Temeljna nastavna umijeca

Zajedniki predmet Didaktika

Socioloka skriptarnica E-mail: [email protected] 1

CHRIS KYRIACOU: TEMELJNA NASTAVNA UMIJEA

1. RAZVOJ NASTAVNIH UMIJEA (teaching skills)

OBILJEJA NASTAVNIH UMIJEA: ukljuuje svrhovito i na cilj usmjereno ponaanje razina strunosti odraava se kroz njihovu preciznost, leernost i osjetljivost na

kontekst

moe ih se poboljati kolovanjem i praksom

- umijee uspjenog pouavanja zahtijeva razvitak sposobnosti odluivanja (TO treba uraditi) i praktinih umijea (KAKO u to uiniti)

NASTAVNA UMIJEA= ralanjene i smislene nastavnike aktivnosti koje potiu uenje

3 VANA ELEMENTA NASTAVNIH UMIJEA: znanje- o predmetu, uenicima, kurikulumu, nastavnim metodama, utjecajima drugih

imbenika na uenje i pouavanje, o vlastitim nastavnim umijeima odluivanje- prije, za vrijeme i poslije nastave s ciljem najlakeg postizanja

predvienih ped. rezultata

radnje- ponaanje nastavnika sa svrhom poticanja uenika na uenje

- najvanije obiljeje nastavnih umijea: to su sraunate i ciljane aktivnosti kojima je svrha uglavnom rijeiti odreeni problem - problem u najirem smislu: kako najlake postii eljene obrazovne ciljeve - problem u uem smislu: kratkoroni i neposredni problemi (pr. Kako smiriti uenika bez prekidanja rada?) i dugoroni problemi (pr. Koji je najbolji udbenik?) - umijea variraju od irokih i openitih (pr. priprema nastavnog sata) do specifinih (pr. koliko ekati uenikov odgovor)- popisi su teko konano odredivi i variraju od autora do autora



POPIS TEMELJNIH NASTAVNIH UMIJEA:

planiranje i priprema izvedba nastavnog sata

voenje i tijek nastavnog sata razredni ugoaj disciplina

ocjenjivanje uenikog napretka osvrt i prosudba vlastitog rada

- izmeu tih 7 kategorija postoji interakcija tako da iz jednog podruja pridonose drugom

Perrot- RAZVOJNE FAZE STJECANJA I POBOLJAVANJA NASTAVNIH UMIJEA: 1. kognitivna- shvaanje, promatranje i prouavanje nastavnih umijea 2. praksa

3. povratne informacije- promatra, audio-vizualne snimke i td. - trea se faza spaja opet s prvom kao dio trajnog usavravanja to je osobna obaveza, ali i obaveza institucija u kojima radimo

2. PLANIRANJE I PRIPREMA

ELEMENTI PLANIRANJA I PRIPREME:

odluka o ped. ciljevima koje se eli postii izbor aktivnosti i pismena priprema za nastavni sat- redoslijed, predvieno vrijeme,

predvieno gradivo i materijal priprema nastavnih sredstava i pomagala

odluka o tome kako pratiti i ocjenjivati ueniki napredak

- potrebno je zadovoljiti potrebe uenika- kako e razni uenici doivjeti sat i kako bi to moglo potai njihovo uenje



SVRHE I FUNKCIJE PLANIRANJA: - promiljanje o vrsti uenja na satu i povezivanje ped. ciljeva s nastavnim satom i onim to znamo o uenicima

- promiljanje o ustroju i sadraju nastavnog sata- prosudba vremena aktivnosti - smanjuje vrijeme na satu utroeno na donoenje odluka i usmjeravanje tijeka sata - pripremanje materijala, izvora i pomagala na vrijeme (zadatak za uenike koji prije zavre aktivnost, postavke koje treba ponoviti i sl) - pismene biljeke e pomoi kod budueg planiranja (dobro je na kraju predbiljeiti nove spoznaje za slijedei sat)

- vanost prilagodljivosti- usmjeravanje nastavnog sata stanju na terenu; s iskustvom je uitelju lake prijei na neplaniranu, ali stanjem u razredu primjereniju aktivnost

PEDAGOKI CILJEVI: - opisuju aspekte uenja uenika

oni koji pridonose intelektualnom razvoju oni koji doprinose socijalnom razvoju

- odreuju se prema sadraju uenja, a ne prema aktivnosti - ciljeve treba povezati s prolim i buduim radom uenika

