasmina Arić članica je Općinskog vijeća

6 KANFANARSKI LIST

O P Ć I N A

Bolonjski proces je unio dosta promjena na

fakultete, u način studiranja i polaganja ispita, a naročito u sistem ocjenjivanja i vrednovanja, gdje su umjesto tradicionalnog ocjenjivanja uvedeni postoci koji se skupljaju na seminarima i kolokvijima. Predmet se na kraju može proći i bez ispita ukoliko je tijekom godine skupljeno dovoljno “postotaka”. Već sa prikupljenih 40 posto može se upisati ocjena...

Do sada je Općina u učeničke i studentske stipendije ulagala oko 110.000 kuna, no u 2009. će ta svota

biti veća - 130.000 kuna. Stipendisti Općine Kanfanar trenutno studiraju u Ljubljani, Zagrebu, Zadru, Rijeci, Opatiji i Puli. Stipendija iznosi 700 kuna za studente, a 400 kuna za učenike, a stipendisti ih dobivaju deset mjeseci godišnje (izuzeti su 7. i 8. mjesec). Općina trenutno daje 22 stipendije - 17 studentskih i 5 učeničkih.

Prolaz na postotke

Povećani izdaci za stipendije i školarine

Znamo što želimo raditi u životuSA STUDENTIMA-STIPENDISTIMA OPĆINE KANFANAR 2008./2009. U MJESTU NJIHOVA STUDIRANJA

Dobro nam je - kanfanarski studenti Martina Orbanić, Vanessa Milotić, Suzana Korenić i Ivica Pokrajac

Mama, dolazim za vikend - Martina Orbanić

Krajnji cilj? Turistička agencija - Vanessa Milotić

Fakultet joj traje četiri godine, nakon čega je diplomirani ekonomist turističkog smjera, s mogućnošću još jedne godine magisterija po Bolonji. Osim u agenciji, rado bi radila, kreirala i promovirala program neke Turističke zajednice blizu Kanfanara ili u Kanfanaru.

- Imamo previše ekonomije

a premalo jezika, kaže o fakultetu Martina, koja govori engleski, francuski i talijanski. Saznajemo da su im statistika i matematika eliminacijski ispiti, na kojima su se mnogi kolege “poskliznuli”.

Tako je i kod Ivice, koji studira sigurnost na radu. Na prvu godinu upisalo ih se 110,

Nakon faksa brzo ću se zaposliti - Ivica Pokrajac

Zanima me računovodstvo - Suzana Korenić

7KANFANARSKI LIST

O P Ć I N A

Praksa stipendiranja praktički postoji od

samih početaka općine ali je činjenica da smo uveliko povećali broj tih stipendija zadnjih desetak godina, kaže Sandro Jurman, današnji pročelnik JUO Općine Kanfanar, koji je i sam bio općinski stipendist.

- Izrazito je u ovim teškim vremenima bitno da lokalna zajednica sudjeluje odnosno olakšava mogućnost školovanja mladim ljudima. Posebno sam se zbog toga uvijek i zalagao za što veći broj stipendija koje općina dodjeljuje sukladno svojim mogućnostima. Na inicijativu određenog broja studenata prošle godine pokrenuo sam inicijativu da se povećaju stipendije. Svaka investicija u mlade ljude za mene je svrsishodno utrošen novac, kudikamo pametnije je u njih ulagati, jer danas sutra mogu doprinijeti razvoju ove zajednice. Stipendije su sada povećane i to je sada jedan značajan izdatak za općinu. Pritom, jedini uvjet je redovno završavanje svake godine. Pravo na stipendiju se gubi ukoliko se ne upiše naredna godina.

Naravno, nemoguće je bilo čime drugim uvjetovati ostanak tih mladih u ovoj sredini. No, ljudi koji će sutra steći obrazovanje neće općini biti korisni isključivo na način da profesionalno djeluju u tvrtkama na području općine. Osobno smatram da je bitnije da nastave živjeti na području općine ukoliko je to moguće, a svoj doprinos široj zajednici mogu dati na različite načine.

Jurman: Svrsishodno utrošen novac

Učeničke stipendije:1. Diego Antončić, Kanfanar, Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile Pazin2. Sanja Maružin, Maružini, Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile Pazin3. Aleksandra Relić, Žuntići, Pazinski kolegij- klasična gimnazija4. Ivan Marić, Kanfanar, Škola za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu Pula5. Petra Burić, Barat, Srednja škola Mate Balota Poreč

Studentske stipendije:1. Luana Meden, Kanfanar, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Odjel za ekonomiju i turizam dr. Mijo Mirković2. Suzana Korenić, Korenići, Ekonomski fakultet Rijeka3. Dorijan Hlušička, Kanfanar, Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu, civilni pilot4. Sandra Pušar, Kurili, Univerza v Ljubljani, Pedagoška fakulteta5. Josipa Marić, Burići, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Odjel za humanističke znanosti, Studij hrvatskog i povijesti6. Jasmina Arić, Kanfanar, Filozofski fakultet u Puli7. Boris Čekić, Bubani, Ekonomski fakultet Pula8. Martina Orbanić, Kanfanar, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija9. Ivan Červar, Kanfanar, Ekonomski fakultet Pula,10. Maja Marić, Marići, Ekonomski fakultet Pula,11. Meden, Kanfanar, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija12. Luka Marić, Marići, Ekonomski fakultet Pula13. Ivica Pokrajac, Kanfanar, Veleučilište u Rijeci, Prvostupnik sigurnosti smjera zaštite na radu i zaštite od požara14. Vanessa Milotić, Sošići, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija15. Ivana Vitasović, Okreti, Pravni fakultet u Rijeci16. Rita Meden, Kanfanar, Sveučilište u Zadru, pedagogija17. Ivana Čekić, Sošići, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija

a drugu godinu upisalo je svega 30 studenata. Nakon srednje škole za strojarskog tehničara nije bio previše privučen strojarstvu, nego ga je privukla zaštita na radu i zaštita od požara, za koje čovjek mora imati puno tehničkih znanja. Stoga su već u prvom semestru imali i matematiku, fiziku, kemiju, elektrotehniku... Nakon tri godine i položenih četrdesetak ispita bit će prvostupnik odnosno inžinjer zaštite na radu, a sa još dvije godine magistar kvalitete rada. Ivica, inače član DVD-a Kanfanar, uvjeren je da će se po završetku fakulteta vrlo brzo zaposliti, ako ne u Kanfanaru onda u užoj okolici. Objašnjava da svaka firma sa preko 50 radnika mora imati i čovjeka njegove struke.

Kod kuće “carski” tretmanStudentski život i zabava

dobro su organizirani, naročito u Rijeci, kažu naši sugovornici. Svakog četvrtka je studentski party, a u međuvremenu mnogo je druženja i izlazaka.

Radosno idu kući gotovo svakog vikenda i to najjeftinijom i najefikasnijom kombinacijom autobusa i vlaka. Najprije autobusom, koji kao svojevrsna zamjena za vlak kreće od riječkog željezničkog kolodvora i vozi ih do Lupoglava, a onda iz Lupoglava vlakom do Kanfanara. Putovanje traje dva sata a karta stoji samo 30-tak kuna. Kad dođu doma, kažu, imaju “carski” tretman, skuha im se sve što požele, ukućani su ljubazni...

Za kraj, svi su oni zahvalni općini na stipendiji, iako kažu stiže “na mahove”. Ponekad dođe uredno svaki mjesec, onda tri mjeseca ne dođe pa im “sjedne” odjednom. Stipendija je kažu, super, ali nikad ne znaju kad će im biti na računu.

Sandro Jurman: Jedini uvjet za stipendiju je redovno završavanje godine

Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Iki pohađa čak četvero studenata-stipendista s područja Kanfanarštine

8 KANFANARSKI LIST

T V R T K E

Na čvorištu Ipsilona nedaleko Kanfanara već

se deset godina nalazi uprava tvrtke o kojoj zapravo malo znamo. Nije to Bina Istra, kako neki misle, nego francuska tvrtka Bouygues, izvođač radova na Istarskom ipsilonu.

Kada je sredinom 1995. osnovana Bina-Istra d.d. sa sjedištem u Puli, prvo koncesijsko društvo za autoceste u Hrvatskoj, jedan od najvećih dioničara bila je tvrtka Bouygues, koja je vodeća za velike projekte u svijetu i radi u više od 70 zemalja. Ugovor između koncesionara Bine Istre i Vlade RH potpisan je u Parizu u rujnu iste godine za sljedeće 32 godine, a sadašnji

TVRTKA BOUYGUES - KANFANAR, IZVOĐAČ RADOVA NA ISTARSKOM IPSILONU

Graditelji urede nose sa sobomU Hrvatskoj smo od početka 1998., a prema ugovoru ostajemo do kraja veljače 2012. godine, kaže Francois de Malherbe, koji je u svojoj 30-godišnjoj karijeri radio u mnogim zemljama: Iranu, Iraku, Nigeriji, Kamerunu, Alžiru, Dominikanskoj Republici, Finskoj, Hrvatskoj i Francuskoj

Graditelji iz hrvatske podružnice francuskog Bouyguesa i njihovi kooperanti trenutno rade na dionici Kanfanar-Pula. U siječnju i veljači na tpj dionici obavit će najveći dio miniranja usjeka, jer je tada promet na Ipsilonu najslabiji, pa se može usmjeriti na okolne ceste i alternativne pravce. Od ponovnog otvaranja gradilišta na Ipsilonu građevinska baza Bouyguesa u Kanfanaru je zaposlila 50 radnika. Na gradilištu je trenutno angažirano 20-ak kooperantskih tvrtki i obrta, najviše domaćih iz Istre, tako da u gradnji sudjeluje stotinjak radnika. Kad se budu otvorila sva gradilišta, očekuje se zapošljavanje novih radnika i angažiranje dodatnih kooperanata, tako da će na gradilištu raditi oko 300 radnika.

Dvadesetak kooperanata

Bouyguesov “kontejnerski” stožer u Kanfanaru

Projekt menager Francois de Mal-herbe, direktor gradilišta

su vlasnički udjeli u Bini: Bouygues 51 posto, Ina 3 posto, Istarska autocesta d.d. 2 posto i Hrvatske autoceste 44 posto.

Zadnja dionica poluautoceste koju Bina-Istra ima u koncesiji puštena je u promet u prosincu 2006. godine (Vodnjan-Pula). Nakon toga su započele pripreme za udvostručenje profila i radnje koje prethode početku građenja - ugovorena je izrada glavnog projekta Faze 2, započete su procedure ishođenja građevinskih dozvola po dionicama, kao i radovi na otkupu zemljišta uz trasu, te arheološka istraživanja uz trasu. Četvrti dodatak osnovnom Ugovoru o koncesiji potpisan je krajem kolovoza 2008. godine, a njime se omogućuje izgradnja punog profila Istarskog ipsilona, odnosno pretvaranje Ipsilona u četverotračnu autocestu.

Druga faza projekta - puni profil autoceste

Francois Xavier de Malherbe, voditelj projekta izgradnje drugog kraka poluautoceste Istarski ipsilon, što ga kao i prvi krak gradi francuski Bouygues, ima zapravo pjesničko ime. Njegov istoimenjak, Francois de Malherbe, francuski je lirski pjesnik iz 16. stoljeća, no ovaj suvremeni 58-godišnji Francois prekaljeni je graditelj koji je u svojoj 30-godišnjoj karijeri radio u mnogim zemljama: Iranu, Iraku, Nigeriji, Kamerunu, Alžiru, Dominikanskoj

Republici, Finskoj, Hrvatskoj i Francuskoj.

- U Hrvatskoj smo od početka 1998., a prema ugovoru zasad ostajemo do kraja veljače 2012. godine, kaže ing. Francois de Malherbe. - Do tada bi trebao biti gotov drugi kolnik od slovenske granice i Umaga do Pule i Medulina, krak od Pule do Kanfanara te 18 kilometara od Kanfanara do Rogovića, kao i 1,5 km treće trake kod Matulja prema Učki. Tih 95 kilometara je ugovorom određeno da se napravi do 2012. godine.

