Testament gosta Radina - Ćiro Truhelka (članak)

Embed Size (px)

Text of Testament gosta Radina - Ćiro Truhelka (članak)

  • Sarajevo, juliseptembar. 1911. CapajeBO, jyjiHcenTeii6ap.

    GLASNIK TJLACBMK ZEMALJSKOG MDZEJA 3EMAJtCK0r My3EJA

    D y

    BOSNI I HERCEGOVINI. EOCHH H XEPHErOBHHH.

    Katalog grkih vaza u bos.-herceg. zemaljskom muzeju u Sarajevu.

    Priopio

    E d m u n d B u l a n d a .

    Uvod. Postanak svoj duguje zbirka vaza bos.-herc. zemaljskog muzeja opsenim plano-

    vima pokojnoga ministra dravnih financija Benjamina pl. Kallava, kojji je htio Sarajevo uzvisiti na sredite nauenoga istraivanja na Balkanskom Poluostrvu. Kao sve druge discipline obdario je i arheologiju tako obilnim sredstvima, da se je mogla dati na sabiranje i u podrujima, koja su udaljena od njezinoga pravoga odregjenja. Tako je osnovana kolekcija grkih vaza, polazei od jednog malog dara, to ga je g. 1886. darovao muzeju suosnivac njegov Dr. Julije Makanec (f 1891.), koji se je kao lijecnik-pratioc bosansko-hercegovakih hadija taknuo i junih zemalja. Da bi se stvorila zbirka, koja e opsizati to vie nalazita i razdoblja, putovao je a godinama 1895.1900. po nalogu zemaljskog muzeja g. Konstantin Gerojannis iz Preveze u Epiru po Jonskim Otocima, Srednjo] Grkoj, Kikladima i Sporadima, sve do Roda. Preteni dio zbirke tvore njegove steevine, budui se je muzej inae, osobito kasnije, u keramici ogranifiio samo na privatne akvizicije, osobito iz bliih nalazita: tako su neki eksemplari nabav-ljeni od potkonsula Piska, iz ostavtine ravnatelja zagrebackoga muzeja Sime Ljubia, od nekog trgovca u Baru i t. d.

    Opisana zbirka vaza ne moe se usporediti s velikim evropskim zbirkama ni brojem ni ljepotom primjeraka, jer mnogih grupa nema u njoj nikako, a druge su opet nedostatno zastupane. To i jest razlog, to nijesam mogao dati u ovom katalogu povijesti stare keramike, ve sam samo vaze to jednostavmje po vremenu u grupe svrstao. Unutar svake grupe nastojao sam, da posude po o b l i k u svrstam, premda znam, da gdjekada postoje velike tehnifike razlike izmegju dvije posude istoga oblika. Jer je katalog namijenjen ne samo strunjaku ve i laiku, nastojao sam, da izbjegnem mnotvu odjela, ali sam pred svaku grupu vaza stavio nekoliko uvodnih primjedaba, kojih nema u pravom katalogu, a koje mi se ipak, zajedno s literaturnim navodima, cine potrebitim. Svi podatci o podrijetla uzeti su iz muzejskog inventarnog kataloga. Gdje nema druge napomene, zna se, da je eksemplar nabavio g. Gerojannis.

    Ovo malo uvodnih primjedaba doputa mi, da najsrdanije blagodarim svima onima, koji su me bilo kako pomogli pri radnji. Hvalu dugujem intendaturi muzeja,

  • GLASMK ZEMALJSKOG MUZEJA

    BOSNI I HERCEGOVINI.

    UKEDNIK:

    DK IRO TRUHELKA.

    TJIACHHK 3EMAJbCK0r My3EJA

    y

    BOCHH H XEPHErOBHHH.

    y P E ^ H H K :

    P,P- 'RHPO TPYXEJIKA.

    XXIII.

    1 9 1 1 .

    Uredni tvo: Sarajevo, bos.-herc. zemaljski muzej.

    Adminis t rac i ja : Sarajevo, zemaljski ekonomat.

    Godinja cijena Glasnika s potarinom 4 K. Pojedine sveske stoje s potarinom 1 K 60 h.

    Dopisi i novane poiljke u stvari pretplate i oglasa neka se uprave na Zemaljshi ekonomat kao admini-

    straciju Glasnika zem.aljskog muzeja. *

    ypeflHHinTBo: Capajeno, 6oc.-xepn;. seuajbCKH Mysej.

