Terorizam u Svijetu - Gotov

8/9/2019 Terorizam u Svijetu - Gotov

1/22

SADRŽAJ

1. UVOD.......................................................................................................................1

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja..............................................................2

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze...................................................................2

1.. !vrha i "iljevi istraživanja..................................................................................

1.#. !tr$kt$ra rada.....................................................................................................

2. PO%&' ( )&!*&)&+ *ROR(-'&....................................................................#

1.1. iljevi terorizma................................................................................................/

1.2. +lasi0ika"ija terorizma.......................................................................................

. O!)OV) +&R&+*R(!*(+ !UVR')O *ROR(-'&.......................3

#. *ROR(-&' 4 PO5D (- DRUO U5&..................................................1

/. -&+5%U6&+.........................................................................................................13

. 5(*R&*UR&........................................................................................................27


2/22

1. UVOD

)asilje poznato kao terorizam je pris$tan od davnina, a danas je rasprostranjeno $

8itavom svijet$ i predstavlja najs$roviji oblik sile $ me9$narodnim odnosima. Danas

$ svijet$ nema države koja $ većoj ili $ manjoj mjeri nije izložena raznim obli"ima

terorizma, motivisano: razli8itim idejama interesima i "iljevima. %a8anje teroristi8kih

aktivnosti tokom poslednjih :odina dovelo je do to:a da terorizam postane najveće

svjetsko zlo i jedan od najaktivnijih i nerje;ivih problema savremeno: svijeta.

*eroristi8ki napadi avionima bombama na !vjetski tr:ovinski "entar $ )j$jork$ i

z:rad$ Penta:ona $ Va;in:ton$ 11. septembra 2771. :odine, do najnovijih

teroristi8kih dejstava ;irom svijeta, potvr9$j$ 8injeni"$ da je terorizam $ stalnoj

ekspanziji i predstavlja ne$ni;tiv problem savremeno: 8ovje8anstva. U poslednje

vrijeme svijet se na najdrasti8niji na8in s$o8io sa :orkom istinom da je terorizam

ozna8io novi na8in ratovanja na po8etk$ 21. vijeka, bez sa:ledavanja realnih i

stvarnih $zroka dok s$ posledi"e svima poznate. (stina je da se svijet sa terorizmom

s$o8avao vjekovima prije, ali :a je tek pro;lo stoljeće i nevjerovatan napredak

tehnolo:ije $veo $ staln$ postavk$ svjetske pozorni"e i sa nje nije vi;e si;ao.


3/22

novih i razli8itih metoda djelovanja, me9$narodni terorizam je $ stalnom porast$ bez

obzira na sve or:anizovanije s$prostavljanje država i me9$narodne zajedni"e i na

mjere koje se pred$zimaj$ radi nje:ovo: s$zbijanja.

(ako :otovo sve države terorizam svrstavaj$ $ najteže oblike $:rožavanja sopstvene i bezbjednosti me9$narodne zajedni"e, 8injeni"e :ovore da $ po:led$ klasi0ika"ije

terorizma i teroristi8ko: djelovanja $ pojedinim državama pris$tni s$ dvojni

standardi. (z tih razlo:a terorizam ko:a sprovode neki separatisti8ki pokreti ili

or:aniza"ije od strane velikih sila kvali0ik$je kao borba za slobod$, demokratij$,

lj$dska prava i sli8no.

-ato nosio"i :lobalizma $spje;no koriste i zlo$potrebljavaj$ pomen$t$ terminolo;k$

kon0$zij$, odnosno ne $str$8avaj$ se da razli8ito tretiraj$ pojam terorizma, $

zavisnosti od sopstvenih interesa.

U $vod$, posebn$ pažnja je posvećena sljedećim tematskim jedini"ama= 1> problem,

predmet i objekt istraživanja, 2> radna hipoteza i pomoćne hipoteze, > svrha i "iljevi

istraživanja, #> str$kt$ra rada.

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja

Problem, predmet i objekt istraživanja ovo: seminarsko: rada jest da se na detaljniji

na8in $poznamo sa pojmom terorizam, or:aniza"ijama, djelovanjem, prijetnjama i

posljedi"ama, "iljevima terorizma i sl.

*erorizam je smi;ljena $poraba nezakonito: nasilja ili prijetnje nezakonitim nasiljem

radi $sa9ivanja straha, s namjerom prisiljavanja ili zastra;ivanja vlasti ili dr$;tvakako bi se posti:li "iljevi koji s$ općenito politi8ki, vjerski ili ideolo;ki.

(zraz teror je prvi p$t $potrijebljen tijekom 0ran"$ske :ra9anske revol$"ije, kako bi

se $kazalo na opće stanje straha koje je namjerno stvoreno $ politi8ke svrhe.

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze

http://hr.wikipedia.org/wiki/Strahhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Vlasthttp://hr.wikipedia.org/wiki/Dru%C5%A1tvohttp://hr.wikipedia.org/wiki/Francuska_revolucijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Strahhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Vlasthttp://hr.wikipedia.org/wiki/Dru%C5%A1tvohttp://hr.wikipedia.org/wiki/Francuska_revolucija


4/22

Radna ?:lavna> hipoteza=

Državni terorizam postaje jedan od najtežih oblika terorizma $ svijet$.

Pomoćne hipoteze=

Države ne koriste dovoljno nenasilnih metoda za borb$ protiv terorizma.

1.. !vrha i "iljevi istraživanja

!vrha i "ilj istraživanja ovo: seminarsko: rada jest $poznavanje sa pojmom

terorizam i problemima koji s$ pris$tni $ svijet$ nje:ovim djelovanjem, ali i$poznavanje terorizma na dr$:i na8in, tj. $poznavanje terorizma iz dr$:e perspektive

:ledanja kao ;to je pojam državni terorizam koji je danas najvi;e zast$pljen $ svijet$.

1.#. !tr$kt$ra rada

U prvom dijel$ rada :ovori se o pojm$ i nastank$ terorizma, nje:ovim "iljevima ali i

klasi0ika"ijom terorizma kakv$ imaj$ me9$narodni teoreti8ari terorizma. Dr$:i dio

rada odnosi se na pojam s$vremeno: terorizma i sve nje:ove karakteristike. U

trećem dijel$ rada obja;njava se podjela teroristi8kih or:aniza"ija. U 8etvrtom dijel$

rada sa:ledava se pojam terorizam iz dr$:o: aspekta :ledanja, tj. pojam državno:

terorizma, sve nje:ove zna8ajke i primjeri državno: terorizma kroz povijest pa do

danas.