Dionicu od Učke do Rogovića ocjenjuje najtežom na cijelom Ipsilonu. Za proširenje tog planinskog dijela poluautoceste u puni profil Bouygues još nema ugovor, za taj dio još nije izrađena studija utjecaja na okoliš kao i projektiranje, lokacijske dozvole ni izvlaštenja. Tu je i tunel Učka kojem treba izgraditi drugu cijev dužine 5.070 metara, ne samo zato što to uvjetuje Europska unija nego i zbog sigurnosti.

U slučaju da Bouygues bude gradio i taj dio proširenja poluautoceste, za radove će trebati dvije do tri godine, ističe Francois.

Nepoznati gigantMatična tvrtka Bouygues TP

ima na stotine tisuća zaposlenih i orjentirana je uglavnom na konstrukciju i izgradnju velikih objekata, poput stambenih naselja, cesta i mostova. No,

Bouygues ima u vlasništvu čak i medijsku tvrtku TF1, te Bouygues Telecom, trećeg operatera mobilne komunikacije u Francuskoj.

U Hrvatskoj podružnica francuske tvrtke Bouygues Construction nema puno zaposlenih jer je dosta toga dano na podizvođenje domaćim tvrtkama iz Istre.

- Nas će ovdje biti oko pedesetak, a koristimo još oko 250-300 suradnika-kooperanata. Trenutno se najviše radi na dionici Kanfanar - Pula.

Pitamo ih i dokad će živjeti u kontejnerima odnosno zašto nisu izgradili posebnu upravnu zgradu, a de Malherbe odgovara:

- Ne, nećemo je graditi. Mi urede nosimo sa sobom. Ovi uredi su stari više od dvadeset godina, a već su bili na gradilištu u Francuskoj pa su došli ovamo.

U Bouyguesu ističu i suradnju s lokalnom zajednicom, s kojom su kažu prezadovoljni.

9KANFANARSKI LIST

I N V E S T I C I J E

Najznačajniji događaj u sklopu obilježavanja

Dana općine, ali i cijele 2008. godine, zasigurno je otvaranje novog dječjeg vrtića u prizemlju obnovljene zgrade stare škole.

- Prije šest godina počeli smo rješavati imovinskopravna pitanja, a danas s ponosom možemo reći da su djeca dobila prostor kakav zaslužuju, rekao je na otvaranju načelnik Anton Modesto, uz opasku kako se radi o podizanju životnog standarda mještana Općine.

Prisjetio se načelnik trenutka kad se kanfanarska vlast odlučila spasiti zgradu u Istarskoj ulici i od ruine napraviti nešto za javnost i općinu korisno. Bilo je to ipak lakše zamisliti nego ostvariti, jer nakon punih šest godina borbe s (državnom) administracijom,

sudovima, projektantima, izvođačima i mnogim drugim faktorima u realizaciji projekta,

U obnovu zgrade stare škole i vrtića, koji sveukupno može primiti do 50 mališana, ukupno je utrošeno je oko tri milijuna proračunskih kuna. Bilo je i donacija: tvrtka “Kamen Pazin” je kroz izradu i montažu kamena poklonila oko 70 tisuća kuna, a uređenje okoliša pomogao je “Adris” u vrijednosti oko 100 tisuća kuna. Za uređenje parkirališta zatražena su sredstva od Istarske županije. Samo je unutarnje uređenje vrtića ostalo u predviđenoj cijeni.

Djeca u novi vrtić ipak nisu mogla odmah nakon otvorenja, bilo je potrebno pričekati još neko vrijeme radi dobivanja svih potrebnih suglasnosti odnosno

NA BOLJE SE NIJE TEŠKO NAVIKNUTI - DJECA I TETE U NOVIM PROSTORIMA

U obnovu zgrade stare škole i vrtića, koji sveukupno može primiti do 50 mališana, ukupno je utrošeno je oko tri milijuna proračunskih kuna, a bilo je i donacija

Napuštanjem, odnosno oslobađanjem prostora u Dvigradskoj ulici 2 u centru Kanfanara gdje je donedavno bio dječji vrtić, otvara se mogućnost da u te prostore usele neke udruge kojima je prostor nasušno potreban. Interes udruga za bivši prostor dječjeg vrtića je velik - kako nam je rekao načelnik Anton Modesto - do sredine prosinca došlo je pet zahtjeva za taj prostor, a svi zahtjevi će se razmotriti.

Interes udruga za bivši prostor vrtića

U stari vrtić uselit će udruge

Vrtić su na Dan općine rezanjem vrpce otvorili najstariji polaznik Marin i najmlađa Lucija

Polaznici vrtića izveli su prigodan program

Mališani u novom vrtiću

Novi vrtić u punom pogonu

10 KANFANARSKI LIST

V R T I Ć

UGOVOR IZMEĐU OPĆINE KANFANAR I DJEČJEG VRTIĆA “NEVEN” ROVINJ O KORIŠTENJU POSLOVNOG PROSTORA

Općina Kanfanar, zastupana po načelniku Antonu Modestu i predškolska ustanova Dječji vrtić i jaslice “Neven” Rovinj zastupana po ravnateljici Sandri Orbanić, sklopili su 12. rujna 2008. ugovor o korištenju i uporabi poslovnog prostora u prizemlju zgrade u Kanfanaru, Istarska 11, sagrađene na z.gr.č. 458 k.o. Kanfanar, s pripadajućim dvorištem od 500 m², u svrhu obavljanja djelatnosti organiziranja programa predškolskog odgoja i naobrazbe za djecu predškolskog uzrasta za područje Općine Kanfanar, koji je program do sada bio organiziran u dijelu objekta u ulici Dvigradska 2 u Kanfanaru.

Ugovorom je reguliran međusobni odnos te uvjeti i način uporabe i korištenja poslovnog prostora. Općina Kanfanar, koja i nadalje ostaje vlasnikom nad cjelokupnom zgr.č. 458 k.o. Kanfanar, daje Dječjem vrtiću “Neven” Rovinj na uporabu i korištenje, bez naknade, poslovni prostor u prizemlju zgrade sagrađene na zgr.č.482 k.o. Kanfanar, ukupne površine 243,33 m², opremljen namještajem, kuhinjskom opremom i sitnim inventarom, koji se sastoji od slijedećih prostorija: ulaznog trijema od 13,68 m², hodnika 19,65 m², predsoblja 3,04 m², sanitarnog čvora 2,88 m², ureda 8,75 m², ostave 2,88 m², sanitarnog čvora 8,50 m², terase 65,92 m², garderobe 5,18 m², dnevnog boravka 30,36 m², hodnika 4,73 m², sanitarnog čvora 3,65 m², skladišta 6,42 m², kuhinje 14,68 m², offica 6,77 m², garderobe 6,59 m², dnevnog boravka 33,57 m², sanitarnog čvora 6,08 m², te dvorišnog prostora oko objekta ukupne površine 500 m² opremljenog dječjim didaktičkim igralima. U prilogu ugovora daje se i skica tlocrta prizemlja

objekta s rasporedom prostorija i površinama te ucrtanim granicama dvorišta.

Općina Kanfanar daje Dječjem vrtiću “Neven” Rovinj na upotrebu i korištenje, bez naknade, cjelokupnu opremu kojom je opremljen poslovni prostor, odnosno namještaj, kuhinjsku opremu, sitni inventar te dječja didaktička igrala u dvorišnom prostoru.

Poslovni prostor i oprema daje se na uporabu i korištenje Dječjem vrtiću “Neven” Rovinj za razdoblje dok Općina Kanfanar bude imala status suosnivača Dječjeg vrtića “Neven” Rovinj, a početak korištenja poslovnog prostora je s danom izvršenja primopredaje poslovnog prostora između Općine Kanfanar i Dječjeg vrtića “Neven” Rovinj.

Predškolska ustanova se obvezuje poslovni prostor koristiti pažnjom dobrog domaćina te da će isti koristiti isključivo za obavljanje djelatnosti organiziranja programa predškolskog odgoja za djecu predškolskog uzrasta. Ona se obvezuje u cijelosti plaćati troškove koji proizlaze s osnova korištenja poslovnog prostora kao što su troškovi električne energije, vode, grijanja, telefona, kanalizacije odnosno pražnjenja septičke jame, odvoza smeća te druge troškove vezane uz korištenje poslovnog prostora.

Ugovorne strane su suglasne da je za svako preuređenje i adaptaciju poslovnog prostora od strane Dječjeg vrtića “Neven” Rovinj potrebna prethodna suglasnost Općine Kanfanar, osim za radove tekućeg održavanja. Ugovorom je zaključeno da Dječji vrtić “Neven” Rovinj ne smije poslovni prostor ili njegov dio davati trećim osobama u najam.

Ugovor o najmu vrtića

uporabne dozvole za otvaranje vrtića. Napokon, početkom studenog novi kanfanarski vrtić, koji djeluje u sklopu rovinjskog “Nevena”, otvorio je svoja vrata i ugostio ukupno 41 mališana. Vrtićku skupinu pohađa 26 mališana, a mlađu odgojnu 15.

Uz opasku “sve je novo”, (“i tako maleno”, rekli bi stariji), najljepši dio vrtića je velika “teraca” i dvorište u kojem se uz tek izniklu travu nalaze novi tobogani, konjići i ljuljačke.

Mališani koji su stare prostore zamijenili novima, vrlo su se brzo privikli na novi ambijent - na bolje se uvijek lakše priviknuti. U vrtiću vlada opuštena i vesela atmosfera. Nakon dugog niza godina boravka u neuvjetnom prostoru, bez obzira na ulaganja općine u taj prostor kroz centralno grijanje, adaptacije itd. on nikada nije mogao zadovoljiti, naročito u uvođenju novih pedagoških standarda.

- Uvjeti su sada daleko bolji. Djeci je zanimljiv i neobičan

i odvojeni prostor za jasličku skupinu, jer smo prije imali samo jednu grupu. Znatiželjni su i žele znati što se ondje događa, kaže odgojiteljica Alenka Modrušan. Mlađu skupinu, koja ima ukupno 16 polaznika u dobi od godinu i pol do tri godine, vode Alenka Modrušan i Hilda Meden, dok o starijima brinu Orjana Modesto i Smiljana Marić.

Uz sama vrtićka odjeljenja tu je i nova kuhinja, nova novcata. Još donedavno, vrtićka djeca su blagovaonicu dijelila sa školskom djecom. U kuhinji “dela” Marija Mejak, koja je već 15 godina kuharica u kanfanarskom vrtiću.

Tako su napokon, nakon mnogo čekanja, nestrpljenja pa i negodovanja, sada svi zadovoljni.

Novi vrtić u punom pogonu

Ajme, klackalica

11KANFANARSKI LIST

P O G L A V A R S T V O I V I J E Ć E

Zimsko održavanje puteva

Kao svake godine, usvojen je Operativni program zimske službe za 2008./2009. koji obuhvaća sve nerazvrstane ceste u Općini Kanfanar, odnosno zimsko održavanje puteva u vlasništvu općine. Donesena je i odluka o izboru izvođača tih usluga, a to je obrt “ENI - MAR” iz Maružina koji je dao ponudu za pasivno dežurstvo u iznosu od 5.000 kuna + PDV mjesečno, a za efektivni rad posipavanja po izlasku u iznosu od 2.100 kuna + PDV.

Sanirana su i dva puta vlasništvu općine, oba u Prikodragi: od Ladići do bijele ceste od Barata prema Kanfanaru, kao i kraći poljski put između Červara i Korenića.

U zadnjem kvartalu 2008., u periodu od

polovice rujna do prosinca 2008. kanfanarski općinski čelnici održali su pet sjednica Poglavarstva i dvije sjednice općinskog Vijeća.

