Slide 1

Termika oteenja

Oteenja nastala dejstvom visoke temperature SunanicaHipertermija ( Toplotni udar)OpekotineToplotna iscrpljenostToplotni greviSunanica Nastaje izlaganjem glave, a posebno potiljka dejstvu suneve toplinePri odbrambenom mehanizmu tijelo, koristei krv kao rashladnu tekuinu, prvenstveno titi najvanije organe MOZAK.Ukoliko se dugotrajno glava izlae uticaju sunca dolazi do poveanja temperature u lobanji. Tijelo pokuava rashladiti mozak cirkulisanjem to vie krvi u mozak to dovodi do nabreknua krvnih ila u mozgu i oticanja mozga zbog naglog poveanja volumena.

Mogui simptomi i znaci su: glavobolja, suha koa,nemir, vrtoglavica, slabost, malaksalost, munina, crvenilo u licu, povraanje uz povienje tjelesne temperature, nakon ega slijedi pogoranje opteg stanja, gubitak svijesti, prestanak disanja i smrt.Puls je ubrzan, a disanje plitko i brzo.

Prva pomo: 1. Uvijek pokrivati glavu (eiri, marame, kape,...) pri duem izlaganju sunca kao prevenciju. 2. Sklanjanje unesreenog sa sunca. 3. Postavljanje u odgovarajui poloaj (poluleei ako je svjestan ili boni za unesreenog bez svijesti). 4. Hladni oblozi na glavu i vrat, lagano polijevanje vodom. 5. Tjelesnu temp. stalno kontrolirati ( sa hlaenjem prestati kad tjelesna temp padne ispod 38 C. 6. Davanje malih koliina hladnih negaziranih napitaka (ako ne povraa!!!). 7. Transport u zdravstvenu ustanovu. Kod svih povreda glave potreban je nadzor u trajanju 24-48 h!!!Nakon sunanice se obino javljaju: glavobolja koja moe potrajati danimaOsjetljivost na zvukove i vizualne podraajeum u uimaRazdraljivost i ope nezadovoljstvo zbog vlastite nepanjeUnesreeni se mora odmarati u zamraenoj i prohladnoj prostoriji u mirnom okruenju.Toplotni udar

predstavlja toplotno iscrpljivanje organizma usljed poremeaja toplotne regulacije, koje je posljedica dueg boravka na mjestima sa visokom temperaturom i vlagom, ili neadekvatno odabrane odjee pri toplom i sparnom vremenu.radnici u pekari , u industriji kraj visokih peiKamper koji spava u loe postavljenom atoru, voza koji sjedne u pregrijan autoSve to je obino praeno neadekvatnim unosom tenosti.

Nastaje naglo zbog prekomjernog povienja tjelesne temperature i nemogunosti organizma da temperaturu odri u normalnim granicama.Nastaje naglo iznenadnim kolapsom i padom krvnog pritiska.Koa je topla, suha i crvena, a puls slab i jako ubrzan.Mogu se javiti grevi, a zjenice su u poetku suene a zatim proirene.U najteim sluajevima moe dovesti do kome i smrti.Prva pomo :Skinuti odjeu unesreenom i obilno rashlaivati hladnom vodom i oblozima na glavi i vratu, masiranjeOnesvjetenog postaviti u boni poloajStalno provjeravati tjelesnu temp. pa prema tome unesreenog hladiti ili zagrijavati (tijelo je izgubilo sposobnost termoregulacije te se moe i pregrijavati i podhlaivati)Hladni napitci (ako je pri svijesti i ne povraa)Toplinska iscrpljenostPosljedica visoke temperature i velike vlage u zraku zbog neadekvatne aklimatizacije ( prilagoavanje organizma novim klimatskim uslovima).Najee se javlja pri odlasku na ljetovanjeJavlja se e, apatija, nemir, zbunjenost, obilno znojenje,bljedilo koe, problemi s pritiskom,bockanje u prstima i nogama.U teim sluajevima javlja se glavobolja, pomuen vid, vrtoglavica, slabost, munina, nesvjestica, grenje miiaPrva pomo : onesvijetenog poloiti na bok, rashladiti ga hladnom vodom, mirovanjeToplotni greviJavljaju se nakon fizikih napora pri visokim temperaturamaUnesreeni obino padne na tlo sa zgrenim nogama jer su najee grevima zahvaeni listovi nogu, ruke i trbuni miii.Unesreenog treba polei u hladovinu, raskopati ga i primijeniti masau na zgrenom miiu te dati da popije zasoljenu vodu. Dok se stanje ne popravi dodavati zasoljenu vodu.Opekotine (Combustio)

