16
5. Definicija saobraćaja, transportnog procesa I terminal. Podela terminal po vrsti terminal. Saobraćaj je organizovano kretanje transportnih jedinica na mreži saobraćajnica. Pod transportom podrazumeva se skup ili kompleks aktivnosti na premeštanju putnika I robe uz pomoć transportnih sredstava, od izvora do krajnjeg cilja. U osnovnom transportnom procesu putnici I roba predstavljaju predmet rada, dok transportna sredstva čine sredstva rada. Elementi transportnog procesa su: utovar,istovar,pretovar,skladištenje, dovoz,odvoz,prevoz. Terminali se mogu definisati kao objekti na kojima se zadovoljavaju transportno-tehnološki zahtevi putnika,robe I trasnportnih sredstava. Terminali se mogu podeliti u dve osnovne grupe: Preduzeća sa logističkim aktivnostima u kojima se odvijaju aktivnosti usmerene prema putnicima, robi ili trasnportnim sredstvima, u cilju realizacije osnovnog, transportnog procesa Autotransportna preduzeća u kojima se odvijaju aktivnosti isključivo usmerene prema transportnim sredstvima 7. Veza između osnovnih tehnoloških zahteva transportnih sredstava i funkcija terminala Ti zahtevi su: Zaustavljanje transportnog sredstva radi ukrcavanja putnika,odnosno utovara robe Zaustavljanje transportnog sredstva radi iskrcavanja putnika odnosno istovara robe Smeštaj ili parkiranje transportnog sredstva radi čekanja od vremena iskrcavanja do vremena ukrcavanja,odnosno od vremena istovara do vremena utovara Sa aspekta terminala: Zaustavljanje radi registracije ulaska u sistem Zaustavljanje radi registracije izlaska iz sistema

Terminali - I Kolokvijum

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Prvi kolokvijum

Citation preview

5. Definicija saobraaja, transportnog procesa I terminal. Podela terminal po vrsti terminal.Saobraaj je organizovano kretanje transportnih jedinica na mrei saobraajnica. Pod transportom podrazumeva se skup ili kompleks aktivnosti na premetanju putnika I robe uz pomo transportnih sredstava, od izvora do krajnjeg cilja. U osnovnom transportnom procesu putnici I roba predstavljaju predmet rada, dok transportna sredstva ine sredstva rada. Elementi transportnog procesa su: utovar,istovar,pretovar,skladitenje, dovoz,odvoz,prevoz.Terminali se mogu definisati kao objekti na kojima se zadovoljavaju transportno-tehnoloki zahtevi putnika,robe I trasnportnih sredstava.Terminali se mogu podeliti u dve osnovne grupe: Preduzea sa logistikim aktivnostima u kojima se odvijaju aktivnosti usmerene prema putnicima, robi ili trasnportnim sredstvima, u cilju realizacije osnovnog, transportnog procesa Autotransportna preduzea u kojima se odvijaju aktivnosti iskljuivo usmerene prema transportnim sredstvima7. Veza izmeu osnovnih tehnolokih zahteva transportnih sredstava i funkcija terminalaTi zahtevi su: Zaustavljanje transportnog sredstva radi ukrcavanja putnika,odnosno utovara robe Zaustavljanje transportnog sredstva radi iskrcavanja putnika odnosno istovara robe Smetaj ili parkiranje transportnog sredstva radi ekanja od vremena iskrcavanja do vremena ukrcavanja,odnosno od vremena istovara do vremena utovaraSa aspekta terminala: Zaustavljanje radi registracije ulaska u sistem Zaustavljanje radi registracije izlaska iz sistema 11. Uslovi pod kojima je odreena metodologija za optimizaciju naina kretanja transportnih sredstava. Optimizacija naina kretanja u procesu manevrisanja pri ulasku odnosno izlasku sa povrine na kojoj se realizuje tehnoloki zahtev vri se sa ciljem da se odredi minimalno potrebna povrina jedininog elementa strukture(JES), odnosno minimalna irina prolaza. Uslovi pod kojima je raena optimizacija, odnosno raunato D TSpot : -transportni sastav se pri manevru kree hodom unapred, kombinacijom pravolinijskog i krunog manevra -transportni sastav svojim kritinim takama, pri manevru sme da tangira i bono i eono prostorno ogranienje (nema m i Z kao kod solo vozila) -bono rastojanje (a) od transportnog sastava u poetnom poloaju i bonog prostornog ogranienja uzeto je 1,0 m. -desna, gornja taka (na prednjem kraju vunog vozila), taka M, pri manevrisanju u najnepovoljnijem sluaju sme da tangira donje, eono prostorno ogranienje. -postupak izraunavanja Dpot sproveden je za unapred zadati odnos izmeu povrine koja je cilj manevra i povrine za manevrisanje za uglove od 30o, 40o, 60o, 75o i 90o.

