TEORIJE MENADŽMENTA

mr. sc. Domagoj Hruška

TEORIJE MENADŽMENTA


RAZVOJ MISLI O MENADŽMENTU

• Pitanja koja ćemo analizirati?

– 1) Preteče razmišljanja o menadžmentu– 2) Doprinosi u 19. stoljeću - preteče predstavnika

znanstvenog menadžmenta (upravljanja)– 3) Klasična škola – više smjerova– 4) Škola međuljudskih odnosa i bihejvioristički

pristupi– 5) Kvantitativna škola i znanosti o upravljanju– 6) Sistemski pristup– 7) Situacijski-kontingencijski pristupi


• Menadžment – vrlo stara aktivnost• Menadžment u poduzeću – kraj 18.– poč. 19. st.• Korijeni – stari koliko i sačuvani pisani tragovi• 5000 p.Kr. – Sumerska civilizacija – glinene

ploče• 2700 p.Kr. – Egipat – piramide, vođenje

državnih poslova• 1800 p.Kr. – Babilon – Hamubarijev zakonik• 600 p.Kr. – Kina – Sun Tzu, Konfučije• 450-350 p.Kr. – Grčka – Sokrat, Aristotel




• 200 p.Kr. - 400 – Rim• Srednji vijek - pojedini elementi upravljanja -

država, vojska, javni radovi, crkva• 18. stoljeće - INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA• James Watt (1736-1819) – parni stroj (1765)• M. Bolton, E. Witney - gospodarstvenici,

pokušavaju riješiti praktične tehničke probleme• A. Smith (1776) – “nevidljiva ruka tržiša”,

specijalizacija, radne divizije


• 19. st. - Dalji razvoj - faza MENADŽMENT PUTEM POKUŠAJA I POGREŠAKA

• Menadžment - nije znanost, postoje pojedinačni doprinosi

• Charles Babbage (1792-1871) – “analitička mašina”, prvi principi – značaj specijalizacije i podjele rada, metode za podizanje produktivnosti, dijeljenje profita

• Robert Owen (1771-1858) - poboljšavao radne i životne uvjete radnika, samodisciplina i odgovornost

• Daniel McCallum (1815-1878) - postavio pojedinačne principe (autoritet, odgovornost, informacije), začetnik organizacijske sheme



POJAVA KLASIČNE ŠKOLE

• Kraj 19. st. – početak 20. st. – raste potreba za sistematizacijom znanja

• Pitanja koja dominiraju – Kako povećati proizvodnju? Kako podići produktivnost zaposlenih?

• 1886. - Henry Towne – “Inženjer

kao ekonomist” – potreba kreiranja nove znanosti – MENADŽMENTA


POJAVA KLASIČNE ŠKOLE

• Pojava KLASIČNE ŠKOLE sa 3 pravca– I – Znanstveni menadžment – II – Klasična organizacijska teorija– III – Teorija birokracije


KLASIČNA ŠKOLA – ZNANSTVENI MENADŽMENT

• Rodonačenik – Frederick W. Taylor

(1856-1915)

• Inženjer, duga poslovna karijera

• Osnovni problemi – kako povećati produktivnost, kako motivirati zaposlene da prihvate nove metode

• Najpoznatije djelo “Principi znanstvenog upravljanja”


• 4 temeljna principa:– I – Razvoj prave znanosti– II – Znanstvena selekcija i razvoj radnika– III – Znanstvena obuka i trening radnika– IV – Skladni odnosi i suradnja radnika i

menadžera



• OSTALI PREDSTAVNICI:• Henry Gantt (1861-1919) - sistem bonusa u nagrađivanju

zaposlenih..• Frenk & Lillian Gilbreth - studija pokreta• H. Ford - pokretna traka – Model T• Najvažniji doprinosi - Menadžment postaje znanost

mentalna revolucija; formuliraju se principi, povećava produktivnost, raste motiviranost radnika

• Kritika - univerzalnost principa, zapostavlja se ljudski faktor ekonomski čovek



KLASIČNA ŠKOLA – KLASIČNA ORGANIZACIJSKA TEORIJA

• Rodonačelnik – Henri Fayol (1841.-1925.)

• Promatra cjelokupnu organizaciju• Daje prvu zaokruženu teoriju menadžmenta• 3 glavna doprinosa:• I - Aktivnosti organizacije - tehničke,

komercijalne, financijske, računovodstvene, sigurnosti, administracija


• II - Aktivnosti administriranja (menadžmenta) - predviđanje i planiranje, organiziranje, vođenje, koordinacija i kontrola

• III - Principi organiziranja – 14 principa, npr. radne divizije, autoritet, disciplina, jedinstvo, red, pravičnost.....