Na četrnaestoj sjednici Općinskog poglavarstva održanoj 16. listopada 2008. godine raspravljalo se o otuđenju nekretnina u vlasništvu Općine Kanfanar, te je donesena odluka da se na novi natječaj za prodaju nekretnina uvrste i nekretnine koje se nisu uspjele prodati na prošlom natječaju.

Pročelnik Sandro Jurman obrazložio je Izvješće Državnog ureda za reviziju o obavljenom uvidu u Proračun i financijske izvještaje za Općinu Kanfanar u 2007. godini, te je ono prihvaćeno u navedenom obliku i upućeno na Općinsko vijeće na usvajanje.

Načelnik Anton Modesto obavijestio je Poglavarstvo da je OŠ Petra Studenca u Kanfanaru po preseljenju dječjeg vrtića “Neven” podnijela zahtjev za korištenje spremnika plina i centralnog grijanja radi zagrijavanja školske kuhinje i

RAD OPĆINSKOG VIJEĆA I POGLAVARSTVA OD RUJNA DO PROSINCA 2008.

Štedljivo u 2009. godinu - Proračun prihvaćen bez amandmana

O Proračunu:Modesto: Proračun za 2009. će djelomično pokriti sve potrebe na području Općine KanfanarJurman: U budućnosti ćemo morati razmisliti o nekom “zatezanju remena” s obzirom da naš proračun ima i potrošačke komponenteSironić: Budući da se očekuje kriza u 2009. godini trebalo bi potražiti i neke druge izvore prihoda

blagovaone, te je taj zahtjev odobren.

Šest novih stipendijaNa petnaestoj sjednici

Općinskog poglavarstva 6. studenog 2008., Jasna Pokrajac Ivošević, predsjednica Komisije za raspolaganje nekretninama obrazložila je ishod natječaja za prodaju nekretnina za kupnju k.č. 4385/6 u k.o. Kanfanar, u površini od 221 m2, po početnoj cijeni od 45.000,00 kuna, za koju je stigla jedna ponuda i to tvrtke HEP – operatora distribucijskog sustava d.o.o. DP Elektroistra, Pogon Rovinj. Općinsko

poglavarstvo je prihvatilo ponudu.

Nadalje, donesena je i Odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača za obnovu krova društvenog doma u Baratu. Na natječaj za obnovu krova društvenog doma u Baratu pristigle su dvije ponude: Kažun d.o.o. Poreč u iznosu od 96.268 + PDV i Kapitel d.o.o. Žminj u iznosu od 104.422 + PDV. Posao je jednoglasno kao povoljnija dobila tvrtka Kažun d.o.o.

Data je načelna suglasnost za parcelacijski elaborat za rješavanje putova oko čvora

Istarskog ipsilona, koji je dostavila Bina Istra d.d. Zagreb (Predmet: Istarski ipsilon – faza 2.A – dodatni otkup zemljišta).

Jasna Pokrajac Ivošević, predsjednica Komisije za dodjelu stipendija podnijela je Izvješće o dodjeli stipendija. Obrazložila je da je na natječaj za dodjelu stipendija pristiglo 4 učeničkih i 6 studentskih stipendija. Prema Odluci Općine Kanfanar o dodjeli stipendija godišnje se dodjeljuje 1 učenička i 5 studentskih stipendija. Nakon analize pristiglih ponuda i bodovanja, utvrđena je rang lista

Prihodi Proračuna Općine Kanfanar u 2009. godini bit će za cca 800.000

kuna manji u odnosu na ovu godinu - sa sjednice Poglavarstva

12 KANFANARSKI LIST

P O G L A V A R S T V O I V I J E Ć E

Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture

Programom je obuhvaćena izgradnja javne rasvjete u ukupnom iznosu od 600.000 kuna, izgradnja kanalizacijske mreže – 5.570.000 kuna, proširenje groblja Kanfanar – 1.400.000 kuna, te asfaltiranje cesta u ukupnom iznosu od 300.000 kuna. Za javne površine izdvaja se ukupn 400.000 kuna ravnomjerno raspoređenih za područja Kanfanara, Kontrade, Burići – Marići – Maružini i Prikodrage. Za projektiranje objekata komunalne infrastrukture izdvaja se ukupno 700.000 kuna a to su: izrada PUR-a, Projektiranje kanalizacije Kanfanar, pumpna stanica, projektiranje sportske dvorane u Kanfanaru, projektiranje parkirališta Kanfanar, projektiranje javne rasvjete na istočnom i zapadnom ulazu u Kanfanar, projektiranje javne rasvjete željeznička stanica – industrijska zona, projektiranje uređenja raskršća ulice Rupnjak i ulice 16. rujan, program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, izrada idejnog rješenja za odlagalište na Maklavunu, izrada UPU naselja Kanfanar, izrada idejnog projekta blagovaonice i kuhinje u OŠ Kanfanar, te izrada idejnog projekta prilaza naseljima Okreti, Kurili i Šorići.

Program održavanja komunalne infrastrukture

Program se odnosi na redovito čišćenje javnih i zelenih površina, koje se povjerava komunalnom poduzeću Limska draga d.o.o. Kanfanar, a za iste financijska sredstva odrediti će se kroz Program rada Limske drage, uređenje javnih površina u naseljima, kao i održavanje nerazvrstanih cesta, te redovito održavanje javne rasvjete.

Program javnih potreba u predškolstvu i školstvu

Sredstva za zaposlene u dječjem vrtiću su povećana na 720.000 kuna, iz razloga jer sada djeluju dvije odgojne skupine, a rashodi se pokrivaju iz sredstava roditelja.

Osiguravaju se sredstva za program osnovnog školstva u iznosu od 130.000 kuna i stipendije i školarine u iznosu od 130.000 kuna.

Program javnih potreba u športu

Programom su ukupna planirana sredstva u iznosu od 553.000 kuna. Zadržani su standardi sportskim udrugama, a NK Kanfanaru i RK Kanfanar Marići u kojima su zastupljeni različiti uzrasti od mladih do veterana povećana su sredstva.

Program javnih potreba u kulturi

Sredstva za Program javnih potreba u kulturi iznose 807.000 kuna, a u odnosu na prošlu godinu nova stavka je zbornik radova Kontrada u iznosu od 50.000 kuna.

PRORAČUN OPĆINE KANFANAR 2009. - obrazloženje po Programima

Štedljivo u 2009. godinu Realizirano više od 90 posto proračuna za 2008. godinu * Otvoren vrtić, dobivena lokacijska dozvola za izgradnju vatrogasnog doma • Usvojen Rebalans proračuna za 2008. • Troškovi za lokalne izbore 180.000 kuna • Proračun za 2009. godinu iznosi oko 16 milijuna kuna • Nakon drugog čitanja Vijeće, bez priloženih amandmana, uoči Božića prihvatilo Proračun za 2009. godinu

- Proračun prihvaćen bez amandmana

stipendista. Učenička stipendija dodijeljena je Diegu Antončiću (110 bodova), a studentske Luani Meden (105 bodova), Suzani Korenić (105 bodova), Sandri Pušar (95 bodova), Josipi Marić (80 bodova) i Dorijanu Hlušički (80 bodova).

Izmjene i dopune proračuna za 2008.

Na šesnaestoj sjednici Općinskog poglavarstva 20. studenog 2008., načelnik Anton Modesto je obrazložio I. prijedlog Izmjena i dopuna

Proračuna Općine Kanfanar za 2008. godinu. Nakon iznijetog načelnik je napomenuo da će, uz nekoliko korekcija, do kraja godine biti ostvareno oko 92 posto proračuna - oko 19,3 milijuna kuna od planiranog 21 milijuna. Obzirom da nisu ostvareni planirani prihodi od prodaje nekretnina, ovakav će proračun biti uspješno ostvaren, rekao je Modesto. Od planiranih 2,3 milijuna od prodaje građevinskih zemljišta, odnosno nefinancijske imovine bit će ostvareno milijun kuna manje,

Stotinjak kvadrata starog vrtića moglo bi pripasti udrugama

13KANFANARSKI LIST

P O G L A V A R S T V O I V I J E Ć E

Šumarska služba u KanfanaruŠumarska savjetodavna služba, Podružnica Istra, otvorila

je svoju poslovnicu u Kanfanaru 1. prosinca 2009. godine, za obavljanje javnih ovlasti koje je do sada obavljalo državno poduzeće “Hrvatske šume” d.o.o. Tosu ovlasti:

- na zahtjev šumoposjednika obavljanje doznake stabala, te izdavanje odobrenja za sječu,

- obilježavanje šumskih proizvoda i izdavanje popratnice za iste,

- vođenje evidencije prometa drvom i radova izvršenih u šumama šumoposjednika,

- praćenje i izvješćivanje nadležnih tijela o zdravstvenom stanju tih šuma, pojavi štetnih organizama i šumskim požarima,

- praćenje izvršenja radova biološke obnove predviđene planovima, te raspodjela sredstava iz naknade za općekorisne funkcije šuma, namijenjenih šumoposjednicima koji su te radove izvršili.

Općina Kanfanar ustupila je poslovni prostor na korištenje za rad Šumarskoj savjetodavnoj službi, Podružnica Istra, u zgradi Općinske uprave na adresi Trg Marka Zeljka 6, 52352 Kanfanar, a načelnik je potpisao je Ugovor o zakupu poslovnog prostora.

Noel Šuran

odnosno oko 1,4 milijuna. U taj je iznos uključena i prodaja tri katastarske čestice u industrijskoj zoni, ukupne površine 1.420 metara kvadratnih, Adris grupi, za što je poglavarstvo dalo zeleno svjetlo. U toj će se zoni graditi skladište Jamnice na građevnoj čestici od 18 tisuća kvadrata. Tržišna cijena općinskog dijela zemljišta je oko 320 tisuća kuna.

Proračun za 2008. spasila je stavka kapitalne donacije od trgovačkih društava u iznosu od 850 tisuća kuna. Riječ je o novcu BINA-Istre koju je Općina oslobodila komunalnih naknada za izgradnju Ipsilona

Sironić: Komunalne naknade i doprinosi najjeftiniji su u odnosu na susjedne općine i gradove

na njihovom zemljištu. Tako će od planiranih 7,3 milijuna od prihoda biti ostvareno 8,4 milijuna. Povećanje najviše otpada na prihode od poreza - najviše od poreza na promet privatnim nekretninama. S planiranih 800 tisuća taj se iznos se popeo na 1,2 milijuna.

Nakon iznijetog načelnik je predložio da se podrži ovakav Rebalans Proračuna za 2008. godinu, te da se uputi Općinskom vijeću na usvajanje.

Donesena je i Odluka o prodaji nekretnina neposrednom pogodbom za k.č. 4396/3, k.č. 4498/2 i k.č. 4499/3 u k.o. Kanfanar ukupno površine 1.019 m². Tržišna cijena je u visini od 317.180 kuna. Načelnik je dodao informaciju da se ovom prodajom nekretnina neće povećati status u Proračunu jer su ta sredstva predviđena Proračunom.

Stepenice za bankomatNačelnik je također obavijestio

Poglavarstvo da je tvrtka Abilia d.o.o. Rovinj dostavila zahtjev za suglasnost za postavljanje dvije autobusne nadstrešnice na javnoj površini u Industrijskoj zoni Kanfanar, što je i prihvaćeno. Također, Zdravku Šunku iz Burića odobreno je privremeno odlaganje građevinskog materijala na k.č. 1443 u k.o. Kanfanar do svibnja 2009. godine uz uvjet da ishodi suglasnost od ostalih suvlasnika na navedenoj nekretnini.

Poglavarstvo je upoznato da je Mate Marić iz Kanfanara, Rupnjak 4, vlasnik apartmana Ivan i Tina, podnio zahtjev za suglasnost za postavljanje reklamnih tabli dimenzija 300x200cm na županijskoj cesti u Kanfanaru, što je odobreno sukladno Rješenju Županijske uprave za ceste Istarske županije.

