51
1 Teorije učenja Edukacijska psihologija 1 Đeni Zuliani, mag psihologije 2011/12.

Teorije učenja

  • Upload
    kacia

  • View
    211

  • Download
    18

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Teorije učenja. Edukacijska psihologija 1 Đeni Zuliani, mag psihologije 2011/12. Teorijski pristupi. BIHEVIORISTIČKI. KOGNITIVISTIČKI. SOCIJALNE TEORIJE UČENJA. Bihevioristički pristup. Klasično uvjetovanje - Pavlov Operantno uvjetovanje – Thorndike, Skinner Obrazovna tehnologija. - PowerPoint PPT Presentation

Citation preview

Page 1: Teorije učenja

1

Teorije učenja

Edukacijska psihologija 1Đeni Zuliani, mag psihologije2011/12.

Page 2: Teorije učenja

2

Teorijski pristupi

BIHEVIORISTIČKI

KOGNITIVISTIČKI

SOCIJALNE TEORIJE UČENJA

Page 3: Teorije učenja

3

Bihevioristički pristup

Klasično uvjetovanje - Pavlov

Operantno uvjetovanje – Thorndike, Skinner

Obrazovna tehnologija

Page 4: Teorije učenja

4

Klasično uvjetovanje - Pavlov

Prije uvjetovanja

Bezuvjetni podražaj (hrana)

Bezuvjetna reakcija (lučenje sline)

Neutralni podražaj (zvuk zvona)

Bez odgovarajuće reakcije (nema lučenja sline)

Uvjetovanje (ponavlja se više puta)

Neutralni podražaj + bezuvjetni podražaj (zvono) (hrana)

Bezuvjetna reakcija (lučenje sline)

Poslije uvjetovanja

Uvjetovani podražaj (zvuk zvona)

Uvjetovana reakcija (lučenje sline)

Page 5: Teorije učenja

5

Klasično uvjetovanje

Uvjetovanje emocija – mali Albert Anksiozne reakcije vezane za rješavanje zadataka pred

ploču ili ispit Pozitivne emocionalne reakcije - pozitivan stav učitelja

Ukoliko se neutralni podražaj zadaje nekoliko puta bez uparivanja s bezuvjetnim podražajem, uvjetovana reakcija se teže usvaja

- npr. Prvi ispiti bez loših posljedica

Page 6: Teorije učenja

6

Klasično uvjetovanje

Generalizacija- npr. Strah od pismenog iz matematike... strah od ispita iz kemije ili fizike

- ugodnost na nastavi.... pozitivan stav prema izvannastavnim aktivnostima

Diskriminacija – uočavanje razlika među sličnim situacijama

Gašenje - strah od ispita nestaje nakon nekoliko uzastopnih uspjeha- ponavljanje neugodne situacije, zadatka, vježbe

Page 7: Teorije učenja

7

Operantno uvjetovanje - Thorndike

Zakon vježbe i efekta

Ponavljanje uvjetovanog odgovora učvrstiti će vezu između podražaja i odgovora

Ponašanje praćeno nagradom će se učvrstiti, ono praćeno kaznom će oslabiti

Page 8: Teorije učenja

8

Thorndike – učenje putem pokušaja i pogrešaka

Načelo spremnosti i gotovosti Načelo frekvencije i učestalosti - ponavljanje Načelo nedavnosti ili skorašnjosti Načelo efekta ili učinka – vrijednost ili korist

onoga što učimo - slabljenje ili osnaživanje asocijativnih veza pod utjecajem posljedica– MEHANIČKO UČENJE

Page 9: Teorije učenja

9

Potkrepljenje

POZITIVNO- povećavaju čestinu

ponašanja jer dovode do željenih i ugodnih posljedica

- npr. Pohvala za točan odgovor

- npr. Smijeh za duhovit i netočan odgovor

NEGATIVNO- Povećavaju čestinu

ponašanja zbog uklanjanja ili smanjenja neugodnog podražaja

- Npr. markiranje bez posljedica

- Npr. omogućiti učeniku da ne piše završni ispit ako je dobro riješio kratke ispite znanja

Page 10: Teorije učenja

10

Neke zakonitosti učenja

Vještine svladane u potpunosti trajno se zadržavaju i obnavljamo ih relativno lako

- zaboravljamo one koje smo svladali samo površno ili djelomično

Učenje ovisi o broju ponavljanja i njihovoj raspodjeli u vremenu

- jednokratno kontinuirano učenje u dužem periodu: jednostavne vještine; kraće učenje u više termina: složenije vještine i stjecanje znanja