IZBOR SADRAJA: - mora biti povezan s opim kurikulumom, ali odluka o tome koliko vanosti pridati pojedinim temama ovisi o nastavnikovom miljenju o njihovoj vanosti i teini - vano je gradivo dobro podijeliti na sastavne elemente te kojim e se redoslijedom ti dijelovi obraivati, a da pri tome ine intelektualno smislenu cjelinu i olakavaju uenje

ODABIR NASTAVNIH AKTIVNOSTI: - sloboda nastavnika - uzeti u obzir kontekst nastavnog sata- potrebe uenika, njihovu sposobnost, interese i motivaciju, reakciju na aktivnost - uzeti u obzir vrijeme odravanja sata i mogunost potrebe ponavljanja gradiva koje nije dobro sjelo - utjecaj drugih aktivnosti - aktivnosti moraju pobuditi i odravati pozornost, zanimanje i motivaciju uenika



- vanost raznovrsnosti i primjerenosti nastavnom satu - treba uenicima pruiti mogunost da ue na razliite naine (ne nuno unutar jednog sata) - jedna vrsta aktivnosti zahtijeva dovoljno vremena da se uenici osposobe unutar nje organizirati i odravati koncentraciju i rad

PRAENJE I OCJENJIVANJE UENIKOG NAPRETKA:

- treba reagirati na povratne informacije- priekati da uenici kau to ne razumiju i aktivno (pitanjima) provjeravati njihov napredak - promatrati lica

- brzo propitivanje pri izmjeni aktivnosti, ponavljanje, testovi, domae zadae

PRIPREMANJE NASTAVE

- prvenstveno se odnosi na pripremu svih resursa i materijala (razmjetaj klupa, fotokopiranje radnih listia i sl.) - proba i provjera tehnikih pomagala - priprema nastavnih materijala- didaktiki materijalni mogu ve postojati, a moemo ih izraditi i sami

MATERIJALI ZA PRAENJE I OCJENJIVANJE - formalno i redovito praenje uenikog napretka i rezultata je obavezno - odluka o tome koliko e se uenika ocijeniti odreenog sata i kako - materijali za praenje i ocjenjivanje moraju biti valjani (ocjenjuju ono to tvrde da ocjenjuju), primjereni i standardizirani (svaki se uenik ocjenjuje na jednak nain) - potrebno je koristiti razliite materijale i vrste odgovora (usmeno, pismeno, promatranjem)

3. IZVEDBA NASTAVNOG SATA

NASTAVNIKOVO PONAANJE - nain rada jednako je vaan kao i sadraj rada - potrebno je biti siguran, oputen, samouvjeren i svrhovit kako bi se potaklo zanimanje za nastavu



- bitan je optimizam - dobra priprema omoguava bolji osjeaj an satu - govor treba biti tean i pri tome treba gledati sve uenike redom i to u oi

PREGLED NASTAVNIH AKTIVNOSTI KOJIMA SE NASTAVNIK MOE POSLUITI: nastavnikove usmene aktivnosti

- uglavnom ovise o nastavniku

1. usmeno izlaganje - vana je jasnoa - ne moe trajati cijeli sat jer se uenici teko mogu koncentrirati tako dugo, treba biti to krae - najee se javlja na poetku sata (privlaenje pozornosti, objanjavanje svrhe nastavne jedinice, povezivanje s prethodnim nastavnim jedinicama) - tumaenje je esto usporedno s postavljanjem pitanja - rjenik mora biti prilagoen uenicima - dobro je koristiti glas i govor tijela za odraavanje panje uenika - koritenje primjera, dobro je da su vezani uz ivot uenika - treba pratiti i provjeravati razumijevanje sluaa 2. postavljanje pitanja - otvorena (vie odgovora)zatvorena pitanja (jedan odgovor) - pitanja vieg (logino razmiljanje, ralamba i prosudba) pitanja nieg tipa (prisjeanje i nabrajanje) - pitanja moraju imati svrhu i biti prilagoena uenicima - obuhvatiti to vie uenika - po potrebi potpitanja - iskoristiti uenike odgovore- ak i netone - poveati spoznajne zahtjeve kroz nizanje pitanja - ne prozivati uenika prije nego li se kae pitanje jer se tako zadrava panja 3. voenje razredne nastave - izmjena uenikovih i nastavnikovih tumaenja, stajalita i pitanja - nastavnik odluuje o rasporedu klupa i o tome koliko e voditi i usmjeravati raspravu

- loe oblikovane i netone izjave se moraju izluiti kroz razgovor, a ne prekidati i nemilosrdno pobijati



obrazovne zadae - mogu se provesti uz malo ili nimalo nastavnikovog sudjelovanja - nastavnik krui po razredu, prati rad i pomae uenicima

