TEMATSKI PRIKAZSJEVEROZAPADNI BALKAN

TEM

ATSK

I OKV

IR

2

Tematski okvir

SJEVEROZAPADNI BALKANBosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija U ovom članku, glavni fokus je na romskoj djeci.

Prema procjeni, na Zapadnom Balkanu živi 1 milion Roma. U Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji, ova populacijska grupa i dalje je najranjivija i najobespravljenija manjina. Mnoga romska djeca nisu nikada bila upisana u bilo kakvu školu, nisu uvedena u matične knjige ili vakcinisana, i većina ih živi u vrlo lošim uslovima, bez pristupa čistoj vodi ili sanitaciji.

Romi se svakodnevno suočavaju sa diskriminacijom u svim segmentima života, dok su Romkinje predmet duple diskriminacije. Broj nezaposlenih Roma je visok širom regiona i dostupnost tržišta rada im je otežana zbog nedostatka odgovarajućeg obrazovanja i kvalifikacija. Zbog toga uspješna integracija romske djece u obrazovanje nije samo važna iz perspektive socijalne inkluzije nego i predstavlja pitanje sa značajnim ekonomskim uticajem. Nacionalna kampanja za sjeverozapadni Balkan koju vodi organizacija Save The Children fokusirati će se na Bosnu i Hercegovinu (BiH), s ciljem da se zatvori jaz u prilikama za obrazovanje za romsku djecu u BiH u poređenju sa državnim prosjekom, tako što će povećati pristup obaveznim predškolskim

programima, što će dovesti do uspješne tranzicije u osnovno obrazovanje.

PREGLED SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI

Mnoga romska djeca i mladi u regionu nisu nikada pohađali školu. Za BiH je odnos dvoje od petero djece, u Crnoj Gori preko jedne četvrtine romske djece starosti od 10 do 18 godina nisu nikada pohađali školu. U Crnoj Gori i Srbiji su upisivanje Roma u specijalne škole i segregacija u školi još uvijek problem. Nepismenost Roma je još uvijek velika, posebno kod Romkinja, i postoji visok stepen ranog ispisivanja iz škole. Vrlo malo Roma završi srednje obrazovanje.

U Tabeli 1 su prikazane stope pohađanja predškolskog obrazovanja i stope završenog osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja za ukupno stanovništvo Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije, i odvojeno za romsku djecu, kako je predstavljeno u Indeksu Inkluzije Roma 2015. Podaci pokazuju značajne razlike između Roma i ukupnog stanovništva BiH, Crne Gore i Srbije kroz cjelokupno obrazovanje, iako je u sve tri zemlje razlika u završenom osnovnom obrazovanju vremenom smanjena. 1

Razlika u predškolskom obrazovanju je najmanja, što je odraz vrlo niske stope pohađanja cjelokupnog stanovništva. Ovo posebno vrijedi za BiH, gdje je procenat

1 Prema Indeksu Inkluzije Roma 2015 za koji su prik-upljene informacije od zvaničnih vladinih izvora i iz MIC anketa, u 2005.g. je stopa završenog obrazovanja romske djece u BiH iznosila 33%, u Crnoj Gori 23% a u Srbiji 40%. U 2014.g. stopa u BiH je iznosila 40%, u Crnoj Gori 29% a u Srbiji 46%.

Prema procjenama, u Bosni i Hercegovini ima 70.000-100.000 Roma. Romi čine 2% ukupnog stanovništva Srbije (vjeruje se da je stvarni broj dva ili tri puta veći).Prema popisu stanovništva u Crnoj Gori iz 2011.godine, u zemlji ima 8300 Roma i Egipćana. Civilni sektor je procijenio da ovaj broj premašuje 20.000.