VRSTE OPEKOTINA:

1. TERMIKE (vrele tenosti, plamen, pare, eksplozije, direktan kontakt,...)

2. HEMIJSKE (kiseline i baze)

3. ELEKTRINE

4. RADIJACIONE (UV, jonizujue zraenje,...)Nastaju dejstvom toplotnog agensa sa gubitkom funkcije koe, kao osnovnom lezijom.Prema dubini oteenja dijele se na : I. Stepen zahvaen samo povrinski sloj koe epidermis.Opeklina je suha, crvena, bolna.Cijeljenje je spontano,bez oiljka II. Stepen - a) povrinske - zahvaen epidermis i gornji slojevi dermisa. Opeklina je crvena,vlana, bolna.Spontano zacijeljuje. b) duboke - zahvaen epidermis i dublji slojevi dermisa. Opeklina je duboka, suha na dnu mjehura.Cijeljenje je dugotrajno uz hirurku intervenciju.Stvaraju se oiljci.III. Stepen uniten epidermis, dermis i potkono tkivo.Opeklina ne boli, suha je, mlijeno bijele boje, ne cijeli spontano. Zaostaju veliki defekti.IV. Stepen - uz epidermis, dermis i potkono tkivo. Zahvaeni su i miii, tetive i kosti. Dijelovi tijela su pougljenjeni.

Podjela prema veliini tj. postotku opeene povrineWallecovo pravilo devetke :

1 %Prema teini klinike slike :Lake opekotine : II. Stepen < od 15 % ukupne tjelesne povrine odnosno < 10 % u djece i starih III . Stepen manje od 2% ukupne tjelesne povrine.Umjereno teke : II. Stepen od 15 do 25 % ukupne tjelesne povrine odraslih, a od 10 do 20 % u djece mlae od 10 godina i u starijih od 40 godina III. Stepen od 2 do 10 % ukupne tjelesne povrine, uz uvjet da ne zahvata kritina podruja (lice, ake, stopala).

Teke opekotine : II. Stepen > od 25 % ukupne tjelesne povrine u odraslih, > od 20 % u djece mlae od 10 godina i u starijih od 40 godina. III. Stepen > 10 % ukupne tjelesne povrine , obuhvataju cijeli obim udova ili trupa , opekline dinog sistema, pridruene druge ozljede.Prilikom veih poara dolazi do udisanja dima i vrelog vazduha to sa jedne strane dovodi do opekotina disajnih puteva,a sa druge moe dovesti do uguenja. Ovakve povreene emo prepoznati po: - unesreeni iz poara - spaljene dlaice u nosu - nagoretine u nosu i ustima - kaalj, promuklost i teko disanje - u iskaljanom sadraju ima gari

Takvim unesreenim treba obezbjediti to hitniji transport jer moe doi do uguenja!

Opekotine su dinamiko oteenje - IMAJU TENDENCIJU PRODUBLJIVANJA (teina opeenosti se definitivno procenjuje nakon 72 h).

Opekotine se hlade vodom do 20C 10-20 min. Ako su na dostupnim dijelovima tijela (ruka, noga) ili stavljanjem istih arava ili gaze natopljenih u hladnoj vodi 10 min. Uz mijenjanje na svakih par minuta.

Hlaenjem ne samo da sprjeavamo produbljivanje, nego i djelujemo protiv bola i oka.