Za djelotvorno učenje neophodna je vježba, pogotovo sa složenijim zadacima; iziskuje jasne i brze povratne informacije o učinku

Page 11: Teorije učenja

11

Operantno uvjetovanje - Skinner

Mjenja okolinu s ciljem da na željeni način mjenja životinjsko ponašanje

Skinner box Potkrepljenje: posljedica koja povećava

vjerojatnost pojavljivanja nekog ponašanja- Primarno: zadovoljavaju osnovne potrebe- Sekundarno: socijalno (osmijeh,

pohvala), aktivnosti (igračke), simboličko (novac, ocjene)

Premackovo načelo

Page 12: Teorije učenja

12

Kazne

Smanjuje vjerojatnost pojavljivanja ponašanja

NEUGODNI PODRAŽAJI

- opomene, ukori, neugodna aktivnost, slanje ravnatelju,

- !!! tjelesno kažnjavanje

USKRAĆIVANJE UGODNIH POSLJEDICA

- Nisi pospremio igračke, ne možeš gledati film

- Niste pospremili pribor, ostat ćemo dok to ne riješimo, tako da ćemo se manje igrati vani

Page 13: Teorije učenja

13

Posljedice ponašanja

POTKREPLJENJA KAZNE

POZITIVNA

Zadavanje ugodnih podražaja

- učenik se posebno trudio i dobio odličnu ocjenu za svoj uradak

NEGATIVNA

Uklanjanje neugodnih podražaja

- Djeca su marljivo radila preko tjedna pa nemaju zadaće za vikend

ZADAVANJE

Neugodnih podražaja

- Djeca su baca papiriće po podu i učitelj im kaže da dobro očiste cjelu učionicu

USKRAĆIVANJE

uklanjanje ugodnih podražaja

- Cijeli razred je više puta markirao s nastave i ukinut im je odlazak na izlet

Page 14: Teorije učenja

14

Potkrepljenje i kazne u školi

Potrepljenje treba biti jasno povezano s ponašanjem. Učitelj mora jasno kazati zašto je dijete nagrađeno, sa primjerenim izrazom lica i glasom.

Potrepljivači trebaju biti primjereno odabrani i njihova vrijednost se ne smije umanjivati bezrazložnom uporabom. Može se dozvoliti učenicima da sami smisle ili odaberu potrepljenje.

Page 15: Teorije učenja

15

Potkrepljenje i kazne u školi

Kada ponašanje treba nagrađivati? - potkrepljenje nezainteresiranih učenika daje

dobre posljedice – povećava se uradak i interes; - potkrepljivanje već zainteresiranih učenika

može dovesti do gubitka interesa.

Kako učenici interpretiraju doživljeno pozitivno potkrepljenje?

- kao znak svog napredovanja (povećanje napretka i motivacije) ili kao put do nagrade (opadanje zanimanja za aktivnost)

Page 16: Teorije učenja

16

Potkrepljenje i kazne u školi

Potkrepljenja su dobra za poticanje poželjnih ponašanja no neće u potpunosti ukinuti neželjena ponašanja

Kazne (opomene) djelotvornije su izrečene po tiho učeniku, nego naglas pred cijelim razredom (!!! Pozitivno potkrepljenje)

Page 17: Teorije učenja

17

Potkrepljenje i kazne u školi

Primjedba ili opomena mora se odnositi na učeničko ponašanje, ne na ličnost

- Stvarno si nemarna. --- Ovo nisi pažljivo obavila.

• Učenici moraju znati cijenu ponašanja. Kažnjavanje mora ovisiti o ponašanju, treba ga dosljedno primjenjivati.

Page 18: Teorije učenja

18

Potkrepljenje i kazne u školi

Kazna treba biti primjerena ponašanju, a ne (ne)simpatičnosti učenika

Domaća zadaća ne smije biti kazna, jer gubi na smislu utvrđivanja znanja ili vještina.