5/22

2. POJAM I NASTANAK TERORIZMA

Rije8 terorizam ?terrorism>, nastao je od latinske rije8i terror ili strah , a pojam

terorizam je doktrina i metod borbe za odre9ene "iljeve sistematskom $potrebom

nasilja. *o zna8i da je teror vladavina nasilja, a terorizam kao ideolo:ija je krajnji

metod borbe za ostvarivanje politi8kih "iljeva p$tem nasilja i $"jena. Dakle, izvorno

zna8enje pojma terorizam odnosi se na držav$ kao po8inio"a teroristi8kih akata i na

:ra9ane kao žrtve. (ako se pod terorizmom podraz$mijeva $naprijed smi;ljeno i

or:anizovano nasilje $ politi8ke svrhe kojim pok$;ava da se zastra;i i slomi otpor

ono:a protiv ko:a se primjenj$je, $ na$"i ne postoji op;teprihvaćena de0ini"ija to:

pojma zbo: postojanja brojnih s$bjektivnih razlo:a, prvenstveno zbo: razli8ito:

prist$pa de0ini"iji objekta i s$bjekta terorizma. U savremenom politi8kom re8nik$,

pojam terorizam prvi p$t je pop$larno $potrijebljen 7@tih :odina djelovanjem pripadnika

(R&@e $ !jevernoj (rskoj, *&@e $ Apaniji. !avremeni terorizam nastao je $ vropi i prenio

se prvo na 5atinsk$ &merik$, Bliski istok, a zatim na ostatak svijeta, prila:o9avaj$ći se

istorijskim i na"ionalnim karakteristikama i tradi"ijama. *erorizam sa pojavom

njema8ko: 0a;izma dobija sasvim nov$ dimenzij$, $ oblik$ novih 0ormi i metodadjelovanja na"isti8ko: pokreta. ra 0a;izma je karakteristi8na za pojav$ državno:

terorizma $ (taliji, Apaniji a posebno $ )jema8koj. Poslije (( svjetsko: rata, $sled

izraženih narastanja dr$;tveno@politi8kih s$koba $ svijet$, terorizam kao ideolo:ija

poprimila je svjetske razmjere ?posebno od 7@tih :odina>, koristeći metod nasilja

kao ekstremni oblik borbe za ostvarivanje politi8kih "iljeva. U pojedinim re:ionima

svijeta ?%$žna &merika, (ndokina, &0rika>, posebno s$ bili izraženi na"ionalni i

politi8ki pokreti koji s$ raspola:ali sa :erilskim sna:ama $ borbi za slobod$ protiv

kolonijalne vlasti i a$tokratskih režima $ odre9enim zemljama. ( pored sve veće


6/22

pris$tnosti terorizma $ svijet$ i dalje s$ pris$tni dvojni standardi prist$p$ i

klasi0ika"iji terorizma. *akav odnos prema terorizm$ s$ nastavile velike i moćne

države zapada posebno !&D, r$kovodeći se prvenstveno sopstvenim interesima.

+lasi8an primjer za to je odnos !&D kao najveće vojno@ekonomske i politi8ke sile

prema terorizm$ albanskih separatista na Balkan$, :dje s$ pripadnike albanske

teroristi8ke or:aniza"ije OV+ prikazali kao Cbor"e za slobod$, dok s$ na primjer

pripadnike +$rdistanske radni8ke partije $ *$rskoj prikazali kao teroriste. Po;to se

nije mo:la donijeti op;teprihvatljiva de0ini"ija terorizma na osnov$ op;tih

karakteristika, 0enomen terorizma može se svesti pod pet elemenata= politi8ka priroda

akta terorizma, nasilje, izazivanje straha kod protivnika, $ti"aj na ;ir$ okolin$ i

nepredvidljivost akta terorizma. *erorizam nije samo naj:r$blji oblik nasilja, već

planski sveob$hvatan i kontin$iran s$kob naj8e;će izme9$ destr$ktivnih s$bjekata i

akt$elne vlasti $n$tar jedne države ali i izme9$ država, $ kojem napada8 $skla9en

nenaor$žanim i većinom or$žanim djelatnostima nastoji da kod napadn$to: izazove

strah, zbo: koje: će pristati na politi8ke $st$pke, odnosno da :a pot8ini svojoj volji.

1.1. iljevi terorizma

*erorizam obi8no ima za "ilj da zastra;i ili prisili državni s$bjekt ?vlad$, pojedine

:r$pe lj$di, pojedin"e> i tako objekat napada isp$ni tražene zahtjeve koji mo:$ biti

politi8ke, dr$;tvene ili materijalne prirode. ! obzirom na to da je terorizam složena

aktivnost $ 0$nk"iji namjerno: izazivanja straha kod :ra9ana ili nar$;avanja

a$toriteta države, nosio"i terorizma raznim metodama djelovanja žele da posti:n$

konkretan "ilj. Politi8ka svrha terorizma je djelovanje na volj$ državno: ili

me9$narodno: politi8ko: s$bjekta nasilnim psiholo;kim i 0izi8kim e0ektima, $ "ilj$ostvarivanja odre9enih politi8kih interesa i "iljeva. U s$;tini, teroristi ;iroj javnosti

žele dokazati da s$ primorani da tako s$rovo djel$j$ jer državni aparat nema sl$ha za

njihove zahtjeve i time pokazati da s$ oni žrtve. *ako kom$ni"iraj$ s jedne strane sa

masom a sa dr$:e strane sa zvani8nim državnim aparatom, pok$;avaj$ći se staviti na

nivo ravnopravne pre:ovara8ke pozi"ije $ isp$njavanj$ svojih zahtjeva, $:lavnom

politi8ke prirode. Ovom strate:ijom djelovanja teroristi žele dovesti državni s$bjekat

$ pozi"ij$ pop$;tanja i time pokazati ;iroj javnosti nje:ov$ nemoć i nesposobnost $rje;avanj$ sit$a"ije. *erorizam $ na8el$ djel$je prema Vajtovoj Cdoktrini n$žde,


7/22

koja zna8i da teroristi8ka or:aniza"ija na izvr;avanje teroristi8ko: akta kreće tek

kada s$ is"rpnjene sve mo:$ćnosti ostvarivanja "iljeva politi8kim sredstvima i

pro"ijeni da nema alternative re;avanj$ "ilja nasilnim p$tem. *o zna8i, da $

sit$a"ijama $ kojima strane $ politi8kom kon0likt$ nemaj$ na8ina da rije;e spor na

$zajamno zadovoljavaj$ći na8in a posebno kada je jedna strana drasti8no

nadmoćnija, onda slabija strana pribje:ava terorizm$ $ "ilj$ ostvarivanja svojih

"iljeva i interesa. U toj sit$a"iji slabija strana po;to nema sil$ i moć kao politi8ko

sredstvo $bje9ivanja, pribje:ava $potreb$ terorizma bez alternative kao jedino

politi8ko sredstvo, sa 'akijavelisti8kim razmi;ljanjem da "ilj ne bira sredstvo.

Psiholo;ki e0ekti teroristi8ko: 8ina znatno nadma;$j$ nje:ove 0izi8ke $8inke. !trah

je namjeravani e0ekat, a ne $sp$tni prod$kt terorizma. !a strahom se povećava$k$pan e0ekat teroristi8ko: akta i time neposredno djel$je na objekat terorizma.