Anton Pokrajac iz Putina i Đino Pokrajac iz Rovinja, koji su dali zamolbe za suglasnost za vodovodni priključak u poljoprivredne svrhe, upućeni su na Istarski vodovod d.o.o. Buzet, PJ Rovinj.

Načelnik je upoznao Poglavarstvo da je OTP banka Hrvatska d.d. podnijela zahtjev za suglasnost za postavljanje stepenice na javnoj površini na trgu Marka Zeljka u Kanfanaru ispred poslovnice OTP banke radi potrebe korištenja bankomata, što je odobreno.

Načelnik je također obavijestio Poglavarstvo da Općina Kanfanar već godinama ima visoke financijske troškove za sudski spor koji se vodi između Općine Kanfanar i Tino d.o.o. Rovinj. Predložio je da odvjetnik pripremi nagodbu kojom bi se isplatilo tvrtku Tino d.o.o., a isti bi odustao od tužbe, o kojoj bi se raspravljalo na jednoj od slijedećih sjednica Poglavarstva.

Pročelnik Sandro Jurman predložio je da Općina Kanfanar pokrene inicijativu za rješavanje imovinsko pravnih odnosa za potporni zid nerazvrstane ceste u ulazu u naselje Matohanci, jer se u tom dijelu urušava potporni zid prometnice i prijeti opasnost da se prometnica uruši, te će se hitno pokrenuti postupak sanacije.

Zainteresirani za prostor bivšeg vrtića

Četvrta sjednica Općinskog vijeća održana je 25. studenog 2008., uz prisutnost 11 vijećnika. Načelnik je prisutne vijećnike izvijestio o aktivnostima Općinskog poglavarstva u proteklom razdoblju; o izborima izvođača za sanaciju kaštela Dvigrad, sanaciju crkve u Sv. Margarete u Juralu, za održavanje zimske službe u 2008/2009. godini, o prodaji nekoliko nekretnina, o dodjeli učeničke i studentskih stipendija, te o suradnji s TDR-om po pitanju ispuštanja otpadnih voda u pročistač.

Od vijećničkih pitanja Ivan Radetić i Dario Rabar upitali su ima li napretka po pitanju izlaza na Istarski ipsilon za Prikodragu. Načelnik je obrazložio da je idejno rješenje za navedeni prilaz napravljeno u osmom mjesecu ove godine od Instituta građevinarstva Hrvatske d.d. Zagreb, te je isti uvršten u Prostorni plan Istarske županije. U razgovoru s Hrvatskim autocestama načelnik doznaje da postoji 7 takvih prilaza u Istri te za sada su zabranjeni, odnosno trenutno se ne dozvoljavaju.

Gaetano Košara upitao je u kojoj je fazi rješavanje problema deponija na Maklavunu, te da li će Općina Kanfanar i 2008. godine dijeliti umirovljenicima novogodišnje poklon bonove. Načelnik je odgovorio da se stavka socijale u Proračunu za 2008. godinu nije smanjivala, odnosno da će se novogodišnji poklon paketi dijeliti umirovljenicima i nezaposlenima kao i ostalih godina.

Za deponij Maklavun načelnik

U Programu održavanja komunalne infrastrukture

planirano je redovito čišćenje javnih i zelenih površina

14 KANFANARSKI LIST

P O G L A V A R S T V O I V I J E Ć E

POSLJEDNJA VIJEST

Bez primjedbi na Proračun

Do predviđenog roka na predloženi Proračun nakon I. čitanja nije stigao niti jedan amandman od strane vijećnika Općinskog vijeća Općine Kanfanar, pa je Proračun po programima prihvaćen 23. prosinca 2008. zapravo bez ozbiljnijih primjedbi.

Sredstva za javne potrebe u kulturi za 2009. iznose 807.000 kuna, a u odnosu na prošlu godinu nova stavka je zbornik radova Kontrade

je odgovorio da će projektant Lido Sošić iz Rovinja polovicom prosinca 2008. predstaviti prezentaciju projekta deponij Maklavun.

Mario Marić upitao je da li je dodijeljen prostor bivšeg vrtića koji je u vlasništvu Općine Kanfanar? Načelnik je odgovorio da još uvijek nije dodjeljen, odnosno dostavljeno je nekoliko upita za taj prostor ali se oni još nisu razmatrali na sjednici Poglavarstva.

Nerealizirana sredstva čekaju dozvole

Načelnik Anton Modesto je obrazložio prijedlog I. Izmjena i dopuna Proračuna Općine Kanfanar za 2008. godinu, nakon čega je Dario Rabar upitao da li se provodi Odluka Poglavarstva o obveznom vođenju računovodstva za sve Udruge koje su korisnici Proračuna Općine Kanfanar, te da li će se uvesti sankcije za one koji se te Odluke ne pridržavaju? Pitao je i zašto se stavka Jakovlja povećala?

Načelnik je objasnio da se polovica udruga pridržava navedene Odluke dok se preostali djelomično pridržavaju iste, a problem postoji s jednom Udrugom koja nije već duže vrijeme imala izbornu skupštinu. Sve one Udruge koje u potpunosti nisu izvršile obveze u svezi obveznog vođenja računovodstva očekuje se da će obveze izvršiti u idućoj

godini.

Kristijan Marić upitao je zašto se sredstva iz prethodnih godina prenašaju u velikom iznosu, a mogla bi se utrošiti u nerealizirane projekte. Načelnik je na to odgovorio da je Općina bila u specifičnoj situaciji odnosno da postoje sredstva koja nisu utrošena, a za određene projekte nisu ishodovane dozvole.

Nakon toga, prijedlog I. Izmjena i dopuna Proračuna Općine Kanfanar za 2008. godinu jednoglasno je prihvaćen, kao i Izvješće Državnog ureda za reviziju o obavljenom uvidu u Proračun i financijske izvještaje Općine Kanfanar za 2007. godinu.

Prvo čitanje proračuna za 2009.

Na osamnaestoj sjednici Općinskog vijeća, održanoj 11. prosinca 2008., Poglavarstvo se bavilo proračunom za 2009. godinu, a načelnik je obrazložio prijedlog Proračuna.

Načelnik Anton Modesto govoreći o Proračunu Općine Kanfanar za 2009. godinu rekao je kako smatra da će on djelomično pokriti sve potrebe na području Općine Kanfanar. Prihodi Proračuna Općine Kanfanar u 2009. godini biti će za cca 800.000 kuna manji u odnosu na ovu godinu. Od novih rashoda planira se zaposliti jedan djelatnik u JUO Općine Kanfanar, i stoga je

stavka “plaće zaposlenima” povećana. Troškovi za lokalne izbore iznose 180.000 kuna, bilježi se i povećanje za plaće djelatnicima dječjeg vrtića “Neven” zbog otvaranja dva odjeljenja u Kanfanaru, a smanjena je stavka “spomenici kulture”. Proračun za 2009. godinu iznosi cca 16 milijuna kuna, pa načelnik predlaže da se ovakav Proračun podrži i uputi na Općinsko vijeće na usvajanje.

Pročelnik Sandro Jurman drži da će Proračun za 2009. godinu biti težak, a s obzirom na najave gospodarskih kretanja valja biti oprezan i s rezervom uzeti ostvarivanje Proračuna Općine Kanfanar za 2009. godinu. Nastojalo se da korisnici proračuna ne osjete probleme koji bi mogli naići, uspjelo se zadržati standarde i u socijali, i stipendije, kao i održavanje komunalne infrastrukture.

- Dojam je da ćemo u budućnosti morati razmisliti o nekom “zatezanju remena” s obzirom da naš proračun ima i potrošačke komponente (Jakovlja, manifestacije), odnosno značajan dio Proračuna ide za tu vrstu potrošnje, rekao je Jurman, podržavši Proračun, za kojeg smatra da je smatra korektan te predlaže da se uputi Općinskom vijeću na usvajanje.

I Graciano Sironić smatra da situacija oko Proračuna za 2009. godinu nije sjajna.

- Budući da se očekuje kriza u 2009. godini smatram da bi trebalo potražiti i neke druge izvore prihoda. Prodajom okućnica ubralo bi se znatne prihode u Proračunu, a tu su i stavke komunalne naknade i komunalnih doprinosa koje imamo najjeftinije u odnosu na susjedne općine i gradove, rekao je Sironić, dodavši na kraju da je plan Proračuna za 2009. godinu se korektan i realan.

Prvo čitanje Proračuna za 2009. uputilo se Općinskom vijeću na usvajanje.

Kurili žele spomenikU daljnjem tijeku sjednice

načelnik je obrazložio da su mještani sela Kurili dostavili zamolbu za suglasnost za postavljanje obilježja žrtvama terora Drugog svjetskog rata. To im je i odobreno uz uvjet da dostave sadržaj teksta koji bi išao na navedeni spomenik.

Vlasnik obrta “Nino” Nino Radetić iz Draguzeti dostavio je zahtjev za izdavanje potvrde da na k.č. 347 u k.o. Mrgani može obavljati trgovinu na malo izvan prodavaonice, što je i odobreno.

Načelnik Modesto je obavijestio Poglavarstvo da je Bina Istra d.d. Zagreb dostavila Pismo namjere između Općine Kanfanar i Bina Istre d.d. Zagreb u svezi izgradnje druge faze Istarskog ipsilona na području Općine Kanfanar. Naime, Općina Kanfanar obvezuje se da će investitora Binu Istru d.d. osloboditi od plaćanja komunalnog doprinosa za navedenu izgradnju uz uvjet da Bina Istra sufinancira cestovnu infrastrukturu u Općini Kanfanar do maksimalnog iznosa od 1.041.400 kuna.

S Bina Istrom d.d. Zagreb potpisat će se Pismo namjere.

15KANFANARSKI LIST

R A Z G O V O R

Mojih deset godina provedenih u DvigraduArheologinja Martina Barada

iz Konzervatorskog odjela u Puli jedan je dio svog života posvetila obnovi čudesnog grada Dvigrada, napuštenog već tristo godina. Od 1999. godine prisutna je kao najneposredniji revitalizator staroga kaštela i danas, deset godina nakon toga, najrelevantniji sugovornik o dosada učinjenom u Dvigradu. Trud Konzervatorskog odjela u Puli i Martinin osobni, prepoznalo je prije nekoliko godina Općinsko vijeće Općine Kanfanar uručivši joj plaketu Općine.

* Ruševine Dvigrada su ujedno i najveće ruševine jednog urbanog naselja u Istri. Kažete: “To je jedinstvena sliku u potpunosti očuvanog tipičnog urbanog rastera srednjovjekovnog grada – kaštela.” Čujete li katkad glasove, vidite li “život” koji se ovdje odvijao više od tisućljeća, i što Vam posebno upada u oči?

- Zapravo ne znam što bih odgovorila na ovo pitanje. Ono što mi posebno upada u oči jest sama pozicija Dvigrada – blizina izvora pitke vode i mora, okružen plodnim poljima. Često razmišljam kako su ljudi u prošlosti znali izabrati idealna mjesta za život.

Nagrada za trud je - neopisiv osjećaj

* Kakav je to uopće posao koji radite - obnova i konzerviranje napuštenog grada?

- Za mene ne postoji bolji i ljepši posao. Pri tom ne mislim samo na obovu Dvigrada, nego na konzervatorski posao uopće. Posao je kompleksan. Radu na terenu prethodi istraživanje dokumentacije, povijesnih izvora, arhiva. Potom slijede istraživanja na samom terenu koja su u konkretnom slučaju Dvigrada arheološka i konzervatorska. Arheološka – znači iskopavanje te reintepretacija temeljem arheoloških nalaza. Konzervatorska istraživanja obuhvaćaju analizu korištenih materijala kroz povijest, način gradnje, faze gradnje.