Zbog naruenog integriteta koe postoji velika opasnost od nastanka infekcije - OPEKOTINE PREVIJATI STERILNO!!!

Opekotine se previjaju bez velikog stezanja zavoja.Specifine opekotine, kao opekotine fosforom gore pri dodiru sa vazduhom, pa ih treba stalno drati prekrivene mokrom gazom.

Opekotine nastale strujom spolja mogu djelovati samo neznatno iako u tkivu dovode do opsenih oteenja du puta prolaska struje.

NE stavljati na opekotine nikakve masti, ulja niti prakove.

NE probijati plikove od opekotina.Kod kiselina i baza treba sprovesti prvo upijanje vatom a potom isprati vodom. Antidoti za kiseline (soda bikarbona, mlijeko), a za baze - limun, borna, siretna kiselina.Kod hemijskih povreda oiju obavezno je ispiranje oiju sa vodom u periodu od najmanje 20 min.Borba protiv oka : uspostavljanje venskog puta , sedacija opeenog, praenje diureze, nadoknada tekuine ( Parklandova , Brookova formula), profilaksa tetanusa, antibiotici, protektivi za eludac.

Povrede nastale dejstvom niske temperatureSmrzotine (Congelatio)Povrede koje nastaju duim izlaganjem dijelova tijela niskim temperaturama uz eventualno prisustvo vjetra i vlage.

Najee se javlja na isturenim dijelovima tijela (NOS, UI, PRSTI, BRADA, STOPALO)

Karakterie ga u poetku pojava crvenila zatim pojava boli sa peckanjem praeno naknadnim bljedilom i PRESTANKOM BOLA!!! Javlja se jak bol pri ponovnom uspostavljanju tjelesne temperature.

Stepen smrzotina :Oteenje :I stepenPovrni slojevi koe, eritem i manje bolni edemII stepenSredni slojevi dermisaKoa hladna, lividna sa buloznim promjenamaIII stepenOteenje cijele debljine koe, ponekad i potkonog tkivaKoa hladna, votano cijanotine boje, neosjetljiva na ubod, bulozne promjene sa hemoraginim sadrajem.IV stepenZahvaena duboka tkiva, miii, u teim sluajevima i kosti. Teka oteenja krvnih sudova, razvija se gangrena i infekcija Prva pomo:

Unesreenog zatititi od daljeg dejstva hladnoe (utopljavanje, unoenje u toplu prostoriju).Prvo treba podii unutranju tjelesnu temperaturu a zatim smrznuti dijelovi tijela se postepeno utopljavaju u mlakoj vodi ili mlakim oblozima BEZ TRLJANJA i nasilnog pomjeranja promrzlih dijelova (prilikom vraanja normalne temperature dolazi do pojave jakog BOLA).Dati tople zaeerene napitke kako bi nadomjestili izgubljenu tekuinu. Rane se previjaju sterilno i imobiliu.

Hipotermija ( opte rashlaenje organizma)Do nje najee dolazi na planinama, hladnim klimatskim predjelima ili prilikom ronjenja.

esto je povezana sa uzimanjem alkohola i/ili lekova!

U vodi se temperatura gubi znatno bre te je na temperaturi vode od 10C mogue preivljavanje u periodu od 1-2 sata, a na 0C smrt nastupa za pola sata.

Ispoljava se trnjenjem udova, pospanou,sporijim otkucajima srcaPrijevremeno roena djeca i bolesna novoroenad podlijeu najveem riziku ( neuobiajeno crvenilo, prevelika pospanost i gubitak apetita).Stanje postaje opasno kada se temperatura s 37C spusti na oko 35C te se metaboliki procesi u naem organizmu usporavajuPri temperaturi od 33C pacijent prestaje drhtati,postaje konfuzan i nije u stanju stajati na nogamaPri temp. od 30C nastupa stanje nesvjestice i ukoliko se smjesta ne intervenira osoba moe brzo umrijeti.Prva pomo:

Sprjeavanje daljeg djelovanja hladnoe (topla prostorija, utopljavanje, topli napitci, HIBLEROV OMOTA, grijanje tijelom uz tijelo). Unesreeni se ne pomjera, ve mirno lei. Transport u medicinsku ustanovu.