Reak"ija javnosti na teroristi8ki akt može biti $ dijapazon$ od krajnje: od$;evljenja

do os$de i najd$blje: :n$;anja. U svakom sl$8aj$ terorizam niko:a ne ostavlja

ravnod$;nim. )epredvidljivost terorizma je $ svojoj s$;tini jedna od :lavnih

karakteristika $ izvo9enj$ teroristi8kih ak"ija i dejstava. -ato teroristi8ke

or:aniza"ije posebno vode ra8$na na neprdvidljivom izbor$ objekta, na8ina i

vremena izvo9enja teroristi8kih dejstava. Pod ovim $slovima ostvar$j$ po8etn$ prednost $ odnos$ na državne s$bjekte, ;to je $ s$;tini :lavna prednost i klj$8

dosada;nje: $spjeha terorista $ izvo9enj$ teroristi8kih ak"ija. ilj ovakve

teroristi8ke strate:ije je ostvarivanje me9$narodne politi8ke os$de i nar$;avanja

me9$narodno: $:leda zemlje do izola"ije i ispoljavanja pritisaka i $"jena od strane

velikih sila i me9$narodnih vojno@politi8kih i ekonomskih 0aktora.1

1.2. +lasi0ika"ija terorizma

'e9$narodni teoreti8ari terorizma nemaj$ jedinstven$ op;teprihvaćen$ klasi0ika"ij$

terorizma, prvenstveno zbo: pote;koća koje s$ vezane za de0inisanje pojma

terorizma, ;to neposredno $ti8e na kon0$zn$ klasi0ika"ij$ terorizma kao najs$rovije:

oblika nasilja. ( pored razli8ito: prist$pa pojm$ terorizma, odre9en$ klasi0ika"ij$

terorizma mo:$će je izvesti na osnov$ $važavanja razli8itih kriterij$ma terorizma

1 Debeljak &.,C !$vremeni 0$ndamentalizam i sveti ratC, )aklada %esenski i *$rk, -a:reb, 277. :od.,

str. 22@2E


8/22

kao ;to s$= osio!" #rt$a" !i%&" 'rostor" a(i is'o%&a$a&a" )'otre*%&ea sre+st$a

it+.

Prema tome a na osnov$ odre9enih op;tih kriterij$ma, terorizam možemo

klasi0ikovati prema=

• !$bjekt$ djelovanja• !adržaj$ ispoljavanja• Objekt$ djelovanja• )a8in$ ispoljavanja

*erorizam $ odnos$ na s)*&e,t +&e%o$a&a možemo podijeliti na=

• Državni

• 'e9$narodni• Un$tra;nji treorizam

Po sa+r#a&) is'o%&a$a&a" terorizam možemo podijeliti na=

• Politi8ki• Reli:iozni• (deolo;ki• *erorizam or:anizovano: kriminala ili terorizam podzemlja

Po%iti(,i terorizam možemo podijeliti na=

• )a"ionalisti@8ki• Revol$"ionarni• Prevratni8ki• !eparatisti8ki

U odnos$ na o*&e,at +&e%o$a&a" terorizam je mo:$će podijeliti na=

• Pojedina8ni• 'asovni• Urbani

U odnos$ na a(i is'o%&a$a&a" terorizam može biti=

• !pontani• !tihijski• Or:anizovani

U poslednje vrijeme naj8e;će se ispoljavaj$=

• )a"ionalisti8ki• Reli:iozni


9/22

• *erorizam or:anizovano: kriminala ili terorizam podzemlja2

Dr#a$i terorizam prema s$bjekt$ djelovanja or:anizovan je od strane države i po

sadržaj$ je svojevrstan oblik rata. Pomoć$ nje:a pojedine države le:alnim iliile:alnim p$tem nasilno podrivaj$ $stavni poredak dr$:ih država, $klj$8$j$ći i

mo:$ćnost nje:ovo: r$;enja. Države kao he:emoni smi;ljeno pok$;avaj$ da pod

vidom me9$narodno: terorizma izvode or$žana nasilja protiv s$verenih država,

indirektno. *aj oblik terorizma veoma $mje;no koriste države re:ionalno: i

svjetsko: he:emonizma, bezobzirno pokaz$j$ći svoj$ moć $z minimalni rizik da

takav oblik a:resivno: djelovanja b$de od:ovaraj$će sank"ionisan. )jihovi krajnji

"iljevi s$ raznovrsni= razbijanje teritorijalno: inte:riteta jedne ili vi;e država,svr:avanje s vrha državne vlasti jedne :arnit$re i postavljanje po njima od:ovaraj$će

politi8ke ili vojne :arnit$re, osveta nad FneprijateljemC i dr$:i "iljevi.

Me-)aro+i terorizam predstavlja sk$p me9$narodnim pravom zabranjenih

aktivnosti $smjerenih prema pojedin"ima, :r$pi i državi, njenim instit$"ijama i

dobrima. 'e9$narodni terorizam izvode pojedin"i, teroristi8ke or:aniza"ije ili neki

dr$:i državni s$bjekt, radi ostvarivanja njihovih "iljeva, nar$;avaj$ći time stabilnost

dr$:e države njeno: politi8ko: sistema odnosno me9$narodne zajedni"e, kao ikr;enje konven"ija o za;titi lj$dskih prava i sloboda. 'e9$narodni terorizam $

svijesti obi8nih lj$di je nekontrolisano nasilje koje se nalazi van kontrole !&D i

ostalih svjetskih "entara moći. )aprotiv ovoj tvrdnji ar:$menti $kaz$j$ da se

me9$narodni terorizam nalazi pod odre9enim patronatom prvenstveno pod moćnom

ameri8kom obavje;tajnom sl$žbom (&@e, jer je terorizam $ savremenom oblik$

Cproizvod ameri8ke administra"ije izme9$ 7@tih i G7@tih :odina. -ato atrib$t

Cme9$narodni aso"ira na terorizam kao jedinstven$ pojav$ $ savremenom svijet$,kao i na jedinstveno r$kovodstvo koje diri:$je "elok$pnim me9$narodnim

terorizmom.

U)tra&i terorizam prema s$bjekt$ djelovanja djel$je or:anizovano van

instit$"ija državno: s$bjekta, a po na8in$ ispoljavanja djel$je ile:alno. &ktivnost

$n$tra;nje: terorizma je $smjerena protiv državnih s$bjekata vlasti $ "ilj$

ostvarivanja svojih prevashodno politi8kih ili vjerskih "iljeva. Un$tra;nji terorizam $

2 [email protected]@vojnikH7EG277Hteror.asp ?1.17.271#.>

http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0872006/teror.asphttp://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0872006/teror.asp


10/22

okvir$ jedne države djel$je $z neposredn$ ili posredn$ podr;k$ strano: 0aktora, tako

;to preko $n$tra;nje: teroristi8ko: s$bjekta pojedine države ile:alnim p$tem nasilno

podrivaj$ $stavni poredak dr$:ih država.*a podr;ka od strane strano: 0aktora se

tretita kao podr;ka za Fostvarenje na"ionalnih ?vjerskih> prava i slobodaC neko:

naroda.

