Click here to load reader

Teorijski dijalozi: Recepcija vizualne umjetnosti, 2013

  • View
    214

  • Download
    1

Embed Size (px)

DESCRIPTION

 

Text of Teorijski dijalozi: Recepcija vizualne umjetnosti, 2013

  • Teorijski dijalozi recepcija vizualne

    umjetnosti

  • Naslovnica: Banksy

    Oblikovanje knjige saetakaNataa Lah / Ivan Braut

    Knjiga saetaka dostupna je na web ad-resi: http://issuu.com/puffri

  • Teorijski dijalozi recepcija vizualne

    umjetnosti

    ponedjeljak, 18. oujka 2013.9 sati

    Sveuilite u Rijeci | Filozofski fakultet | Sveuilina avenija 4 dvorana 207

  • U REALIZACIJI SKUPA OSTVARENA JE SURADNJA

    Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveuilita u Rijeci

    Odsjeka za kulturalne studije Filozofskog fakulteta Sveuilita u Rijeci

    Akademije primijenjenih umjetnosti Sveuilita u Rijeci

    Odjela za povijest umjetnosti Sveuilita u Zadru

    Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu

    Akademije likovnih umjetnosti Sveuilita u Zagrebu

    Odsjek za film i video Umjetnike akademije Sveuilita u Splitu

    Rektorata Sveuilita u Rijeci

    Udruge Drugo more u Rijeci

    4

    10uri2 0 0 3. - 2 0 1 3.

  • ORGANIZACIJSKI ODBOR

    doc.dr.sc. Nataa LahOdsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveuilita u Rijeci

    prof.dr.sc. Nina KudiOdsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveuilita u Rijeci

    Daniela Urem, B. A. in PsychologyStruna suradnica za kulturu pri Rektoratu Sveuilita u Rijeci

    PROGRAMSKI ODBOR

    prof. dr. sc. Nina KudiOdsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveuilita u Rijeci

    doc. dr. sc. Nataa LahOdsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveuilita u Rijeci

    izv. pof. dr. sc. Jasna GaljerOdsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu

    izv. prof. dr. sc. Vinko SrhojOdjel za povijest umjetnosti Sveuilita u Zadru

    izv. prof. dr. sc. Matej KlemeniOdsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveuilita u Ljubljani

    prof. dr. sc. Jea DenegriOdjel za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveuilita u Beogradu

    doc. dr. sc. Dubravka Pozderac LejliAkademija likovnih umjetnosti Sveuilita u Sarajevu

    izv. prof. dr. sc. Predrag ustarDekan Filozofskog fakulteta Sveuilita u Rijeci

    5

  • pozdravna rije dekana Filozofskog fakulteta Sveuilita u RijeciPredrag ustar

    pozdravna rije Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveuilita u RijeciNataa Lah

    RAZVOJ PUBLIKE U KULTURIDaniela UremStruna suradnica za kulturu Rektorata Sveuilita u Rijeci

    UMJETNOST U ZNAKU USPJEHAVinko SrhojOdjel za povijest umjetnosti Sveuilita u Zadru

    HOMO SAPIENSI U MUZEJSKOM PROSTORUNataa Lah, Ana-Maria MiliOdsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveuilita u Rijeci

    R A S P R A V AP A U Z A

    ASOPISI I NJIHOVA ULOGA U MEDIJALIZACIJI MODERNE UMJETNOSTI U HRVATSKOJJasna GaljerOdsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu

    PERCEPCIJA SLIKE U ANTROPOLOGIJI NA PRIMJERU ETNOGRAFSKOG FILMASanja Puljar DAlessioOdsjek za kulturalne studije Filozofskog fakulteta Sveuilita u Rijeci