3

SJEVERO

ZA

PAD

NI BA

LKAN

Bosna i Hercegovina, C

rna Gora i Srbija

djece Roma u predškolskim ustanovama procijenjen na samo 1,5% u odnosi na 13-15% druge djece2. Prema Indeksu Inkluzije Roma, ova stopa je na 6% za romsku djecu i 18% za ostalu. Takva razlika u brojkama je ilustracija nedostatka sistematski prikupljenih podataka za ovu grupaciju kroz sektore.Romska djeca su pod najvećim rizikom za ispisivanje iz škole. U BiH je ova stopa procijenjena na 46,2% za osnovno obrazovanje3. Prema MIC anketi za BiH 2011-2012., neto stopa završene osnovne škole je 92%, što znači da oko 8% ukupno djece ne završi osnovnu školu u starosnoj dobi kada bi trebali.4 UNICEF u Crnoj Gori procjenjuje da se romska djeca najčešće ispisuju iz škole u dobi od 10 godina. Neto omjer pohađanja (prilagođeni) dostiže svoj vrhunac kod djece od 10 godina (72 %) i onda se postepeno smanjuje za stariju djecu, sa najnižom vrijednosti kod djece u dobi od 14 godina (39%). Posljedično je najviši procenat djece

2 UNDP Pregled milenijskih razvojnih ciljeva, MDG 2: Postizanje univerzalnog osnovnog obrazovanja. Više informacija na: http://www.ba.undp.org/content/bosnia_and_herzegovina/en/home/mdgoverview/overview/mdg2.html

3 Neupisivanje i ispisivanje iz škole: Studija urađena na osnovu ankete provedene među djecom i omladinom koji nisu upisani ili su se ispisali iz osnovne ili srednje škole, UNICEF, decembar 2011.g. Cijeli izvještaj: http://www.unicef.org/bih/Dropout_EN-1.pdf

4 MICS za BiH 2011-2012, završni izvještaj, UNICEF str. 82-84. Cijeli izvještaj: http://www.bhas.ba/ankete/MICS4_BiH_FinalReport_2011-12_Eng.pdf

koja ne pohađaju školu kod djece starosti 10 do 14 godina.5

Ključni UZROCI za obrazovnu isključenost romske djece su: SIROMAŠTVO utiče na veliku većinu romskih porodica na Balkanu. Oni nemaju adekvatan smještaj, zaposlenje, prihode ni zdravstvenu zaštitu.6 Oko 80% romske djece u BiH žive u siromaštvu, 50% romskih porodica u Srbiji su siromašne i stopa siromašnih u zajednicama Roma i Egipćana u Crnoj Gori

5 Unapređenje obrazovanja Roma u Crnoj Gori REF državna procjena – 2015, Fond za obrazovanje Roma. Cijeli izvještaj: http://www.romaeducationfund.hu/sites/default/files/publications/mne_country_assessment_2015.pdf

6 Analiza stanja prava djece za sjeverozapadni Balkan Save The Children, januar 2015.g.; i nalazi istraživanja kojeg su sproveli mladi lideri Romi kao dio projekta Lideri - mladi Romi u akciji (Leaders – Young Roma in Action) (više informacija: https://nwb.savethechildren.net/news/roma-leaders-future)

U BiH, 0.5% od ukupnog broja romskih učenika pohađa specijalne škole. U Crnoj Gori je šest puta više Roma smješteno u specijalne škole nego u ostale. 42% Roma se obrazuje u segregiranim školama. U Srbiji je stepen romske djece u specijalnim školama 36 puta viši nego u ostalim. 27% Roma se obrazuje u segregiranim školama. Indeks Inkluzije Roma 2015

Tabela 1: Stope pohađanja i završenog obrazovanja za ukupno stanovništvo i romsku djecu

*Izvor: Indeks inkluzije Roma 2015 (Roma Inclusion Index 2015) http://www.romadecade.org/cms/upload/file/9810_file1_roma-inclusion-index-2015-s.pdf