• Max Webber (1864-1920) - sociolog, filozof• Tvorac teorije BIROKRACIJE (BIROKRATSKI

MENADŽMENT)• Razlikovao 3 tipa autoriteta - Racionalno-pravni;

Tradicionalni; Karizmatski• Definirao principe birokracije: jasna podjela autoriteta i

odgovornosti, hijerarhija, izbor i postavljenja na osnovi znanja i stručnosti, programirana i definirana karijera, čvrsta pravila...

• Ostali - M.P. Follett, C. Bernard



SOCIO-PSIHOLOŠKI PRISTUP

• I – ŠKOLA MEDJULJUDSKIH ODNOSA

• - Nastaje 30-ih godina 20. st. paralelno s eksperimentima u Hawthorneu

• 3 faze – 1924-27 - 1927-30 – 1931-32• Testirani principi znanstvenog upravljanja• U višim fazama uključeni psiholozi – uočen veliki značaj

ljudskog faktora• Elton Mayo (1880-1949) čovjek socijalno biće• Menadžment – usmjeravanje ljudi i odnosa između njih• Velika pažnja Visok moral Zadovoljstvo na poslu

Visoke performanse



• II – BIHEJVIORISTIČKI PRISTUPI• Dalji razvoj od sredine 20. stoljeća • Veliki broj autora i doprinosa • Hugo Munstenberg - industrijska psihologija

Abraham Maslow - motivacijska teorija

potreba



• II – BIHEJVIORISTIČKI PRISTUPI

• D. McGregor - teorije X i Y

• C. Argyris, R. Likert, K. Davis, F. Herzberg....

• Najvažniji doprinosi: - ukazuju na značaj ljudi, otvaraju nova pitanja (motiviranje, ponašanje, grupe, timove, konflikte, liderstvo, ...)

• Danas – Organizacijska teorija – Organizacijsko ponašanje (3 nivoa ponašanja – individualni, grupni, organizacijski)


UPITNIKFILOZOFIJE

MENADŽMENTA


Interpretacija rezultata upitnika filozofije

managementaZaposleni u osnovi:• Žele raditi• Spremni su preuzeti

odgovornost• Žele realizirati i razviti

svoje potencijale• Žele poštovanje i

postignuće• Žele autonomiju i

samokontrolu• Može im se vjerovati

Zaposleni u osnovi:• Ne vole raditi• Ne žele odgovornost• Nezainteresirani su za

probleme poduzeća• Žele samo novac i

materijalne pogodnosti• Egoistični su i

nezainteresirani za druge• Ne može im se vjerovati

144 124 104 84 64 44 24 0 -24 -44 -64 -84 -104 -124 -144

DEMOKRATSKI STILDEMOKRATSKI STIL AUTOKRATSKI STILAUTOKRATSKI STIL

TEORIJA YTEORIJA Y TEORIJA XTEORIJA X


KVANTITATIVNA ŠKOLA

• Pojava 30-ih godina 20. stoljeća i tijekom 2. sv. rata• Podrazumijeva korištenje kvantitativnih disciplina i

oruđa u rješavanju menadžerskih problema

• 1938 – Blackett – operacijska istraživanja - sistemi protuzračne obrane (radar)

• Pojedini predstavnici i doprinosi: Von Neuman i Morgenstern – teorija igara, Kantorivic – input-output tabele, Viner – informatika

• Posle rata – primjena kvantitativnih metoda u biznisu


KVANTITATIVNA ŠKOLA

• Pomažu u rješavanju mnogih problema – upravljanje zalihama, alokacija resursa, obrt, smanjenje troškova....

• Suština pristupa: Skup kvantitativnih orudja, pomažu u donošenju odluka i omogućavaju racionalno odlučivanje

• U sebe danas uključuju:– 1) Znanost o upravljanju – 2) Operacijski menadžment– 3) Informatiku i upravljačke informacijske sustave


SISTEMSKI PRISTUP

• Pojava – sredinom 20. st.

• Korijeni – biolog Ludwig von Bertalanffy (1901-1972) OPĆA TEORIJA SUSTAVA

• K. Boulding – 1956 – 9 hijerarhijskih sustava

• Sustav = skup povezanih elemenata koji su različiti a funkcioniraju kao cjelina

• Elementi teorije sustava – sagledavanje odnosa cjeline i dijelova; Stanje ravnoteže, Otvorenost, Povratna sprega, Sinergija,...