    R A S P R A V A

    6

    9:00

    9:10

    9:15

    9:45

    10:15

    10:4511:05

    11:20

    11:50

    12:20

    hodogram

  • PA U Z A Z A R U A K

    HETEROTOPIJA GLEDANJAPERCIPIRANJE I RECEPCIJA U FILMOVIMA HARUNA

    FAROCKIJABoris Rui

    Odsjek za kulturalne studije Filozofskog fakulteta Sveuilita u Rijeci

    RECEPCIJA VIDEO UMJETNOSTIIMERZIJA U SENZORNI DOIVLJAJ VS. SVIJEST O

    PROSTORNOM KONTEKSTUToni Metrovi

    Odsjek za film i video Umjetnike akademije Sveuilita u Splitu

    R A S P R A V AP A U Z A

    DEMATERIJALIZACIJA GLEDATELJAIgor Ekinja

    Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuilita u Rijeci

    SLIKA TO OSTAJELeonida Kova

    Akademija likovnih umjetnosti Sveuilita u Zagrebu

    R A S P R A V AP A U Z A

    HOTEL BEZ RECEPCIJEDavor Mikovi

    Udruga Drugo more, Rijeka

    R A S P R A V A

    - z a t v a r a n j e s k u p a -

    7

    12:40

    15:00

    15:30

    16:0016:20

    16:35

    17:05

    17:3517:55

    18:10

    18:40

    19:00

  • Izlaganje uz konferenciju European Audiences: 2020 and beyond, odranu u Brussels-u od 15. do 17. oujka 2012. godine u organizaciji European Commission1

    Pitanje razvoja publike (audience development) na globalnoj je razini postavljeno poetkom 21. stoljea. Premda mu prethode sloene povijesne okolnosti, tek se pod utjecajem problematine i sve naglaenije distinkcije javnog i privatnog artikulira kao sastavnica kulturalnog menadmenta. U okviru audience developmenta raspravlja se i o legitimnosti javnog ulaganja u kulturu na temelju isplativosti koja se mjeri publikom, njezinom brojnou i zainteresiranou. Kultura kroz prizmu publike postaje konkurentna na tritu slobodnog vremena, ime je otvoreno pitanje do kada e se moi odravati javnim sredstvima, odnosno, da li je takvo odravanje bez uvaavanja javne recepcije uspavljuje. Drugim rijeima, ivi li kulturna praksa kakvu poznajemo na posuenom vremenu, u kojem organizatori kulturnih dogaanja ne moraju razmiljati o publici sve dok imaju osiguranu financijsku podrku institucija koje ih financiraju. Razvoj publike strateki je i interaktivan proces koji ukljuuje pojedince i zajednicu s ciljem njihova pribliavanja

    8

    Daniela UremStruna suradnica za kulturu Rektorata Sveuilita u Rijeci

    RAZVOJ PUBLIKE U KULTURI

    http://ec.europa.eu/atwork/index_en.htmhttp://www.cultureinmotion.eu/European-Audiences/index.jsp http://ec.europa.eu/culture/events/ad-oct2012_en.htm

    1

  • kulturnim i umjetnikim vrijednostima, a obuhvaa dugotrajni proces privlaenja, ukljuivanja i zadravanja publike putem dinaminih i odrivih odnosa. Izlaganje pod nazivom Razvoj publike u kulturi temelji se na navedenim injenicama o kojima se raspravljalo na konferenciji European Audiences: 2020 and beyond, odranoj u Briselu od 15. do 17. oujka 2012. godine u organizaciji European Commissiona. Akcentirajui izazove s kojima se susreu umjetnike organizacije danas otvorena su pitanja: Kako privui, odnosno poveati publiku na kulturnim i umjetnikim dogaanjima? Kako formulirati osnovna polazita art marketinga? to znai planirati razvoj ciljane publike? Kako uspostaviti bolje odnose s postojeom publikom?