4. praktine vjebe 5. projekti 6. rjeavanje problema 7. radni listii 8. kompjuterske igre 9. dramatizacije 10. rasprave u skupinama

- treba pripremiti materijale i dati precizne upute za rad - uenici moraju raspolagati odreenim sposobnostima za ovaj oblik rada - individualne aktivnosti omoguuju uenicima da rade svojom brzinom - suradnike aktivnosti omoguuju razmjenu ideja, komunikaciju i smisao za rad u grupi (najbolje od 2 do 6 lanova) - aktivno uenje je poticajnije

STILOVI POUAVANJA:

- proizlaze iz sklonosti nastavnika odreenim aktivnostima uenja u pouavanju formalni (tradicionalni)- usmeno izlaganje, voene aktivnosti neformalni- grupni rad, drugaija organizacija prostora, manja kontrola nastavnika - teko je podijeliti nastavnike u ove dvije kategorije jer najee kombiniraju

STILOVI UENJA: - proizlaze iz sklonosti uenika odreenim aktivnostima uenja i zadacima - nije lako odrediti, a i variraju ovisno o pojedincu - u jednom razredu nije mogue radom odgovoriti na omiljeni stil svakog uenika - dobro je da uenik razvije djelotvorno uenje i stilovima kojima je manje sklon

PRILAGODBA AKTIVNOSTI UENICIMA:

- darovitijim i slabijim uenicima dobro je zadavati zadatke koji e njima biti zanimljivi, poticajni i primjereno zahtjevni - aktivnosti en smiju biti niti prelagane niti preteke, moraju ostvarivati optimalni napredak



- dobro je i grupiranje uenika u skladu sa sklonostima i(li) sposobnostima (oprezno- da se od slabijih ne prestane vie oekivati) - grupe heterogenih sposobnosti omoguuje lepezu sposobnosti - uvijek od uenika oekivati malo vie- poticajno - uzeti u obzir interese i potrebe uenika - nastava se prilagoava uenicima i individualnim radom (= voenjem) kojim se omoguava struna pomo, ali i prisniji kontakt izmeu uenika i uitelja - metoda skela = struno mentorstvo grupi uenika u nekoj aktivnosti - stariji vrnjaci mogu pomagati mlaima

UPOTREBA IZVORA I MATERIJALA: - na raspolaganju je irok raspon izvora i materijala - provjeriti kvalitetu i primjerenost temi - dobro pripremljena i pregledna kolska ploa- pokazatelj standarda kvalitete rada koja se oekuje i od uenika - k. ploa i grafoskop- natuknice, podsjetnik, nove rijei, upute za zadatak, popis uenikih ideja koje e se poslije analizirati - ne govoriti dok pie po ploi! - treba organizirati izvore i materijale tako da uenici ne moraju dugo ekati da dou do njih - istaknuti uenicima da su izvori zajedniki i da s njima treba biti paljiv

4. VOENJE I TIJEK NASTAVNOG SATA

POECI, PRIJELAZI I SVRETCI - vanost tonosti, tj. da nastavni sat pone prilino brzo nakon vremena slubeno predvienog za njegov poetak - nakon poetnog komeanja treba dati nedvosmislen i jasan znak za poetak sata (Panja, molim.) - ako se svi nisu umirili to treba i pokazati jer ako se pone sa satom dok svi en paze to e biti znak drugima da niti oni ne moraju paziti - najava teme ili kratka aktivnost koja se mora obaviti



- nakon toga treba uspostaviti pozitivni mentalni okvir povezivanjem sata s prethodnim aktivnostima (Sjeate li se da smo prolog tjedna ili Moe li mi netko rei to je i sl.)- tako se stvara uspjean uvod u nastavni sat koji e olakati uenje tijekom nastave - mentalni se okvir izgrauje i provjerom jesu li svi spremni

- prijelazi meu aktivnostima trebaju biti glatki, skokoviti su potrebni samo iz opravdanih pedagokih razloga - nastavnik odluuje kada e i kako nainiti prijelaz- ako treba aktivnosti se mogu produljiti - dobre upute smanjuju skokovitost - dodatne upute pojedinim uenicima i opomene mogu se izrei individualno da se ne prekida ili odgaa aktivnost drugih

- na kraju dati nekoliko pohvalnih rijei u vezi s nauenim gradivom, nekoliko zakljuaka ili saetaka o postignutom

- sat treba zavriti na vrijeme - pripremanje uenika na zavretak sata- zadavanje zadae, prikupljanje opreme - ne dati im da se ponu pakirati prije znaka - ne dati da izgube disciplinu

