Click here to load reader

Temelji Vjere - Herbert Madinger

  • View
    68

  • Download
    14

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Duhovno

Text of Temelji Vjere - Herbert Madinger

  • Svaki ovjek eli lijep i uspjean ivot. Sve to ljudi rade, rade zato da bi im bilo

    ljepe i bolje. Koliko to postiu? Zato mnogo puta ne postiu? Jedini stvarni nain do ljepeg, boljeg i uspjenijeg

    ivota je ivot sa vie pravednosti potenja, dobrote i

    ljubavi. Najbolji nain postizavanja pravednosti,

    potenja, dobrote i ljubavi je poznavanje i primjenjivanje cijele, autentine i ispravno

    shvaene katolike vjere.Sa Kristom je ivot ljepi i

    bogatiji.

  • Katolika vjera i crkva su neodvojivi

    dio europske civilizacije i kulture. Svaki europljanin, bez obzira da li je katolik, nekatolikr ateist ili agnostik

    eli i treba upoznati stvarne sadraje i stavove katolike

    vjere i crkve.

  • Dr. Herbert Madinger

    TEMELJI VJERETemeljni sadraji i stavovi

    katolike vjere i crkve, za katolike da bolje upoznaju

    svoju vjeru i crkvu, za nekatolike da bolje upoznaju najznaajniju

    pozitivnu snagu europske i svjetske povijesti, sadanjosti i

    budunosti

    Zagreb 1998.

  • Bog Te ljubi postao je ovjekom radi Tebe, svjesno je podnio

    najtee psihike i fizike muke iz ljubavi prema Tebi eli da ima lijep i uspjean ivot i sada na

    zemlji i uvijek u vjenosti. Da u tome uspije treba Tvoju suradnju.

    Samo uz Tvoju suradnju moe Te spasiti od Tvojih slabosti,

    pesimizma, samoe, zloe, obeshrabrenosti, samoponiavanja...

    Dr. Herbert Madinger: Temelji vjere

    uredili Ivan ZirdumMarijo ivkovi

    naslov originalaFUNDAMENTE DES GLAUBENS

    preveo Stjepan Gut

    obrada teksta Knjinica UPT, akovo

    izdavai Obiteljski centar, Kaptol 10,10000 Zagreb U pravi trenutak, pp 51, 31400 akovo

    za izdavaa Marijo ivkovi

    tisak Herol Druck und Verlagsges. m. b. H., 1030 Wien, Austrija

    Obiteljski centar, Zagreb

  • Dragi prijatelju!

    Sigurno si ve uo za evropski most u Silltalu kod Inns- brucka. 190 metara nad nizinom premouje duboki ponor preko kojeg traka vodi od Innsbrucka autoputem prema Italji. Stupovi toga mosta ukopani su 45 metara duboko u stijenu provalije, a to je visina od 15 katova.

    Prijatelju, to su temelji. Na njima se moe neto sagraditi!

    Zar i ti nema dojam da mi danas za svoj vlastiti ivot kao krani bezuvjetno trebamo vrste temelje? Ako se temelji neke kue raspadaju, to e tada na tome graditi? Takvi krani imaju upravo jo toliko vjere da jednom godinje obave uskrnju ispovijed, ili da prisustvuju slubi Bojoj, ili da prime bolesniko pomazanje na samrtnikoj postelji. I to im je ve sve. Pravu prisnost s Bogom, koju osjea kranin koji zaista vjeruje pri pomisli na svog nebeskog Oca, oni nisu u stanju postii. I jer je njihova vjera na neki nain rascijepljena, tako je i takav kranin u sebi razdijeljen. Njegova vjera nije izlivena iz jednoga dijela. Nitko se u takvoj kranskoj koi ne moe osjeati ugodno.

    Prijatelju, shvaa li emu treba da poslue ovi reci o temeljima vjere? Ne smijemo ih itati povrno. Treba ih promisliti. Otvoreni problemi moraju u nama biti dalje

    5

  • dograeni dok ih u sebi ne razrijeimo. Tek ono to smo mi sami u mislima proradili i to smo tada u jednom trenutku milosti spoznali, samo to je vrsto poput elika i moe postati temelj naega ivota. Ono to smo uli i nauili nije sigurno i ne moe podnijeti nita.