/. OSNOVNE KARAKTERISTIKE SUVREMENO0TERORIZMA

!avremeni me9$naroni terorizam je $ stalnom porast$ bez obzira na sve

or:anizovanije s$prostavljanje me9$narodne zajedni"e i na mjere koje se

pred$zimaj$ radi nje:ovo: s$zbijanja. On se obnavlja i $savr;ava na sve vi;em

tehni8ko@tehnolo;kom nivo$ $z stalno povećavanje e0ikasnosti. !avremeni

tehnolo;ki razvoj stavio je $ r$ke terorista sredstava i or$žje za masovno $ni;tavanje,

:de je terorizam prekora8io pra: spektra Cdozvoljene opasnosti sa mno:o ;irim i

stra;nijim sredstvima i metodima, sa posledi"ama većim ne:o ikada prije.#

lavne karakteristike savremeno: terorizma s$=

• Or:anizovanost• Pre"iznost• )epredvidljivost• lasti8nost• *ajnost• (znena9enje• konomi8nost• Okr$tnost• Aokantnost• '$ta"ija•


11/22

poslednje vrijeme, pokaz$je visok$ or:anizovanost i destr$ktivn$ ma;tovitost

lj$dsko: $ma bez :rani"a.

!vaki teroristi8ki 8in ?akt> se izvodi sa visokim stepenom 're!izosti, kroz stro:o

de0inisane sledeće 0aze= iz*or !i%&a o*&e,ta3" '%aira&e" oraizo$a&e iiz$o-e&e. (zbor "ilja ?objekta> teroristi8ko: akta prevashodno vr;i politi8ko

r$kovodstvo, a za sledeće 0aze je od:ovorno vojno r$kovodstvo teroristi8ke

or:aniza"ije. %edna od spe"i0i8nih obilježja terorizma je e're+i+%&i$ost $ izbor$

objekta terorizma i metoda izvo9enja teroristi8ko: akta. !a sprovedenim mjerama

tajnosti, nepredidljivost je $ 0$nk"iji postizanja maksimalno: iznena9enja kod

objekta napada. !provo9enjem nepredvidljivih radnji i post$paka od strane

teroristi8ko: s$bjekta, teroristi ostvar$j$ po8et$ prednost $ odnos$ na antiteroristi8kesna:e i mjere države. -a sada teroristi $spje;no koriste ov$ prednost, koja je za sada

nenadoknadiva. !ve 0aze teroristi8ko: 8ina sprovode se e%asti(o bez $staljenih

;ablona, ali i pre"izno po do:ovorenom s"enarij$. U sl$8aj$ da se teroristi8ki 8in

zbo: odre9enih nepredvidljivih do:a9aja ?koji s$ nastali neposredno prije ili $ tok$

izvo9enja ak"ije> ne može izvesti prema plan$, tada vo9a teroristi8ke :r$pe

?jedini"e> odl$8$je samostalno i post$pa $ sklad$ sa konkretnom sit$a"ijom, ne

dovodeći $ pitanje izvo9enje samo: teroristi8ko: akta. %edan od osnovnih 8inila"a$spje;nosti izvo9enja teroristi8ko: akta je ta&ost. Planiranje i izvo9enje se sprovodi

$ veoma stro:im mjerama tajnosti, kako bi se sprije8ila mo:$ćnost preventivno:

djelovanja državih antiteroristi8kih s$bjekata i tako posti:lo maksimalno

iznena9enje. -ato je planiranje teroristi8ko: 8ina najosjetljivija 0aza $ kojoj

$8estv$je samo $že r$kovodstvo teroristi8ke or:aniza"ije.

Izea-e&e je jedna od :lavnih karakteristika izvo9enja teroristi8kih akata i

predstavlja klj$8n$ prednost terorista $ odnos$ na antiteroristi8ke mjere države.(znena9enje se postiže pred$zimanjem mjera tajnosti i nepredvidljivosti, 8ime se

postiže visok stepen $spje;nosti izvedeno: teroristi8ko: 8ina, pri 8em$ se ostvar$j$

veliki psiholo;ki e0ekti na objekat napada. *eroristi pri planiranj$ i $ na8in$

izvo9enja dejstava, prila:o9avaj$ se konkretnim $slovima, t.j. stepen$ ja8ine sistema

protivteroristi8ke za;tite jedne države koja može biti adekvatna ?jaka> ili neadekvatna

?slaba>, kao i stepen$ podr;ke spoljnje: ili $n$tra;nje: 0aktora. *eroristi8ki akt se

izvodi e,oomi(o, vodeći ra8$na o najra"ionalnijoj $potrebi sna:a i sredstava.%edna od polaznih osnova terorista $ planiranj$ teroristi8ko: 8ina je da se teroristi8ki


12/22

akt izvede sa ;to manje an:ažovanja lj$dstva i $tro;ka materijalnih i 0ninansijskih

sredstava, prila:o9avaj$ći se konkretnim materijalnim $slovima.

O,r)tost i o,atost s$ $ 0$nk"iji izazivanja straha, nesi:$rnosti i panike na

objekat napada i s$ :lavni s$ psiholo;ki e0ekti terorizma. *erorizam $ svomdjelovanj$ koristi najokr$tnije metode i prin"ip Ciza nas $žas, a ispred strah.

'etodama okr$tnosti $ izvo9enj$ teroristi8kih dejstava, teroristi nastoje da izazov$

;okiranje narodnih masa i državno: s$bjekta i time stvore $tisak da im državni

or:ani i antiteroristi8ke jedini"e ne mo:$ na$diti, kao i da od terorizma ne postoji

e0ikasna odbrana. *eroristi8ke ak"ije s$ obi8no $smjerene protiv ned$žno: "ivilno:

stanovni;tva ili protiv re:$larnih antiteroristi8kih sna:a zemlje, $potrebom

konven"ionalno:, hemijsko: i biolo;ko: or$žja, $z sve već$ prijetnj$ $potrebe in$klearno: or$žja. !vojom zapanj$j$ćom sposobno;ć$ m)ta!i&a, terorizam $ stvari

$vijek ide korak ispred pred$zetih mjera antiteroristi8kih sna:a, kao :lavno:

državno: s$bjekta $ borbi protiv terorizma. *eroristi8e or:aniza"ije i njihovo

djelovanje se stalno mijenja, $ zavisnosti od or:anizovanosti države, pred$zetih

mjera i sna:e antiteroristi8ko: s$bjekta $ borbi protiv terorizma. -ato je taj korak za

sada nenadoknadiv, bez neke optimisti8ke najave da će se terorizam $ skoroj

b$d$ćnosti s$stići. Po svom djelovanj$, savremeni terorizam odlik$je i 4aatizam,koji se mani0est$je kroz na"ionaln$, ideolo;k$ ili vjersk$ indoktriniranost terorista,

do stepena samožrtvovanja $ izvo9enj$ teroristi8ko: akta.