ODRANJE UENIKOG SUDJELOVANJA - osmiljene aktivnosti moraju iti pedagoki djelotvorne i u kojima e uenici imati to raditi - aktivno i pasivno praenje omoguuju nastavniku da spozna kako najbolje potai suradnju - mnogo je razloga za pad uenike pozornosti- preduga aktivnost, nastavni je sat predug ili prespor

- to manje prekidati tijek sata - zanimanje za nastavu moe se odrati ako se uenicima tono kae koliko e vremena i truda morati uloiti u pojedini zadatak ili aktivnost- tako da na vrijeme zavre i sat se dalje nastavi

- konstruktivne i korisne povratne informacije uenicima valja dati kao podrku i poticaj za daljnji napredak- praktina korist, ali i signal uenicima da se njihov rad prati, poticaj motivaciji i zalaganju



POTPORA NASTAVE -drutveni element- tko moe s kime razgovarati, o emu, gdje, kada, na koji nain i s kojim ciljem? - organizacija razgovora prilikom aktivnosti - u razrednoj raspravi treba govoriti jedan po jedan uenik, svi moraju dobro uti to se govori - ne smije se dopustiti amor ili nekakva popratna buka

- rad u grupama- zahtijeva organiazciju, zadatak mora biti jasan, izvjetavanje o rezultatima - promatra se ne treba dulje zadravati u skupinama jer time moe koiti rad skupine - uenicima treba naznaiti vremensko ogranienje

- praktine aktivnosti- ako se rezultati trebaju ekati dobro ju je spojiti s nekom drugom aktivnosti

- ako se oprema dijeli dobro je napraviti raspored

- kompjuterski programi- smjene u nedostatku kompjutera

KRETANJE UENIAK I GALAMA

- potrebno je odravati primjereni nadzor nad kretanjem uenika u uionici i zadrati galamu na podnoljivoj razini - nepostojanje standarda- kod svakog je profesora drugaije - uenici moraju biti na svojim mjestima - pravila kada tko smije ustati i etati - kad poraste galama preporua se rei neto o radnom ugoaju koji oekujemo (pr. Neka govori samo jedan lan grupe.), a ne se aliti openito (pr. Manje galame!) - kretanje i galama su poeljni kada imaju svrhu (organizirani kaos), a ne kad su samo mete



5. RAZREDNI UGOAJ - snano utjee na uenikovu motivaciju i odnos prema uenju

USPOSTAVA POZITIVNOG RAZREDNOG UGOAJA

- to je svrhovit, radni, oputen, srdaan, poticajan i sreen ugoaj - pozitivan se razredni ugoaj uglavnom temelji na implicitnim vrijednostima koje proimaju nastavu- a to je da su uenici i njihovo uenje silno vani - to manje gubitaka vremena - smireno rjeavanje uenikog neposluha - brina njenost u odnosu s uenicima - red- djelotvorna organizacija i ustroj nastavnog sata - uzajamno potivanje i razumijevanje

MOTIVIRANJE UENIKA - vaan imbenik potreban za stvaranje pozitivnog razrednog ugoaja - 3 najvanija utjecaja na uenikovu motivaciju u razredu:

unutarnja motivacija- uenikova znatielja, ui za sebe vanjska motivacija- aktivnosti kao sredstvo postizanja nekog cilja izvan same

aktivnosti

uenikovo oekivanje (ne)uspjeha - vano je da nastavnik ima visoka oekivanja od uenika- realna, ali izazovna

Treba iskoristiti: - unutarnju motivaciju- teme vezane sa ivotnim iskustvima uenika, mogunost izbora, pokazivanje kako su im se kompetencije poveale - vanjsku motivaciju- povezivanje truda i uspjeha uenika s opipljivim nagradama i povlasticama

- nagrade ne smiju biti pretjerano natjecateljske (npr. knjiga) jer moe loe djelovati na slabije uenike

- umjena upotreba nastavnikove pohvale ini je snanim motivatorom - ukazivanje na vanost neke teme ili aktivnosti- povezivanje s eljenim kvalifikacijama, dobrim rezultatom na testovima



- oekivanje uspjeha- praenjem na satu i brzom i poticajnom pomoi treba to vie smanjiti frustracije koje bi loe pripremljena aktivnost mogla stvoriti kod uenika - moraju osjeati da uz uloen napor mogu uspjeti, da uspjeh ovisi o njima

ODNOS S UENICIMA - uenici najbolje ue kada se taj odnos temelji na uzajamnom potovanu i razumijevanju - strunost u radu odaje brigu za uenika i njegovo potivanje - pokazivanje uenicima da ih se razumije (primjeivanje stvari koje ih se tiu) - pruanje dobrog primjera za ono to se od njih oekuje - razborita upotreba humora, zadravanje autoriteta pri tome