Važna stvar pri obnovi je zadržati karakter spomenika, tj. ono po čemu je on prepoznatljiv. U slučaju Dvigrada to znači konzervirati postojeće stanje

Kad razmišljam o Dvigradu mislim kako su ljudi u prošlosti znali izabrati idealna mjesta za život

MARTINA BARADA, KONZERVATORICA DVIGRADA

Na temelju svih prikupljenih podataka, u konzultaciji s kolegama koja je nezaobilazna, donosi se odluka na koji način će se pristupiti konkretnim radovima na samom objektu. Važna stvar pri obnovi je zadržati karakter spomenika, tj. ono po čemu je on prepoznatljiv. U slučaju Dvigrada to znači konzervirati postojeće stanje. Kod nekih drugih spomenika primjenjuju se princip rekonstrukcije, kod nekih se koriste novi materijali itd. Upravo zato je ovaj posao lijep – nikad ne postupate po istom pravilu. Svaki spomenik je poseban i uvijek je uz znanstvena istraživanja potrebna i određena doza kreativnosti. Ono što je lijepo kod ovog posla je svakako i boravak na svježem zraku, u prirodi, daleko od gradske vreve i užurbanosti modernog svijeta. Ovo je posao koji se radi polako, jedan kompleksan i dugotrajan proces. Rezultati ovog posla nisu vidljivi od danas do sutra, za krajnji rezultat treba biti strpljiv. Osjećaj je na kraju neopisiv.

Otvoren put brojnim devastatorima

* Koliko je na sadašnje stanje Dvigrada utjecala činjenica da je u drugoj polovici prošloga stoljeća, nakon 1971. ovaj napušteni grad zaboravljen - i od ljudi i od struke?

- Sigurno da je višegodišnja zapuštenost lokaliteta do neke granice pridonjela njegovom propadanju, ali moram reći i da otvaranje ovih posljednjih radova ima i neke svoje negativne strane. Otvaranjem pristupa lokalitetu i čišćenjem raslinja otvoren ja nažalost i put brojnim devastatorima. Ono što je postala “normalna” pojava u Dvigradu su stalne krađe kamena, erti, pojedinih Martina Barada prilikom dodjeljivanja Plakete Općine Kanfanar

komada kao što su grlo šterne, nadgrobne ploče i sl. Kradu se dijelovi skele, građevinski materijal, nekoliko puta je provaljeno u kontejner u kojem držimo alat. Uz krađe dešavaju se i devastacije u smislu da se motorima vozi po zidovima, da se izvodi slobodno penjenje po kulama i bedemu, razbijaju se table s upozorenjima o opasnostima i preporučenim smjerovima. Nažalost, među devastatorima moram spomenuti i brojne kulturnjake i umjetnike

koji u želji da promoviraju Dvigrad i možda u dobroj namjeri da pomognu često puta naprave štetu samom spomeniku ne slušajući i ne čitajući uvjete koje postavlja Konzervatorski odjel kao nadležna i stručna institucija. Naime, Konzervatorski odjel nije protiv takvih manifestacija, protiv izložbi, promocija, snimanja reklama, festivala i sl., ali ne dozvoljavamo npr. vješanje slika po zidovima, paljenje baklji u blizini zidova

16 KANFANARSKI LIST

R A Z G O V O R

Mojih deset godina provedenih u Dvigradu

Ono što je postala “normalna” pojava u Dvigradu su stalne krađe kamena, erti, pojedinih komada kao što su grlo šterne, nadgrobne ploče i sl. Kradu se dijelovi skele, građevinski materijal, a nekoliko puta je provaljeno u kontejner u kojem držimo alat

Kad razmišljam o Dvigradu mislim kako su ljudi u prošlosti znali izabrati idealna mjesta za život

Unutrašnjost nakon sanacije poda crkve Sv. Sofije

Martina s kolegama uoči početka radova u crkvi

a također i očekujemo da se po završetku manifestacije sve vrati u prvobitno stanje a ne da uz radove konzervacije moramo još skupljati i ostavljeno smeće, rastavljati pozornice (čak ih i financirati iz sredstava za obnovu spomenika!) i sl. Dakle, ono što je bitno jest probuditi prije svega svijest kod ljudi o važnosti samog spomenika, kao i o važnosti njegovog očuvanja.

* Istraživali ste crkvu Sv. Sofije, sanirali njene zidove... Do kojih ste spoznaja došli, jesu li sačuvane ikakve freske? Je li takva monumentalna crkva bila u skladu s veličinom naselja?

- Istraživanjem crkve Sv. Sofije djelomično smo potvrdili ono što se znalo i iz starijih istraživanja – prva crkva na ovom mjestu sagrađena je u drugoj polovici 5. st., potvrđene su njene glavne građevinske faze (ranokršćanska, predromanička, romanička i gotička). Nova su saznanja o veličini prvih dviju faza crkve za koje je zaključeno da je crkva bila duža za oko 5 m nego što je to mislio prof. Marušić.

Freske su strapirane (skinute) tijekom radova 70-ih godina prošlog stoljeća tako da smo mi našli samo sitne fragmente koji su tijekom vremena propadali i upadali među podne ploče i grobnice. Freske se danas nalaze u Arheološkom muzeju Istre u Puli. Naravno da je crkva bila u skladu s veličinom naselja. Do sada je unutar naselja popisano oko 200 objekata, većinom stambenih. Osim toga, Dvigrad je bio središte župe i administrativno središte širokog teritorija koji je na zapadu graničio s Rovinjom, na sjeveru sa Sv. Lovrečom i Kringom, na istoku sa Žminjom i Svetvinčentom i na jugu s Balama.

Konzervirati zatečeno stanje, bez krovova

* Ove godine intenzivirana su arheološka istraživanja na području trga, tj. u prostoriji za koju se pretpostavlja da je pripadala gradskoj palači.

- Ovogodišnja arheološka istraživanja s istočne strane

Posla u Dvigradu za nekoliko generacija

* Koliko još ima posla u Dvigradu? Odnosno, do koje ga mjere po Vašem mišljenju treba obnoviti?

- Posla u Dvigradu ima za nekoliko generacija. U prvoj fazi svakako ga treba obnoviti barem do te mjere da bude siguran za posjetitelje. Stav Konzervatorskog odjela je da Dvigrad treba obnoviti u zatečenom stanju, uz minimalne rekonstrukcije kao npr. kod prvog ulaza uz vanjski bedem gdje smo pronašli elemente dovratnika i otvora za kontrolu onih koji su ulazili u Grad ili kod rekonstrukcije okruglih prozorskih otvora na zapadnom zidu crkve Sv. Sofije.

središnjeg trga potvrdila su da se radi o prostorima vezanim za gradsku upravu, tj. da su čini dio gradske palače. Doduše, nema nalaza starijih od 15. st. iako je Dvigrad sigurno i prije imao reprezentativne zgrade gradske vlasti uz sam trg. Odsustvo nalaza može se objasniti činjenicom da je na ovom mjestu živa stijena vrlo visoka i da su stariji slojevi uništeni prilikom izgradnje nove palače. Plan s prostorom je kao i kod većine drugih objekata u Dvigradu – konzervirati zatečeno stanje. Ideja s muzejom je dobra, ali ne na ovom mjestu. Naime, već sam prije spomenula da je prilikom konzervatorskih radova

jedna od najvažnijih stvari zadržati karakter spomenika. Dvigrad je karakterističan upravo po svojim ruševinama i kućama bez krovova. Potpunim obnavljenjem, tj. vraćanjem krovova (iako za to imamo dovoljno podataka) dobili bismo samo još jedan u nizu brojnih istarskih gradića koji i danas žive i koji malo po malo gube svoj srednjovjekovni urbani karakter.

Ono što daje izuzetnu vrijednost Dvigradu jest upravo taj sačuvani urbani raster srednjovjekovnog grada – onakav kakav je bio u trenutku napuštanja i koji za razliku od ostalih gradića u Istri nije

doživio nikakve promjene. Kao takav on je nepresušan izvor informacija za proučavanje načina života srednjeg i novog vijeka. Možemo slobodno reći da ono što su Pompeji za antiku, to je Dvigrad za srednji i novi vijek. Svakako da posjetiteljima trebaju pojedini sadržaji, da treba pružiti informacije i omogućiti uvid u arheološke nalaze, ali postoje i drugi načini osim klasične rekonstrukcije jednog prostora unutar samog naselja i to baš u njegovom središnjem dijelu. Obzirom da je cijelo Dvigradsko područje (tj. Kanfanarština) izuzetno zanimljivo i puno kako arheoloških lokaliteta,

17KANFANARSKI LIST

R A Z G O V O R

U prostorijama OŠ Petra Studenca u sklopu Dana općine 29. rujna 2008. održana

su dva predavanja. O sanaciji i arheološkim istraživanjima u Dvigradu govorio je Pietro Riavez, profesor na Sveučilištu u Trstu, dok je o arheološkim istraživanjima na ostalim područjima općine Kanfanar govorio viši kustos iz Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo.

Pietro Riavez, koji sudjeluje u iskapanjima u Dvigradu, govorio je o istraživanjima u Dvigradu koja su Konzervatorski odjel i Sveučilište u Padovi proveli od 2001. do danas. On je mišljenja da Dvigrad sustavno propada. U suradnji s Općinom, krenut će se u projekt pretvaranja Dvigrada

u arheološki park gdje će posjetitelji moći saznati nešto više o Dvigradu, njegovoj povijesti, arheološkim istraživanjima i vidjeti dio predmeta koji su tu pronađeni, a izložbeni prostor bi trebao biti na trgu pored crkve sv. Sofije.

Darko Komšo se u svom izlaganju osvrnuo na arheološka istraživanja Limskog kanala, uglavnom mnogobrojnih pećina s posebnim naglaskom na Romualdovu pećinu u kojoj je sv. Romualdo živio početkom prošlog tisućljeća. On je naglasio da se u Hrvatskoj nedovoljan značaj daje neandertalcima, i založio se za projekt “Putovima neandertalaca” koji će potaknuti razvitak tog vida kulturnog turizma.

Pietro Riavez

Dvigrad arheološki park

Najugroženiji dijelovi Dvigrada su ujedno i najinteresantniji posjetiteljima – treći ulaz u grad, koji vodi u samo središte

IZLAGANJA O ISTRAŽIVANJIMA I SANACIJI DVIGRADA

tako i sakralnih objekata koje se također posljednjih godina obnavljaju muzej se može oformiti i van samog Dvigrada. Jedna od mogućnosti je i Kanfanar, kao današnje administrativno središte i sljednik Dvigrada a u kojem se uostalom nalazi i jedan od navrijednijih Dvigradskih spomenika – ranogotička propovijedaonica s prikazom Sv. Sofije koja drži u rukama dva grada.

Kakvi su planovi s prostorom gradske palače, odnosno može li to u budućnosti biti nekakva pokazna kuća ili muzej, kako su najavili talijanski arheolozi?

- Unutar Dvigrada mogao bi se smjestiti nekakv info-punkt ili sl. a moj prijedlog je da se on formira ili unutar JI kule ili u jednoj od prostorija sa zapadne strane trga koje su očuvane u visini dva kata tako da se formiranjem međukatne konstrukcije zapravo može dobiti natkriveni prostor bez da se postavlja krov. Naravno da smo u tom smislu razgovarali i s talijanskim kolegama i temeljem svih razmišljanja započeo se izrađivati projekt uređenja Dvigrada s svim pratećim sadržajima i preporučenim koridorima za posjetitelje. Projekt izrađuje arhitektonski studio “Oblò” iz Venezie.

Bespravno naplaćivanje ulaznica

* Posjetitelji danas ulaze u Dvigrad “na vlastitu odgovornost”. Koji su dijelovi Dvigrada u najlošijem stanju, gdje postoji opasnost od

urušavanja i koliko hitno treba intervenirati?