    A sada elim ti mnogo radosti s ovim pismima kao i mnogo uspjeha.

    6

  • Moe li naa enja za Bogom biti besmislena?

    U nama ljudima nalaze se praiskonski nagoni: nagon za hranom i ivotom, ovjekova enja za spoznajom, istinom i pravdom, potreba da se ivot ispuni smislom. - Ali u ovjeku postoji jo neto dublje. Na dnu due lei presnana potreba, tenja za vjenim i beskonanim, za Bogom. Ovdje se radi o jednoj od najdubljih potreba (enja) ovjeka, jer je religija postojala i postoji svuda i u svim vremenima. Imamo dojam da su sve ljudske nagonske (pokretake) snage izvanredno smislene. U najmanju ruku uviamo da sve tjelesne i duhovne potrebe (nagoni) ovjeka nalaze ostvarenje puno smisla: nagon za hranom pronalazi neto za jelo, tenja za spoznajom, istraivanjem i znanjem... doista nalazi svoje ispunjenje. To nam dokazju ogromna kulturna podruja znanosti, tehnike, filozofije, umjetnosti itd.

    Mogli bismo upravo rei: sama injenica da te pokretake snage u sebi nalazimo, ve je dokaz za to da stvarno postoje odgovarajui objekti naih potreba. injenica da osjeamo glad, upravo je dokaz za to da negdje u svijetu postoji neto to se moe jesti. injenica da elim spoznaju ve je dokaz za to da mora postojati neto to moemo spoznati. - Moglo bi se i ovako rei: sama injenica da se u nama nalaze i organi, dokaz je za to da

    7

  • mora postojati neto za to su ti organi nainjeni. Ako na primjer nai istraivai danas iskopaju ostatke neke ivotinje koja je ivjela prije sto tisua godina, a koja je imala oi i noge, tada znamo da je ta ivotinja imala pod nogama vrsto tlo, a nije ivjela u moru i da je tada postojalo svjetlo, jer bi inae oi i noge bile besmislene. I zapitajmo se sada: ako su sve pokretake (nagonske) snage ovjeka tako smisleno ureene, moe li tada najdublja pokretaka snaga ovjeka, tenja za beskonanim biti besmislena? Zar ne smijemo s punim pravom rei: sama injenica da u nama ljudima postoji jedna tako duboka religiozna tenja, upravo je dokaz za to da ta religiozna potreba mora nai i svoje ispunjenje? Sama injenica da ta tenja za beskonanim spada meu najsnanije i najdublje pokretake snage ovjeka ini nam se kao drastian dokaz, da postoji ono za im taj nagon tei: beskonano, vjeno, Bog.

    Posve slino mogli bismo rei: mi ljudi nosimo u sebi takoer jedan organ za beskonano, to jest savjest. U toj savjesti doivljavamo jedno mora to od nas trai jedno beskonano bie. Ne smijemo li iz toga s punim pravom zakljuiti da zbog toga to beskonano mora postojati, jer posjedujemo taj organ?

    enja za beskonanim provlai se kao snana struja kroz cijelu povijest ovjeanstva. Ve je prethistorijski ovjek prije vie stotina tisua godina pokazivao tu enju svojom vjerom u nastavak ivota poslije smrti: darovi uz grobove, grobovi s mrtvacima u sjedeem poloaju itd.

    8

  • navijetaju nam tu vjeru u nastavak ivota s one strane. Takoer molitve i rtve, katedrale, crkve i svetita, bogomolje i religiozna umjetnost u svim religijama na zemlji su primjer neodoljivog svjedoenja te enje za Bogom. Bezbrojni redovi, misionari, konvertiti (obraenici), muenici i mistici pokazuju da je veliki broj ljudi uvijek bio spreman i na najvee rtve za Boga, pa ak i na rtvu ivota.

    Moe li tolika enja biti besmislena? Je li mogue da upravo najdragocjenije u nama ostane neispunjeno? Zar nije nuno da postoji Bog, koji e svu tu enju umiriti?