POVEAVANJE UENIKE SAMOSVIJESTI I SAMOPOUZDANJA

- ne smije se isticati neuspjeh uenika usporeujui ih s odlikaima - snaan utjecaj formalnog, ali i skrivenog kurikuluma na uenike - treba isticati vanost cijele osobe, osobnog razvoja, uenikog svjetonazora te koncepcije osobnog djelovanja i mogunosti izbora - pozitivni komentari, poticajni, ohrabrujui, pohvalni i oputajui potiu ueniku samosvijest - govor tijela odailje neverbalne poruke - kod uenikih pogreaka treba dati uputu kao pomo, a ne prijekor - ne se ponaati netrpeljivo i s visine prema ueniku koji ima problem - osobno zanimanje za napredak pojedinih uenika- povezivanje komentara s njihovim potrebama i minulim radom

IZGLED I SASTAV RAZREDA

- nije dio samog sata, ali snano utjee na razredni ugoaj - ista i uredna prostorija, odgovarajua oprema, ugodna svjetla i prozrana uionica kod uenika razvija pozitivna oekivanja od nastave - izloeni ueniki radovi, plakati - razmjetaj klupa- treba biti funkcionalan, dobra vidljivost nastavnika i ploe - izgled nastavnika takoer govori o njemu - neuredne klupe treba posloiti prije poetka sata

- is sastav razreda je vana poruka



- mijeani razredi poruuju da su svi jednako vani - razred sastavljen po nekom kriteriju (pr. kolski uspjeh) utjee na oekivanja uenika, ali i nastavnika- bitno je da se ne obeshrabre skupine koje se smatra prosjenima ili ispodprosjenima

6. DISCIPLINA = red potreban da bi uenici djelotvorno uili - vano je imati na umu da su za postizanje potrebnog reda vanija umijea djelotvornog pouavanja nego odnos nastavnika prema uenikom neposluhu - utjerivanje straha u kosti kao strategija guenja neposluha je nepoeljno jer usporava uspostavu pozitivnog razrednog ugoaja

PRIRODA UENIKOG NEPOSLUHA - najee su vrste uenikog neposluha: brbljanje, upadice, galama, odsutnost duhom, neizvravanje zadae, bezrazlono odlaenje s mjesta, ometanje drugih uenika, kanjenje na nastavu

- rjei su ozbiljni tipovi neposluha: verbalna agresija, neprihvaanje autoriteta, tjelesna nasrtljivost - disciplina ne ovisi samo o ponaanju i oekivanju nastavnika, nego i o oekivanjima uenika i o obiajima kole - najvaniji uzroci neposluha: dosada, dugotrajan umni napor, nemogunost da se izvri aktivnost, drueljubivost, niska kolska samosvijest (uenici se teko uputaju u aktivnost iz straha od neuspjeha), emocionalni problemi, negativan odnos prema koli i uenju, nedostatk negativnih posljedica

USPOSTAVA AUTORITETA

- potrebna da se organizira uenje, a ne kao izvor moi - ovisi o 4 najvanija obiljeja nastavnikove zadae:

iskazivanje statusa - oputenim, sigurnim ponaanjem i samopouzdanjem koje se iskazuje glasom, dranjem, izrazom lica i gledanjem u oi - dio odnosa uenika prema nastavniku dolazi iz njegova doma i stava roditelja



- slobodno hodanje prostorijom, zapoinjanje razgovora i usmjeravanjem aktivnosti- to isto uenici ne smiju raditi za vrijeme sata kompetentno pouavanje - pokazati da puno znamo o nekoj temi ili predmetu, da nas zanima i da moemo struno organizirati nastavne aktivnosti

- potie u uenika osjeaj ponosa i samopotovanja te vrijednosti organizacijski nadzor u uionici - uspostava jasnih pravila ponaanja i oekivanja u vezi s uenikim ponaanjem te nametanje svog stajalita u situaciji izbijanja sukoba uspjeno rjeavanje uenikog neposluha - uzeti u obzir kontekst - reagirati na manji neposluh kako ne bi dolo do veeg