12. Izmeritelji kojim se kvantifikuje uticaj sposobnosti vozaa (koeficijent iskorienja maksimalnih manevarskih sposobnosti) transportnih sredstava.Uticaj sposobnosti vozaa uzima se preko dva parametra:m-radijus zatite zone,kvantifikuje odnos vozaa prema bonom prostornom ogranienjuZ-zatitna zona, kvantifikuje odnos vozaa prema eonom prostornom ogranienjuVrednosti navedenih parametara biraju se u zavisnosti od duine vozila

14. Osnovne tehnoloke celine autobuske stanice. Elementi i karakteristike staninog predprostora i autobuskog prostora.Stanini predprostor je prostor ispred autobuske stanice koji mora da obezbedi prihvat i otpremu korisnika autobuske stanice koji odlaze i dolaze u grad.Putnika zgrada je prostor u kome su smeteni sadraji koji obezbedjuju prijem putnika i ostalih korisnika autobuske stanice sa stanicnog predprostora i otpremu putnika ka autobuskom prostoru.Autobuski prostor je deo autobuske stanice koji obezbeuje prijem i otpremu autobusa i putnika.Stanini predprostor - korisnici autobuske stanice iz grada prema autobuskoj stanici ili od stanice ka gradu mogu koristiti: vozila javnog gradskog prevoza, taksi vozila ili putnicke automobile. Takodje jedan broj korisnika dolazi i odlazi peske. Potrebno je obezbediti prostor za pristajanje, tj. stajalite javnog gradskog prevoza. Ako je stanica JGP poetna, potrebno je obezbediti i prostor za okretanje vozila. Za taksi vozila potrebno je obezbediti stajalite, a za putnika vozila prostor za pristajanje ispred putnike zgrade i parkiralite. Putniku zgradu i stanini predprostor treba povezati pesackim stazama.Autobuski prostor potrebno je obezbediti prostor za iskrcavanje i ukrcavanje putnika i prtljaga, pa se formiraju peroni. Razlikuju se peroni za dolazak i peroni za odlazak. Autobuski deo perona se sastoji od prostora za manevrisanje autobusa prilikom ulaska i izlaska i mesta gde se zaustavlja autobus. Peaki deo je uzdignut i slui za sakupljanje, ukrcavanje i iskrcavanje putnika iz autobusa. Izmeu dolaska autobusa i njegovog ponovnog polaska prodje odredjeni period. Za to vreme autobusi moraju biti smesteni na posebnoj povrini za parkiranje smetaju. Takoe, potrebno je obezbediti i prostor za ienje i pranje, kao i prostor gde bi mogle da se obavljaju sitne intervencije na vozilu. I na kraju, da bi ovaj deo autobuske stanice mogao neometano da funkcionie potrebno je sve njegove delove povezati saobraajnicama.15. Osnovne tehnoloke celine autobuske stanice. Elementi i karakteristike putnike zgrade.Stanini predprostor je prostor ispred autobuske stanice koji mora da obezbedi prihvat i otpremu