Termoelektrane na fosilna goriva spram obnovljivih izvora ... · PDF filesmjernicama kod oporezivanja energije mora uzimati u obzir utjecaj njenog korištenja na konkurentnost nacionalnog

Termoelektrane na fosilna goriva spram
obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj do
2030. godine
[email protected]
1HAZU-Zagreb, 5.05.2016. godine

Sadraj
Uvod
Izlaganjem e biti prikazana potrebna dogradnja EES Hrvatske od 2016. do 2030.
godine u dva krajnja scenarija:
1.scenario: dogradnja sustava konvencionalnim elektranama i potrebnom
prijenosnom mreom
2.scenario: dogradnja sustava elektranama na OIE i potrebnom prijenosnom
mreom.
Dat e se i pregled realnijih podscenarija, izmeu ta dva krajnja.
Zapoet e se prognozom razvoja potranje elektrine energije i vrnog optereenja,
nastaviti potrebnom izgradnjom elektrana prema scenarijima 1 i 2, te iskazom
investicijskih i pogonskih trokova oba scenarija.
Oba scenarija e biti odreena jednakom sigurnou elektroenergetskog sustava i
opskrbe elektrinom energijom uz postizanje elektroenergetske samodostatnosti
Hrvatske do 2030. godine.
Na kraju:
dat e se i prijedlog za etiri realnija razvojna podscenarija i
kratki odgovor na pitanje gdje ide elektroenergetika Europe?

Uvod
Zadnjih desetak godina XXI vijeka, gospodarstvo i drutvo veine
Europskih drava se nalazi u vrlo dubokoj ekonomskoj, opoj i
razvojnoj krizi.
Zbog ovako duge vremenske ekonomske recesije, sve drave u
Europi se nalaze pred izazovom da:
o odrede dugorone puteve razvoja (elektro)energetike i
o definiraju strateke pravce na srednojoronom razdoblju do
2030.godine, dugoronom razdoblju do 2050.godine i 2070. godine.

Strategija elektroenergetskog razvoja
Sve zemlje u Strategiji elektroenergetskog razvoja nastoje proi s to
manjim trokovima za gospodarstvo i energetiku te omoguiti i zauzeti
to bolju poziciju za kvalitetetniji ekonomski odrivi gospodarski razvoj.
Pri tome Strategija (elektro)energetskog razvoja Republike Hrvatske
do 2030.godine mora ponuditi put energetske tranzicije, put trinog
restrukturiranja i tehnoloke modernizacije energetike.
Pri tome se misli da se proizvodnja elektrine energije odvija s manjim
ekonomskim trokovima uz poveani stupanj socijalne i ekoloke
odrivosti u gospodarstvu i ivotu graana.
Dakle, vii standard ivota stanovnitva uz smanjenje zagaenja i bolju
zatitu okolia.

Strategija elektroenergetskog razvoja HR
Uz primjenu energetskih zakona Republike Hrvatske , treba
proizii odgovarajua energetska, ekonomska, ekoloka i socijalna
politika, to bi, uz odgovarajue zakonodavstvo i djelovanje pravne
drave, vodilo prema:
odrivom energetskom sustavu ,
efikasnijoj ekonomiji gospodarstva i
veem drutvenom blagostanju,
uz odrive bilance prirodnih resursa i to nie nivoe zagaenja.

Strateki ciljevi energetske politike Hrvatske(1)
Osnovni strateki ciljevi energetske politike su: o osiguranje energetske neovisnosti i
o promoviranje ekonomske konkurentnosti.
Ova politika ukljuuje: o sigurnost opskrbe;
o odravanje konkurentnih cijena energije;
o uvanje ljudskog zdravlja i okolia, te posebno borba protiv globalnog
zagrijavanja i
o garancija socijalnog i teritorijalnog povezivanja/ kohezije osiguravajui
opi pristup svim vrstama energije na cjelokupnom nacionalnom
podruju ,

Strateki ciljevi energetske politike Hrvatske(2)
Drava u suradnji sa lokalnim zajednicama i energetskim
kompanijama stalno mora unapreivati:
gospodarenje potronjom energije i favorizirajui efikasnost i njeno
trezveno koritenje;
diversifikaciju izvora za opskrbu energijom, smanjujui potronju
fosilnih goriva i poveavajui udio obnovljivih izvora u konanoj
potronji;
razvijati istraivanja na podruju energije i
osigurati infrastrukuru za transport/prijenos i skladitenje energije
koja je prilagoena potrebama zemlje.

