P.~ .

Zrakoplovne luke dijelimo prema tipu zrakoplova na luke za:

- CTOL-avijaciju konvencionalnizrakoplovis duzinom poletno - sletne staze od 2500 3..

m putevima ~luke. Operativne obale za teret t su za manje kolicine tereta, dok ma tereta. S obzirom na strukturu )dijelitina:

do 4000 m, - RTOL-avijacijusa skra6enim polijetanjem i slijetanjem uz duzinu poletno - sletne staze

odoko1200 m, . - STOL-avijacija kratko polijetanjei slijetanje uz duzinu poletno - sletne staze od 600 zado 900m, . VTOL-avijaciju uz vertikalno polijetanje i slijetanje (za helikoptere, VTOL-avione, rakete).* Velicina zracne luke ovisi0 njenojnamjeni, kao ipolozaju luke unutarjedne zemlje iliregije.Tesko jedatiuniverzalnusliku zracne luke, no mozemo red da svi danasnji aerodromi imaju zajednicke cite,pa ovisno 0 velicini,neki imaju razvijenijesluzbe, dok je kod drugih to tek u zacetku. Terminali u zracnom prometu mogu biti putnicki i teretni. Zrakoplovnaluka ima: - poletno - sletne staze, . stajanke (platforme), prilaznezrakoplovne staze, . putnickezgrade, zgrade robnog prometa (Cargo terminal), - instalacijeza nadzor leta, - prostorza servisiranje, odnosno odrzavanje i spremanje zrakoplova (hangari),

~vrsti tereta, dok specijalizirane 'eta (ugljen,graditeljskimaterijal,

a na unutarnjim plovnim putevima. ane pomorsko - rijecne luke koje Iiiduboko u toku rijeke (Bremen,

-

rodrom je definirana povrsina na 'emu), gdje zrakoplovi polije6u ili sta, te prima, smjesta, ukrcava i slovi vezani za zracni promet. lijelitina:

- opremu.

LEGENDA:

2

jeliti prema sljede6im kriterijima: ICAO International civil aviation

1 - poletno sletna staza 2 - prilazne zrakoplovne staze 3 - kontrolni toranj 4 - stajanka 5 - putnicka zgrada 6 - cargo terminal 7 - prostori za odrzavanje zrakoplova 4

5

staze su:

Stika 49. Shema i pogJed na zrakopJovnu Juku

egoriju koja ovisi 0 opremljenosti lova, kao i klimatskim uvjetima u

Iz slike je vidljivo da imamo jedinstvene povrsine za zrakoplov neovisno 0 tome da Ii je onteretni iIi putnicki..v (vertical) - vertikalno; S (short) - kratko; R (reduced) - skraceno; C (conventional) - polijetanje; L (landing) - slijetanje - klasicno, TO (take of)