Page 19: Teorije učenja

19

Povremeno potkrepljivanje

U pravilnim vremenskim intervalima ispiti na kraju semestra, svaki četvrtak

Nakon točno određenog broja reakcija nakon određenog broja zadataka slijedi slobodna aktivnost

povećava broj reakcija uoči potkrepljenja, i opadanja nakon toga

U nepravilnim vremenskim intervalima

Nakon slučajnog broja reakcija

češće i kratke provjere znanja, samostalan rad uz nadgledanje

Stalan učenički rad,Ponašanje otporno na gašenje

Page 20: Teorije učenja

20

Kazna

Neposredno nakon ponašanja Dosljednost Intenzitet kazne !!! Kod ljudi učinci privremeni, izaziva

agresivnost i izbjegavanje situacije

dijete kažnjeno zbog školskog neuspjeha počinje izbjegavati školu

Page 21: Teorije učenja

21

Oblikovanje ponašanja

Proces potkrepljenja uzastopnih aproksimacija točnog odgovora

Učenik koji ne uspijeva mirno sjediti na svom mjestu

Učimo nova ponašanja

Page 22: Teorije učenja

22

Obrazovna tehnologija: Programirani materijali

Jasno iskazan cilj učenja Napredak u malim koracima Učenik napreduje vlastitom brzinom Učenik odmah daje odgovor i dobiva povratnu

informaciju Tekstovi smanjuju broj pogrešaka i povećavaju

vjerojatnost točnog odgovora (pozitivno potkrepljenje)

Page 23: Teorije učenja

23

Programirani materijali

Linearno programiranje

- Svi učenici prolaze isto gradivo

- Na kraju svake jedinice je pitanje na koje treba odgovoriti; točan odgovor je na sljedećoj stranici

Razgranato programiranje

- Uvažava individualne potrebe učenika

- Pitanje višestrukog izbora; ovisno o odgovoru učenik se šalje na određenu stranicu za nove informacije; za pogrešan odgovor dobiva dodatnu poduku te se vraća na početnu jedinicu

Page 24: Teorije učenja

24

Opća načela prema Skinneru, 1968.

Jasno navedite što treba naučiti

Prvo poučavajte osnovne stvari

Ne tjerajte sve učenike da napreduju istim

koracima

Programirajte obrazovne jedinice

Page 25: Teorije učenja

25

Hullova teorija učenja

Asocijacija podražaja i efekta (schema S – R) Živo biće je adaptabilni senzo-motorički mehanizam

– samoodržavanje Potkrepljenje povezano sa zadovoljavanjem motiva

(koncepcija o redukciji nagona Podražaj i reakcija moraju biti vrmenski bliski, mora

doći di redukcije nagona, kako bi se jačala sveza između tog podražaja i reakcije, i tendencija ponavljanja iste reakcije na isti podražaj

Page 26: Teorije učenja

26

Kognitivistički pristupi

Gestalt psihologija

Model dubine obrade podataka

Učenje imitacijom

Dollard-Millerova teorija učenja

Page 27: Teorije učenja

27

Kognitivistički pristupi

Kako se odvijaju složeni spoznajni procesi: učenje, pamćenje, mišljenje, zaključivanje, rješavanje problema

Laboratorijska istraživanja: pokreti očiju, usmjeravanje pažnje, vrijeme prepoznavanja i dosjećanja,...

U novije vrijeme: vještine čitanja, pisanja, pamćenje, rješavanje problema,

Page 28: Teorije učenja

28

Gestalt psihologija

ORGANIZACIJA PERCEPCIJE

- Načelo zatvorenosti- Odnos lika i pozadine- Načelo blizine- Načelo sličnosti

UČENJE UVIDOM I PRODUKTIVNO MIŠLJENJE

- Učenje nije stvaranje asocijacija između novih i starih elemenata, već kognitivni proces koji uključuje percepciju stvari, ljudi i dagađaja na novi način

Page 29: Teorije učenja

29

Faze u procesu učenja - Kohler

Temelje se na istraživanju sa Sultanom

1. Faza preparacije – faza svijesti o problemnoj situaciji (neravnoteža), bezuspješni pokušaji

2. Faza inkubacije – obustavlja se bezuspješna aktivnost i započinje stereotipno ponašanje

3. Faza iluminacije ili uvida – rješenje se odjednom javi, odnosi između elemenata su jasni i logični

4. Faza verifikacije – provjera rješenja –- tenzije nestaju

Page 30: Teorije učenja

30

Model dubine obrade informacija

Učenje u razinama: površinska, osjetilna, os analize

fizikalnih obilježja do semantičke analize značenja

Afektivna nit ili osobno značenje

Povezanost učenog sa kontekstom učenja

(pr. riječi koje se rimuju/smisleno povezane)

