Organizacijsko ponašanje

Tomislav Bekavac

Igor Belić

Alen Bilušković Marko Ćaćić Luka Maćešić

Osijek, svibanj 2011.

1. Vrijednosti 2. Stavovi 3. Kognitivna disonanca 4. Osobnost 5. Percepcija 6. Teorija atribucije 7. Učenje

VRIJEDNOSTI

Vrijednosti sadrže moralnu notu jer nose ideje pojedinca o

tome što je dobro i poželjno.

Sustavi vrijednosti predstavljaju određivanje prioriteta pojedinačnim vrijednostima u odnosu na njihovu relativnu važnost. Ono što smatramo važnim utječe na naše stavove.

Značenje vrijednosti-Tvore temelje za razumijevanje stavova, percepcija,

osobnosti i motivacija. Vrijednosti zamagljuju objektivnost i racionalnost.

Karakteristike vrijednosti -Relativno su postojane i trajne.

Hijerarhija vrijednosti -Pojedicni se mogu kategorizirati prema njihovim

vrijednostima.

Moguće je identificirati hijerarhiju od sedam razina koja opisuje osobne vrijednosti i

stilove života

1. REAKTIVNA – pojedinci nisu svjesni sebe ni drugih kao ljudskih bića i reagiraju na osnovne fiziološke potrebe

2. PLEMENSKA – ove pojedince karakterizira visoka ovisnost. Na njih jako utječe tradicija i moć kojom se služe osobe od autoriteta

3. EGOCENTRIČNA – ove osobe vjeruju u surovi individualizam. Agresivne su i sebične. Reagiraju na moć.

4. KONFORMISTIČKA – pojedinci imaju nizak prag tolerancije za razlicitost. Žele da drugi prihvate njihove vrijednosti

5. MANIPULATIVNA – pojedinci teže postizanju svojih ciljeva putem manipulacije ljudima i stvarima. Teže statusu i priznanju

6. SOCIOCENTRIČNA – smatraju važnijim da ih se voli i da se slažu s drugima nego da idu naprijed. Odbojni su im materijalizam, konformizam i manipulativnost.

7. EGZISTENCIJALNA – ove osobe imaju visok prag tolerancije za različitost. Otvoreni su i fleksibilni.

STAVOVI Stavovi su iskazi koji sadržavaju procjenu, bilo povoljnu bilo

nepovoljnu, u vezi stvari, ljudi ili događaja. Odražavaju kako netko osjeća o nečemu.

Vrijednosti su širi pojam od stavova i podrazumijevaju moralnost, smisao za pravednost ili poželjnost.

Iskaz da je diskriminacija loša odražava vrijednosti. Iskaz „ ja sam za provedbu poticajnog programa za osposobljavanje i pridobivanje žena za menadžerske pozicije u našoj organizaciji“ je stav.

Zadovoljstvo na poslu utječe na stav pojedinca prema njegovu poslu

Osoba s visokim stupnjem zadovoljstva u poslu ima pozitivne stavove prema poslu, dok osoba koja je nezadovoljna svojim poslom ima negativne.

Ljudi često miješaju pojmove zadovoljstva u poslu i stavove zaposlenih.

KOGNITIVNA DISONANCAOsobe će pokušati smanjiti nesklad i time nelagodu koja nastaje

kad postoji nesklad između dvaju ili više stavova ili između njihova ponašanja i njihovih stavova. Osobe teže konzistenciji

Ljudi teže minimalizaciji disonance

Kognitivna disonanca je mentalno stanje, često konflikt, u kome osoba doživljava iskustvo dva ili više nekompatibilna vjerovanja ili kognitivno obrađuje više informacija. Kod zdravog pojedinca obično vodi osećanju psihičke nelagodnosti koje traje dok osoba ne razriješi nesporazum.

Djeci se govori da četkaju zube nakon svakog obroka, a odrasli to ne čine.

Želja pojedinca da smanji disonancu (nesklad) određena je značenjem elemenata koji je stvaraju, stupnjem utjecaja koji osoba misli da ima nad tim elemntima i nagradama koje mogu biti uključene u tu disonancu.

Ako pojedinci smatraju da disonanca ima posljedice koje se ne mogu kontrolirati- nešto gdje nemaju izbora- tada će po svemu sudeći biti manje osjetljivi na promjenu stava.