KAKO PREDUHRITTI UENIKI NEPOSLUH - pomno praenje uenikog ponaanja i rada za vrijeme nastave (podsjeati se dok ne prijee u naviku) pogledom preletjeti po razredu kruiti po prostoriji gledati uenike u oi

pravilno rasporediti pitanja- nekoliko pitanja jednom ueniku bit e znak da se ukljui u raspravu

iskoristiti blizinu- pribliiti se prialicama umjesto prekidanja tijeka sata zbog njih pruiti pomo

mijenjati aktivnosti ili brzinu rada ako je prebrzo ili presporo uoiti neposluh- dati ueniku o znanja da je primijeen neposluh uoiti neuljudnost- iznenaen i strog pogled da pokaemo ako nismo zadovoljni, a ako

to nije dovoljno treba progovoriti premjetanje uenika ako je potrebno nakon to ih se na vrijeme upozori na to

UZROCI NEPOSLUHA I SAVJETI

- prilikom davanja savjeta ueniku vano je dopustiti da on govori kako bi shvatio da neposluh nije u njegovu interesu i da bi obeao da e se ubudue ponaati pristojno - vano je da uenik razmisli o svom ponaanju i posljedicama



- u sluaju veeg problema treba se posavjetovati s kolegama, eventualno pozvati roditelje i(li) neke druge ustanove u suradnju

PRIJEKORI

= verbalna upozorenja ili komentar nastavnika koji odraavaju njegovo nezadovoljstvo neposluhom uenika

- njima se valja sluiti rijetko i uz umjeno pouavanje - obiljeja umjenog i djelotvornog sluenja prijekorima:

prekoriti stvarnog krivca

vrstoa- jasnoa i strogost u tonu i sadraju, ne preklinjati izraziti zabrinutost (za interese drugih kojima neposluh smeta) izbjegavati ljutnju istaknuti to je potrebno initi, a ne se openito aliti pojaati psiholoki uinak- neverbalno, gledanjem uenika u oi i kratkom pauzom

prije nastavka aktivnosti pojaava se dojam izbjegavati sukobe- ne se dati uvui u svau (ako je uenik prenapet bolje je odgoditi

prijekor i potraiti uzrok i dati savjet) - na emocionalnu reakciju uenika na prijekor bolje je pozvati ga na razgovor nakon sata nego raspravljati na satu kritizirati ponaanje, a ne uenika (linost) prekoriti uenika osobno, a ne pred cijelim razredom- tihi apat, javni prijekor bez

spominjanja imena prijestupnika (manje ometa i nastavu) spreavanje da ne doe do neposluha djelotvornije je nego eventualne strategije kad

do njega ve doe moe se rei koje je pravilo prekreno i zato izbjegavati neugodne prijekore (poniavajue) izbjegavati nepravedne usporedbe biti dosljedan- povezanost prijekora s dosljednim oekivanjem izbjegavati prazne prijetnje koje nemamo namjere ostvariti izbjegavati prekoravati cijeli razred- moda nisu svi krivi egzemplarni prijekor- prekoriti uenika i naznaiti da se to nee tolerirati niti kod

drugih



KAZNE

- ako ueniki neposluh potraje - formalni in (prijekora) koji ueniku treba biti neugodan, a koji mu treba pomoi da se ubudue pristojno ponaa - vano je da uenik shvati da je ona u njegovu interesu- objasniti mu - 3 najvanije svrhe:

odmazda- moralno zasluena kazna nakon prijestupa zastraivanje- da uenici izbjegavaju neeljeno ponaanje zbog straha od posljedica rehabilitacija- pomoi ueniku shvatiti moralni prijestup

- u koli se koristi u sve tri svrhe, ali bi rehabilitacija trebala biti najvanija jer ukljuuje odgojni element

Nedostaci:

neprimjeren model ljudskih odnosa potiu zabrinutost i zlovolju kratkotrajan uinak poetnog oka potiu na osmiljavanje naina kojima bi se izbjegle ne potiu dobro ponaanje, nego slue za guenje neposluha ne rjeavaju uzrok neposluha usmjeravaju pozornost na neposluh

Vrste kazni:

pismene zadae- prepisivanje, sastavci - ne smije se zahtijevati da za kaznu doma ine neto to su trebali u koli jer se nastavno gradivo en smije smatrati kaznom ostanak u kazni- zadravanje uenika za vrijeme odmora ili poslije kole da neto

radi ili en radi nita

gubitak povlastica- lako se moe doivjeti osvetoljubivim i nepravednim (npr. zabrana izleta)

iskljuenje s nastave verbalno zastraivanje- nedostatak je da moe izazvati sukob obavjetavanje ravnatelja i(li) roditelja- nedostatka je da se uenik moe osjeati

oznaenim pa se tako i ponaati



simboliko kanjavanje- sustav negativnih bodova koji se zbrajaju u kaznu zabrana dolaska na nastavu- najee istilite prije prelaska u novu kolu