- Istina je da posjetitelji još uvijek ulaze na vlastitu odgovornost. U tom smislu naglašavam da je ulaz besplatan. To govorim iz razloga što se posljednjih godina pojavljuju pojedinci koji bespravno naplaćuju ulaznice. Također bih htjela pojasniti postavljanje ograde uz prvi ulaz, što je izazvalo dosta nedoumica u posljednje vrijeme. Ogradu smo postavili iz siguronosnih razloga da bismo mogli zatvoriti pristup na lokalitet u vrijeme odvijanja radova. Naime, to je zakonska

obveza svakog gradilišta (što Dvigrad povremeno jest) a s druge strane dešavalo se da su posjetitelji sami sebe dovodili u opasnost nepoštujući oznake zabrane pristupa mjestu radova, prolazeći isopd skele sa koje u svakom trenutku nešto može pasti, penjući se po skeli i sl. Konzervatorski odjel, kao niti izvođač radova ne žele preuzeti odgovornost za nečije stradavanje i stoga je neophodno zatvoriti pristup u vrijeme radova. Najugroženiji dijelovi su ujedno i najinteresantniji posjetiteljima – treći ulaz u grad, tj. onaj koji vodi u samo središte, te prostori s južne i

zapadne strane crkve. Hitno intervenirati znači odmah ili kako se zna reći “jučer”. Nadamo se da će u tom smislu Ministarstvo kulture i Županija Istarska i dalje financijski podržavati ove radove, a također očekujemo i ozbiljnije uključivanje općine Kanfanar.

Ograda na prvom ulazu postavljena je iz sigurnosnih razloga - zbog zatvaranja pristupa lokalitetu u vrijeme radova

Ono što je postala “normalna” pojava u Dvigradu su stalne krađe kamena

18 KANFANARSKI LIST

O G L A S I

Kanfanar, Burići 3Tel. 052/825-101Tel/fax 052/825-351

Sve najbolje!

19KANFANARSKI LIST

Lovcima najviše štete od pregažene divljači

Lovačko društvo “Golub” osnovano je 1947. godine

i time je najstarija udruga na području Općine. Nekoliko entuzijasta iz Kanfanara tada se okupilo i osnovalo lovačko društvo. Ono se danas bavi uzgojem, zaštitom i lovom divljači, a djeluje na prostoru sadašnje općine Kanfanar i gospodari sa 4.500 hektara lovnih površina. No, lovišta nisu definirana općinskim granicama nego granicama katastarskih općina, pa su tako 30-tak lovaca iz Kontrade članovi Lovačkog društva Rovinj. Ostalo članstvo je inače s područja cijele općine.

U konfiguraciji zemljišta prevladavaju šume i pašnjaci. Društvo trenutno ima 60 redovnih članova i nekoliko počasnih članova. Struktura lovaca prema godinama je dosta nepovoljna - oko 55-56 godina - mladih je ljudi vrlo malo, nisu baš zainteresirani za tu vrstu sporta.

- Lovačko društvo “Golub” graniči sa šest lovačkih društava, kaže Graciano Sironić, koji je predsjednik već 13 godina (3 puna mandata). - Imamo 15-tak lovaca starijih od 70 godina, i rekao bih, imamo jednu od najnižih članarina, iznosi 700 kuna godišnje, koje članovi plaćaju u dva obroka, dok su članovi iznad 70 godina oslobođeni su plaćanja članarine. Osim plaćanja članarine svaki lovac ima radne obveze koje mora izvršiti da bi stekao uvjete za loviti. Svaki lovac godišnje posije najmanje 2.000 kvadrata sa nekom poljoprivrednom kulturom, najčešće je to pšenica, ječam, kukuruz ili djetelina, za prehranu divljači. Svaki mora imati pojilicu od tisuću litara koju mora održavati i ljeti nadolijevati. Lovci moraju čistiti staze i prosjeke, a grupe održavaju i svoje lokve u čemu im pomaže DVD Kanfanar (uostalom 30 posto DVD-aca

Lanjske godine imali smo preko 100 tisuća kuna štete na automobilima, koje mi kao lovačko društvo moramo nadoknaditi. Jednostavno, ako se bude nastavio taj trend nesreća, mi te štete nećemo više moći nadoknađivati, kaže dugogodišnji predsjednik Graciano Sironić

S P O R T

su lovci). Česte su radne akcije na uzgajalištima za pernatu divljač.

Stradavanja divljači na cestama

Na području lovišta Kanfanar, službeno XVIII/134, obitava autohtona divljač poput zeca ili jarebice. Nažalost, uvjeti staništa su se dosta promijenili zadnji 10-20 godina, tako da je ta sitna divljač u opadanju, zato što je poljoprivreda zapuštena, pa sve više prevladava visoka divljač, srna -

pa i crna divljač, odnosno divlje svinje. Oni prave priličnu štetu, ne toliko na usjevima, koliko u prometnim nezgodama.

Divljač stradava i na lokalnim i na državnim cestama, pa i u jednom dijelu Istarskog ipsilona od vijadukta Limska draga pa prema Medakima koji dio na žalost nije ograđen mrežama, čak ni odbojnicima. Kada divljač prolazi tim koridorom - stradava.

- Lanjske godine imali smo preko 100 tisuća kuna štete

PREDSTAVLJAMO: LOVAČKO DRUŠTVO “GOLUB”

Hajka na štetočine u Limskoj Dragi, odstrijeljeni lisica i čagalj Lovci na radnoj akciji čišćenja staza i prosjeka

Godišnji plan odstrela

Po lovno-gospodarskoj osnovi LD Golub ima godišnji plan odstrela, a baš je u tijeku glavna lovna sezona za zeca, fazana, divlju svinju i šljuku. Godišnje kanfanarski lovci mogu odstrijeliti samo dva komada srneće divljači i 4 divlje svinje, što je obzirom na narasli broj te divljači - malo - pa razmišljaju o reviziji gospodarske osnove. Uz to, trebali bi ustrijeliti 60-tak zečeva, oko 120 fazana, 50-tak prepelica i stotinu šljuka, a lisica i grabežljivaca bez ograničenja. Medvjeda još nema ali ne znači da ga i neće biti, jer su ga u blizini, u Oprtlju, a kod Cerovlja je jedan završio pod kotačima automobila. Priroda se mijenja, i staništa se sve više mijenjaju u korist visoke divljači a na uštrb sitne. Baš zbog crne divljači, u lov se ide prvenstveno sa psima goničima, autohtonim istarskim.

20 KANFANARSKI LIST

Reljef sv. Barbare u kamenolomu Korenići

Partizanska bolnica nije otkrivena

O P Ć I N A

Osobna iskaznica LD Golub

Predsjednik Graciano Sironić

Tajnik Eduard Vidulin

Lovnik Damir Cerin

Izvršni odbor broji 7 lovaca: Graciano Sironić, Eduard Vidulin, Damir Cerin, Dino Križmanić, Bruno Červar, Marijan Marić i Mirko Maružin, a Skupština Lovačkog društva “Golub” saziva se jednom godišnje. Broj članova društva trenutno je 60.

UZ DAN RUDARA 4. PROSINCA

OKUPLJANJE ANTIFAŠISTA NA MOROZOLI

Dan rudara 4. prosinca i blagdan njihove zaštitnice

sv. Barbare obilježeni su u kamenolomu Korenići pazinskog Kamena otkrivanjem reljefa koji prikazuje tu sveticu. Na ulazu u prvi podzemni kop kamena u Hrvatskoj isklesao ga je poznati kipar Marčelo Starčić, a blagoslovio biskup u miru mons. Antun Bogetić. Na prigodnom skupu je direktor Karmelo Krebel istaknuo da pazinska tvrtka zapošljava 350 radnika koji godišnje iskopaju 34 tisuće tona blokova, ostvare oko 26 milijuna eura prihoda, od čega 18 milijuna otpada na izvoz. “Jedna smo od rijetkih tvrtki u Hrvatskoj čiji je izvoz četiri puta veći od uvoza”, istaknuo je Krebel.

Načelnik Općine Kanfanar Anton Modesto podsjetio je da su kanfanarski kamenolomi otvoreni pred pedeset godina kada se iz ovih krajeva iseljavalo u potrazi za poslom.

Tradicionalno, svake godine na vrhu brda Morozola,

na pola puta između Mrgani i Barata, gdje je za vrijeme Drugog svjetskog rata bila vojna pozadinska stanica br. 16, održava se komemoracija na kojoj se okupe članovi rovinjske Udruge antifašističkih boraca i antifašista ali i predstavnici boračkih organizacija okolnih gradova Pazina, Poreča i Pule.

Na brdu Morozola je od 1942. godine djelovao prihvatni centar iz kojeg se odlazilo u partizane i u kojem su se prikupljala dobra za opskrbu jedinica. Zahvaljujući položaju i žiteljima okolnih sela, cijelo vrijeme rata ova je pozadinska stanica ostala neotkrivena. U njoj su se okupljali organizatori partizanskog pokreta s Rovinjštine, Poreštine i

U kamenoj su se kućici oporavljali ranjeni partizani

Sv. Barbara je zaštitnica od nevremena, ali i ljudi s opas-nim zanimanjima, vatrogasaca, vojnika i rudara

na automobilima, koje mi kao lovačko društvo moramo nadoknaditi. Jednostavno, ako se bude nastavio taj trend nesreća, mi te štete nećemo više moći nadoknađivati budući da je naš proračun cca 200 tisuća kuna, koje dobijemo od članarine i od lovnog turizma, ali i od toga sve manje.

Iako se svake godine osiguravamo, osiguravajuća društva gledaju svoj profit i nemaju više računicu da nas osiguravaju, kaže Sironić, jer su uvijek u gubitku. Svake godine nam enormno dižu premije na policama. Sada plaćamo premiju skoro 50.000 kuna godišnje i to nam je velika, jako velika stavka. Sada smo čak angažirali na nivou Istarske županije sudskog vještaka da nas nakon očevida savjetuje je li u takvom sudaru s divljači bila krivica vozača, pa da idemo u spor.

Graciano Sironić, predsjednik Lovačkog društva “Golub” Kanfanar

Ove godine bilo je 12-13 sudara s divljači, što srnom što divljom svinjom, čak i zec može prouzročiti štete na autu. Kuriozitet je taj da su, konkretno srne, dvaput oštetile i policijske aute.

Stoga smo sa županijskim lovačkim savezom napravili elaborate o postavljanju znakova upozorenja na tim lokalnim, odnosno državnim cestama. Sad smo pred nabavom tih znakova “opasnost - divljač na cesti”, a Općina Kanfanar će nam pomoći u financiranju, pa ćemo ih postaviti na odgovarajuća mjesta. Nadamo se da će barem nakon toga vozači poštovati ograničenje brzine i biti oprezniji. Međutim, time se neće spriječiti divljač da prelazi cestu, ali ćemo djelovati na vozače.

Korisni za cijelo društvoIzborna skupština Lovačkog

društva “Golub” bila je u svibnju, na kojoj je potvrđeno staro rukovodstvo, a obilježena je na tradicionalni lovački način. U Mrganima na seoskom gospodarstvu kod njihova člana i lovnika Damira Cerina, dobro su se zabavili uz harmoniku i lovačke delicije.

- Kao lovačka udruga dobili smo na koncesiju na lovište na deset godina. To plaćamo godišnje 14.000 kuna. Dobar dio prihoda imamo od lovaca-turista, koji ovamo dolaze loviti prvenstveno šljuku, i s time pokrivamo naše troškove i kupujemo divljač. Svake godine kupimo po 20-30 komada zečeva, te nekoliko stotina komada fazana i kolinki. Svojim lovcima smo ove godine sufinancirali kupnju 40 svečanih lovačkih odijela, koja se koriste u svečanim ili tužnim prigodama, zaključuje Sironić.

Lovački dom, koji je bio u planu prije 5-6 godina i za koji postoji predviđena lokacija, sada je u drugom planu, a najveći razlog su financijska sredstva.