13/22

terorizma. Usvojenim me9$narodnim konven"ijama, terorizam je $ pravnom smisl$

pro:la;en kao nezakonit, jer je $smjeren protiv lj$di, materijalnih dobara i mira $

8itavom svijet$. *ako se terorizam $ opasnosti po svijet izjedna8io sa ratom. (ako se

sve zemlje jedinstveno deklari;$ da je terorizam svjetsko zlo i obavezale se za

jedinstven$ borb$ protiv nje:a, $ praksi dolazi do odre9enih razli8itih t$ma8enja

pojma i odnosa prema terorizm$, prvenstveno prema državnom ?na"ionalnom>

interes$ ;to je dokazano $ dosadada;njoj praksi na :lobalnom plan$.!avremeni

terorizam $ svom djelovanj$ $ odnos$ na postojeće moralne karakteristike i

vrijednosti dr$;tva, je krajnje emora%a $ smisl$ korićenja okr$tnih i zabranjenih

metoda. Po svojoj br$talnosti i nemoralnosti $ izvo9enj$ teroristi8ko: 8ina, koristi

spe"i0i8ne metode koje s$ van svako: normalno: lj$dsko: raz$ma. U poslednje

vrijeme terorizmom dominira re%ii&s,i 4a,tor ?posebno islamski>, koji kroz vjersko

nasilje žele da ostvare svoje na"ionalisti8ke i panislamisti8ke "iljeve. )a -apad$

teroristi s$ motivisani odre9enim na"ionalmnim "iljevima i interesima, dok $

islamskim zemljama terorizam je dodatno motivisan i islamskom ideolo:ijom koja

djel$je nadna"ionalno i interna"ionalno./

)a osnov$ pore9enja rela"ije pro"esa terorizma= nosila" @ $zro"i @ žrtve @ posledi"e s

na8inima nje:ovo: ispoljavanja $ svijet$, mo:$ se izvesti sledeće ,ara,teristi,eterorizma=

a3 Preovla9$je or:anizovani terorizam, inspirisan na"iona@lnim i vjerskim interesima

i "iljevima.

*3 Preovla9$je $n$tra;nji terorizam 8iji s$ nosio"i nedržavni s$bjekti. Un$tra;nji

terorizam sve vi;e :$bi svojstvo a$tono@mnosti i poprima karakter me9$narodno:

terorizma.

!3 tni8ke :r$pe i na"ionalne manjine s$ naj8e;ći nedržavni s$bjekti koji primjenj$j$

terorizam $ 0$nk"iji ostvarivanja politi8kih "iljeva.

+3 Državni terorizam je svojevrstan oblik rata :dje pojedine države nasilno podrivaj$

$stavni poredak dr$:ih država, $klj$8$j$ći i mo:$ćnost nje:ovo: r$;enja.

5 %ohnatan R. J., F*erorism, !trate:K o0 IordC, Jashin:ton, izdanje 2772. :od. ?prijevod s

en:lesko:>., str. 1/2@17


14/22

e3 *akozvani $vozni terorizam je $ zamah$ i može $ do:ledno vrijeme da poprimi

karakteristike svojstvene terorizm$ pojedinih na"ionalnih manjina $n$tar mati8nih

zemalja.

43 Obli"i i metodi koji primenj$j$ nosio"i terorizma radi ostvarenja svojih "iljevaneprestalno se $savr;avaj$ i prila:o9avaj$ sit$a"iji i "iljevima terorizma.

3 *erorizam i pored pred$zetih mjera me9$narodno: s$bjekta jo; $vijek ide korak

ispred.

5. TERORIZAM 6 PO07ED IZ DRU0O0 U07A

*ko je mo:ao, sl$;aj$ći o nadolazećem napretk$ 8ovje8anstva, $opće pomisliti na

ne;to kao ;to je terorizamL -ar se nismo svi nadali vrlom novom svijet$ na pra:$ 21.

stoljeća, novom dob$ bla:ostanja i miraL (li s$ to bile tek p$ste želje, stvorene pod

$tje"ajem onih koji s$ željeli na;e :lasove kako bi za:ospodarili svijetomL )ismo ni

sanjali da će se stvari toliko zakompli"irati i da ćemo nove nara;taje $vesti $ svijet

nesi:$rnosti i terorizma. )aj:ore je ;to moćni"i zama:lj$j$ istin$ te ne znamo to8no

niti tko je terorist, niti za;to teroristi ;ire teror me9$ nevinim lj$dima. *ko zna,

možda smo i mi $ nek$ r$k$ od:ovorni za t$ pojav$ možda smo i sami $ svojem

dr$;tv$ teroristi. (li je najbolje da za to okrivimo predsjednika !&D@aL Predsjednik

entra za istraživanja i st$dij mana:ementa, talijanski is$sova" i politolo: o. nnio

!ebastiano Pinta"$da kao $zroke terorizma vidi prijezir lj$dske osobe, tla8enje

naroda, iskori;tavanje njihovih res$rsa, saveze izme9$ moćnika koji mar:inaliziraj$

slabe na"ije i dr$:o. )o terorizam, ;to je toL !am pojam izveden je iz pojma teror.

*o je MMna8in borbe pojedina"a, politi8kih sk$pina i or:aniza"ija protiv postojećihdr$;tveno@politi8kih poredaka i politi8kih sistema zasnovan na primjeni

or:anizirano: nasilja= atentati, $bijanje predstavnika država i politi8kih sistema,

vladaj$ćih klasa, napadi na dr$;tvena dobra, sabotaže i dr$:o.MM U doslovnom smisl$

terorizam zna8i sijanje straha me9$ politi8kim protivni"ima. (ako politi8ki nesvrhovit

i moralno neopravdan jer dop$;ta sva raspoloživa sredstva, terorizam je $ novije

vrijeme postao vrlo pop$laran. +arakteriziraj$ :a razli8iti korijeni i obli"i 4 od rasne,

vjerske, na"ionalne i klasne nesno;ljivosti, staro: i novo: anarhizma, pa sve do6 http=HHIII.os@popova"a.skole.hrHIebHEbdHterorizamHdo"$mentsH2.html ?1.17.271#.>

http://www.os-popovaca.skole.hr/web/8bd/terorizam/documents/26.htmlhttp://www.os-popovaca.skole.hr/web/8bd/terorizam/documents/26.htmlhttp://www.os-popovaca.skole.hr/web/8bd/terorizam/documents/26.html


