T E O R I J A A R H I T E K T U R E

TEORIJA ARHITEKTURE

OBJEKT/ TEKST/ KONTEKST – shema kolegija

- Heterogenost teorije arhitekture kao discipline- Danas: vrste teorije sa zadacima (specipije)

Teorija kompozicije, arhitektonski jezik i forme, nov prostorni medij

- teorija koja proučava arhitekturu kao autonomnu disciplinu – 1. grana teorije koja proučava metode projektiranja, alate arhitekture, jezik arhitekture (stup, ploha, volumen)

Što reći tim jezikom; što poručiti?

- Einsenman 1970 – te: Vježbe arh. jezika- Tirani: Teorija kompozicije

Prije svega pitanje konteksta i fenomena na koje treba odgovoriti:

- Proučavanje odnosa teorije i šireg konteksta, mogućnosti arhitekture je 2. grana teorije (važnije područje)

TEORIJE vs. ŠIRI KONTEKSTa) Problemi i fenomenib) Pitanja (mediji pomažu odgovorima) – doživljaji iz fenomena

primjenjivi i na arhitekturu- Prijenos jezika iz drugih medija u medij arhitekture važan je zbog

loših interpretacija i simplificiranja u jeziku arhitekturePr. 80 – te i 90 – te: teorija DEKONSTRUKCIJE – bipolarnost dominacije i moći = konstruktivni odnosi mogućnost drugog pogleda

BINAR: dominantno: KULTURA TEORIJA FUNKCIJA

potisnuto: ARHITEKTURA PRAKSA FORMA

Einsenman, Chumi

Rezultat: sukobljeni odnosi, dijagonale, oslobođeni odnosi

FORMALAN GOVOR O TOJ NERAVNOTEŽI: intelektualno relavantna, ali da li ona intervenira u toj teoriji dekonstruktivizma ili samo reprezentira?

Liebeskind, Zaha Hadid

Teorija pobjedljivosti – podatnost

(heterogenost u prirodi, ali se sve može ujediniti)

FOLDIN (nabor) pr. nabori haljine su svi različiti, ali ipak objedinjeni bez gubitka identiteta

- Teorije kaosa, fraktala itd. U funkciji dinamičkog sustava razvoja objašnjenja svijeta, a mi to gledamo kao objašnjenja strukture u kojoj mi interveniramo

Presavijanja/ Nabori/ Valovi kaosa/ Fraktali u arhitekturi

Je li složena zbog izgleda poput dijagrama (generiranje nove forme) ili ima tu neke intervencije?

SIMPLIFICIRANJE – logika filozofije utječe samo na arhitektonsku formu.

PRAKSA POSREDOVANJA – pazi da se dobro prevede jezik

KONSTRUKTIVNA TEORIJA – konstituira nove koncepte

Dijelovi bliski teroiji, ali različitih ciljeva:

- Grana ARHITEKTONKA KRITIKA: ima cilj – zato ima egzaktnu teoriju i jezik

- Grana POVIJEST ARHITEKTURE: primarno se bavi povijesnim razvojem, formalna je morfološki i bavi se odnosom arhitekture u društvenom kontekstu

- Grane TEORIJE ARHITEKTURE:1. PERSPEKTIVNA – pravila arhitekture kao zasebne discipline,

često daje recepte i metode2. MOGUĆNOSTI ARHITEKTURE – arhitektonski objekt u kontekstu3. KONSTRUKTIVNA4. META TEORIJA – teorija o teoriji (razvoj arhitektonske misli)

CILJ teorije MORA biti PRAKSA (obekt) – što znaći da je svaka teorija samo forme bez konteksta neadekvatna (nema istinskih pitanja) isto kao i ona koja se bavi samo odnosom baziranim na uputama kako napraviti nešto – nama akta arhitekture

ODNOSI – objekt/ tekst/ kontekst

ARHITEKTURA I DRUŠTVENO – POVIJESNI KONTEKST

Teorija kao praksa posredovanja

Pristupi:

1. Neovisna forma i disciplina (autonomna) – pogled kad je drugačija formalna, morfološka, analiza strategije te je arhitekture gotovo bezvremenska ali s potiskivanjem šireg konteksta i utjecaja drugih disciplina

2. Odnos arhitekture i konteksta (pasivni povijesni determinizam) – zamka je ovdje u determinizmu da arhitektura odražava samo izraz oko nje. Npr. reprezentacija i sredstvo više sile – tada teorija podsjeća da su i arhitektura i kontekst konstruirani, i da nisu nepromijenjivi i traži aktivnu ulogu arhitekture u tom kontekstu. Time ona negira oba pola (1. i 2.), ali je važno da se oba pola uključe u razmatranje i time zagovara:

3. Aktivni odnos arhitekture i društvenog konteksta (poluautonomiju arhitekture)

Drugi zadatak teorije je posredovanje odnosno prevođenje jezika

- Uspostavljanje adekvatnih odnosa- Prevođenje jezika da se smisleno mogu koristiti u drugom mediju- Transkodiranje

Frederic Jameson (teorija produkcija općenito)

POANTA TEORIJE – PRAKSA

GRANE BLISKE TEORIJI (ali različitih ciljeva)

Arhitektonska kritika – ima cilj i zato ima egzaktnu teoriju i jezik

Povijest arhitekture – primarno se bavi povijesnim razvojem, formalna morfološki i bavi se odnosom u društvenom kontekstu

Grane teorije arhitekture:

1. Perspektivna – pravila arhitekture kao zasebene discipline – često daje recepte i metode

2. Što može arhitektura – arhitektonsko objekt u kontekstu3. Konstruktivna4. Meta – teorija (teorija o teoriji) – bavi se razvojem arhitektonske

misli

Cilj teorije mora biti praksa (objekt) što znači da je svaka teorija samo forme bez konteksta neadekvatna (nema istinskih pitanja) isto kao i ona koja se samo bavi uputama kako napraviti nešto – nema alata arhitekture.

Odnosi: OBJEKT/ TEKST/ KONTEKST

ARHITEKTURA I DRUŠTVENO – POVIJESNI KONTEKST

Pristupi

_1. Neovisna forma i disciplina (autonomna) – pogled kad je drugačija formalna, morfološka analiza strategija te arhitektureGotovo je bezvremenska, ali uključuje potiskivanje šireg konteksta i utjecaj drugih disciplina

_2. Odnos arhitekture i konteksta (pasivni povijesni determinizam)Zamka je ovdje DETERMINIZAM: arhitektura odražava samo izraz oko njeNpr: reprezentacija i sredstvo sile – tada teorija podsjeća da su arhitektura i kontekst konstruirani i da nisu nepromijenjivi te traži aktivnu ulogu arhitekture u tom kontekstu.Time ona negira oba pola (_1. i _2.), ali je važno da se oba pola uključe u razmatranje pa time zagovara _3. Aktivni odnos arhitekture i društva odnosno „poluautonomiju arhitekture“. – kroz arhitekturu se treba dobivati znanje

Zadatak teorije je i posredovanje odnosno prevođenje jezika:

- Uspostavljanje adekvatnih odnosa

- Prevođenje jezika da se smisleno mogu koristiti u drugom mediju- Transkodiranje

Frederic Sameson (teorijska produkcija općenito)

Poanta teorije je praksa.

Ludwig Mies van der Rohe: stambeni neboder, Berlin, 1922.

Kako je taj neboder reprezentacija trenutka?

Vrijeme ind. razvoja (automatizacija znaći standardizacija i masovna produkcija) – ovdje je vezanje ploča upravo reprezentacija te industrije ili pak s druge strane koristi se svugdje staklo kao moderni materijal.

Ali postoji i veća uloga – tu nam treba KONTEKST

KONTEKST: oronule, sitne kućice – pred njima se Mies ne okreće već se

njegova ovojnica uvija i radi neobičnu igru i izaziva različite i vrlo neobične doživljaje, uvlači, izvlači i vrtloži ih kao i u kontekstu grada – KONTEKST PUŠTA DA DEFINIRA ZGRADU (projektantska strategija angažirana kontekstom)

EFEKT: buđenje indeferentnih pojedinaca iako on govori o istini – kriza nije negirana već govori o njoj

Druga metoda je zamračenje konteksta i odvlačenje od njega.

Georg Grosz

a) Litografija (u trenutku nakon rata i

b) Velegrad 1916. – 1917. - metropolis

add. a) izraz: rascjepkanost + teme

Georg Simmel – modernizam i tok moderniteta

add. b) vrtloženje feomena o kojima se bavio sociolog Georg Simmel koji kaže da su reakcije pojedinca prvo IZBEZUMLJENOST gotovo do krika, a nakon toga PORAZ PRED SVIME ili razvoj indiferentnog stava (otupljenje rasuđivanja)

objektivni svijet / subjektivna stvarnost

ODNOS ARHITEKTURE I KONTEKSTA

P. Behrens: Tvornica turbina AEG, 1909, Berlin

Allgemeine Elektronitäts Gesellschaft

- 10 – ak godina ranije: kontekst modernizacije, industrijalizacije (dobar produkt + dobar dizajn)

- Jaka poduzetnička elita koja prihvaća modernizaciju- Već 1883. osniva se AEG

1907. DEUTSCHE WERKBUND – odnos umjetnosti i industrije:

P. Behrens: Tvornica turbina AEG – solidan, dobar industrijski produkt ali i dobar dizajn – dizajn postaje važnim

U AEG – u P. Behrens dizajnira lampe, ventilatore – ali društvo ne voli tu naglu industrijalizaciju i modernitet – svi žele tradicionalnu obnovu, staru zajednicu nasuprot novom mehaničkom i industrijskom društvu