    9

  • 10

    Problem recepcije umjetnosti uvi jek je podrazumijevao manje ili vie napet odnos izmeu umjetnika i njegove publike, prije svega oekivanja i prieljkivanja

    publike koja je harmonizirala ili konfrontirala s radom umjetnika. Pritom je i sam umjetnik u komunikacijskom kanalu svoje umjetnosti ciljao na razliite profile te publike, bilo da je udvarao uvijek uskoj eliti iniciranih u umjetnosti, ili da je demokratizirao i masovizirao rad koji postaje razumljiv svakome. U prolome stoljeu s pojavom pop-arta iroke mase i umjetnika avangarda, elitna umjetnost i popularna kultura, moda nikada nisu bili blii i u tolikoj mjeri sljubljeni. Nesklona kritika tada je konstatirala da je konano provedena trivijalizacija umjetnosti od strane iroke publike, dobrovoljno svoenje umjetnika na neutjenu razinu priprostih masa koje ponajmanje ive za umjetnost i ona joj, u najboljem sluaju, treba kao jednostavan dekor. Naravno, sve je to bilo mogue jer je moda prvi put u povijesti ovjeanstva sam umjetnik dokinuo razliku izmeu dobrog i loeg ukusa, izaao pred svoju publiku rastereen metafizikog, drevnih sumnji i strahova koji su pratili umjetniko stvaranje, i kako kae H.

    Vinko SrhojOdjel za povijest umjetnosti Sveuilita u Zadru

    UMJETNOST U ZNAKU USPJEHA

    Andy Warhol Turquoise Marilyn1964.

    Damien HirstFor the Love of God2007.

  • 11

    Kramer, namigujui joj, pozvao je da zajedno s njim zauvijek ostane u univerzumu blistave drutvene povrnosti. Postmoderna umjetnost nastavak je iste prie s uznapredovalom socijalizacijom umjetnika, s njegovim odricanjem od demona metafizikog i priklanjanjem svijetu uspjeha, slave i novca. Kako je jedan kritiar slikovito zamijetio, u novije smo vrijeme od umjetnika sveenika poput Mondriana, evoluirali do umjetnika showmana kao to je Warhol, prevodei umjetnost iz izolacije individualistikog u svijet guve kolektivnog spektakla. S tom promjenom dolo je i do psiholokog obrata i danas je umjetnik poslovni ovjek, koji kako kae S. Gablik, vie nije motiviran rtvovanjem i asketizmom, nego ekstremnim stupnjem egoizma i praenja vlastitog interesa. On postaje jo jedan slubenik u mehanizmu, sa prikrivenim interesom da mehanizam nastavi funkcionirati (S.Gablik). Ili po rijeima A. Maslowa, frustrirana volja za smislom nala je zamjenu u volji za moi, plus onim to bi se moglo nazvati voljom za novcem. Po rijeima S. Gablik, nai su umjetnici plaeni da proizvode a ne da od sebe prave primjer za ugledanje. Razvojnu liniju u tom smislu moemo pratiti na potezu umjetnika kao to su: A. Warhol, J. Koons i D. Hirst, koji najbolje ilustriraju novu psihologiju ali i novu javnu recepciju umjetnika koji, kae Gablik, zajedno s masama traga za sigurnou i uspjehom, dok eventualne ostatke starinskog idealizma slijedi jo samo u vlastitom djelu kojega ne mora uskladiti (niti to itko od njega trai) s osobnom egzistencijom.

    Jeff KoonsHanging Heart1994-2006

  • 12

    Nataa Lah, Ana-Maria MiliOdsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveuilita u Rijeci

    HOMO SAPIENSI U MUZEJSKOM PROSTORUUtjecaj neuroznanstvenog parametra N400 na recepciju apstraktne

    umjetnosti

    Chomsky, N., Sintactic Structures, The Hague: Mouton & Co., 1957., str. 15Salah, A., Technoscience Art: A Bridge Between Neuroesthetics and Art History, str. 7

    1

    Colorless green ideas s leep furiously.1

    Neuroznanost i povi jest umjetnosti imaju potenci jal pomoi jedna drugoj, no obje discipl ine pate od nekol iko razl i it ih problema u komunikaci j i , od koj ih je najvei jezina