15/22

separatisti8kih pro:ona i tenden"ija, a koriste se razni obli"i nasilja= atentati, otmi"e,

sabotaže,N )o, treba reći kako je o terorizm$ kao vrlo složenoj dr$;tvenoj pojavi,

te;ko :ovoriti. -a potrebno vi;eslojno razmi;ljanje trebalo bi izdvojiti p$no

vremena, $sporedno istraživati iz vi;e oblasti i kriti8ki se osvrtati na s$bjektivne i

objektivne tekstove koji dodatno kompli"iraj$ posao. %edno je, me9$tim, si:$rno=

terorizam je pris$tan ovdje i sada i opasniji je i krvaviji ne:o ikad prije. Osvrnimo se

kratko na nje:ov povijesni razvoj.*erorizam je neraskidivo vezan $z politik$ pa

možemo reći da je star koliko i sama politika. )aravno, $ svom se izvornom oblik$

razlik$je od ono: kakvo: :a imamo danas, kao i svaki politi8ki poredak $ kojem :a

prepoznajemo. Prvim poznatim teroristima smatraj$ se &sir"i koji s$ otrovom mazali

zidove neprijateljskih $tvrda, poznati teroristi bili s$ i vladari Rimsko: "arstva $

srednjem vijek$ znamo za Robespierrov$ Mvladavin$ teroraM po kojoj je terorizam i

dobio ime. )o, terorizmom kao 8inom nepravedne i nedop$;tene a:resije sl$žio se

velik broj vladara kroz povijest kako bi do;li na vlast ili se na njoj zadržali. Veliko

;irenje terorizma do:odilo se već $ 13. stoljeć$ kad s$ se terorizmom po8eli sl$žiti

prista;e anarhizma $ zapadnoj $ropi, R$siji i &meri"i, nastojeći atentatom $kloniti

osobe na vodećim pozi"ijama $ $pravljanj$ državom. )ovija povijest poznaje i

primjere terorizma kojem$ zahvalnost za svoj$ neovisnost d$:$j$ (zrael, +ipar,

+enija i &lžir, b$d$ći da s$ politi8ki pokreti tih zemalja primjenjivali terorizam

protiv kolonijalnih vlasti. Osvrnimo se kratko na sl$8aj države (zrael. Protiv

britanske vlasti Palestin"i s$ već prije ((. svjetsko: rata pokren$li pob$ne koje s$

vodile židovske teroristi8ke or:aniza"ije (r:$n i !tern an:. -a vrijeme rata pob$ne

se nis$ javljale, ali već 13##. do:a9aj$ se tri istovremena bomba;ka napada, a 13#.

:. miniran je hotel +ralj David :dje je bio smje;ten sredi;nji $red Velike Britanije. *e

ak"ije posti:le s$ svoj "ilj. ijeli svijet obratio je pozornost na borb$ tih :r$pa za

samostalnost te je, izazvav;i sažaljenje i podr;k$ moćnih saveznika, 13#E. zavr;enavladavina Britanije nad Palestinom i pro:la;eno osnivanje države (zrael. Ovi

teroristi8ki 8ini postali s$ poti"aj dr$:im sk$pinama, lek"ija koja će se po$8avati i

koj$ će naslijediti mno:i b$d$ći teroristi. !$vremeni (zrael, nastao na temeljima

terorizma, nije se prestao njime sl$žiti 8ak i s pozi"ije države ?terorizmom kroz

odmazd$, a:resij$ i teror nad državnim neprijateljima>. Bez s$mnje, (zrael je jedna

od vodećih predvoditelji"a tzv. državno: terorizma. Od 137. do danas bilježimo

bezbrojne teroristi8ke napade= $atemala, 13E.= ameri8ki veleposlanik $bijen $atentat$ )jema8ka, 13G2.= jedanaest izraelskih sporta;a $bijeno na Olimpijadi $


16/22

'n"hen$ )izozemska, 13G/.= otmi"a vlaka i jedanaestero na0tnih ministara otetih

$ Be8$ 5ibanon, 13E.= nepoznate osobe vozeći kamione s eksplozivom izvr;ile

samo$bila8ki napad na vojarne ameri8kih marina"a $ Bejr$t$ Akotska, 13EE.= avion

kompanije Panam raznesen iznad :rada 5o"kerbiea *okio, 133.= isp$;ten otrovni

plin sarin $ podzemn$ željezni"$ )eI Qork, 2771.= oteta 8etiri p$tni8ka zrakoplova

od kojih s$ se dva zaletjela $ i sr$;ila *ornjeve blizan"e, nebodere !vjetsko:

tr:ova8ko: "entra. *$ vidimo da na8ini teroristi8kih interven"ija nis$ jedinstveni. *$

s$ teroristi samo$boji"e, naj8e;će bomba;i@samo$boji"e, atentatori i otmi8ari, ili

ne;to dr$:o. +onkretno, teroristi8ke ak"ije mo:$ se podijeliti $ tri kate:orije= 1.

otmi"e aviona, atentati i postavljanje bombi 2. teror koji provode vo9e nad

8lanovima svoje or:aniza"ije radi postizanja ;to veće posl$;nosti i odanosti . ak"ije

vezane $z 0inan"iranje teroristi8ko: djelovanja kao ;to s$ plja8ke banaka,

izn$9ivanje i ile:alna prodaja or$žja, a $ posljednje vrijeme t$ se $braja i preprodaja

lj$di. )o, kad se :ovori o teroristima 8esto se izbje:ava ili zaboravlja :ovor o

državnom terorizm$. Dop$stimo si mal$ di:resij$ i objasnimo ;to je to. Već

spomen$ti primjer (zraela kao države koja je terorizmom do;la do neovisnosti ne

može se $ potp$nosti shvatiti kao državni terorizam koje: provode vlade nekih

država jer je (zrael bio tek poten"ijalna država za koj$ se vr;io terorizam, a ne da :a

je on provodio. Državni terorizam pak, nije rijetka pojava, a podraz$mijeva sve

prot$zakonite aktivnosti države protiv svojih i t$9ih neprijatelja. +ao primjere

navodimo na"isti8ko žrtvovanje idova, Roma, kom$nista, homoseks$ala"a,

politi8kih rivala i Mdržavnih neprijateljaM $ )jema8koj, te srpsko $plitanje $ politik$ i

poti"anje nemira $ Bosni $o8i svjetsko: rata. )adalje, poznato je da s$ Odredi smrti

?8esto poli"aj"i $ "ivil$> $ ime države, po:otovo desni8arskih diktat$ra, zastra;ivali

politi8ke protivnike, novinare, st$dentske :r$pe i dr$:e, da je kom$nizam po8inio

bezbroj zlo8ina protiv na"ionalnih k$lt$ra i vr;io masovna $bojstva $bijaj$ći žene,dje"$ i sve lj$de općenito ?$ +ambodži je za vrijeme kom$nisti8ko: režima život

iz:$bila petina pop$la"ije>. Primjera ima mno:o. U novije vrijeme, :otovo da

možemo reći kako s$ se i !&D opredijelile za teroristi8ke 8ine Mprotiv terorizmaM pod

krinikom le:alnih vojnih interven"ija da bi ostvarile neke svoje interese. &meri8ki

predsjednik B$sh ovlastio je a:ente (&@e da bilo :dje $ svijet$ mo:$ $biti teroriste

kao Mneprijateljske bor"eM koje smatraj$ le:alnim metama. (&, dakle, može

nekažnjeno $biti lj$de koji s$ tek os$mnji8eni za terorizam. *ako je, re"imo, $ posljednjem atentat$ $ %emen$ $bijen opt$ženik za terorizam te pet dr$:ih osoba, od