- kazne su kontraproduktivne u situacijama koje se mogu rijeiti razgovorom i pomoi kod uenja - moraju biti pravodobne- neposredno nakon neposluha, i primjerene prekraju - mora se povezati s politikom kole prema disciplini - mora uenicima biti odbojna (npr. nije dobro ako oni prieljkuju da ih se iskljui s nastave)

SUKOBI - uenik moe reagirati:

jer je napet zbog problema s uenjem smatra disciplinsku mjeru nepravednom zbog tjelesnog ili verbalnog zastraivanja jer izbjegava neku aktivnost zbog straha od neugode

- ako doe do sukoba treba:

zadrati mir i objektivno sagledati situaciju smirivati situaciju biti svjestan eksplozivnosti situacije posluiti se svojim drutvenim umijeima kako bi situacija ispala manje neugodna pokuati spasiti i svoj i uenikov obraz zatraiti pomo ako je potrebno

DRUGI POSTUPCI: - meu nastavnicima dogovoreno promatranje uenika i pisanje izvjetaja na temelju kojih se donosi sud o uenikovu ponaanju - uvjetovani dogovor- obeati ueniku unaprijed odreenu nagradu bude li se dobro ponaao (npr. neka aktivnost) - razgovor s roditeljima - prostorije za neposlune uenike- da se smire i razmisle - bihevioralni pristup nagradama i kaznama



7. OCJENJIVANJE UENIKOG NAPRETKA = aktivnosti kojima se prati uenikov uspjeh

SVRHE OCJENJIVANJA:

osigurati nastavnicima povratne informacije o uenikom napretku osigurati uenicima povratne informacije- usporedba s oekivanim standardom motivirati uenike

osigurati evidenciju napretka posluiti kao izraz sadanjih postignua ocijeniti ueniku spremnost za budue uenje- kao znak jesu li uenici spremni za

odreeni tip uenja dokaz o djelotvornosti nastavnika i kola

Opasnosti:

uenikovo razoaranje koje ga moe odvui u zaarani krug sve slabijeg uspjeha oduzimanje previe vremena nastavnicima i uenicima usmjeravanje na uspjeh dobrih uenika nautrb kvalitete obrazovanja u razredu

VRSTE OCJENJIVANJA:

formativno- usmjereno na pronalaenje greaka i manjkavosti u uenikom radu, prua savjete i podatke za budui rad

sumativno- standard postignua na svretku odreenog obrazovnog razdoblja normativno- uenikov uspjeh mjeri u usporedbi s uspjehom drugih uenika (pr.

najboljih 10% uenika- odlian, ) ocjenjivanje na temelju mjerila- ocjenjuje se uenik na temelju toga je li zadovoljen

odreeni opis postignua bez obzira na druge uenike

dijagnostiko- poklapa se s formativnim, ali precizno odreuje potekoe u uenju ili probleme

interno- dio sata odreenog nastavnika koji ga je osmislio eksterno- ocjenjivake aktivnosti koje su osmislili ispitivai izvan kole neformalno- utemeljeno na praenju rada u razredu formalno- ocjenjivanje se unaprijed najavi i omoguuje se priprema



trajno- na temelju standarda postignua u raznim oblicima ocjenjivanja, zavrna ocjena

jednokratno- zavrna ocjena temeljena na standardu postignua postignutom iskljuivo na svretku teaja ili programa

objektivno- visok stupanj podudarnosti ocjena razliitih ocjenjivaa ocjenjivanje postupaka- ocjenjivanje aktivnosti u hodu temeljeno na neposrednom

promatranju rada uenika ocjenjivanje na temelju zavrnog proizvoda- predavanje rada sa svrhom da ga se

ocjeni

Kontrastivni parovi tipova ocjenjivanja: formativni sumativni

utemeljeni na normama utemeljeni na mjerilima unutarnji vanjski neslubeni slubeni

trajni jednokratni ocjenjivanje postupaka ocjenjivanje zavrnog proizvoda

OCJENJIVANJE AKTIVNOSTI U RAZREDU - praenje mora biti ispitivako i aktivno - treba se sluiti raznovrsnim ocjenjivakim aktivnostima - domae zadae povratna informacija kako uenik radi bez tue pomoi, korisne za razvitak uenikih organizacijskih sposobnosti i radnih navika, uenje novog, primjena nauenog

- kratki testovi trebaju biti poticajni, a ne buditi strah - standardizirani i normirani testovi omoguuju nastavniku da usporedi rezultat s oekivanim rezultatima za uenike odreene dobi