SISTEMSKI PRISTUP

• T. Parsons – Svaka organizacija se sastoji iz 3 podsustava:

• 1) Tehničkog• 2) Organizacijskog i• 3) Institucionalnog• ZNAČAJ:• - Uočavanje organizacija kao zaokruženih sustava

• - Razumijevanje odnosa cjeline i dijelova• - Analiza utjecaja promjena u nekom od podsustava• - Pomaže u razumijevanju veza organizacije i okruženja• - Afirmira se INTERDISCIPLINARNOST u menadžmentu


KONTIGENCIJSKI PRISTUP

• Pojava 60-70 godina 20. stoljeća• Veliki stupanj promjena u okruženju• Nema “jednog najboljeg načina”• “Sve zavisi” - pristupi menadžmentu zavise od

konkretne situacije

• Dosta doprinosa - J. Woodward, J. Galbraith • a) Nema 1 način upravljanja i b) svaki način

upravljanja nije podjednako efikasan u svim organizacijama

• Na tim osnovama nastaje koncept STRATEŠKOG MENADŽMENTA


DVA POGONAGENERAL MOTORSA


1. Koji je pristup managementu svojstven za pogon VAN NUYS?

• KLASIČNI PRISTUP MANAGEMENTU– Uska specijalizacija i podjela rada – Fayolov

administrativni management– Zaposlene se tretira kao robote, kao strojeve –

znanstveni management– Preciznost opisa svakog posla – Weberova

birokracija– Ideje i sugestije radnika se ignoriraju, oni nemaju

učešća u donošenju i provođenju odluka te su zbog toga pasivni u razmišljanju i samostalnom djelovanju, odnosno bez inicijative (“Ako su i vidjeli greške nisu nikome o tome govorili.”) – radnike se tretira prema Teoriji X


– Zbog specijalizacije i podjele rada rad je dehumaniziran, monoton i dosadan

– Na radnike se gleda uniformno kao na ljude bez individualnih karakteristika

– Radnici se ne osjećaju kao dio kolektiva, međusobno su otuđeni

– Pasivnost, niska zainteresiranost radnika za njihov dio posla pa se radnici ne osjećaju odgovornima za svoje obavljanje posla (“… ili koliko GM košta popravak grešaka koje su načinili.”)

– Radnici ne vide ukupnu sliku, odnosno nisu zainteresirani znati što je gotov proizvod i kako mu oni doprinose; nisu zainteresirani za ciljeve organizacije već isključivo za obavljanje svog segmenta posla (“Oni su radili posao koji im je bio naređen, bez da su ga povezivali s gotovim automobilom.”)


2. Koji je pristup managementu svojstven za pogon FREMONT?

• BIHEVIORALNI PRISTUP MANAGEMENTU

– Najvažniji zadatak managementa Fremonta je upravljanje ljudskom komponentom, što se očituje iz 7 točaka nove poslovne filozofije

– Zaposlenima je delegirana odgovornost za kontrolu (točka nove poslovne filozofije: “Vlastita kontrola učinka od strane timova radnika”) – Teorija Y

– Smatranje da su zaposleni spremni preuzeti odgovornost (točka nove poslovne filozofije: “Tretiranje zaposlenih kao da su manageri”) – Teorija Y


– Grupa odnosno tim postaje važan faktor povećanja proizvodnosti – timska organizacijska struktura prema Likertovoj participativnoj teoriji

– Toyotina poslovna filozofija ukazuje na sudjelovanje radnika u davanju ideja i sugestija te u odlučivanju i provođenju odluka, što je dovelo do dobrih rezultata na razini organizacije – participativni stil managementa prema Likertovoj participativnoj teoriji

– Konstantno razvijanje zaposlenih (jedna od 7 točaka nove poslovne filozofije) – Argyrisova teorija interpersonalne kompetencije


– Uspostavljanje uzajamnog povjerenja između sindikata i managementa (jedna od 7 točaka nove poslovne filozofije) – prema školi međuljudskih odnosa ponašanje radnika je prvenstveno ovisno o društvenim i organizacijskim uvjetima rada

– Svaki član tima je treniran za sve poslove u timu – prema školi međuljudskih odnosa zaposleni rade bolje ako im je dan širi spektar zadataka koje moraju obaviti

Documents

TEORIJE MENADŽMENTA