Page 31: Teorije učenja

31

Učenje imitacijom

Učenje vještina i navika Značajno za socijalno učenje Oponašanje ponašanja drugih i njihovo ponavljanje

sve dok se ta ponašanja ne usvoje Proces socijalizacije potkrepljuje imitaciju, pogotovo

kod djece

Page 32: Teorije učenja

32

Baldwin: – Nehotična imitacija: na refleksnoj razini, temelji se a

bezuvjetni ili uvjetovani refleksi (npr. Dječje gukanje, zarazno zijevanje)

– Hotimična imitacija: namjerno oponašanje obrazaca modela

Imitacija je najmanje naporan način učenja Usvajanje konformističkih ponašanja Zadovoljava se potreba za identifikacijom

Page 33: Teorije učenja

33

Dollard-Millerova teorija učenja

Ljudsko ponašanje je rezultat društvenih uvjeta i psiholoških načela koji naglašavaju ulogu mentalnih procesa

Ponašanje je naučeno Elementi procesa učenja: potrebe, znaci,

reakcije ili odgovori organizma, potkrepljenje Organizacija odgovora – proces učenja

mijenja redoslijedINICIJALNA HIJERARHIJA ODGOVORA

REZULTANTNA HIJERARHIJA

Page 34: Teorije učenja

34

Dollard-Millerova teorija učenja

Dilema učenja – ne potkrepljivanje ranijih odgovora kako bi se naučili novi

Gašenje – obnavljanje naučenih odgovora bez potkrepljivanja

Spontano vraćanje nenagrađivanih odgovora (gašenje znači inhibicija)

Generalizacija odgovora u sličnim situacijama (gradijent generalizacije)

Diskriminacija prema različitim situacijama Gradijent potkrepljenja – vremenski dodir između

odgovora i potkrepljenja Anticipacijski odgovori

Page 35: Teorije učenja

35

Dvosmjernost veza između subjekta i okoline

DIREKTNE VEZE Upravljne jednim znakom Instrumentalni odgovori Stvaraju neposrednu

promjenu u odnosima

INDIREKTNE VEZE- posredovane unutarnjim

procesima- “znak-proizvađajući” odgovori - Npr. Imenovanje ili

označavanje događaja ili iskustva – sličnosti i razlike/ generalizacija i diskriminacija

Važnost:- upotrebe jezika- socijalno-kulturnog konteksta

Page 36: Teorije učenja

36

Socijalne teorije učenja - Bandura

Međusobni utjecaj ljudi i okoline

Opservacijsko učenje – vezano za socijalno okruženje (grupa, socijalne interakcije)

- Modeliranje

- Vikarijsko učenje - učiti promatrajući kako su drugi nagrađeni ili kažnjeni za svoje ponašanje

Page 37: Teorije učenja

37

Modeliranje

Promjena u ponašanju je rezultat promatranja drugih

Oponašanje

Odrasli kao modeli

Ne zahtjeva direktno i neposredno potkrepljivanje, ali

može biti njime pojačano

Pohrana olakšana verbalnim kodiranjem (opisivanje

ponašanja)

Page 38: Teorije učenja

38

Vrste modeliranja

DIREKTNO MODELIRANJE

Oponašanje modela

Učenica u 1. razredu piše slovo na isti način kao i učitelj

SIMBOLIČKO MODELIRANJE

Oponašanje ponašanja opisano u knjigama, filmovima, tv

Oblačiti se poput glavnog junaka iz serije

SINTETIZIRANO MODELIRANJE

Razvijanje ponašanja kombiniranjem dijelova opaženih akcija

Dijete se penje na stolac kako bi otvorilo vrata ormarića nakon što je vidjelo brata kako koristi stolac da bi uzeo knjigu i majku kako otvara vrata ormarića

APSTRAKTNO MODELIRANJE

Stvaranje sustava pravila opažanjem primjera u kojima se ta pravila vide

Učenik zaključuje o redoslijedu pridjeva i imenica u rečenici opažajući primjere različitih rečenica

Page 39: Teorije učenja

39

Ishodi opservacijskog učenja

Učenje novog ponašanja

Poticanje postojećeg ponašanja

Usmjeravanje pažnje

Mijenjanje inhibicija

Izazivanje emocija

Page 40: Teorije učenja

40

Učinkovitost modela

OPAŽENA

SLIČNOST- Model je djelotvorniji što nam

je sličniji / što je više modela- Oponašanje učitelja istog

spola- Sklonost oponašanju

vršnjaka

Učenje identifikacijom

OPAŽENA KOMPETENTNOST

! Kad se učenici boje situacije u kojoj se nalaze, skloniji su oponašati model koji se suočava sa situacijom nego model koji je u tome već uspio