korisnika autobuske stanice koji odlaze i dolaze u grad.Putnika zgrada je prostor u kome su smeteni sadraji koji obezbedjuju prijem putnika i ostalih korisnika autobuske stanice sa stanicnog predprostora i otpremu putnika ka autobuskom prostoru.Autobuski prostor je deo autobuske stanice koji obezbeuje prijem i otpremu autobusa i putnika.Putnika zgrada u elemente osnovnog sadraja spadaju: alteri za informacije, alteri za prodaju karata, hol, toalet i garderoba. A imamo i pratee sadraje: ugostiteljstvo, trgovina, usluge, zabava i higijena. Informacije alter informacija prua korisnicima obavetenja o autobuskom prevozu kao to su: vreme polaska, veza sa pojedinim mestima, cena prevoza, broj perona sa kojeg autobus polazi ili dolazi i slino. Mogue je dobiti i obavetenja o ostalim vidovima prevoza, o samoj autobuskoj stanici, kao i turistike informacije.Prodaja karata u prigradskom saobraaju, gde nije potrebno rezervisati sedite moe se koristiti karta koja se moe kupiti preko automata. Na ovaj nain se samanjuje potreban ljudi za prodaju karata. U medjugradskom saobracaju, prilikom prodaje karata, biletar je duan da rezervise sedite u autobusu, da na karti naznai putniku vreme polaska autobusa, broj perona sa kog autobus polazi i cenu karte.Hol podrazumeva mesto u putnikoj zgradi gde se obavljaju gotovo sve aktivnosti u stanici. U hol se ulazi sa staninog predprostora, a iz hola se odlazi peronima, Hol se sastoji iz prostora u kome se mogu formirati redovi ispred pojedinih elemenata putnike zgrade(alter za inf.,alter za prodaju karata,prodavnica i sl.), prostora za kretanje i prostora za ekanje. ekaonicu je najbolje smestiti u centru zbivanja na autobuskoj stanici,a to je hol.Garderoba postoje garderobe sa kasetama i alterski tip garderobe.Ugostiteljstvo svrha organizovanja nekog tipa ugostiteljstva jeste zadovoljavanje odreenih zahteva korisnika, a to su hrana i pie. Nivo ugostiteljstva zavisi od tipa autobuske stanice, broja korisnika, vremena boravka korisnika na stanici itd. Na primer kod prigradskih stanica gde je zadravanje krae, zahteva se brza ugostiteljska usluga kao sto su kiosci, ekspres restoran, kafe bar. Kod tranzitnih samo kiosci dolaze u obzir, gde usluga traje veoma kratko. Kod meugradskih, u obzir dolaze svi nivoi ugostiteljskih uluga, jer je zadravanje korisnika najduze.Prodavnice razliite prodavnice za prodaju novina, duvana, bizuterije, hrane, slatkia i slino.Usluge ienje cipela, fotografisanje, ekspres hemijsko ienje, potanske, bankarske i turistike usluge, frizeri itd.Zabava automati za zabavu, bioskop itd.Higijena saune, kupatila, tusevi.