Lovci su malo razočarani Općinom Kanfanar, zbog toga što izostaje bilo kakva potpora Općine, barem mala sredstva dostatna da se može angažirati mehanizacija u čišćenju lokvi, prosjeka i staza. Smatraju da su zasigurno korisni za cijelo društvo, a to im se ne priznaje.

Zahvaljujući i ovoj djelatnosti taj je trend zaustavljen, a Općina je našla zajednički interes s Kamenom, posebno pri donošenju prostornih planova. Novi kamenolom u Korenićima je tako prije otvaranja prošao strogu zakonsku proceduru te će se razvijati uz modernu tehnologiju podzemnog kopa.

Pazinštine, a u kamenoj su se kućici i oporavljali ranjeni partizani. Nakon Rommelove ofenzive iz Morozole su se opskrbljivale 43. istarska divizija i talijanski bataljun “Pino Budicin”, koji su se priključili partizanskim jedinicama u Gorskom kotaru.

Delegacija UABA položila je vijenac i na spomenik u Okretima, gdje je tijekom Rommelove ofenzive 9. listopada 1943. strijeljano 19 rodoljuba.

21KANFANARSKI LIST

I N M E M O R I A M

ARMANDO ČERVAR (1955.-2008.)

Armando, velik čovik i preteljMi ki smo kroz život s tobon skupa delali i igrali znamo kakov si bija zaljubljenik u sport, u rukomet, a onima ki foši to ne znaju moramo nin povidati

Dragi nam Armando!

Još u petak ujutro skupa smo na placi ćakulali kamo nam ima-ju sve za pojti ekipe. Seniori u Vinodol, oni najmanji u Kaštelir, kadetkinje u Pazin, minićke u Žminj. I ki bi bija reka to jutro da ćeš nam popodne finiti u bolnicu i da ćemo se danas, samo tri dana pokle, najti na oven mistu. Nidan to ne bi bija reka, zato je i teško u sve to vjerovati. Telefoni su ovih dan zvonili, ljudi su zvali svih kraji i u nevjerici pitali, ča je pravo da je umra naš Červar, ča je pravo da je umra barba Armando. Nažalost svima smo morali reći tužnu istinu da je tako, da te ni više među nami.

Mi ki smo kroz život s tobon skupa delali i igrali znamo kakov si bija zaljubljenik u sport, u rukomet, a onima ki foši to ne znaju moramo nin povidati.

1965. kad si ima samo deset lit počeja si hitati z rukon balotu u uni mali gol. Uniput sigurno nisi pensa da će te ta balota i ta igra ki se zove rukomet pratiti za cilega života. Počeja si tako na našen malen kampu u Kanfanaru ma brzo su ljudi vidili da tebi to dobro gre, pa si već onako mlad ‘72. lita prvi put poša igrati u Rovinj, a za vrime kratkega studija si balotu sobon uzeja u Zagreb i tamo igra 2 lita. Stasa si u pravega igrača i ‘74. torna si se u Rovinj, tamo igra punih 13 lit u saveznim ligama s najvećom generacijom rovinjskih rukometaša. Tih lit smo i mi z Kanfanara hodili gledati utakmicu u Rovinj, a najviše radi igrača s brojem 11 na maji. To je bija naš Armando. U svo to vrime nisi samo igra nego si uz igru riva od ‘75. do ‘80. i biti trener ženske ekipe u Kanfanaru a u međuvremenu si položija sudački ispite ‘86. doša do suca savezne kategorije. Tega lita stešo nisi moga više bez svoga Kanfanara i doša si nazad u matični klub, u početku kao igrač i trener a kašnije samo kao trener. I tako sve do 1995. U to vrime kanfanarski rukomet i postiže najveće uspjehe sve do prvaka Druge hrvatske lige.

I tako dok smo se veselili uspjesima ti opet nisi ima sreće, ima si saobraćajni udes i radi zadobivenih povreda silom prilika mora si se maknuti od onega ča si najveć volija, od kampa do rukome-ta. Tvoj je oporavak dura punih 9 lit. Mi smo nastavili tamo kadi si ti sta sa uspjesima, sada kao Kanfanar - Marići, a ti si stešo onako s kraja vajk doša viti ča mi to delamo.

Kad si vidija da smo malo stali a ti si se refa 2005. ponovno si se torna u klub kao predsjednik. Skupija si ljude oko sebe, počelo se delati z mladima, ponovno se formirala ženska ekipa i sada nakon tri lita kako si nan bija predsjednik Kanfanar opet ima rukometnu perspektivu u svim kategorijama. Volili bimo bili još dugo s tobon delati ma si nas naglo napuštija, oviput, zavajk. Za tobon ustalo je prazno predsjedničko misto, prazna klupa kod seniora i prazno misto upravnog odbora RSŽI, čiji si bio član.

I ča sad na kraju reći nego da svi sportaši Kanfanarštine, a i šire, a posebno rukometašice i rukometaši kao i drugi ljudi, suosjećamo sa tvojom familijon ki je zgubila muža, oca, brata i svog najbližega, a mi svog rukometnog zanesenjaka i velikog čovika i pretelja. Došli smo se oprostiti od tebe i stari i mladi, sportski obučeni, jer znamo da si nas tako najvolija viti, jer si i sam volija biti takov. Ma nemoj pensati da će tako i finiti, da ćemo se samo oprostiti, poj doma i te zabiti. Znaš već nas sportaše, nakon treninga ili kad se budemo tornivali s kakovega gostovanja kroz ćakulu vajk ćemo se domišljati na te. Vajk će se čuti: “znaš ono kad smo bili s Armandom”.

Na kraju jeno veliko hvala za sve ča si učinija za šport i našu rukometnu fameju. Sad ćemo te puštiti da počivaš u miru božjen i neka ti bude laka ova zemlja istrijanska.

Edi Mišan

Posljednji portret Armanda Červara, na Dan općine 30. rujna 2008.

Više tisuća ljudi nazočilo je sprovodu

22 KANFANARSKI LIST

S P O R T

Čak 28-ero djece koja pohađa školu nogometa i to u dva uzrasta, od 7 do 11 godina - odnosno kategorije U-9 i U-11. Djeca su sa cijelog područja Kanfanarštine - od Prikodrage, Kontrade, čak i Žminjštine, a kuriozitet je da neki još uvijek idu u vrtić

Dječja nogometna euforija

Seniori NK Kanfanar ostvarili su vodeću

poziciju na kraju jesenskog dijela prvenstva. Plan je ostvaren. Imamo prvo mjesto na tablici s dva boda prednosti, s time što je odrađena većina težh utakmica. Nadam se da ćemo u play off ući sa još uvjerljivijom prednošću i da je došlo vrijeme da se NK Kanfanar makne iz Treće županijske lige u viši rang, kaže Sandro Jurman, predsjednik kluba na kraju polusezone, ostvarujući tako najave iz prošlog broja “Kanfanarskog lista”.

Osim seniora, i pioniri i juniori odradili su natjecanje u Drugoj županijskoj ligi - jug i ostvarili vrlo dobre rezultate. Pioniri imaju 14 bodova na kraju polusezone a juniori 15. Pod vodstvom trenera Zorana Zloića i uz asistenciju Ivice Boljunčića u klubu su izrazito zadovoljni napretkom koji je uočen u mlađim kategorijama i

STOJE: Sandro Jurman - predsjednik, Ivica Boljunčić - trener, Karlo Karlović, Antonio Okret, Luka Kranjčić, Matija Šen, David Orbanić, Ivan Rojnić, Matija Jurman, Teo Pamić, Zoran Zlojić - trener. ČUČE: Luka Paulinić, Marin Pokrajac, Deivid Banovac, Leon Antončić, Ivan Živolić, Matej Karlović.

Škola nogometa U-11, prednatjecatelji STOJE: Sandro Jurman - predsjednik, Ivica Boljunčić - trener, Antonio Matijević, Dean Pokrajac, Toni Matošević, Edi Bakša, Gabrijel Lilić, Zoran Zlojić - trener. ČUČE: Petar Antončić, Sebastian Sošić, Manuel Orbanić, Goran Topalović, Patrik Modrušan.

rezultatima koji su ostvareni, a na proljeće će i pioniri i juniori biti još jači.

Međutim, ono što najviše razveseljava srca okupljenih oko Nogometnog kluba Kanfanar je Škola nogometa koju pohađa čak 28-ero djece i to u dva uzrasta, od 7 do 11 godina - odnosno kategorije

U-9 i U-11. Djeca su sa cijelog područja Kanfanarštine - od Prikodrage, Kontrade, čak i Žminjštine, a kuriozitet je da neki još uvijek idu u vrtić. Oni još nemaju pravo nastupa, ne igraju ni u jednoj ligi, tek klub je organizirao četiri prijateljske utakmice za obje selekcije - gdje igraju protiv Istre iz Pule, Rovinja, Smoljanci.

- Ja sam 20 godina trener i svašta sam prošao, i mogu vam reći da su ovi uvjeti i ova organizacija vrlo dobri. Sviđa mi se da se u klubu drže datih obećanja. A u klubu je nastala euforija za nogometom. Ja ne pamtim tako dobru atmosferu, kaže voditelj Škole nogometa Ivica Boljunčić i nastavlja:

- Djeca imaju treninge dva puta tjedno. Rade se osnove nogometa, pravilno trčanje, uočavanje i naravno, pravilno disanje. Tu je i vođenje lopte s lijevom i desnom nogom. Ne bih za sada izdvajao nikoga ali već vidim da ima pet-šest prvoligaških potencijala.

Ali za biti vrhunski treba puno raditi, i imati volju za nogometom. Po meni, ne treba ništa forsirati, a to je i moja poruka roditeljima, čiji je odaziv također fantastičan, vrlo požrtvovan. Svi nas prate. Nama na utakmice pjetlića, kako ih ja zovem, dođe 50-60 gledatelja.

Djeca su maksimalno opremljena, imaju prvu garnituru dresova i rekvizite s kojima mogu kvalitetno trenirati. Škola nogometa je NK Kanfanar besplatna za sve polaznike, za razliku od većih klubova gdje se škola nogometa plaća.

- Ivica Boljunčić, voditelj škole nogometa, je trener sa dvadesetogodišnjim iskustvom, pri čemu je najznačajnije prvoligaško iskustvo s Pazinkom. Tu je znači jedan pravi pedagog i trener, i moram reći da sam izrazito zadovoljan radom u školi nogometa jer su rezultati na djeci vidljivi, kaže predsjednik kluba Jurman.

Ivica Boljunčić: Uvjeti i organizacija vrlo dobri, odaziv fantastičan

PREDSTAVLJAMO: ŠKOLA NOGOMETA NK KANFANAR

23KANFANARSKI LIST

C R K V A

Vl. Milenko i Orijano ^ernjaTel/fax 052/825-513, tel 825-163 • Istarska 4, KANFANAR

Crkveni pjevački zbor u Kanfanaru traje već 50 godina. Zbor trenutno broji

22 člana s područja Kanfanara i Kontrade, pa su tako i podijeljeni njihovi nastupi na euharistijama u crkvama u Kanfanaru i Brajkovićima. Već 50 godina zbor vodi Petar Banko, koji je ujedno i zborski orguljaš.

Kako nam je rekla Ema Banko, koja je u zboru od početka, najstariji članovi zbora uz nju su Nevia Jelenić, Ema Sošić,

CRKVENI PJEVAČKI ZBOR ŽUPE SV. SILVESTRA KANFANAR

Pedeset godina pjevačkog zboraZbor vodi orguljaš Petar Banko a najstariji članovi zbora su Ema Banko, Nevia Jelenić, Ema Šošić, Anica Bančić i Ana Pučić, koje sve pjevaju više od 50 godina. Pomalo ih žalosti da u zboru nema puno mlađih, te pozivaju nove članove

Crkveni pjevački zbor snimljen na Ugljanu

Anica Bančić i Ana Pučić, koje sve pjevaju više od 50 godina, a pomalo žalosti da u zboru nema puno mlađih. Probe održavaju jedanput tjedno pred blagdanima i većim svetkovinama poput Ružareva, Božića i Uskrsa. Za Božić priprema tradicionalne božićne napjeve "Radujte se narodi", "U sve vrijeme godišta" i ostale, a u svibnju se pjevaju marijanske pjesme. "Kako nalaže crkvena godina tako se prilagođavamo liturgiji", kaže Ema Banko.