!! OSOBINE LIČNOSTI PROMATRAČA

Page 41: Teorije učenja

41

Proces opservacijskog učenja

1. Usmjeravanje pažnje na model (visok status, kompetentnost, privlačnost, popularnost)

2. Zadržavanje – mentalno verbaliziranje ili vizualno predočavanje

3. Reprodukcija – uskladiti svoje ponašanje sa modelom; grupno vođenje po koracima, trenutna povratna informacija ili naznaka točnog odgovora (kontrolirano učenje)

4. Motivacija – direktno ili vikarijsko potkrepljenje (pohvale, dobre ocjene)

Page 42: Teorije učenja

42

3 tipa modeliranja u razredu

1. Učitelj modelira način razmišljanja o gradivu,

društvenim, političkim i vrijednosnim pitanjima

2. Učitelj modelira kognitivne vještine: kreativnost,

rješavanje problema

3. Demonstracija korak po korak (motorne i kognitivne

vještine)

Page 43: Teorije učenja

43

Učitelj kao model

1. Ponašajte se kako biste željeli da se učenici

ponašaju: pristojno, s poštovanjem i zahtjevajte to,

pokažite zanimanje za čitanje i učenje, entuzijazam

za nove stvari

2. Modelirajte vještinu + verbalno opisivanje

3. Grupno vježbanje kroz primjere

4. Koristite vikarijsko modeliranje

Page 44: Teorije učenja

44

Socijalno-kognitivistička teorija učenja

5 temeljnih kognitivnih procesa (Bandura, 1986.)

Simbolizacija Iskustvo gradi kognitivne modele koji usmjeravaju razmišaljanje i odlučivanje u soc. sit.

Vikarijsko učenje Povezujemo znanja u soc.strukturu (vještine, vrijednosti, stavovi, očekivanja)

Prethodno razmišljanje

Koristimo akumulirano socijalno učenje u stvaranju ideja, procjeni i predviđanju posljedica ponašanja

Samoregulacija Stvaramo standarde što je prihvatljivo, a što nije (etičko ponašanje, osobne aspiracije u postizanju ciljeva i vrednovanju postignuća)

Samorefleksivnost Promatrati vlastite misli i ponašanja,.. Uvjerenje o samoefikasnosti - jesmo li sposobni učiniti sve za postizanje cilja? – utječe na odabir cilja i napor

Page 45: Teorije učenja

45

Mehanizmi učenja

Mehanizam klasičnog i operantnog

uvjetovanja

Mehanizam pokušaja i pogrešaka

Mehanizam imitacije

Mehanizam uvida u situaciju

Page 46: Teorije učenja

46

Mehanizam imitacije

- Uče se vještine ili navike- Opažanjem aktivnosti otkrivaju se scheme

(pokreti, radnje) koje se reproduciraju dok se struktura ne usvoji

- Efikasniji ako se uključe i složeniji intelektualni procesi (analiza pokreta)

Page 47: Teorije učenja

47

Mehanizam uvida u situaciju - Bujas, 1959

Otkrivanje bitnih veza i odnosa u materijalu

kojeg učimo

Utvrđivanje i fiksiranje ključnih riječi gradiva

Grupiranje dijelova sadržaja prema smislu

Logičko povezivanje tih dijelova

Page 48: Teorije učenja

48

Oblici učenja značajni za socijalni razvoj ličnosti

Opservacijsko uvjetovanje Učenje po modelu Učenje identifikacijom Učenje učenjem uloga

Page 49: Teorije učenja

49

Učenje uloga

Uloga: očekivano ponašanje vezano za određeni društveni položaj

Znanje kako se valja ponašati u društvu:– Učenje strukturiranih sustava ponašanja– Interakcijski karakter uloga (uče i se i

komplementarne uloge)– Postupno uvježbavanje– Mehanizam pokušaja i pogrešaka

Page 50: Teorije učenja

50

Uspješnost učenja (Secord i Backman)

Jasno određenje uloga koju treba naučiti Suglasnosti članova skupine koje su uloge

relevantne Stav članova grupe o usklađenosti ponašanja

komplementarne uloge Suglasnosti članova grupe o statusu određenog

člana Mogućnost očitovanja o ponašanja vezanog za ulogu Motiviranost za učenjem uloge

Page 51: Teorije učenja

51

Oblici ranog učenja

Utiskivanje Ekspozicijsko učenje Senzibilizacija Habituacija