101

Poletno - sletna staza je izgradena povrsina namijenjena za polijetanje i slijetanje zrakoplova. Duzina i sirina odredene su klasom zrakoplovne luke. Smjer pruzanja poletno - sletne staze uvjetovan je pravcem puhanja najjaceg vjetra. Na pravcu pruzanja poletno sletne staze, kao i u njezinoj blizini ne smiju se nalaziti visoki objekti. Stajanka (platforma) nam sluzi kao mjesto namijenjeno za smjestaj zrakoplova u cilju ukrcaja Hi iskrcaja putnika, prtljage, robe, poste, punjenje zrakoplova gorivom, odrzavanja zrakoplova i parkiranje zrakoplova. Oblik stajanki (platformi) ovisit ce 0 broju parkiranih zrakoplova, te 0 nacinu ukrcaja ili iskrcaja putnika (aviomostovi, prijevoz putnika autobusima Hi pjesice). Danas su uobicajeni neki osnovni tipovi stajanki (platformi): frontalni sustav, linearni sustav, satelitski sustav, otvoreni sustav i sustav prsta. Frontalni sustav je najjednostavniji i koristi se u malim zrakoplovnim lukama. Putnicka zgrada je postavljena centralno, a putnik ide pjesice do zrakoplova. U slucaju veceg broja zrakoplova sustav prelazi u linearni. U linearnom konceptu zrakoplovi se parkiraju jedan do drugog uz zgradu zracne luke. Nedostatak ovog sustava pocinje onog momenta kad je u luci veliki broj zrakoplova jer zgrada mora u tom slucaju biti dugoljastog oblika, a samim time se pogorsava prometni tok putnika iIi robe. Nedostaci lineamog sustava pokusali su se ukloniti pomocu sustava prsta, tako da centralni dio zgrade povezemo sa zrakoplovom pomocu nadzemnih hodnika ispruzenih u obliku prsta na stajanki. Satelitski sustav sastoji se od razdvojenih zgrada oko kojih se nalaze pozicije za parkiranje. Zgrade su povezane sa centralnom putnickom zgradom podzemnim prolazima. Ovakav sustav je razvijen da bi se omogucilo kompaktnije parkiranje zrakoplova, te cisCi tokovi kretanja na platformi. Kod otvorenog sustava pozicije za parkiranje zrakoplova nalaze se na odredenoj udaljenosti od putnicke zgrade, a veza izmedu parkiranih zrakoplova i putnicke zgrade ostvaruje se autobusima odnosno drugim vozilima. Velicina stajanke (platforme) ovisi 0: broju parkiranih zrakoplova, nacinu parkiranja, nacinu dolaska i odlaska na poziciju za parkiranje, velicini zrakoplova i broju pisti. Putnicka zgrada, odnosno putnicki terminal je mjesto gdje putnik zapocinje odnosno zavrsava svoje putovanje zrakom. To je mjesto gdje putnik mijenja prijevozno sredstvo i gdje je s jedne strane zgrade platforma i parkiraliste za zrakoplove, a s druge strane parkiralista i prometnice drugih prijevoznih sredstava. Putnik obavlja u zgradi niz radnji koje su uvjetovane posebnostima zracnog prom eta. Prvo mjesto gdje se putnik pojavljuje za prijevoz zrakoplovom je salter za registraciju putnika. Teorijski tu putnik zapocinje prijevoz u zracnom prometu. Pri registraciji putnika vaZe se i odvaja prtljaga od putnika. Putnik odlazi prema zrakoplovu, a prtljaga pomicnim trakama odlazi do mjesta za razvrstavanje. Nakon toga se prtljaga razvrstava prema broju leta i odvozi do prtljaznika zrakoplova gdje se u njega ukrcava. Kod medunarodnih letova putnicka zgrada je u stvari drZavna granica pa putnik prolazi carinski i policijski nadzor. Takoder se zbog sigurnosti leta provodi pregled putnika i prtljage. U dolasku putnik preuzima prtljagu koja stize odvojeno od njega u putnicku zgradu. Putnici u medunarodnom prometu prolaze policijski i carinski nadzor. Osim terminalnih putnika (putnici u dolasku i odlasku) razlikujemo jos tranzitne i transferne putnike. Tranzitni putnici su oni koji nastavljaju putovanje istim letom kojim su i dosli, dok transferni su oni koji mijenjaju let (naprimjer s medunarodne na domacu liniju). Radi zadovoljenja potreba putnika i drugih sudionika u zgradi (pratitelji, posjetitelji, osoblje) nalaze se usluzni sadrzaji: ugostiteljski objekti, prodavaonice novina, posta, banka, trgovine (tax free ili duty free), knjizara, Ijekarna, frizerski saloni, robna skladista itd. Cekanje putnika na let zrakoplova je dugo, a uslijed vremenskih i tehnickih neprilika polijetanje moze kasniti. Zbog toga je u citavoj putnickoj zgradi i postavljen sustav obavjestavanja u obliku televizijski~ ekrana na kojima se ispisuju sve obavijesti za letove. Ukoliko let kasni to se naznacuje posebno. Cekaonice u putnickim zgradama su vrlo udobne i podijeljene prema klasama, ovisno o karti koju putnik ima. Ukrcavanje putnika u zrakoplov obavlja se na dva nacina: - specijalnim autobusima od zgrade do zrakoplova, - aviomostovima i pomicnim trakama.

102

.

.