OCJENJIVAKA AKTIVNOST U PRAKSI

- treba imati na umu niz vanih momenata: pravednost, povezanost s pedagokim rezultatima koje si je odredila kola, treba varirati razliite vrste i oblike ocjenjivanja, uenike valja obavijestiti, mora se odravati u primjerenim okolnostima, treba biti brino osmiljena, ocjenjivanje treba biti valjano



- vano je uenicima objasniti to se od njih oekuje i pripremiti ih za ocjenjivanje za koje se odluimo - korist od evidencije uenikog napretka ovisi o tome koliko se ti podaci upotrjebljuju- suvie podrobna ili neupotrebljiva evidencija je traenje vremena - izvjea roditeljima trebaju biti pravedna i informativna- istai to treba uraditi, a ne samo kritizirati

8. OSVRT I PROSUDBA VLASTITOG RADA - refleksivno pouavanje= kritiko promiljanje o vlastitom radu u nastavi i potrebno ga je poticati kao dio svakodnevnog rada nastavnika - samostalno ili unutar nekog akcijskog istraivanja tj.formalnog programa istraivanja

OCJENA VLASTITOG RADA U RAZREDU - dva najvanija aspekta:

ustanoviti KOJA je obiljeja vlastite nastave potrebno usavriti (sam ili uz pomo) KAKO najbolje poboljati soj rad na odreenom podruju- program usavravanja

- veina nastavnika kree u promiljanje zbog nekog problema koji ih mui, a ne pokuava se osvrnuti na svoj rad u cjelini - oni koji se nastoje osvrnuti na svoj ard u cjelini najee se slue nekom formalnom shemom- pr. popis pitanja vezanih uz praksu - treba naznaiti da promjena ne mora znaiti da je dosadanja nastava bila manjkava ili da je nastavnik lo

- osim upitnika mogu se u ocjenjivanju rada kolega koristiti i ocjenske ljestvice- razraenije, variraju formatom i sadrajem - mapa rada profesora- pripreme, komentari o satu, povratne informacije mentora

PRIKUPLJANJE PODATAKA O VALSTITOM SADANJEM ARDU Metode:

voenje dnevnika- poslije sata ili radnog dana snimanje nastave- audio ili videovrpcom



prikupljanje povratnih informacija od kolega koji su nazoni na naim satovima- dobro je i promatrati druge

prikupljanje povratnih informacija od uenika- razgovorom, upitnikom, molbom da vode dnevnik

OCJENJIVANJE NASTAVNIKA 4 najvanije faze:

predocjenjivaka faza- od nastavnika se trai da razmisli o svome radu i podruju kojeg bi voljeli poboljati, u promilajnje treba ukljuiti i druge aspekte njegova arda

promatranje u razredu razgovor

faza promjene- podizanje pitanja i problem ana viu razinu, podrka i pomo nastavniku da provede dogovoreni razvojni program

- ocjenjiva i nastavnik trebaju imati suradniki odnos temeljen an povjerenju i potovanju- ravnopravnost

- paljivo priopavanje povratnih informacija, treba shvatiti nain nastavnikova razmiljanja - dogovoreno ocjenjivanje

RASPOREIVANJE VREMENA

- nekoliko vanih elemenata:

svijest o vremenu odrediti prioritete

planiranje vremena- kratkotrajno/srednjorono/dugorono uskladiti vrijeme sa zadaama (koristiti vrijeme kada smo najdjelotvorniji) brzo rjeavanje manje vanih zadaa ne odugovlaiti

biti realan

znati rei ne- ne natrpavati se nepotrebnim

delegirati posao- neto prebaciti na nekog kolegu koji je bolji u tome za to nama treba sto godina ili na uenika (pr. podjela zadanica i slino)

- dogovaranje s kolegama- ne stvarati dodatne pritiske uenicima u neko ispito vrijeme ako se to moe izbjei



STRES

- razliiti izvori

- uglavnom nastaje kad nastavnici smatraju ugroenim svoje dostojanstvo ili zdravlje u neugodnoj situaciji - umanjuje kvalitetu pouavanja jer smanjuje zadovoljstvo poslom pa ak i kvalitetu komunikacije s uenicima

Naini borbe protiv stresa:

tehnike neposredne akcije- odrediti to izaziva stres i zato te odluiti to poduzeti kako bi se protiv njega uspjeno borili

palijativne tehnike- tehnike ublaavanja stresa kada on ne nestaje (pr. stavljanje dogaaja u perspektivu, sagledavanje s drugih strana, emocionalni odmak, prepriavanje problema)

- probleme treba rjeavati to prije - razmisliti nismo li za neke i sami odgovorni - odrati ravnoteu izmeu poslovnog i osobnog ivota

Documents

Temeljna nastavna umijeca