UPORABNA VRIJEDNOST VS TRŽIŠNA VRIJEDNOST – problem u njemačkom društvu

Fritz Schuhmacher, Karl Scheffler

Primjer umjetnika u službi AEG – a (mali predmeti): P. Behrens sa nizom lampi, a znak razvija preko ideje saća

- Zašto to propitivanje: nema stanja razmišljanja da je industrijalizacija dobra stvar, njemačko društvo zagovara tradicionalne vrijednosti

- Ferdinand Tömies propituje odnose te dvije struje – zaključak je: koliko god predmet banalan bio, taj je produkt plemenit industrijski proizvod – nema promišljanja stavrne uloge

Teoretičari Werkbunda misle da se umjetnošću taj industrijaki proizvod može oplemeniti i društvo opet napraviti harmoničnim i korektnim

3 koncepta: DUH VREMENA

DUH NARODA ideja da svako doba ima

UMJETNIČKA VOLJA

A. Riegel: svaka epoha ima svoju slobodnu volju, a ako pripadaš njoj, radit ćeš u skladu s njom

Dominantne vrijednosti:

GRČKA – POLIS ~ HRAM je izraz i simbol vrijednosti

SREDNJI VIJEK – RELIGIJA i vjera ideja ~ KATEDRALA kao simbol tog vremena

RENESANSA – IDEJE HUMANIZMA ~ PLAČA (arh. arhetip) – snaga, sila u društvu

MODERNITET ? – industrija, kapitalizam ? – TVORNICA

- Na pragu spajanja novoga vremena i tadicionalnih vrijednosti koje želi njemačko društvo može li tvornica početi komunicirati sa svim tim vrijednostima na koje se želi osloniti?

1909. – zadatak AEG – a projektirati tvornicu:

(1)Treba projektirati simbol tog vremena(2)Tvornica je ogromna, a treba odražavati njemački centralizam(3)Tvronica TURBINA – generator srtuje – snaga cijele Njemačke

Lokacija: križanje dviju važnih ulica

Tvornice do tada: neogotičke ili neambiciozno izvedene

Vizualni atributi AEG – a: simetrija, red, težina

monumentalnost, reprezentativnost

hramski dojam

Behrens – jedan od otaca moderne industrijske arhitekture

1901. Dormstadt (vlastita kuća) – naglašen dizajn u interijeru

Kolonija dizajnirana sa centalnom zgradom Josepha Olbrichta

Tada razočaran, ali svoje umjetničke sposobnosti stavlja u službu dominacije snage tog doba

1912. Sankt Petersburg

1. novi materijali: STAKLO i ČELIK sa karakterističnom lakoćom, tankoćom, elstičnošću, transparentnošću

• Karl Benhardt dodijeljen kao inženjer jer je Behrens slikar

2. kako stilu materijala odati težinu i monumentalnost

Karakteristične poruke

Elementi:

GLAVNA HALA: rešetkasti okvir i zglob – u interijeru vidljiva imena, monumentalna oštrina

SPOREDNA HALA: u službi ukrute

Vani: 1. Zatvoreni profili – težina, solid

2. Izbačaj nosivih elemenata, a staklo unutar (nakošeno) – igra svjetla koja dočarava težinu

3. Zglob – gotovo na postamentu, skulptura (status simbola doba)

4. Staklo tretira tako da se pitamo je li transparentno:

a) visoka baza

b) simbol novog doba – velike površine bez transparentnosti – kao skulptura

5. Staklo kao da nosi jaki pologonalni zabat, a da se uglovi ne bi doimali kao nosivi imaju jake reške

Dojam HRAMSKOG PROČELJA

Je li to mitska interpretaija? DA, ali drugi je izričaj.

Razlika od hrama: baza je kontinutirana i nama ulaza

- Prava je istina objekt – nova fasada dizajn je Benhardta kao i unutrašnjost

- Behrens daje uljepšan privid stvarnosti (utjeha?), dok Mies daje istinu

ARHITEKTURA I DRUŠTVENO – POVIJESNI KONTEKST

Giuseppe Terragni: Casa del fascio, Como, 1932 - 1936.

Primjer da gesta nije slučajna, ne samo formalno, već provjera čime se dobiva novo (nova strategija)

- Casa del fascio angažiran je primjer u smislu promoviranja jedne ideologije

- Tema apstrakcije - možemo li s njom izraziti se?

KONTEKST: uoči 2. Svjetskog rata kada jača fašistička ideologija, sjeverna Italija

Terragni – modernist, racionalist u službi fašizma! (ono što se smatra liberalnim u svijetu u čudnom je spoju s ideologijom fašizma)

Gotovo nas buni (sada i tada) ideja da modernist radi u službi fašizma.