TEM

ATSK

I OKV

IR

4

prelazi 36%7 u poređenju sa 8,6% ukupnog stanovništva.8 To je jedan od razloga za široko rasprostranjeno prošenje djece. Iako ima malo pouzdanih informacija o ZDRAVLJU romske populacije, vjeruje se da je na dosta nižem nivou nego kod ostalih, jer se romska djeca često ne vakcinišu, ne dolaze na obavezne medicinske preglede, ili ne postignu dobre rezultate na procjenama spremnosti za školu. Pokrivenost Roma zdravstvenim osiguranjem treba značajno da se unaprijedi u sve tri zemlje9. Izvještaj BiH o napretku prema EU za 2014.godinu bilježi ekstremno nizak nivo imunizacije kod romske djece (4%) kao i činjenicu da je stopa mortaliteta kod djece mlađe od jedne godine kod romske djece procijenjena da je tri puta viša nego za sveukupno stanovništvo. U Crnoj Gori je

7 Unapređenje obrazovanja Roma u Crnoj Gori REF državna procjena – 2015, Fond za obrazovanje Roma

8 U avgustu 2015.g., crnogorska Agencija za statistiku, MONSTAT, objavila je nalaze svoje ankete o siromaštvu koja je pokazala smanjenje siromaštva kod opšte populacije sa 11,3% iz 2009.godine na 8,6% u 2013.g. To znači da oko 54.000 građana živi od manje od 186 EUR mjesečno.

9 Izvještaji o napretku EK za 2015.g. za zemlje zapadnog Balkana i Tursku objavljeni u novembru 2015.g. Dostupni na: http://ec.europa.eu/enlargement/countries/package/index_en.htm

stopa mortaliteta kod romske djece također procijenjena da je tri puta viša nego kod ostale djece10. Ministarstvo zdravlja Srbije je naglasilo da je stopa mortaliteta novorođenčadi iz romske populacije prepolovljena od 2010.godine, ali je još uvijek dva puta viša nego što je zabilježeno za opću populaciju11.

Mnogi Romi nemaju riješen PRAVNI STATUS što im otežava pristup tržištu rada, zdravstvenoj zaštiti ili obrazovanju, pa su stoga mnoga romska djeca NEVIDLJIVA za sistem. Štaviše, oni žive u IZOLIRANIM NASELJIMA što, ne samo da dodatno komplikuje njihov pristup osnovnim uslugama, nego također sprečava integraciju. Svi ovi faktori doprinose široko rasprostranjenoj DISKRIMINACIJI Roma. U Crnoj Gori12 i

10 UNICEF Crne Gore, Izvještaj o programu u CG, 2012-2016. Cijeli izvještaj: http://www.unicef.org/about/execboard/files/Montenegro_final_approved_2012-2016_20_Oct_2011.pdf

11 Izvještaj TANJUG novinske agencije o prezentaciji Izvještaja o implementaciji programa saradnje između Srbije i UNICEF-a, 22.10.2013.g.

12 Studija o preprekama u obrazovanju u Crnoj Gori, Fokus na djecu Rome i Egipćane, UNICEF i Ipsos, juni 2013. Cijeli izvještaj: http://www.unicef.org/montenegro/Studija_UNICEF-za-web-en.pdf

Foto

: Šej

la D

izda

revi

ć/Sa

ve th

e C

hild

ren

5

SJEVERO

ZA

PAD

NI BA

LKAN

Bosna i Hercegovina, C

rna Gora i Srbija

Srbiji13, djeca Romi (i Egipćani) često pohađaju odvojene škole uspostavljene u njihovim zajednicama, ili su segregirani od druge djece u zasebnim razredima. Romska TRADICIJA i KULTURA se nikada ne predaju u školama, i nema udžbenika na romskom jeziku.

Nedostatak PODRŠKE U PORODICI i ZAJEDNICI je vrlo bitan. Mnogi roditelji Romi također ne vide trenutačnu korist od upisivanja djece u školu ili ne razumiju važnost obrazovanja u dugoročnom smislu. RODNA DISKRIMINACIJA je još jedno ključno pitanje, jer postoji velika razlika u pohađanju škole i pismenosti među spolovima. Mnogi roditelji odlučuju da ne šalju svoje kćerke u školu, i radije biraju da one ostanu kući i udaju se u ranoj dobi. U Srbiji je ovaj spolni disparitet među Romima posebno vidljiv u srednjem obrazovanju.14 U Bosni i Hercegovini indeks spolnog pariteta za osnovno obrazovanje pokazuje da djevojčice neznatno manje pohađaju osnovnu školu nego dječaci, ali da je razlika velika na njihovu štetu na nivou srednje škole15. Stanje u Crnoj Gori je vrlo slično16.

