Upload
mina-obradovic
View
1.334
Download
5
Embed Size (px)
Citation preview
Profesor: Radili:
Ljubica Lalić Daša Radosavljević
Aleksa Belošević
Petar Mitrović
Beograd, jun 2012
Evolucija: činjenica i teorija evolucija kao činjenica(“ono što se dogadja”): svi
živi organizmi se neprestano menjaju, iz generacije u generaciju
evolucija kao teorija(“zašto se dogadja?”): model koji najbolje objašnjava činjenicu evolucije, i daje predvidjanja kako će se ona odvijati u budućnosti
teorija u nauci NIJE isto što i hipoteza(pretpostavka)
teorija je objašnjenje koje je empirijski podržano
Darvin i njegova otkrića 1831. Darvin putuje na Galapagos
zapanjuje ga raznovrsnost biljnog i životinjskog sveta koji tamo pronalazi, i zaokupljen je pitanjem kako su tamo dospele
Darvinove zebe: pronalazi 14 vrsta zeba za koje pretpostavlja da su sve nastale od jedne početne vrste, koja je nekako dospela sa kopna
u naredne dve decenije je nastavio da sakuplja i obradjuje podatke, formulišući svoju teoriju
Darvin i njegova otkrića 1859. izdaje svoje najpoznatije delo Poreklo vrsta, gde
iznosi nekoliko revolucionarnih ideja: jedinke u okviru populacije se medjusobno
razlikuju(postoje varijacije)
varijacije se prenose na sledeće generacije(nasledjivanje)
ukoliko postoji veći broj potomaka od onog koji biotop(stanište) može da podrži, javlja se borba zaresurse, potrebnih za preživljavanje
organizmi najbolje prilagodjeni na date uslove imaju najviše izgleda da prežive i ostave potomstvo( survival ofthe fittest)
Savremena teorija evolucije –Neodarvinistička sinteza
nastaje izmedju 1936. i 1947. godine
predstavlja sintezu Darvinove teorije sa saznanjima iz drugih oblasti biologije, pre svega genetike, koja su Darvinu bila nepoznata
nova saznanja: pored prirodne selekcije, danas je poznato još nekoliko
bitnih evolucionih mehanizama( mutacije, genetički drift)
karakteristike koje se nasledjuju se prenose u obliku gena, a varijabilnost je posledica postojanja više alela
nastanak novih vrsta(specijacija) se dešava usled velikog broja malih promena
MUTACIJE slučajne promene u genetskom materijalu, koje nastaju
prilikom procesa replikacije DNK, i, zajedno sa rekombinacijama, uzrokuju raznovrsnost
Po jedinku, odnosno njeno preživljavanje, mogu imati tri efekta: neutralan: promene se prenose na sledeću generaciju, ali nemaju nikakav uticaj na preživljavanje
negativan: ovakve jedinke ne prežive dugo i ne ostavljaju potomstvo, te su njihovi geni eliminisani iz procesa evolucije
pozitivan: jedinkama koje ih nose daju prednost u odnosu na druge članove populacije, i samim tim postoji jak selektivni pritisak da se one prošire u okviru populacije
GENETIČKI(ALELSKI)DRIFT predstavlja promenu u učestalosti genskih alela u
okviru populacije
može dovesti do potpunog nestanka alela nekog gena, i samim tim bitno uticati na raznovrsnost
najviše utiče na male, izolovane populacije, i time još više ugrožava njihovo opstajanje, za koju je raznovrsnost jako bitan faktor
što je više alela, efekat genetičkog drifta je slabiji
SPECIJACIJA predstavlja proces nastanka novih vrsta
o dve različite vrste govorimo kada ne mogu da se razmnožavaju medju sobom
specijacija se dogadja usled akumulacije mikroevolutivnih promena, tj. promena u okviru vrste
kada nastaju dve vrste govorimo o makroevolutivnim promenama, tj. promenama izvan granica vrste
makroevolucija = mikroevolucija na velikoj vremenskoj skali
Alopatrička specijacija: do nastanka nove vrste dolazi usled geografske barijere, koja dve grupe sprečava da se medjusobno razmnožavaju, dok se s vremenom razlike medju njima sve više povećavaju, te razmnožavanje nije moguće.
sSimpatrička specijacija: nova vrsta nastaje usled prestanka protoka gena izmedju jedinki koje naseljavaju istu teritoriju, što može biti izazvano različitim faktorima.
LITERATURA en.wikipedia.org
teorijaevolucije.com
talkorigins.org
evolution.berkeley.edu
Biologija za 3. razred gimnazije društveno – jezičkog smera
Priroda, ilustrovana enciklopedija, Beograd 1982