Teoretičari: B. ZEVI: „Teorija enklave“

L. BENEVOLO

M. TAFURI: gleda stvari općenitije – „modernizam ka angažmanu“ – postavlja se pitanje može li to biti modernizam jer su u svojoj biti apstrakcija i forma, a one a priori ne mogu biti angažirane. Kaže da je arhitektura ispražnjana od ideologije I na taj način pokušava “spasiti” Terragni – a. No, Terragni je mislio baš suprotno jer je vjerovao da modernizam može pomoći fašizmu. Na početku je fašizam mogao privući intelektualce – kao posljedica 1. Svjetskog rata (kaos) – potreban je režim da to “sredi” te je taj mladi režim to I napravio, barem se tako činilo.

• MIAR (Bardi) Racionalistički pokret nema drugi cilj

• PERSICO 1934. to potvrđuje

Kako taj modernizam može biti medij prezentacije ideologije?

- Slični simptomi u društvu kao nakon 2. Svjetskog rata

- Situacija futurizma i odjeci kontra stanja NOE CHIENTISTI + srednje stanje MODERNISTI – MIAR

- GRUPPO SETTE – ne odbacuju cijelu povijest, već citiraju povijesne forme i koriste je za razvoj svojih formi (razumljivo kradu forme – da bi svi „čitali iste poruke“)

G7 / TERRAGNI / MUSSOLINIEV REŽIM – prividan red (slični ciljevi)

_Moderna Italija bazirana na tradiciji_

KONZERVATIVCI – sumnja da ta čista, racionalna arhitektura može predstavljati talijanski fašizam – PIACENTINI koji tu predstavljaju svoji čitkiju, direktniju srhitekturu.

Marcello Paicentini daje kritiku: racionalistička je arhitektura nespojiva s retoričkim zaključcima fašizma.

Modernizam generalno teži apstrakciji, formalizaciji, uporabi novih materijala (čelik i staklo) = tabula rasa povijesnih oblika

Modernizam je u Italiji specifičan: 1936. Italija okupira Etiopiju (izbačena iz Lige Naroda i zabranjen joj je uvoz čelika) = zato se okreće vlastitoj povijesti i to ideji TALIJANSTVA; MERIDIJANSTVA; ROMANSTVA

- Politički je to specificirano okretanjem na etapu Rimskog carstva koje konotira širenje i vječnost

- U gospodarskom smislu primjer je to autarhičnosti

Italija napokon i proglašava Novo Rimsko carstvo te to prelazi i u arhitekturu: Terragni – Casa del Fascio i Danteum.

Casa del fascio

PROGRAM: administrativni i kulturni centar – veza između vrha (vodstva) i običnog puka

1. Svjedočanstvo2. Opus poklonika

propagande

Terragni iznosi ideju „transparencije“ u kojoj nema ničega između naroda i vlasti

SITUACIJA: u kompoziciji s postojećom crkvom

- Ne primjenjuje staklo i čelik – iznosi temu okvira kojim rješava

transparentnost – dematerijalizacija i poroznost u samoj arhitekturi – apstrakcija postaje reperent

Tema povijesti i modernizma

- Prvotno tema palače sa zvonikom, ali se od njega odustaje- Ostavlja okvir – koji se referira na povijesnu traberaciju klasične

sintakse stupa i grede- Specifično: KOMSKI STAMBENI TIP + ulaz i unutarnje dvorište- Klasično: PALACO TIP – šireg raspona od Coma, cijela Italija

Sve stambene tradicije Italije spaja u talijanski „prakuću“ – kuću svih kuća.

Zgradu karakterizira: strog zlatni rez u potpunosti matematički provjeren, pravilnost prije svega kroz konstrukciju, uvučeni ulazi i lagano podizanje, unutrašnji atrij kroz dvije etaže na koji se vežu uredi i sobe za sastanke, dva studišta

Isti konstuktivni sistem provučen je i u unutrašnjosti zgrade, a opet sve je drugačije. Porozna struktura iznimno je konzistantna, ali čitav volumen dematerijalizira. Glavna fasada malo je odmaknuta, gotovo kao da je pričvršćena, dodana. Stube su izvedene od blokova travertina, a ne obučene u njega. Ulaz karakterizira kosa ulazna ploha, staklo – iznutra se gleda prema crkvi – posebnost svjetla. Moguće je elektronički otvoriti sva vrata: nema prepreke, zgrada je dostupna svima.

Stube: podgled: crni mramor, gazišta od travertina – posebni doživljaj

Dizajn stolova, stolaca – najnapredniji

Reljef: Mario Radicek? – apstraktan, ali retoričan (središnji dio reljefa predstavlja lik Mussolinija pozicioniranog u samom centru i sveprisutnog na svim sastancima).