19. Detaljna distribucija putnika u odlasku ( tehnoloka ema I karakteristike).

21. Detaljna distribucija putnika u tranzitu ( tehnoloka ema I karakteristike).

22. Broj pratilaca i posetilaca (definicija, od ega zavisi i oblik funkcije zavisnosti, minimalne i maksimalne vrednosti).Broj pratilaca i posetilaca zavisi od tipa autobuske stanice, lokacije, sadraja na stanici i veliine grada. Kod autobuskih stanica sa iskljuivo prigradskim saobraajem, broj pratilaca i posetilaca je mali. Sa porastom uea meugradskog saobraaja raste i broj pratilaca i posetilaca, da bi svoj maksimum dostigao kod autobuskih stanica sa iskljuivo meugradskim saobraajem. Dnevni migranti su putnici koji esto ili svakodnevno putuju. Sa porastom broja dnevnih migranata broj posetilaca opada. Grafik na 155. Strani(f-ja zavisnosti).

23. Srednje vreme boravka u autobuskoj stanici (definicija, od ega zavisi i oblik funkcije zavisnosti, minimalne i maksimalne vrednosti).Vreme boravka na stanici ima znaajnu ulogu prilikom odredjivanja strukture i kapaciteta autobuske stanice. Ukoliko je vreme boravka due mogue je uvesti raznovrsnije elemente prateeg sadraja. Sa druge strane, due vreme boravka u stanici zahteva i vece kapacitete pojedinih elemenata autobuske stanice. Na stanicu se dolazi pre polaska autobusa iz vie razloga. Jedni dolaze radi kupovine karte neposredno pred putovanje, a oni koji su kartu vec ranije kupili, ostavljaju neko vreme sigurnosti da ne bi zakasnili na autobus. S toga, vreme ranijeg dolaska na stanicu i vreme boravka korisnika u stanici zavisi od tipa stanice, veliine grada i mesta autobuske stanice u okviru grada. Iz istraivanja uoeno je da postoji odreena funkcionalna zavisnost izmeu srednjeg vremena boravka korisnika i broja dnevnih migranata. t(nadvueno) = ai + b [min]t(nadvuceno) srednje vreme boravka korisnika u stanicii dnevni broj migranata [%]a i b - koeficijenti funkcionalne zavisnostiSrednje vreme boravka korisnika na stanici je ogranieno. Iz dijagrama se vidi da srednje vreme boravka u stanici ima maksimalnu vrednost. Ova injenica ukazuje na to da je osnovni cilj veine onih koji dolaze na stanicu putovanje, U graninom sluaju pojave maksimalnog broja dnevnih migranata srednje vreme boravka na stanici nije nula, ve je jednako najkraem vremenu potrebnom za zadovoljenje zahteva u elementima osnovnog sadraja stanice. Dijagram zavisnosti sa 155. strane.26. Navesti i objasniti zahteve putnika u okviru principa razmetaja autobuskih stanica.Putnici svoje potrebe mogu da izraze preko: vremena putovanja, uestalosti, pouzdanosti, komfora, peaenja, presedanja i cene. (objasniti svaku od navedenih) Vreme putovanja je jedan od znaajnih parametara u odluci putnika kojim e vidom prevoza da se koristi. Putnik se rado odluuje z aprevoz koji ima krae trase u svim fazama putovanja od njegovog izvora pa do cilja putovanja. Sa uestalim prevozom omoguava se korienje veem broju korisnika koji nemaju iste potrebe, nego se pojavljuju u razliitom vremnu sa zahtevom za prevozom. S druge strane, pouzdanost prevoza se poveava I putnicima prua sigurnost u isti. Pouzdan prevoz za putnika znai sigurnost koji mu prua u pogledu: bezbednosti,uestalosti, u odsustvovanju otkaza I tanost dolaska. Kod planiranja putovanja, vaan parameter za putnika je I tanost prevoza. Kod prevozakoji omoguava tanost polaska I dolaska prua se mogunost putniku da moe sa vie sigurnosti da planira ceo svoj put, kao I ostale aktivnosti zbog kojih se put I planira Prevozno sredstvo koje prua vei komfor u svakom pogledu je privlanije za putnika. Kod meugradskih putnika to je udobnost koju moe da prui prevozno sredstvo, a kod prigradskih putnika jo I mogunost da sedi kada se prevozi Jedan od znaajnijih parametara je I vreme peaenja koje putnik mora da preduzme da bi doao do autobuske stanice ili stajalita,a zatim I peaenje do cilja svog putovanja Presedanje znai, da je putnik primoran da u jednoj ili vie taaka, uz manje ili vee peaenje, menja prevozno sredstvo. To znai,obavezno produenje putovanja I smanjenje komfora putovanja. Putnici nerado prihvataju presedanje. Cena moe