Hiblerov omotaAko je pravilno postavljen predstavlja najprirodniji nain zagrijavanja tijela (2.5C na sat).

Sprjeava dalji gubitak toplote.

Omoguava centrifugalno irenje toplote.

Predstavlja neki vid labave imobilizacije, te onemoguava pokretanje povreenog.

Hiblerov toplinski omotaOsobu poloiti na rairene deke, ispod tijela staviti alu ili plastinu folijuSloene pekire ili plahte namoiti u vruu vodu (60 do 70 C ), poloiti na grudni ko i trbuh osobe i zamotati spomenutim folijama.Ruke treba ostaviti izvan folijeitavo tijelo zamotati dekama tako da samo lice ostane otkriveno. Namoene pekire i plahte mijenjati svaki sat

POVREDE NASTALE DJELOVANJEM ELEKTRINE ENERGIJE

NAIN DELOVANJA ZAVISI OD KARAKTERISTIKA STRUJE : NAPON V (VOLT), JAINA A (AMPER) , OTPOR - (OM)Pri djelovanju struje niskog napona (struja u kuama - do 500 V) unesreeni se odvaja od struje izoliranom kukom ili motkom. Potrebno je iskljuiti napon pomou prekidaa, sklopki ili vaenjem osiguraa.Kod struje visokog napona ( preko 500 V dalekovodi) unesreeni se odvaja pomou kuke ili klijeta koristei gumene izme i rukavice. Struju smije iskopati samo struna osoba.

PRVA POMO:

1. OPREZAN PRISTUP!!!

2. to prije osloboditi unesreenog od kontakta sa strujom, jer to je krae u kontaktu manja e biti oteenja (osoba koja je rukama uhvatila icu pod naponom teko je isputa zbog gra miia). Pri tome maksimalno zatititi sebe!

3. Ukoliko je u pitanju visoki napon obavjestiti strunu slubu elektrodistribucije da se iskljui dalekovod 4. Provjeriti svijest, disanje i puls i primjeniti mjere neodlone pomoi. Princip ABCDE

5. Zbrinuti propratne povrede po utvrenim principima.

6. Konstantan nadzor u toku transporta, jer moe doi do ponovnog zastoja rada srca.

Udar gromaGrom nastaje kratkotrajnim pranjenjem atmosferskog elektriciteta izmeu oblaka i zemlje. Napon dostie sto miliona volti, jaina nekoliko desetina hiljada ampera, u kratkom vremenu od 1 do 100 milisekundi, uz naglo zagrijavanje vazduha do 30.000C, zbog ega nastaje grmljavina. Munja se vidi prije nego to se uje grom jer svjetlo putuje bre od zvuka. Pranjenje atmosferskog elektriciteta ima svjetlosne (munja), akustine (grmljavina) i mehanike uinke.

Smrtnost od udara groma iznosi od 10 do 30%, a 50 do 70% preivjelih ima znaajne poremeaje, najee nervnog sistema.Udar groma moe biti direktan i indirektan. Moe se dogoditi i u zatvorenom prostoru kad se osoba nalazi u dodiru ili u blizini (manje od 1 m) od provodnika ili ukljuenih elektrinih aparata.

Specifinosti povrjeivanja proizilazi iz osobina groma:

-Grom sadri jednosmjernu struju koja je manje tetna od naizmjenine.- Vrijeme kontakta s tijelom je kratkotrajno.- Struja prolazi uglavnom povrinom tijela.

Prva pomo :preduzimanje mjera oivljavanja uz osiguravanje sebe i okoline.svaku rtvu udara groma treba transportovati u bolnicu, uz stalnu kontrolu vitalnih funkcija.