    AflMHHHCTpaijHJa: CapajeBO, seMa.tCKU eKOHOMar.

    Fo^HuiH>a ujnjeHa lViacBiiKa c iioinrapnHOM 4 K. nojeflHHe CBecKe CTOJe c nomrapHHOM 1 K 60 x.

    ^OHHCH n HOB*iaHe uoniHjbKe y CTBapn npeTn^iaTe H oiviaea HeKa ce ynpaBe Ha 3eMajbCKU eKOHOMMT Kao

    a#MUHUCTpatfujy VjtacHUKa 36MajbCKoe My3eja.

    S A R A J E V O C A P A J E B O

    ZEMALJ8KA TAMPARIJA 3EMAJBCKA IHTAMIIAPHJA

    1911.

  • Testamenat gosta Radina. Prinos patarenskom pitanju.

    Priopio

    Dr. iro Truhelka.

    (Sa 4 table.)

    Megju dokumentima, koje sam prole godine imao prilike obresti u dubrovakoj arhivi, bijae i testamenat patarena R a d i n a gosta, to ga evo priopujem. Taj doku-menat, koji dosada nije pao u oi ni jednome od uenjaka, koji su prouavali obilnu historiku gragju ove arhive, naao sam u svesei testamenata iz god. 1466. napisan na zadnje etiri stranice ovoga krasnog pergamentnog kodeksa. Kako je on ne samo po svome sadraju nego i po osobi testatora vrlo zanimljiv okumenat, drim da e biti vrijedno prije svega iznijeti, to sam mogao o linosti testatora saznati iz v ostalih zapisa dubrovake arhive.

    R a d i n bijae sveenik patarenske crkve te se je kao takav uspeo do visokog zvanja p a t a r e n s k o g gosta . Mi ga nalazimo isprva kao k r s t j a n i n a na prvoj stepe-nici patarenske hijerarhije, poslije na vioj, kao s t a r c a a najposlije, kao gosta, u asti, koja odgovara biskupskoj u ostalih kranskih sljeba1).

    Prvi put mu nalazimo spomena u godini 1422. u knjizi, pisanoj rukom dubro-vakog logofeta Ruska, sina magistra Kristifora, koja sadraje prepise slovjenskih pisama dubrovakih. pisanih izokolnim vladarima i velmoama koncem XIV. i poetkom XV. vijeka2), na 124. listu a u pismu, pisanom vojvodi Sandalju 31. marta 1422.

    Uzrok pisanju ovoga lista bijae slijedei: Zupa Konavlje bijae na polu vlas-nitvo vojvode Sandalja a na pola vojvoe Radosava Pavlovia. Sandalj, od starine veliki prijatelj Dubrovana, prodao je god. 1419. svoju polu Konavalja Dubrovanom a ovi postavie onje posebnoga konavoskog kneza Pavla Restia, koji je imao svoje sijelo u L j u t o j , doim je Radosavljevim dijelom Konavalja upravljao njegov knez B r a n k o , koji je sjedio u gradu Sokolu, polovinom vlasnitvu Radosavljevom. Cini se, da je izmegju oba kneza oslo do nesloge, jer na pokladni utorak godine 1422. sabra knez Branko svoje junake", koji su bili u gradu i izokolnim selima i navali

    !) Eaeki odue stavlja tek j e d a u paralela sa biskupom, ali ja drim, a je stepen djea, koji je naelnik itave patarenske crkve bosanske, vii nego biskupski, te bi se imao sravniti sa stepenom patrijarhe ili bar metropolite, komu su g o s t i bili suiragani.

    2) Ova knjiga registrirana je u dubrovakoj arhivi kao prva sveska zbirke L e t t e r e e C o m m i s -s i o n i di L e v a n t e a priopio ju je Pucie u Biogradu 1858. po naslovom Cnoueiiai\a CpncKn".

    8

  • 356

    sred noi na kuu dubrovackog konavoskog kneza u Ljutoj, opljacka je i orobi do temelja, a knez jedva iznese ivu glavu.

    Ovu cinjenicu potvrdio je knez Radic, koji je u ime Sanaljevo upravljao drugom polovicom grada Sokola, vlasnitvom Sandaljevim.