POSLJEDICE isključenosti romske djece iz obrazovanja, začarani krug siromaštva, diskriminacija i izolacija ostaju nepromijenjene. Nedostatak obrazovanja ili nedostatak dostupnosti kvalitetnog obrazovanja sprečava Rome da budu konkurentni na tržištu rada jer im nedostaju vještine, znanje i iskustvo. To ih također sprečava da učestvuju u procesima donošenja odluka ili mjera na bilo kojem

13 Dug put za preći, Izvještaj Centra za prava Roma u Evropi. Prevelika zastupljenost romske djece u “specijalnim školama” u Srbiji. Januar 2014.g. (A Long Way To Go, A Report by the European Roma Rights Centre. Overrepresentation of Romani Children in “Special Schools” in Serbia. January 2014.) Cijeli izvještaj: http://www.errc.org/cms/upload/file/serbia-edu-cation-report-a-long-way-to-go-serbian-13-march-2014.pdf

14 MIC Anketa romskih naselja u Srbiji 2014.g., UNICEF. Cijeli izvještaj: http://www.unicef.org/ceecis/MICS_5_-_Key_Findings.pdf

15 MIC Anketa 2011-2012, Anketiranje Roma. UNICEF. Cijeli izvještaj: http://www.mhrr.gov.ba/PDF/djeca/MICS4_BiH_Roma_Survey_FinalReport_2011-12.pdf

16 Crna Gora i crnogorska romska naselja. MIC Anketa 2013.g. Cijeli izvještaj: http://www.monstat.org/userfiles/file/medjunarodna%20saradnja/2013%20Montenegro%20MICS%20and%202013%20Roma%20Settlements%20in%20Montene-gro%20MICS.pdf

nivou vlasti, posebno u onim područjima koja direktno utiču na živote u njihovim zajednicama.

Postoje brojne PREPREKE za integraciju romske djece u obrazovne sisteme ove tri balkanske države. U Bosni i Hercegovini jedan od ključnih problema je prekomplikovan i fragmentiran obrazovni sektor. Ovim zemljama nedostaju pouzdani i sistemski prikupljeni podaci koji bi osigurali djelotvorno donošenje mjera. Potrošnja za obrazovanje u sve tri zemlje uglavnom ide za plate, i ne preostane mnogo za razvoj ili unaprjeđenje nastavnih planova i programa. Mnogi Romi također NEMAJU INFORMACIJE I ZNANJE o svojim pravima ili dostupnim mehanizmima pomoći, ili shvatanje važnosti obrazovanja. Istraživanje koje su proveli mladi lideri Romi koji su učestvovali u projektu organizacije Save the Children, Leaders –Young Roma in Action17, pokazalo je da se napori koji se ulažu za veći upis romske djece u škole trebaju prvenstveno fokusirati na roditelje, od kojih mnogi nemaju razumijevanje za koristi od obrazovanja. To je posebno slučaj sa roditeljima koji su nepismeni ili neobrazovani. Štaviše, kada roditelji podrže obrazovanje, vjerovatno će manje razlikovati mušku i žensku djecu, ili će to raditi sa slabijim intezitetom.