17/22

kojih je jedan bio &merikana". +ad bi neka zemlja 4 koja nije ameri8ki saveznik 4

$8inila takvo ;to vjerojatno bi joj $slijedila žestoka odmazda. &merika je zapo8ela rat

protiv :lobalno: terorizma, ali, zapravo, nema novo: rata. &meri8ki rat protiv

terorizma postao je, $ doslovnom smisl$, teroristi8ki rat. &merikan"i, tako9er, svojim

post$p"ima impli"itno izazivaj$ ;irenje or$žja za masovno $ni;tenje i samo:

terorizma koji se javlja kao od:ovor na ameri8ko nasilje. Soćemo li $spjeti izaći iz

to: za8arano: kr$:aL Ovdje je dobro $stvrditi jedn$ 8injeni"$. MMOno ;to s$ nekad

posjedovale Ms$per sileM ?n$klearno naor$žanje>, danas posjed$j$ re:ionalne sile, ono

;to s$ d$:o nadzirale instit$"ije ?znanje, in0orma"ije, dr$;tvena moć> nadzir$ manje

sk$pine lj$di ili or:aniza"ije, a nedvojbeno se može predvidjeti da će ovaj pro"es

trans0era moći, $koliko se nastavi ovim trendom, zavr;iti sa zastra;$j$ćom

mo:$ćno;ć$ primjene sile $ r$kama pojedina"a.MM Poznata je ona izreka Mjednome

terorist, dr$:ome bora" za slobod$.M !matram da je terorist bora" za slobod$ samo

izmanip$liranim masama i da nitko ne bi smio odobravati takve 8ine. Opet, kao

primjer, navedimo !&D 8ije je stanovni;tvo državnom propa:andom postalo masa

lj$di koja vjer$je da neke zemlje i zli lj$di ?8ak i prirodne katastro0e i s$:ra9ani "rne

kože,N> žele $ni;titi &merik$, a istovremeno ne znaj$ na karti pronaći (rak. Unato8

pok$;ajima !adama S$sseina da izbje:ne rat $ (rak$, on je ipak izbio zbo: ne8ije:

apetita za t$9om na0tom, ili većim vojnim prora8$nom, ili pobjedom na sljedećim

izborima, ili stvaranj$ nove slike !rednje: istoka, ili ne8e: treće: ili zbo: sve:a

sk$paN D$:oro8ni "ilj to: ?teroristi8ko:> rata vjerojatno je ovladavanje :olemim

ira8kim pri8$vama na0te i tko zna ;to jo;. Postavlja se pitanje 4 na koje smo već

djelomi8no od:ovorili 4 je li terorizam zapravo od:ovor na ameri8ke interven"ije

diljem svijetaL Od:ovor je potvrdan iako ne $klj$8$je sve teroristi8ke 8ine. )aime,

oko #7T teroristi8kih napada diljem svijeta $pereno je protiv ameri8kih "iljeva i to

onda kad !&D za s$sjede ima prijateljske zemlje i kad nema navodnih neprijatelja.&merika bi svakako trebala biti opreznija kod vojnih interven"ija i pok$;ati

kreativnije rije;iti probleme bez an:ažiranja vojnih sna:a. U ime svojih Mle:itimnih

interesaM 4 za$stavimo se jo; malo na !&D@$ 4 &merikan"i s$ bombama obasipavali

!omalij$, )ikara:v$, Saiti, !alvador, Dominikansk$ Rep$blik$, Panam$, 5ibij$,

!$dan, &0:anistan, (rak, pa i %$:oslavij$. )akon to:a, teroristi8ki napad 11. r$jna

neprimjereno s$ komentirali MMti l$9a"i mrze nas i na;e vrijednosti,MM a zaboravljaj$ da

teroristi nis$ napali +ip slobode već simbol ameri8ke moći, &merike koja se predstavlja kao svjetski poli"aja". Ovime ne želimo i na koji na8in opravdati taj


18/22

napad. *eroristi8ki 8ini, kakav je bio i taj 11. r$jna, ne otkrivaj$ svoj$ svrh$, ne

otkrivaj$ po8initelje. *eroristi s$ postali bezimeni neprijatelji or:anizirani $ takve

teroristi8ke mreže 8ije se ;irenje ne može za$staviti $klanjanjem ovo: ili ono:

teroristi8ko: vo9e. Uhićenjem Osame bin 5adena al@aMida nije prestala djelovati,

8ak niti njezina sna:a nije znatnije oslabila. *erorizam kakvo: poznajemo projekt je

:lobaliza"ije pop$t m$ltina"ionalnih tvrtki, U)@a i kartela dro:e, i on je bez

domovine, pa koristi sive zone planeta, one $ kojima nema pravno@politi8kih

str$kt$ra ni kontrole. *erorizam, kona8no, predstavlja vrst$ rata $ kojem države stoje

nas$prot Mza:onetnihM sk$pina teroristi znaj$ :dje će $dariti, a država ne zna :dje da

$zvrati. U takvoj i:ri, MMprotiv volje koj$ si:$rna smrt ne za$stavlja, -apad nema

or$žja.MM *eroristi ipak nis$ samo bezimene 0i:$re koje posež$ za nasiljem kao

sredstvom ostvarenja svojih "iljeva. Rijetko teroristi8ki akti ostaj$ bez obja;njenja,

oni svoj$ por$k$ jasno izražavaj$ iako se ona ponekad pred javno;ć$ izobli8ava.

Poznajemo mno:e teroristi8ke sk$pine, a me9$ najistakn$tijim spominj$ se=

japanska rvena armija, talijanske rvene bri:ade, irska (R&, ;panjolska *&, zatim

pokret za oslobo9enje od (zraela 4 Samas, spomen$ta bin 5adenova sk$pina al@

aMida, njema8ka


19/22

Srvatske ili prema njezin$ :ra9anin$ i time pro$zro8i osjećaj osobne nesi:$rnosti

kod :ra9ana, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri :odine.MM2 U 8lank$ 13. pod

naslovom M'e9$narodni terorizamM, navodi se, sli8no kao i $ stavk$ 2.= MM&ko

po8initelj pri:odom po8injenja kazneno: djela iz stavka 1. ovo:a 8lanka s namjerom

$smrti jedn$ ili vi;e osoba, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset :odina ili

kaznom d$:otrajno: zatvora.MM 'otivi i motiva"ija terorizma nis$ $vijek politi8ke

naravi. Povodi 8esto mo:$ doći i s dr$:o: mjesta. -apitajmo se ;to, re"imo

bomba;e@samo$boji"e, poti8e na djelovanje, jer oni nakon svo: napada $mir$ i ne

mo:$ M$živatiM posljedi"e svo: 8inaL !vijet $ njima vidi $samljene 0anatike, ;to oni

$stvari nis$. U (slam$, kao :lavnom primjer$, reli:ija i država spojeni s$ $ jedno.