Iznad druge etaže nalazi se terasa.

Osobine zgrade: REPREZENT, STRUKTURALNA SAVRŠENOST, KRAJNJA FORMALIZACIJA, NABIJENOST SIMBOLIKOM, KRAJNJE ANGAŽIRANA (ali ne lijepljenjem plakata već kroz arhitektonska sredstva i doživljaje)

Tafuri ima krivo.

Spoj globalne tal. tradicije s lokalnom

ARHITEKTURA I DRUŠTVENO – POVIJESNI KONTEKST

Giuseppe Terragni: projekt Danteuma, Rim, 1938.

Nastavak teme arhitekture (i apstrakcije) – retorika

Tema REFERENCE (danas)

problem INTERTEKSTUALNOSTI I TRANSKODIRANJA

- 1936. Mussolini i 3. Rimsko Carstvo: zadaća je svih medija komunicirati tu slavu

- 1938. ideja velike svjetske izložbe u Rimu – demonstracija talijanske povijesti

- Fizički je to manifest arhitektonskog i urbanističkog poretka iz starog u novo Rimsko carstvo

1. LUK – moguće teme ili asocijacije – vidljivo na plakatu

- LIBERA je redizajn tog luka, pomak koji je moderan2. KOLOSEUM – potreban je pandan njemu: Guerini, La Padula,

Romano: PALAČA TALIJANSKE CIVILIZACIJE (kockasti koloseum s lukovima (podsjeća na grupu Valori Plastici)1. i 2. – pomalo napuštanje apstrakcije, više retorike

Ideja novog centra 3. Rimskog Carstva rezultira novim planom prema zapadu, uz Tiber

- snažna aksa od foruma prema novom centru VIA DELL' IMPERO koja čudno sijeće povijesni Forum – POVIJEST POSTAJE ŽRVTVOM NOVE GESTE. Tu Terragni dobiva zadatak DANTEUMA kao spomenika Danteu

1. PROGRAM:- Dante: biblioteka i muzej, ali sa

svrhom reprezentirati Dantea kao vrh talijanske književnosti (u 12, 13. st. promovira talijansko jedinstvo)

- U 19. st. pojavljuje se tek interes za njega kada su ideje jedinstva aktualne

- Njegov koncept je bio SVETO RIMSKO CARSTVO- Piše na talijanskom i daje si zadaću struktuirati novi talijanski

jezik i sredstvo identiteta2. REFERENCE:

- Linija: Koloseum (vizura), Maksencijeva bazilika (sustavi organizacije)

- Ideja: a) atempostalnosti

b) uklapanja u jezgru grada

c) pokušati ispričati Božanstvenu komediju

Maksencijeva bazilika: Konstantinova bazilika, najveći stojeći monument Rima

Koloseum: Danteum je odjek Koloseuma, ali asocijacija na apstraktniji način, zid od Koloseuma i od Danteuma se oljuštio

3. Danteum kroz priču Božanstvene komedije- Simbol zida kao arhetipa: direktno –inskripcijama iz božanske

komedije

Indirektno – strukturom komedije u 3 dijela x 33 i uodom, a kod Danteuma zidom od 100 blokova

- Prostorno specifična veza sa zidom asocijacija je drevnih zidova, nositelj značenja u čistoći i smislu apstrakcije

- I u funkciji ulaza: zajamčena priprema te tajnovitost ulaza

USKI ULAZ: „ni sam ne znam kako sam se tu našao“

OTVORENO

GUSTA ŠUMA: simbol je životne izgubljenosti, ali i izgubljenosti u arhitektonskom smislu

TEAM STUPA: čisti elementarni stup – kao arhetip

Put je LABIRINTSKI – nesiguran, bez jasnih direkcija

3 TRAKA STEPENIŠTA: 3 kao simbol

TAMAN KANAL

MALI ULAZ

Pakao: 7 platformi i poniranja: obrnut stožac i spušta se strop (bez prozora), stupovi tvore progušćivanje 1:3 (spiralno)

Čistilište: kanalom se stiže u čistilište koje tada još teološki nije postojalo. U čistilištu je ideja brežuljaka te isto kao u paklu 7 platformiali sa otvaranjem neba, svijetla i penjanja platformi

Uski kanal, prolaz vodi do

Raja koji se sastoji od 36 prozirnih staklenih stupova i otvorenog neba

- Zadnji je dio Carstvo, a izlaz je sa strane

Kako Terragni sve drži pod kontrolom?