Ako je, primjerice, ponašanje koje stvara disonancu posljedica šefove naredbe, pritisak na smanjenje disonance bit će manji nego ako je to ponašanje učinjeno vlastitom voljom.

Napetost svojstvena velikim disonancama može se smanjiti, ukoliko je praćena visokom nagradom.

Odnos “STAV-PONAŠANJE”

Stavovi, koje ljudi imaju, određuju ono što rade.Istraživanja su pokazala da, ukoliko se uzmu u obzir ublažujuće,

slučajne varijable, doista postoji mjerljiva veza između stavova i poašanja.

Odstupanja između stavova i ponašanja mogu nastati jer društveni pritisak na pojedinca da se ponaša na određeni način može biti izuzeno snažnan

Kad opisujemo ljude s obzirom na karakteristike poput miran, pasivan, glasan, agresivan, ambiciozan, odan ili društven, kategoriziramo ih s obzirom na crte osobnosti.

Osobnost pojedinca je, stoga kombinacija psiholoških crta koje koristimo za klasifikaciju te osobe

Šesnaest primarnih crta osobnosti

REZERVIRAN – OTVOREN MANJE INTELIGENTAN – INTELIGENTNIJI PODLOŽEN OSJEĆAJIMA – EMOCIONALNO STABILAN PONIZAN – DOMINIRAJUĆI OZBILJAN – LAKOMISLEN KORISTOLJUBIV – SAVJESTAN BOJAŽLJIV – SMION NESENTIMENTALAN – SENZIBILAN PUN POVJERENJA – NEPOVJERLJIV PRAKTIČAN – MAŠTOVIT IZRAVAN – LUKAV SIGURAN U SEBE – ZABRINUT KONZERVATIVAN – SKLON EKSPERIMENTU OVISAN O SKUPINI – SAMODOSTATAN NEKONTROLIRAN – KONTROLIRAN OPUŠTEN – NAPET

Četiri atributa osobnosti:

mjesto kontrole autoritarizam makijavelizam sklonost riziku

Za objašnjenje i predviđanje ponašanja u organizacijama identificirana su četiri atributa osobnosti koji su izravnije relevantni

TIPOVI OSOBNOSTI

1. REALISTIČAN 2. ISTRAŽIVAČKI 3. DRUŠTVEN 4. KONVENCIONALNI 5. PODUZETAN 6. UMJETNIČKI

1. REALISTIČAN- Šumarstvo, poljodjelstvo 2. ISTRAŽIVAČKI- Biologija, matematika, novinsko

izvješćivanje 3. DRUŠTVEN- vanjske službe, socijalni rad, klinička

psihologija 4. KONVENCIONALNI- knjigovodstvo 5. PODUZETAN- financije, poslovno upravljanje 6. UMJETNIČKI- umjetnost, glazba, pisanje

PERCEPCIJAProces kojim pojedinci organiziraju i tumače svoje čulne dojmove kako bi dali značenje svom okružju. Različite osobe vide istu stvar, ali je drugačije percipiraju

Različiti faktori utječu na ljudsku percepciju, mogu se nalaziti u promatraču (stavovi, osobnost, motivi, interesi..), u objektu koji se promatra ili u kontekstu situacije u kojoj je to opažanje izvršeno (lokacija, svjetlost, toplina..)

TEORIJA ATRIBUCIJE

Pomaže nam ustanoviti da li je ponašanje uzrokovano iznutra ili izvana.

Ponašanja koja su uzrokovana iznutra pojedinca, su ona za koje se smatra da ih on ima pod kontrolom. Ponašanja koja su uzrokovana izvana su rezultat vanjskih uzroka, tj. gleda se da je situacija natjerala pojedinca na takvo određeno ponašanje

Teorija atribucije ovisi o sljedeća 3 faktora : 1) distinktivnost, 2) koncenzus i 3) konzistencija.

Prečaci za prosuđivanje drugih

Selektivnost –ovisno o interesima, obrazovanju, iskustvima i stavovima promatrača. Dopušta brzo „čitanje“ drugih, ali potoji rizik od stvaranja netočne slike

Pretpostavljena sličnost ili efekt „poput mene“ je način opažanje drugih za koje pretpostavljamo da su nam slični

Stereotip je kada se nekog prosuđuje na temelju grupe kojoj pripada

Halo efekt- donosimo sud o nekoj osobi na temelju pojedinačne karakteristike kao što je inteligencija, društvenost, izgled.