.

mjena za polijetanje i slijetanje me luke. Smjer pruzanja poletno :ra. Na pravcu pruzanja poletno soki objekti. 10 za smjestaj zrakoplova u cilju zrakoplova gorivom, odrzavanja )rmi) ovisit ce 0 broju parkiranih ;tovi, prijevoz putnika autobusima 3.nki(platform i): frontalni sustav, prsta. .oplovnimlukama. Putnicka zgrada U slucaju veceg broja zrakoplova se parkiraju jedan do drugog uz Jmomenta kad je u luci veliki broj blika, a samim time se pogorsava usalisu se ukloniti pomocu sustava 110m pomocu nadzemnih hodnika toji se od razdvojenih zgrada oko ;a centralnom putnickom zgradom omoguCilo kompaktnije parkiranje nog sustava pozicije za parkiranje zgrade, a veza izmedu parkiranih Inosno drugim vozilima. Velicina acinu parkiranja, nacinu dolaska i pisti. dje putnik zapocinje odnosno zaenja prijevozno sredstvo i gdje je s e, a s druge strane parkiralista i gradi niz radnji koje su uvjetovane pojavljuje za prijevoz zrakoplovom ~ prijevoz u zracnom prometu. Pri utnik odlazi prema zrakoplovu, a . Nakon toga se prtljaga razvrstava 1jega ukrcava. Kod medunarodnih prolazi carinski i policijski nadzor. 1ljage. U dolasku putnik preuzima 'utnici u medunarodnom prometu lika (putnici u dolasku i odlasku) ci su oni koji nastavljaju putovanje J let (naprimjer s medunarodne na ionika u zgradi (pratitelji, posjetitelji, )davaonice novina, posta, banka, 3.loni,robna skladista itd. Cekanje hnickih neprilika polijetanje moze n sustav obavjestavanja u obliku re.Ukolikolet kasni to.se naznacuje :>odijeljene prema klasama, ovisno vlja se na dva nacina:

frontalni i linearni sustav

1'.1n

:J ~t"Stika 50. Tipovi zrakoplovnih luka

.

~

satelitski sustav

zrakoplovno pristaniste Frankfurt

II

parkirni prostori

ieljeznica

A-A, B-B, C-C, 5 - pravci kretanja putnika; 1 - posta; 2 - sanitarni evorovi; 3, 4 - sadriaji zdravstvenih usluga; 6 - apoteke; 7 - garderobe; 8 - brijaenice, frizerske usluge; 9, 10 - trgovine; 11 - restorani

Stika 51. Shema putnicke zgrade - terminala u zracnom prometu

103

.---

U putniekoj zgradi nalaze se sluzbe za:

- izgubljene i nadene stvari, prtljagu putnika, - uravnotezenje (balansiranje) zrakoplova, - dispeeerskicentar (uskladujeprocesprihvataputnika,prtljage,poste, robe i zrakoplova), - carinski i putovnieki nadzor, - antidiverzantski nadzor (pregled putnika, prtljage i robe prije ukrcaja u zrakoplov),- sanitarnu kontrolu (kontrola bilja i zivotinja), - predstavnistva zrakoplovnih kompanija, turistiekih agencija i rent a cara. Zgrada robnog prometa (cargo) je po funkciji identiena putniekoj. To je mjesto gdje roba zapoeinje ili zavrsava putovanje zrakom, a nastavlja put dalje nekim drugim prometnim sredstvom. Uz zgradu robnog prometa postoje carinska i skladista zrakoplovne luke (otvorenog i zatvorenog tipa) za odlaganje i razvrstavanje robe.11IIII I 1I1II1I

Zrakoplovne luke ul tip opreme ovise 0 velie sljedeee skupine opren

- oprema

za prijevo2

autobusi. aviomostovi* - .:oprema za prijevo platforme, pomiene tral

- oprema

za ukrcaj iI

utovarivaei, cargo utov

- oprema

koja sluzi .

- oprema za opskrt manji popravak i nadzc

- oprema

za zastitu i

te odstranjenje padavir

1IcB

- oprema za prenoi monitori, teleksi, detek1

II

1__

~..:"~:~.

.~.,..eP1

.

""L"Xt. .

'!' t~1

I1

'-..

I.I',

--

"..J..

'f'~~~'~ "'~"""',''f..,_

,\Wj.;~']i$~'0",J.?J;'~~..