2 su smijera kontrole: a) temporalni – 3 bitne sekvence prolaza (to je smijer DIJAKRONIJE)

b) međusobni odnosi ili tzv SINKRONIJA

- prolaz kroz niz opreka: PAKAO: zid crno kamen binarne opreke,

RAJ: stup sjetlo staklo obgrlio oba pola,

- Sve u svrhu poimanja totaliteta čime Terragni daje u konačnici DEMATERIJALIZACIJU- BINARITET je doveden do razine KULTURA vs PRIRODA

Formalno djelo postaje ANAGŽIRANIM

Komunicira s drugim jezikom – jezikom KNJIŽEVNOSTI

Lijep prijevod, i to u dva sloja:

1. Direktno iz književnosti u arhitekturu (figurativni predložak)2. Dublje transkodiranje

- Terragi u ahitekturi radi isto što i Dante u jeziku – sistematizaciju- Semantika (značenje) i sintaksa (odnosi – gramatka) postaju definicijom slojeva u jeziku

SEMANTIKA

1. ZID simboli svih zidova, stupova i platformi – čistoća i simboličnost.2. STUP3. PLATFORMA

Razina univerzalnosti koja ima 2 nivoa:

DENOTATIVNO – opće značenje

KONOTATIVNO – igra sa sekundarnim značenjima

Pozivanje na Egipat (zid), Grčku (stup) i Perziju (platforma)

- U biti je logika Rimskog carstva bila obgrliti sve te kulture te tu prepoznajemo ideju carstva kao KRUNE SVIH NJIH

SINTAKSA

1. PROPORCIONALNI ODNOSI 1 + 33 + 33 + 33 = 1002. STRUKTURA KOMEDIJE 1 2 3 1 2 3 1 2 3 - RIMA

Pakao i čistilište: ista dimenzija, ponavjanje istog elementa – poniranja, teme izdizanja = logika rupa - brijeg

- FORMALNIM SAVRŠENSTVOM ISPRIČANA JE PORUKA

Hipostil i raj: jedan iznad drugog, u prvom se javlja osjećaj dezorijentiranost i zbunjenost, a iznad toga nalaze se rješenja (oslovljavaju isti problem)

- SVE JE KRAJNE ANGAŽIRANO (Tafuri u krivu)

Sistem komunikacije – referira se na Maksencijevu baziliku

perimetalno + križ

metodom pomaka definira komunikacije

pr: pomak vila u Garshu – vertikalni

Einsenmman: arhitektura ETIDE

- Nije razvoj iz funkcije već čista forma: KUBUS/GRID..., pa post restum funkcija

Le Corbusier i knjiga Vers une Architecture, 1923.

- Skup prethodno publiciranih eseja

Towards a new Architecture, 1927

Ka pravoj arhitekturi – bolji prijevodjer je imao više namjera od nove arhitekture

Projekt za Ligu Naroda, Ženeva, 1927. – ne dobiva ga, jer biva diskvalificiranim

Revolt: CIAM

2 načina sagledavanja: dinamičko: hodanjem kroz kuću i statičko: kroz 5 točaka arhitekture

VILLA SAVOYE

Na državnom divljem imanju gradi kuću – pristup autom – auto je važan element Le Corbusieru – gledanje na kuće van usporedbe kuće s brodom

Rampa s linoleumom na podu i standardizirani rukohvati – industrijski element (nimalo dodatno dizajniran i poseban)

Element počasnog dvorišta: rampa kao ceremonijani ulaz

Poveznice s crkvom: BUNAR: element svete vode

SKELET: kao u brodovima – penjanjem se ostavlja prašina i svi problemi

- Radi bezvremensku arhitekturu sa sadašnjim elementima (uključujući i povijesne)

“Moram se rukovoditi ovim pravilom da svojim linijama, bojama dadem nova značenja i duboka sjećanja”

- Potrebno je graditi na kolektivnom jeziku – da svi razumijemo- Moderan predmet – masovno proizveden – kolektivno razumljiv

______________________

- Machine nešto??? – MAŠINA ZA STANOVANJE- Složena struktura (skoro je cirkularna struktura i “biblijska”

komunikacija) – pisano pjesnički, ali pisac je svjestan zbivanja

Specifično kulturno značenje koje je definirano u 18. stoljeću u prosvjetiteljstvu kada se općenito htjelo promijeniti loše sustave poput bolnica

Bolnica – mašina za ozdravljenje

- Javljaju se “opasna veze” poput izraza da je žena mašina za užitak

- Rješenje: ništa više ne sliči mašini već je savršeno prmišljeno za određeni cilj

Kuća tako promišljena za stanovanje da će riješiti probleme društva

- Poigravanje s novom arhitekturm- Kompleksna struktura u 3 krajnosti

3 posjetnika oči koje ne vide Arhitektura

1. Oblik 1. Brodovi 1. Pouka rima

2. Površina 2. Avioni 2. Iluzija tlocrta

3. Plan 3. Automobili 3. Čista kreacija uma

KRAJ: masovno poražavajuće: ARHITEKTURA ILI REVOLUCIJA

1. Arhitekti su zaboravili da je arhitektura igra volumena vođena igrom svjetla, a inžinjeri su to ponovno otkrili

2. Uporaba automobila i tipoloških hramova sugeriraju razvoj (ako je poznat cilj i proces se pusti da se odvija, dolazi se do savršenog tipa i stila “toga doba”)- Ali arhitektura se ne radi samo o tome, već o emocijama (te se

mora uzdići) i strastima: “mora se dirnuti srce”- često se tu Corbusier poziva na sv. Petra i Michelangela

1890.-1920.g. – problemi tih godina i diskusije (kao i Vila Savoya u svom mediju) – ovdje inputi nisu nikad direktni, već kao ikonički bljeskovi

3. što arhitekti ne vide?