u izvesnom stepenu drutvenog razvoja da ima znaajnu ulogu u opredeljenju z avid prevoza, stoga se mora uzeti u razmatranje kao elemenat transporta.27. Navesti i objasniti zahteve preduzea organizovanog prevoza i zahteve grada i stanovnitva u okviru principa razmetaja autobuske stanice.Preduzea su zainteresovana za popunjavanje svojih kapaciteta uz istovremeno ostvarenje to manjih trokova na tom prevozu. S toga, jako je bitno da preduzee maksimalno izadje u susret korisnicima. Izlaenjem u susret korisnicima obezbeuje se trazena popunjenost kapaciteta, i sa druge strane, smanjuju se trokovi organizovanja tog prevoza.Zahtevi grada i stanovnitva Autobuske stanice treba smestiti u centar grada, jer na taj nain se zadovoljavaju zahtevi najveeg broja putnika kako u dolasku tako I u odlasku. Autobuske stanic etreba smestiti samo u centralne delove grada u blizini glavnih saobraajnica. Smetaj autobuske stanice u centar ili blizinu centra smanjuje potrebe z aprateim sadrajima u stanici.28. Navesti varijante smetaja autobuske stanice u gradu ako u gradu postoji samo meugradski saobraaj i to rpeteno zavrnog ili tranzitnog karaktera.- Meugradsku stanicu treba locirati po mogunosti u sreditu zadovoljenja potreba za kretanjem korisnika kroz grad i uiniti je podjednako dostupnom za korisnike bez obzira sa kojeg kraja grada dolaze. Ovim se obezbedjuje najkrae vreme putovanja do stanice za veinu korisnika, pa se time omoguava i najkrae ukupno vreme putovanja.- Meugradsku stanicu treba locirati tako da autobusi do nje dolaze lako, uz minimum izgubljenog vremena sa uvodno-izvodnih pravaca ime se opet postie da ukupno vreme putovanja bude minimalno.- I opet radi smanjenja ukupnog putovanja, potrebno je da se obezbedi na ulazno izlaznim-pravcima od autobuske stanice mogunost pristajanja autobusa, na nekoliko lokacija radi iskrcavanja odnosno ukrcavanja putnika. Na ovim mestima bi putnici mogli da ulaze samo sa unapred kupljenim kartama (iako se to kod nas ne prektikuje).Narvano, podrazumeva se da autobuska stanica bude dobro povezana sa ostalim delovima grada linijama JGP.30. Objedinjavanje stanica.Pri reavanju izbora mesta za smetaj autobuske stanice treba razmotriti mogunost objedinjavanja procesa opsluivanja putnika za dva ili vie vidova transporta u jednoj stanici. Objedinjavanje je opravdano u dva sluaja: Kada se poklapaju optimalne take razmetaja stanica za dva(ili vie) vida saobraaja Kada postoje intezivni tokovi putnika koji presedaju sa jednog vida transporta na drugiUz ova dva gore navedena kriterijuma, jo, naravno, treba postojati i prostor za smetaj svih elemenata transportnih terminala oba vida transporta.Imamo tri varijante za objedinjavanje: Izgradnja nove objedinjene stanice Rekonstrukcija postojee eleznike (rene,morske) stanice Izgradnja kompleksa autobuske stanice uz samu elezniku(renu,morsku) stanicu ili u njenoj blizini.Prvu varijantu je mogue ostvariti kada se vremenski ili barem planski, kod urbanista, poklapa izgradnja jedne i druge stanice. Kod rekonstrukcije, uslov je da izgradnja stanice bude sa svim elementima ista, odnosno da postoji prostor za razvijanje svih elemenata stanice. Trea varijanta se izvodi kada ne postoji mogunost izvodjenja prve dve i kada se utvruje da zahtevi putnika po jednom ili drugom kriterijumu to nameu kao najbolje reenje.

34. Kriterijumi za prostorno dimenzionisanje perona. Navesti prednosti, nedostatke I skicu: Testerasti tip perona COvaj tip perona je prolazni, naime, ulazak na njega je hodom unapred, takoe I izlazak. Ovaj tip perona moe da se koristi kako za perone u odlasku tako I za perone u dolasku. Za smetaj jednog perona potrebno je relativno velika duina, pa je to razlog to se ree koriste.

35. Kriterijumi za prostorno dimenzionisanje perona. Navesti prednosti, nedostatke I skicu: Testerasti tip perona DKod ovog tipa perona autobusi su opkoljeni sa svih strana peakim delom perona, to prua potpunu zatitu putnika. Vozako osoblje ih nerado prihvata, jer se trai odreena panja za prilaz peronu. Meutim, to je I povoljno, jer se tako na najbolji nain tite putnici.

3.4 pitanje