UČENJE

Ako želimo objasniti, predvidjeti ili kontrolirati ponašanje, moramo spoznati kako ljudi uče

Učenje se događa cijelo vrijeme.

Definicija učenja glasi: “učenje je relativno stalna promjena u ponašanju koja se zbiva kao posljedica iskustva”.

Učenje nam pomaže da se prilagodimo i savladamo naše okružjeUčenje je izgrađeno na zakonu efekta koji kaže da je

ponašanje funkcija njegovih posljedicaPonašanje koje slijedi povoljna je posljedica pokazuje tendenciju

ponavljanja; ponašanje koje je slijedila nepovoljna posljedica ne pokazuje tendenciju ponavljanja

Ključ procesa učenja su dvije teorije ili objašnjenja kako učimo-oblikovanje i modeliranje

Kad se učenje zbiva postupnim koracima, kažemo da je oblikovano. Menadžeri oblikuju ponašanje djelatnika sustavnim poticanjem (putem nagrada) svakog sljedećeg koraka koji djelatnika dovodi bliže željenom ponašanju

Pokušavamo, pogriješimo i opet pokušavamo, kroz te nizove pokušaja i pogrešaka većina nas savlada vještine poput vožnje bicikla

Modeliranje može vrlo brzo proizvesti složene promjene u ponašanju

Problem promatramo osobe za koju mislimo da je dorasla našem problemu Promatramo šta ta osoba radi drugačije od nas

Ako smo pronašli razlike, uključujemo ih u svoje ponašanje Ako se naš učinak poboljšao (povoljna posljedica), napravit ćemo stalnu promjenu našeg ponašanja koja je odrazila ono što smo vidjeli da funkcionira kod drugih

Implikacije za menadžere

Pojedinac ulazi u organizaciju s relativno „urezanim“ skupom vrijednosti i stavova te s osobnošću koja je u biti već izgrađena. Vrijednosti, stavovi i osobnost djelatnika, premda nisu trajno usađeni, u osnovi su „zadani“ u vrijeme kad djelatnik ulazi u organizaciju

VrijednostiZašto bi menadžer trebao nastojati da upozna vrijednosti

pojedinca? Poznavanje sustava vrijednosti pojedinca može omogućiti uvid u

njegove stavove.Učinak i zadovoljstvo zaposlenog vjerojatno će biti veći ukoliko

se njegove vrijednosti dobro uklapaju u vrijednosti organizacije.

StavoviMenadžeri bi trebali biti zainteresirani za stavove svojih

djelatnika budući da stavovi utječu na ponašanje.

OsobnostGlavna je vrijednost menadžerova razumijevanja razlika

osobnosti vjerojatno u boljem selekcioniranju. Veća je vjerojatnost selekcije proizvodnijih i zadovoljnijih djelatnika ako se uzimaju u obzir tipovi osobnosti koji su skladni zanimanjima

PercepcijaMenadžeri trebaju uzeti u obzir da njihovi djelatnici reagiraju na

opažanja, a ne na stvarnost. Ako pojedinci opažaju da su vrednovanja radnih učinaka pristrana ili da je plaća nista, ponašat će se kao da ti uvjeti stvarno postoje

UčenjeNije stvar u tome da li zaposleni kontinuirano uče na poslu ili ne.

Oni uvijek uče! Stvar je samo u tome da li će menadžeri dopustiti da se proces učenja zaposlenoga događa slučajno ili će time upravljati putem nagrada koje dodjeljuju i primjera koji daju.

Kojih je sedam razina koje opisuju osobne vrijednosti i stilove života?

Što su stavovi? Četiri atributa osobnosti? Objasniti Koji su tipovi osobnosti? Teorija atribucije? Definicija učenja, kada se uči?

Stephen P. Robbins: BITNI ELEMENTI ORGANIZACIJSKOG PONAŠANJA, MATE, Zagreb, 2002.

  S. P. Robbins, T. A. Judge:

ORGANIZACIJSKO PONAŠANJE , MATE, Zagreb, 2009.

Hvala na pozornosti !!!