ANALIZA POLITIKA

U prošlosti su implementirani brojni projekti s ciljem unaprjeđenja pozicije Roma u BiH, Crnoj Gori i Srbiji, uključujući obrazovanje, ali nije postignut značajan napredak.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je u julu 2010.godine usvojilo Revidirani akcioni plan za potrebe obrazovanja Roma u BiH, koji uključuje ciljeve i mjere za implementaciju širom zemlje. BiH ima 12 ministarstava obrazovanja i jedan Odjel za obrazovanje u Distriktu Brčko koji nisu napravili posebne planove i programe za podršku obrazovanju Roma, nego umjesto toga učestvuju u implementaciji državnog plana. Vlada Crne

17 Izvještaj o istraživanju kojeg su sproveli mladi Romi u pet gradove u Bosni i Hercegovini, april 2014.g.

TEM

ATSK

I OKV

IR

6

Gore je u aprilu 2012.godine usvojila Strategiju za unaprjeđenje stanja Roma i Egipćana 2012-2016. i uspostavila komisiju za nadgledanje implementacije strategije. Novi akcioni plan za implementaciju strategije usvojen je 2014.godine. Vlada Srbije je izjavila da će usvojiti novu Strategiju za inkluziju Roma za 10-godišnji period, 2015-2025., kompatibilnu sa Strategijom Evropa 2020., do kraja ove godine.

BiH nudi malo više od općih informacija o obrazovanju romske djece od predškolskog do visokog obrazovanja, zbog administrativnih ograničenja. Informacije o predškolskom pohađanju i specijalnom obrazovanju ili nedostaju ili su nepouzdane, kao i statistički podaci koji bi omogućili poređenje podataka u periodu nekoliko godina. Nedostatak sistematski prikupljenih PODATAKA je također problem i u druge dvije zemlje, sa vrlo malo postignutog napretka u ovom području.

FINANSIRANJE napredovanja romske djece u obrazovnom sistemu se u većem dijelu oslanja na donatore, uključujući predpristupne fondove EU. Finansiranje preko projekata često znači nedostatak kontinuiteta i održivosti, jer nema dovoljno budžetskih sredstava, posebno na lokalnom nivou, da se nastave uvedene prakse18. Državni akcioni planovi za Rome nisu adekvatno pokriveni resursima što otežava njihovu implementaciju.

Kako bi se borili protiv DISKRIMINACIJE, u BiH je stupio na snagu Zakon o zabrani diskriminacije u avgustu 2009.g., a opet je to ostala jedina zemlja u Evropi u kojoj su Romi, poput drugih manjina, spriječeni da se kandiduju za člana tročlanog Predsjedništva. Anti-diskriminacijski zakon u Srbiji eksplicitno štiti djecu kao grupu; u oktobru 2014.godine je podržan akcioni plan za implementaciju strategije. U aprilu 2014.g. Crna Gora je podržala izmjene Zakona o zabrani diskriminacije s ciljem usklađivanja svojih

18 Za više informacija o adekvatnim budžetskim izdva-janjima, vidljivosti djece u budžetima i finansijskim aspektima obrazovanja, molimo pogledajte SCMWB Analizu upravljanja pravima djece iz aprila 2015.g. i Analizu stanja dječjih prava iz januara 2015.

standarda sa evropskim standardima zaštite ljudskih prava, ali su romska djeca i dalje diskriminirana, posebno po pitanju pristupa obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i smještaju.

Jedan od glavnih problema u borbi protiv diskriminacije Roma je činjenica da diskriminacija nije samo široko rasprostranjena praksa, nego se i toleriše u društvu. Romi uglavnom žive pored – ne sa – drugim populacijskim grupama koje imaju ograničeno znanje o romskoj kulturi i tradiciji. Još jedna prepreka aktivnostima koje se bore protiv diskriminacije je nedostatak znanja kod romske djece koja često nisu svjesna svojih prava i načina da ih ostvare. S ciljem rješavanja ovog problema, u Bosni i Hercegovini je održano mnogo obuka za nastavnike, roditelje i djecu da bi se podigla svijest o ljudskim pravima i pravima djece, kao i važnosti obrazovanja19.

Sve tri zemlje imaju stopu upisa u osnovne škole od preko 90%, dok su stope pohađanja i završetka škole za romsku djecu i dalje niske. Politike se fokusiraju na obezbjeđenje besplatnih udžbenika za osnovne škole, kao i stipendije i afirmativne akcije za srednje škole. Crna Gora je napravila udžbenike za učenje crnogorskog jezika kao drugog jezika.