U ovih pedeset godina, sjećaju se članice zbora, pjevački zbor i žitelji župe Kanfanar promijenili su 8 župnika. To su bili Marijal Bartolić, Irenko Galo, Janko Gortan, Marcel Krebel, Zorko Ritoša, Simon Kvaternik, Alejandro Castillo i sadašnji župnik Antun Nižetić.

- Najbolju suradnju smo imali, u vrijeme naše mladosti, sa velečasnim Marcelom Krebelom. Tada smo i najviše pjevali i vježbali. Nakon njega, jako veliku pažnju nam je posvećivao pokojni župnik Ritoša.

Crkveni pjevački zbor župe Sv. Silvestra Kanfanar, na poticaj i dobru volju mještana

Kanfanara koji na otoku Ugljanu kod Zadra imaju kuću, posjetio je uoči blagdana Sv. Petra i Pavla 28. i 29. lipnja 2008. godine župu uznesenja Blažene Djevice Marije na Ugljanu, gdje je svojim pjevanjem sud-jelovao u euharistijskom slavlju. Ovim se putem svi članovi Zbora od srca zahvaljuju sponzorima koji su nam financijski pomogli realizaciju ovog izleta, a sponzori su bili: Općina Kanfanar, market "Masen", Mario Červar, caffe bar "Dvigrad", restoran "Fjord", restoran "Viking", Gracijela Marić, autoprijevoznik "Romano" i Klara Marić.

I za kraj, dugogodišnji članovi zbora poručuju da bi im velika želja bila da im se priključe novi članovi, koji imaju afiniteta prema pjevanju.

Kanfanarski zbor na susretu crkvenih zborova u Vrsaru 2003. godine

24 KANFANARSKI LIST

Policija čuva Dvigradski statut

Dvigradski statut u Kanfanaru nakon nekoliko stoljeća

U povodu Dana arhiva krajem lipnja 2001., u Kanfanaru je mr. Jakov Jelinčić, ravnatelj Povijesnog arhiva u Pazinu, predstavio originalni Dvigradski statut s konca 14. stoljeća. To je najstariji sačuvani statut koji su čuva u istarskim arhivima. Dvigradski statut dopremljen je u Kanfanar pod pratnjom policije. Nakon “dužeg izbivanja” iz ove sredine, brojna publika u Osnovnoj školi “Petra Studenca” bila je živo zainteresirana vidjeti ga i opipati.

Udruga Dvegrajci otkrila je tada namjeru da prevede Dvigradski statut s latinskog na hrvatski jezik, i objavi knjigu tako da bude svakom dostupna. Dvigradski statut zasigurno će odgovoriti na pitanja današnjih sljednika Dvigrada; kako se i po kojim pravilima živjelo u dvigradskoj komuni.

Nema bankomata u Kanfanaru

Godina je 2001., a Kanfanarci su nezadovoljni radom podružnice Istarske banke. Ona ima vjerojatno jedinstveno radno vrijeme u cijeloj Istri - naime radi samo dva dana tjedno (ponedjeljkom i petkom). U banci to objašnjavaju malim

brojem transakcija, no bilo bi ih vjerojatno puno više da banka zbog aljkavosti svojih službenika i nedavne blokade nije već izgubila znatan dio svojih štediša. Općina je predložila “Istarskoj banci” četverosatno radno vrijeme ili minimalno tri dana rada u tjednu, a ako se banka ogluši općina će se obratiti nekoj drugoj novčarskoj instituciji da u Kanfanaru otvori podružnicu.

O bankomatu da se i ne govori, jer najbliži se nalazi - u Rovinju!

Pjesnički prvijenac erotske poezije

Boris Vidulin s prvom knjigom

Mladi kanfanarski pjesnik Boris Vidulin predstavio je 12. prosinca 2001. u oštariji “Ćuk” u Savičenti svoju prvu knjigu (erotske) poezije. Prezentaciju je vodio Drago Orlić, a pored autora sudjelovali su Nikola Marić i Željko Rabar. Specifičnost knjige, osim u Vidulinovoj apsolutnoj odanosti erotskoj poeziji, je ta da ima dvije naslovnice, i može se čitati s obje strane. Sa strane od špadi, ili od baštoni, s koje tko poželi.

Nakon 22 godine novi župnik

U božićnom razgovoru 2001. godine predstavio se novi kanfanarski župnik Simon Kvaternik. Nakon 22 godine službe

dugogodišnji kanfanarski župnik Zorko Ritoša oprostio se od župljana i općine Kanfanar uz prigodne darove. Njegovo novo odredište je župa Višnjan, a u kanfanarski Župni ured u Dvigradskoj ulici broj 10 došlo je novo lice, mladi svećenik Simon Kvaternik, rođen u Postojni 1971. godine.

- Što se tiče vjerskog života, vidim da i ovdje postoji kriza vjere. Nadam se stoga da ćemo uvesti i neke nove stvari u župu, tako da i oni koji su možda napustili crkvu mogu joj se vratiti i vidjeti da Crkva nije samo jedna hijerarhija, organizacija i tradicija, nego nešto gdje čovjek može dobiti život, radost i snagu za savladavanje problema, izjavio je župnik Kvaternik.

Mišan i Modesto: Najteže je suditi klincima

Prvoligaški suci Drago Modesto i Edi Mišan 2001. na Jakovlji

Tijekom 2001. razgovarali smo s jednim od najboljih rukometnih sudačkih parova u Hrvatskoj, Kanfanarcima Edijem Mišanom i Dragom Modestom. Rukomet je religija koju su odabrali u mladosti i ostali joj vjerni kroz suđenje. Izjavljuju da će, i kad jednoga dana prestanu s aktivnim suđenjem, opet biti negdje blizu rukometa, makar i kao gledatelji.

- Nama je lakše suditi muškima, jer smo bili igrači i imamo osjećaj za tu mušku igru. Ženske puno više jauču, igra obiluje šeprtljavostima i neznanjem, pa ima puno tehničkih grešaka, koraka i krivo vođenih lopti. Najteže je zapravo suditi klincima, a u toj općoj jurnjavi pojedini se suci doista znaju izgubiti.

Romualdo se zaredio sa 27 godina i otada cijeli svoj život je posvetio postu. Zbog nekreposnog života što su ga vodili benediktinci nakon dvije godine provedene u samostanu, odlučio je osnovati novi, strožiji benediktinski red kamaldoljana, prozvanog tako po samostanu u mjestu Camaldoli u Apeninima.

Vremeplov Kanfanarskog lista

V R E M E P L O V

25KANFANARSKI LIST

K O L U M N A

LUCA: O, kuma moja lipega vrimena se nismo vidile. Ma si mi ništo zmršavila. Ča je to s tobon? MARA: Vero san jeno 6 kili pošla doli. Pravo ti rečen od muke ča zajno govore na televiziji da se špara, da se ne dile božićnice, da se ne delaju fešte i tako naprid. Jušto zato sam zgubila petit. LUCA: Ma ča zato? Ne slušaj ča govore, gledaj ča delaju. To je puli nas u modi da se jeno govori a drugo dela.MARA: Ma bi bilo dobro da i ti eno malo zmršaviš, biš manje rušila za sobon po butigi.LUCA: Vero imaš pravo. Sve je u butigi tisno i nakrgano i kad se ubrnen ali z guzicon ali s cicami vajka nešto zrušin. Već me je i sran, pak pošaljen mojega nukića. MARA: Vero kuma moja san srićna kad vidin u ke lipi vrtić gre moja nukica.LUCA: Imaš pravo. Lipi vrtić, a tete jako žgaje za sve. Ma na daleko ni tako. Zato bih rekla mlajžima da gredu ranije u postelju. MARA: Ben ča, će brzo finiti i tu dvoranu do vrtića ki jako rabo za Kanfanar.LUCA: Znaš ča kuma moja, da svi oni ča pune kasu naše općine daju pošteno koliko ih toka, sve bi se činilo na vrime.MARA: Ma ča biš stila reći da ja ne dan?LUCA: Ma ti si mižerija kako i ja. Svaka čast Kamen Pazin lipo se je pokaza. Su dali šoldi i tri puta više.MARA: E, lipa moja se vidi da i grota ima srce. A fabrika tabaka? Sigurno su i oni dali čuda?LUCA: Voni? Ma ča si zbisla? Znaš kako se reče: Oni ki ima glavon klima, vajka daje malo, da bi im ča više ostalo.MARA: Da, da, kad je tako više nećemo nidan fumati, pak će si i oni pofumati. Škrtice grde. Ča ne vide da su i oni kus Kanfanara.LUCA: Vero ćemo morati u Kanfanaru činiti fabriku oćali. Pak

podiliti oćale nikima u fabriki i u Kanfanaru.MARA: Ma vero za BINA ISTRU ne triba oćali. Voni su jušto štabelo stavili šlag na tortu. LUCA: Lipa kuma moja, tortu će činiti vatrogasci kad in se uzida vatrogasni dom.MARA: Ma vero ča će? Ma istina je da će bolje gasiti kampanje i hiže zvan i znutra. LUCA: San čula da će na srid place činiti salu za penzionere, prke njih ima najviše u Kanfanaru? MARA: Da, da, to će činiti za penzionere kad bude sunce zasvitlilo u po noći.LUCA: Ma, šperajmo se da će i prije. Sve udruge će dobiti svoje misto - “jednog lijepog dana”.MARA: Ma samo da se fini Dvigrad. Oni put se Kanfanar more dati još više u turizam. Vidiš da Turistička zajednica reste i reste. Svako lito je više turišti.LUCA: Ma govorin ja mojen Juri da regulamo staru štalu u kamare. Vero oni put bimo laglje čekali božićnicu. Vako nisi siguran u niš.MARA: Vrajže slabo, samo na šolde pensaš. Pensaj sada na Božić, na Novo lito. LUCA: Pensaj kamo ćeš, ma vajka se moraš ćapati za takuvin. MARA: Kuma moja, dosta ćakule. Ja prije želin svima puno zdravlja, ča manje koraki do mediga i nikad prazan takuvin. LUCA: Ma lipa moja, ja želin da i kasa Općine ne bude nikad prazna. Oni put će se ispuniti sve želje ljudi s Kanfanara.MARA: Kuma moja, znaš kako se reče: S tvojih usti u Bojže uši.LUCA i MARA žele svima: Srićan Božić i Novo lito!

Marija Sošić

m a v e r o i z K a n f a n a r a

Ki ima, glavon klima, i vajka malo daje

Luca i Mara žele svima Srićan Božić i Novo lito! Svima puno zdravlja, ča manje koraki do mediga i nikad prazan takuvin. I da kasa Općine ne bude nikad prazna

Novi je vrtić, mlajži neka gredu ranije u postelju

Regulajmo

stare štale u

kamare, van z

boškarinima

Ki ima, glavon klima, i vajka malo daje

26 KANFANARSKI LIST

K R I Ž A L J K A

Rješenja iz prošlog broja: SVEĆENIK NARODNI HEROJ, MARKO - ZELKO, PARTIZANSKA BOLNICA KOD BARATA - MOROZOLA, RANJEN U KORENIĆIMA, JOAKIM - RAKOVAC, AUTOR PARTIZANSKIH SPOMENIKA, ŠIME - VIDULIN, USTANIČKO MJESTO U PRIKODRAGI - KORENIĆI, NAJSTARIJI ČLAN ROVINJSKOG SAB-a, IVAN - BASTIJANČIĆ

27KANFANARSKI LIST

Osoblje restorana želi Vam čestit Božić i sretnu 2009. godinu