    Svijet je pun mudrosti, reda i plana

    Satni mehanizam, sat, ne nastaje sam od sebe. U tom satu ima i previe duha a da bi mogao nastati sluajno. On je potpuno planski izraen: poluge, navoji sata imaju svoju funkciju; ravnomjerno pokretanje naprijed je njegov nenadomjestivi zadatak; ugraivanje rubina, pre- nos tokia koji zahvaaju jedan u drugi pomou zubaca; ravnomjerno kretanje kazaljki odreenom brzinom, to

    9

  • je ureaj pun smisla, koji ga ini mjernom spravom... Sve to pokazuje da je tu neija zamisao, da se u njegovoj osnovi nalazi plan: tamo gdje postoji plan, pretpostavljamo misaono bie, koje je taj plan stvorilo.

    Upravo takav plan susreemo u cijeloj prirodi, kako u najveim tako i u najmanjim biima, stvorenjima. Niti zrnce praine ne postoji bez grandioznog plana. Tako mi ljudi kaemo s pravom: cijeli ovaj svijet ukazuje potpuno vidljivo na duh Stvoritelja. Netko je morao savreno planski urediti ovaj svijet. Ovaj svijet je djelo nadmonog duha koji ga je smislio i stvorio.

    Upravo takav plan susreemo u cijeloj prirodi kako u najveim tako i u najmanjim biima, stvorenjima. Niti zrnce praine ne postoji bez grandioznog plana. Tako mi ljudi kaemo s pravom: cijeli ovaj svijet ukazuje potpuno vidljivo na duh Stvoritelja. Netko je morao savreno planski urediti ovaj svijet. Ovaj svijet je djelo nadmonog Duha koji ga je smislio i stvorio.

    Ve u atomu susreemo se na uoljiv nain s vlau misaonog duha: red, plan, duh, Stvaralac. Atom je naj- genijalniji vienamjenski ureaj. Sve ivo, zvijezde, sunce, ivotinje i ovjek, izgraeni su od tih atoma. Atom je osnovni svjetlosni stroj koji imamo: tu se stvara svjetlost (skokom jednog atoma s jedne staze na drugu stazu). Atom je najelementarnije elektrino djelo (tvorevina, naboj) koje imamo: u njemu kola, ivi kruno kretanje bez prekida (zbog elektrona koji krue). Atom ini naj-

    10

  • \elementarnije magnetsko polje. Atom moe biti kao odailja (emitor): tu se masa pretvara u zraenje. Atom je na kraju najmonija energija - i toplotni izvor koji uope poznajemo: sva suneva energija potjee iz mase atomskog jezgra. Svaka atomska bomba svjedoi o snazi i toplotnom kapacitetu nekoliko kilograma materije. I najmoderniji istraivai priznaju da moda i ivot ve ima u odreenim molekulama svoj temelj. Tko je to tako genijalno isplanirao.

    Jo dublje zadiru uda u svijet ivoga. Upravo tu nalazimo savreni plan, zamisao, namjeru. Najmodernija tehnika Amerike zapoinje poslije drugog svjetskog rata posebnom znanou konstruirati grau prirode. Tisuu doktora i inenjera prihvaaju tamo zadatak da rade u amerikoj tehnici i ratnoj moi, da bi udo prirode upoznali i iskoristili. Genijalno jednostavni ureaji za mjerenje brzine aviona, ureaji za kontrolu krunog leta, ispitivanje vanjskog omotaa leteih tanjura, ve su od prirode uzeti. Ve i najprimitivnija iva stanica je genijalni kemijski laboratorij. Tvari strane ivotu tamo se u visoko kompliciranim kemijskim spojevima mijenjaju (asimilacija). Nikakva sprava na svijetu nije u mogunosti izvriti ono to stanica od ale, igrajui se svladava: ona se naime dijeli i od jednog ureaja nastaju dva - stanica raste. Jo vie: stanica, taj graevni materijal (opeka) ivota od kojega su izgraene sve ive tvorev

Search related