Prijevremeno ispisivanje iz škole ostaje često, i nisu postavljeni sistemi da se spriječe i nadgledaju prijevremeni ispisi. U Crnoj Gori djeca koja se ispišu iz redovnog obrazovanja imaju zabranu obrazovanja u dobi od 9 do 15 godina starosti. Njihova jedina mogućnost da nastave obrazovanje je u okviru osnovnog obrazovanja za odrasle u koje se mogu uključiti učenici stariji od 15 godina.

Postignuća učenika Roma su također na znatno nižem nivou od ostalih. Škole nemaju institucionalni okvir da osiguraju Rome pomoćnike u nastavi ili medijatore.

BiH je značajno napredovala u građanskoj registraciji Roma, kao i Srbija, ali Crna Gora

19 Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine 2014.g., Dekada inkluzije Roma. Cijeli izvještaj: http://www.romadecade.org/cms/upload/file/9811_file4_bih-2014.pdf

7

SJEVERO

ZA

PAD

NI BA

LKAN

Bosna i Hercegovina, C

rna Gora i Srbija

još nije riješila status mnogih interno raseljenih Roma sa Kosova, što je također bitno za završetak desegregacije obrazovanja u izbjegličkim kampovima „Konik 1” i „Konik 2”.

Na osnovu predstavljenih dokaza, Save the Children poziva vlasti BiH, Srbije i Crne Gore da usvoje sljedeće ključne preporuke:

| Podići svijest i razumijevanje važnosti i koristi obrazovanja (Rani rast i razvoj, osnovni i viši nivoi) kod mladih roditelja, posebno kod mladih majki, kao i u široj romskoj zajednici kroz ciljanu izgradnju kapaciteta po pitanju obrazovanja i roditeljskih vještina. Posebno je važno uključiti mlade Rome i lidere Rome u ovaj proces podizanja svijesti.

| Omogućiti pristup inkluzivnom i kvalitetnom predškolskom obrazovanju s ciljem da se prekine ciklus siromaštva

te podići svijesti kod romske djece o njihovom pravu na obrazovanje i koristima obrazovanja, kako bi se spriječilo rano ispisivanje iz škole.

| Uvesti efektivne i efikasne referentne mehanizme za identifikaciju djece i mladih van školskog sistema (od kojih su većina Romi) te za prevenciju ispisivanja, istovremeno mijenjajući restriktivnu legislativu i politike kako bi omogućili lagan povratak u školu djeci koja su se prijevremeno ispisala iz škole.

Save the Children ima dokazano iskustvo u pilotiranju i uspješnom repliciranju modela za omogućavanje pristupa predškolskom i osnovnoškolskom obrazovanju za Rome i drugu marginaliziranu i ranjivu djecu u Bosni i Hercegovini. To će se koristiti za planiranje i realizaciju nacionalne kampanje zasnovane na dokazima.

Foto

: Agd

al N

uhan

ović

/Sav

e th

e C

hild

ren

Save the Children je vodeća neovisna organizacija za djecu u svijetu.Naša vizija je svijet u kojem svako dijete ostvaruje pravo na život, zaštitu, razvoj i učešće.

U regionu sjeverozapadnog Balkana, Save the Children ulaže napore ka poboljšanju stanja prava djeteta uopće, a posebno u oblasti obrazovanja, vladavine dječijih prava, zaštite djece od svih oblika nasilja kao i zaštite djece u slučaju katastrofa.

Fotografija na naslovnici: (Foto: Agdal Nuhanović/Save the Children)

Save the ChildrenLjubljanska 16, Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Tel +387 (0) 33 290 671, Fax +387 (0) 33 290 675 https://nwb.savethechildren.net

Svako dijete #bezIZUZETKA

#EveryLastChild

Foto

: Agd

al N

uhan

ović

/Sav

e th

e C

hild

ren