- da se sve radi o volumenu, povijesti, planu

- igra volumena pod svijetlom, površine to trebaju naglasiti, a plan je tu da vodi i kontrolira

- igra: mudra, znalačka, tj. točna (uzvišena, znalačka i mudra)

1. nije vođena sama po sebi

2. kreator je slobodan jer se igra ( strogo umjetnička ?????, Kant: njemački idealizam)

3. savršeno i povezano se kontrolira

Diskurs o estetici (Francuska)

Diskurs o modernitetu (Njemačka)

Austrijski diskurs: A. Loos koji kaže: ne treba moderne predmete dizajnirati, već slušati što moderni svijet treba

Njemačka: Deutsche Werkbund (Behrens)

Karl Scheffer: “koji je realitet suvremenog života? Tvornica, treba je uzdići (uzdići i stvarnost)”

- to radi i Le Corbusier u Vili Savoye: uzima industrijske elemente i uzdiže ih

- problem kako pomiriti dvije jake struje u njemačkom društvu?

Francuski diskurs (drugačija pozadina)

S. Denis – slika je ono što vidimo, nije to kuća,... tek skup linija na platnu i nije bitan sadržaj već kompozicija

Afera Dreyfuss: Francuska okreće desno – pita se treba li biti oslobođen jer nema dokaza ili pak osuđen jer su važniji viši razlozi

Impresionisti do tada nisu poznati, Denis propagira takvu lijevu umjetnost.

Cezanne – iza toga je čista ideja kubusa, kugle , valjka

Aristide Maillol – kipar koji te ideje preuzima – ideje čiste moderne koja je ipak klasična (sugestijom i asocijativnošću)

- Le Corbusiere radi MIT NA KVADRAT koji je spoj industrijalizma i kantovske nezainteresiranosti – prvi teorijski konstruktCorbusier: funkcionalist? Ili čisti umjetnik? – koalicija nespojivih elemenata

Zaključak: tako je vrlo brzo izgubljen stil?

Arhitektura ||| umjetnost

Arhitektura – čista tvorevina duha – je li Le Corbusier funkcionalis ili umjetnik?

Arhitektura:

- POBUĐUJE OSJEĆAJE – prizme – lom svjetlosti- Iskazuje misao- Indirektna komunikacija- Stvar je kompozicije i sklada – umjetnički govor

- projektiranje: umjetničko stvaranje ili ne?Ako je: koje imamo zadaće i odgovornosti?Arhitektura: nije samo utilitarnost i funkcija

- Majer definira odnos između stvari (život) i umjetničkog djela (umjetnost)

- Johannes Majer: arhitektura= funkcija x ekonomičnost

- do forme se dolazi iz funkcije (nema stvaranja i komponiranja)

J. Mayer, Hans Wittmer, Peterschule, Basel, 1925. – plakat na kojem stoji kako od funkcije doći do forme

Corbusier ga napada da on radi umjetnost ali opet ostaje Majerova distinkcija: samo arhitektura spada u Baukunst & Kunst sferu

- Umjetnost građenja- Arhitektura: arh = prvi, tektos = izgrađivati (viša sfera od

funkcionalizma)

Martin Heideger: odnos između 3 stvari:

1. Oruđe 2. Umjetničko djelo 3. puka stvar (kamen, komad grafita....)

Adolf Loos (pažljivo ga čitaj - čitaj ga s interpretacijom) radikalan početak (namjerno je polemičan, ne čitati doslovno, to radi da te potakne na svoje viđenje)

kuća: SFERA ŽIVOTA umjetničko djelo: SFERA UMJETNOSTIsluži svrsi nevezana svrhomuvjetovana neuvjetovanaodgovara korisniku privatna stvar umjetnikasluži komforu želi otrgnuti ljude iz komforne spokojnostikonzervativna revolucionarna

čovjek je lokus gdje se dvije stvari poklapaju – međutim potrebno je imati ih razdvojene i ne miješati ih jer u protivnom dolazi do konceptualnog bastardaNi jedan logički sustav ne može objasniti noumenalni svijet