'$slimanima je "ar bo:, a državni vladar nje:ov namjesnik na zemlji, tako da je i

neprijatelj države, naravno, državni i vjerski neprijatelj. *e;ko je objasniti islamski

svjetonazor razvijen $ doti"aj$ sa zapadom, a protiv nje:a, ali možemo slobodno reći

kako oni vide zapad kao neprijatelja, $ropljane i &merikan"e kao dekadentne osobe

i moralne bezbožnike 8iji $tje"aj treba minimalizirati svim raspoloživim sredstvima.

!to:a se i javljaj$ tzv. ;ehide, samo$boji"e koji s$djel$j$ $ islamskom džihad$, a

kojima je po tom s$djelovanj$ za:arantirano mjesto $ Džennet$. Dakako, tim 8inom

$jedno podiž$ $:led svojih obitelji i priskrblj$j$ im nov8an$ pomoć. Reli:ija, kao

;to vidimo, $tje8e na teroristi8ko djelovanje, ali ne reli:ija kao takva, već reli:ijski

d$h spojen s nekim dr$:im "iljevima. &meri"i i $ropi predstoji velik posao ako

žele odstraniti $zroke terorizma, a t$ neće biti dovoljno 4 a zapravo je i $pitno 4

vojno poraziti talibanski režim $ &0:anistan$, ne:o će morati pomoći i $

moderniza"iji i demokratiza"iji islamskih država. (na8e će se $ ;kolskim

$džbeni"ima i dalje :ovoriti kako m$slimani moraj$ me9$sobno biti lojalni, a ostali

nevjerni"i njihovi s$ neprijatelji.

*erorizam je vrlo r$žna 8injeni"a na 8ije pitanje treba dati od:ovor. &li, je li

$zvraćanje silom le:itimna reak"ija na, ionako zbo: te iste sile izazvan, terorizam.

5ana" nasilja neće se prekin$ti kona8nim 4 ili kako volim, $ kr$:$ prijatelja reći,

$ltimativnim nasiljem. 'ože se prekin$ti jedino ako netko odl$8i ne primjenjivati

sil$ i iskreno $9e $ do:ovore koji će se postizati na miran i "iviliziran na8in. *o je

ideal. )o, nabrojite mi, ako možete, primjere mirno: rje;avanja politi8kih s$kobaNG

7 +atane" &., F*erorizamC, -a:reb, str. 1@G


20/22

8. ZAK7JU9AK

!$vremeni me9$narodni terorizam je izrastao $ najveći svjetski problem i koji senalazi $ ekspanziji, bez obzira na sve or:anizovanije s$prostavljanje me9$narodne

zajedni"e i na mjere koje se pod$zimaj$ radi nje:ovo: s$zbijanja. Rije8 je o

str$kt$ralnom svjetskom 0enomen$ novije: doba sa nepredvidljivim djelovanjem i

zapanj$j$ćom brzinom m$ta"ija, kome se ne vidi kraj. 'e9$sobni s$kobi terorista i

antiterorista, $ sada;njoj s0eri realnosti je za sada beskrajan pro"es i $ kome

$:lavnom stradaj$ nevini. *erorizam je nasilje do 8ijih korjena treba stići i odatle

po8eti re;avanje problema. Osnovni prin"ipi $spje;no: s$prostavljanja terorizm$ jeste održavanje stat$sa nenasilja kao imperativa $ me9$narodnim odnosima.

!avremena politika, prije sve:a moćnih zemalja zapada na 8el$ sa !&D@om, $pravo

je zasnovana na le:itimiza"iji nasilja, pa je samim tim borba protiv terorizma

os$9ena na ne$spjeh. Bez ;ire analize dr$;tvenih, politi8kih i istorijskih $slova

nastanka i djelovanja, terorizam nije mo:$će sa:ledati niti se njem$ adekvatno

s$prostaviti. -ato je neophodno je sa:ledati i analizirati :enez$ terorizma, a zatim sa

neophodnom m$dro;ć$ smi;ljeno, jedinstveno or:anizovano i odl$8no se njem$

s$prostaviti.

Borba protiv terorizma je veoma komplikovan i d$:otrajan pro"es koji pored

vremena, zahtijeva me9$narodn$ podr;k$, posebno pripremljene i opremljene sna:e,

i zna8ajna 0inansijska sredstva. ( pored pred$zetih odl$8nih mjera me9$narodne

zajedni"e $ borbi protiv terorizma, $ sada;njoj sit$a"iji terorizam stalno izmi8e

or:anizovanim antiteroristi8kim mjerama države i ;ire me9$narodne zajedni"e. (

pored pretrpljenih $dara"a od strane antiteroristi8kih sna:a, terorizam se neprestalno

obnavlja, m$tira i $savr;ava na sve većem tehni8ko@tehnolo;kom nivo$, :dje m$ se

propor"ionalno povećava e0ikasnost. U sada;njim $slovima, terorizam ,ao

+r)t$ea 'o&a$a &e s$&ets,i 4eome koji nema svoje $staljene karakteristike

djelovanja. -emlje $:rožene terorizmom naj8e;će s$ s$o8ene s nje:ovim

$n$tra;njim nosio"ima, kojim se i dalje podržavaj$ iz odre9enih "entara moći

me9$narodne zajedni"e. !vaka nasilna :lobaliza"ija i domina"ija p$tem sile, svako

koketiranje sa onima koji koriste politi8ko nasilje radi li8nih politi8kih interesa koji


21/22

ne mo:$ ostvariti $ me9$narodnim zakonskim politi8kim instit$"ijama, neposredno

doprinose povećanj$ terorizma $ svijet$ sa nesa:ledivim posledi"ama.

:. 7ITERATURA

+nji:e=

Debeljak &.,C !$vremeni 0$ndamentalizam i sveti ratC, )aklada %esenski i *$rk,

-a:reb, 277. :od.

%ohnatan R. J., F*erorism, !trate:K o0 IordC, Jashin:ton, izdanje 2772. :od.

?prijevod s en:lesko:>.

'ijalkovski '.,C *erorizamC, V(- 4 Beo:rad, izdanje 2777. :od.

+atane" &., F*erorizamC, -a:reb

(nternet=

http=HHhr.Iikipedia.or:HIikiH*erorizam ?1/.17.271#.>

[email protected]@vojnikH7EG277Hteror.asp ?1.17.271#.>

http=HHIII.os@popova"a.skole.hrHIebHEbdHterorizamHdo"$mentsH2.html

?1.17.271#.>

http://hr.wikipedia.org/wiki/Terorizamhttp://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0872006/teror.asphttp://www.os-popovaca.skole.hr/web/8bd/terorizam/documents/26.htmlhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Terorizamhttp://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0872006/teror.asphttp://www.os-popovaca.skole.hr/web/8bd/terorizam/documents/26.html


22/22

Documents

Terorizam u Svijetu - Gotov