Provedba programa energetske politike
Da bi se mogli ostvarivati gore navedeni ciljevi, Drava u svojim
smjernicama kod oporezivanja energije mora uzimati u obzir utjecaj
njenog koritenja na konkurentnost nacionalnog gospodarstva,
javnog zdravlja, okolia i sigurnosti opskrbe.
U odnosu na te ciljeve mora uzimati u obzir takoer uravnoteen
tretman razliitih vrsta energije.
To se odraava posebno na , tovie Drava mora poticati, razvoj
obnovljivih izvora kako bi postali to konkurentniji ostalim izvorima

Provedba programa energetske politike
Hrvatska Republika , kao lanica Europske zajednice, treba to
prije u potpunosti implementirati trei energetski paket, jer je to
dobrobit za potroae, integraciju trita, te energetsku sigurnost.
Da bi se omoguila energetska sigurnost, koja predstavlja naredno
poglavlje u projektu europskih integracija i irenju trita, jedna od
najvanijih stvari za Hrvatsku Republiku je da ne zavisi od jednog
izvora opskrbe , te da se u energetsku strategiju ukljue svi dostupni
izvori energije.
Takoer, potrebno je da Vlada RH pored javnih kompanija radi s
privatnim sektorom kako bi energetske projekte uinile zanimljivim
za investiranje u energetsku infrastrukturu i razvoj energetskih
projekata.

Potrebe elektrine energije Hrvatske u
2030.godini
Prvi korak u planiranju razvoja elektroenergetskog sustavapredstavlja planiranje potreba elektrine energije, odnosnoprognoza potronje koja prethodi razvoju proizvodnih iprijenosnih kapaciteta.
Osnovni problem u razvoju potronje elektrine energijepredstavljaju razliite neizvjesnosti koje se javljaju ubudunosti i koje su povezane s cjelokupnim razvojemdrutva, odnosno s itavim nizom faktora koji mogu utjecati naposredan ili neposredan nain na buduu potronju.
U planiranju potronje elektrine energije potrebno je odredititri osnovne veliine:o Prognoza budue potronje elektrine energije (GWh)
o Prognoza buduih vrnih i minimalnih snaga optereenja sustava (MW)
o Prognoza cjelokupne krivulje trajanja optereenja

Mjesena potronja elektrine energije do 2030.godine (porast s blagim zasienjem povezan s porastom BDP s 43.000 M u 2014.godini na 54.000 M u
2030. godini

Krivulja trajanja u 2030.godini (maksimum 3.626 MW, minimum 1.406 MW) i

Oekivane potrebe elektrine energije Hrvatske u
2030.godini za dva scenarija dogradnje proizvodnih
kapaciteta
prosjeni godinji porast od 1,42% u razdoblju 2015. do 2030.godine

Planiranje razvoja proizvodnih kapaciteta
Planiranje razvoja proizvodnih kapaciteta/izvora/elektrana predstavlja drugu
po redu i najvaniju cjelinu u okviru razvoja elektroenergetskog sustava
budui izvori elektrine energije osiguravaju budue potrebe energije i
snage.
U posljednje vrijeme, u okviru ekonomskih analiza u energetici, esto se
koristi pojam, ekonomske cijene projekta (LCoE-Levelised Costs of
Electricity) koja je definirana kao odnos neto sadanjih vrijednosti zbroja
investicija te fiksnih i operativnih trokova u toku radnog vijeka elektrane, i
proizvedene elektrine energije u istom razdoblju, svedenih na poetnu
godinu ulaganja ili eksploatacije.
Preko tzv. ekonomske cijene projekta je odreena minimalna proizvodna
cijena elektrine energije koju treba ostvariti na tritu da bi bili pokriveni svi
izdaci (investicije i ukupni operativni trokovi) u toku eksploatacijskog vijeka
pojedine elektrane, odnosno kombinacije elektrana u pojedinom scenariju
uz stopu prinosa jednaku diskontnoj stopi.

Planirana ukupna instalirana snaga elektrana u
2030. godini (MW)
U ovom radu dana je strategija razvoja proizvodnih kapaciteta u Hrvatskoj u
dva krajnja scenarija do 2030.godine sa svim energetsko-ekonomskim
pokazateljima radi mogue usporedbe, uz jednak stupanj sigurnosti rada
elektroenergetskog sustava i opskrbe potroaa elektrinom energijom.
Da bi se zadovoljile potrebe elektrine energije u Hrvatskoj 2030. godine,
postojei manjak i planirani porast potronje, razmatraju se dva scenarija i
to:
o prvi scenarij se odnosi na razvoju proizvodnih kapaciteta na fosilna
goriva (TE Plomin C i dvije nove plinske elektrane), (eng. Dispatchable
Technologies), a
o drugi scenarij se odnosi na razvoju novih poizvodnih kapaciteta na
obnovljive izvore (vjetar, sunevo zraenje , vodne snage), (eng. Non-
Dispatchable Technologies).
U realnosti e se relizirati razvoj proizvodnih kapaciteta koji je
kombinacija gornja dva scenarija . Ovdje se eli valorizirati energetsko
ekonomski pokazatelji dva marginalna scenarija razvoja, dok e ostale
mogue kombinacije svojim energetsko ekonomskim pokazateljima biti
unutar njih.16HAZU-Zagreb, 5.05.2016. godine

17
Postojei i novi kapaciteti proizvodnje
2030.godine za dva scenarija razvoja
5490
8728
HAZU-Zagreb, 5.05.2016. godine

18
Proizvodnja u 2030.godini U drugom scenariju pot

Documents

Termoelektrane na fosilna goriva spram obnovljivih izvora ... · PDF filesmjernicama kod oporezivanja energije mora uzimati u obzir utjecaj njenog korištenja na konkurentnost nacionalnog