Arthur Schoppenhauer

SFERA ČINJENICA SFERA VRIJEDNOSTI

Fenomenalni svijet noumenalni svijet

Svijet kao predodžba svijet kao volja

Kauzalitet i načelo razloga iracionalno slijepa volja

Znanost (predpostavlja sustav)

Razum volja

Temelj morala ne može biti nikakav razum, već samo volja

Razum – ljudska sposobnost razmišljanja, operativno sredstvo volje

MORALNOST nema racionalno objašnjenje

Lav Tolstoj i pitanje smisla života i podučavanja moralnih vrednota – moralnost se temelji na osjećajima, umjetnosti – umjetnost je prema tome slična religiji

Ako dobrota ima uzrok, to više nije dobrota; ako ima posljedicu, nagradu, također nije dobrota

Znanost ne može dati odgovor na pitanje života

“23 priče” – podučavanje ljudi moralnosti preko umjetnosti – prezentiraju temelje ljudskih vrlina i mana

“Što je umjetnost” – iznimni potencijal, iznimna odgovornost – cilj umjetnosti nije da je lijepa, već da ima svoju društvenu dužnost, a ostalo je sve nemoralna umjetnost

Koji je danas zadatak umjetnosti? Pozicija arhitekture?

Ludwig Wittgenstein – završio fiziku, matematiku i strojarstvo: kreće kao znanstvenik u ovo područje

Je li pouzdano znanje o svijet moguće i imamo li mi pravi aparat za to. Granice jezika bt će granice znanja.

Fritz Mauthner

“Samo što riječima možeš dohvatiti, možeš misliti.”

“Sva filozofija je filozofija jezika.”

Wittgenstein: Sva filozofija je filozofija jezika. Ali, sigurno ne u Mauthnerovom smislu.

“Propovijedati moralno ponašanje je teško; dati mu intelektualno opravdanje je nemoguće.”

Umjetnosti

- Kompatibilnost sa stvarnim “preduvjetom svijeta” zadužuje umjetnost jedinstveno odgovornom ulogom za postojanje i opstojanje tog istog svijeta

Pedispozicije umjetnosti

1. Djeluje po principu indirektnog pokazivanja, a ne eksplicitnog definiranja

2. Ne ostvaruje se pomoću logičkih propozicija, nego iracionalnim, neobjašnjivim osjećajima

3. Ne poima se objektivnim umom, nego doživljava dubokom subjektivnom nutrinom

4. Sredstvo dočaravanja moralno uzdignutih primjera i pobuđivanje istinskih, obvezujućih osjećaja i strahova

5. Jedina istina i ljepota je prava umjetnost6. Etika i estetika su isto7. Umjetnost je misija, umjetnost je poslanje

Walter Benjamin: arhitektura kao čovjeku najbliža umjetnost

Arhitektura = prostorni okvir života

1/ sam život

2/ udomljava taj život

3/ trodimenzionalnost arhitekture

Adolf Loos – prvenstveni problem trebao bi biti: jasno izraziti trodimenzionalni karakter arhitekture i to na taj način da korisnicima građevine bude omogućeno živjeti kulturni život [tog doba]

Gottfried Semper: Istina o arhitekturi? – definicija vlastitig stila

Istiniti umjetnički stil? (odnosno, istiniti umjetnički jezik) podrazumjeva:

“sukladnost umjetničke pojavnosti sa svojom vlastitom razvojnom povijesti, te samim preduvijetima i okolnostima svoga nastajanja”

Ti u umjetnosti nemaš potpunu slobodu – uvijek neke okolnosti vremena utječu na tebe

Richard Neutra: “Loos je znao napraviti najtanju ploču kamena a da ne pukne – znao je kamen u dušu.”

Karl Kraus kaže da se objektivni doživljaj, objektivne činjenice mijenjaju subjektivni emocijama – feljtoni. Bečani su ga obožavali. Kraus je to mrzio – protiv iluzije išao je satirom pa su se svi bojali da ne budu cititrani u jegovom časopisu Baklja (Die Fadele)

Za Loosa je primjenjena umjetnost čisti zločin. Pojam primjenjene umjetnosti smatra nelogičnim (oksimoron). Primjer: dekoracija i ornamentacija metle ne će je učinii boljom u metenju.

Svrha je forma kulture: forma oblikuje predmete.

Umjetnost slijedi potpuno drugačiju logiku i treba je odvojiti od svijeta logike

Što je za Loosa ornament? – SVAKA LAŽ – ali, bio je protiv uklanjanja postojećih ornamenata

fasada – govori u kojem se dobu živi, ali Loos tomu kaže NE – dat ću model fasade

Za Loosa je uloga arhitekture dohvaćanje dubine života, domišljanje potreba do njihovih najudaljenijih konzekvenci..

Kuća ne otkriva nšta eksterijerom, sve njeno bogatstvo mora biti u interijeru

Pr. A. Loos: Villa Moller, Beč, 1928.