    28. iebruara potuie se Dubrovani prema zakljuku vijea umoljenih (consil. roga torum) 1 ) pismeno Radosavu radi ovoga nasilja, to ga je poinio njegov knez, a 4. marta pisae i samom Branku, zahtijevajui od njega, da vrati, to je oteo njihovom knezu.

    Oba spomenuta pisma ostadoe bezuspjena. Knez Branko, prem mu je vojvoda Kadoslav naloio, ne htjede od ukradenih stvari nita povratiti. I tako Dubrovanom ne osta ino, nego da zamole opet svog starog prijatelja Sandalja, da intervenira. Ovaj je, kako se razabire iz dubrovakog pisma od 31. marta, poslao Radoslavu poklisara a ovaj mu opet poslao kao svoga poklisara svoga slugu" R a d i n a (P4A"bNb) k r s t j a n i n a , koji je Sandalju kazivao ispred svoga gospodara, da je zlodjelo, poinjeno na Ljutoj, uinjeno bez znanja Radosavova i da je ovaj zapovjedio Branku. da plijen vrati, to je ovaj navodno i ucinio.

    I tako se Radin krstjanin pojavljuje prvi puta kao p o k l i s a r Radoslavov u pitanju, koje se ticalo Konavalja a u istom pitanju igrao je isti Radin i poslije vrlo vanu ulogu. Megjutim tvrdnja Radinova, da je Branko sve vratio, nije bila istinita; ta vie, kada su Dubrovani dvaput poslali ovjeka, da na osnovu ovih vijesti zaite od njega, da vrati plijen, on nije ni otpisao, nego je osorno odvratio, da je sve uinio po zapovjedi svoga gospodara i da on nita ne kani vratiti.

    Na ponovnu tubu poslao ie Radosav Pavlovi Dubrovanom uz svoje pismo i dva druga; jedno za kneza Branka a drugo za upana Radosava Glavia, u kojima nalae, a se plijen vrati; ali i to osta bez uspjeha, jer je Branko, primiv pismo svdga gospodara, Dubrovcaninu, koji mu ga je predao, ogovorio jo osornije, da e njihovom knezu i nadalje ,,zlo i nepoteno" uciniti.

    To je Dubrovane tako ozlovoljilo, da su pismom od 9. maja 1422, zamolili velikog vojvodu Sandalja, koji je ba polazio na z b o r u Bosnu da izabere novoga kralja (Tvrtka II.), da spomene na zboru i ovo nasilje, n e k a g o s p o d a r u s a k a v i d e , j e r j e n e d r a g o s t n o , t o je n j e g o v i m p r i j a t e l j e m u i n j e n o ! "

    Na ovaj dogogjaj, s kojim se bavi devet pisama u Ruskovom kodeksu2), odnosi se i jedan dokumenat, Sto sam ga naao u zbirci Lamenta de Foris, a to je uredovna tuba konavoskog kneza od 4. aprila 1422., u kojoj veli, da je knez Branko iz Sokola navalio sa 15 drugova na njegovu kuu te ju posve orobio 3).

    J) Sr. P a r t e s " toga vijea III. 75. 2) U Pucievom izdanju br. 280., 281., 282., 284., 286., 287., 288., 289. i 291. 3) Da se od prilike vidi kuai inventar odlienijega Dubroveaniaa one dobe, koji je vrio lunkciju

    konavSskog kneza, onosim ovdje popis predmeta, ukradenih ovom prilikom, doan ovoj tubi. Mislim a e kulturnog liistorika zanimati, jer je jean od najpotpunijiu popisa kunog namjetaja ove dobe, koji mi je oao pod ruku a dokazuje, da srednji vijek ni na selu nije ba oskudijevao komfortom. Evo taj popis:

    Tacias tres argenti; cuslerios sex argenti; centurias duas argenti; modicum argenti; coper-torium vnum a lecto de panno, foderatum marture; copertorium vnum de tela; pernicam vnam; mataracum vnum; duo parid lentiaminum; duo paria tugdellarum siue guanealiorum; tres camisias cum mutandis quatuor paria pedonorum; nappas magnas tres; tebaleas a mensa nouem; tebaleas duas magnas pictas; tebaleas duas magnas a capite; vnam sioccham de berettino, foderatam vulpibus; mantellum vnum beretinum, suffulatum panni blaui; vnum corettum album, fultum cum panno