16
Godina XXVI, broj 20 19. svibnja 2016. cijena 200 Ft TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ Bunjevački dan u Kaćmaru 5. stranica Foto: Ákos Kollár 4. – 5. stranica 15. GRAJAM 10. stranica „Ostaviti trag...“ 8. stranica Obilježena 25. obljetnica utemeljenja i djelovanja Hrvatskoga glasnika

TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ nepa.oszk.hu/02900/02962/00104/pdf/EPA02962_hrvatski...TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ n1 n Godina XXVI, broj 20 19. svibnja 2016 ... n2 n KOMENTAR UVODNIK

  • Upload
    others

  • View
    15

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ nepa.oszk.hu/02900/02962/00104/pdf/EPA02962_hrvatski...TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ n1 n Godina XXVI, broj 20 19. svibnja 2016 ... n2 n KOMENTAR UVODNIK

n 1 nTJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

Godina XXVI, broj 20 19. svibnja 2016. cijena 200 Ft

TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

Bunjevački dan u Kaćmaru 5. stranica

Foto: Ákos Kollár 4. – 5. stranica

15. GRAJAM 10. stranica„Ostaviti trag...“ 8. stranica

Obilježena 25.obljetnica

utemeljenja i djelovanjaHrvatskoga

glasnika

Page 2: TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ nepa.oszk.hu/02900/02962/00104/pdf/EPA02962_hrvatski...TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ n1 n Godina XXVI, broj 20 19. svibnja 2016 ... n2 n KOMENTAR UVODNIK

n 2 n KOMENTAR UVODNIK

Komentar

Obitelj je ta koja određuje i obvezuje

Iako su Crkva, vjera i vjerski život stoljećima imaliveliku ulogu u očuvanju materinskog jezika, ali inacionalne svijesti, vjerski život Hrvata u Mađar-skoj danas nije ni blizu nekadašnjemu. Prije iiznad svega nedostaju nam redovite nedjeljnemise na hrvatskom jeziku, i to nije samo poslje-dica nedostatka hrvatskih svećenika. Jer čak i umjestima gdje ih imamo, gdje za to postoji mo-gućnost, često mjesna zajednica ne iskazujeodlučnost u potrebi za misnim slavljem na mate-rinskom jeziku, a još manje za raznim obredimapoput krštenja, pričesti, vjenčanja, ukopa i dru-gih. Nedostatak nedjeljnih misa pokušava se nado-mjestiti raznim prigodnim, dvotjednim ili mjeseč-nim misama. Jednako tako gotovo nijednavažnija priredba Hrvata u Mađarskoj, bilo nadržav noj, bilo na županijskoj ili mjesnoj razini, neprođe bez misnoga slavlja, ali to je ipak samo pri-godno. Nažalost, mjesne vjerske zajednice i broj-čano i jezično oslabjele su, nisu dovoljno jake niodlučne u zahtijevanju hrvatskih misa i drugihobreda. Samim time samo rijetki pojedinci tražeobavljanje raznih obreda usko vezanih za obiteljkao što su krštenje, vjenčanje ili ukop. Tako onda da bismo mogli doživjeti zajedništvo,organiziramo si razna hodočašća, uostalom, na j -omiljenija okupljanja naših vjernika. Naime, ho-dočašća su putovanja u neko vjersko svetište,ono predstavlja životni put kršćanina na kojemkroz trpljenje i napor puta dolazi do cilja. Motivihodočašća mogu biti molba, zahvala za neku do-bivenu milost ili tjelesnu potrebnu, ili naprostoduhovna okrepa i obnova. U životu hrvatske za-jednice u Mađarskoj najvažnija su ona okupljanjakoja pridonose i jačanju vjere, ali i jačanju nacio-nalne svijesti. Ali ni u kom slučaju ne možemo za-nemariti obitelj, vjeronauk, pa ni vjerski životmjesnih hrvatskih zajednica. Kriza vjerskog života usko je povezana s krizomustanove braka, a time i obitelji. Jer obitelj je tanajmanja zajednica, ili bi trebala biti, kako je tobila i u prošlosti, gdje se vjera stječe, živi i prenosis naraštaja na naraštaj. Tu se uče prve molitvice,ljubav prema materinskoj riječi, a roditelji postav-ljaju kao uzor koji određuje i obvezuje na očuva-nje i njegovanje vjerskih, kulturnih i društvenihtradicija.

Stipan Balatinac

S vremena na vrijemeponavljamo svoje misli ikomentiramo iste stvari,ali bez većeg uspjeha.Ovih dana čitam kako jeprvak jedne od hrvat -skih zajednica izvanHrvatske, izjavio «uko-liko vlastitim primjeromhrabro ostvarujemosvoja manjinska prava,pokazat ćemo da cije-nimo sebe, a onda ćenas i drugi uvažavati». Okrenula samse oko sebe. Prava ima hrvatska na-rodnost u Mađarskoj, svaki njezin

pripadnik pitanje je koliko ih ostva-ruju pojedinci članovi zajednice. Istiprvak izjavio je da je za ostvarivanjemanjinskih prava ključan svaki poje-dinac hrvatske zajednice i time štoće upisati djecu na nastavu hrvat -skoga jezika, čitati tisak na materin -skom jeziku, nesebično se zalažućiza javno dobro... od državnih tijelatražiti dvojezične dokumente... do-dajem, i dvojezične natpise naselja,ulica, u najmanju ruku dvojezičnezapisnike sjednica, na priredbamasvoje zajednice financiranim iz loncanarodnosne potpore komuniciratina materinskom jeziku. U postoje-ćim ustanovama u okvirima narod-

nosne kulturne autono-mije komunicirati na ma-terinskom jeziku, i u svimmanifestativnim iska-zima tih ustanova barprovoditi simetričnudvojezičnost ako drugonadilazi naše snage i«potrebe».

Ako u „svojim" usta-novama i s njihovim za-poslenicima ne možemoprovoditi bar dvojezič-

nost, vrag je odnio šalu. Jer za menebi bilo prirodno kada uđem krozvrata, da čujem hrvatsku riječ. Ili

zaista imam prevelikezahtjeve i negativanstav...

Što je temeljni ciljinstitucije «kulturnaautonomi ja»? Po encik-lopedij skoj natuknicikulturna je autonomijapravo na očuvanje injegovanje kulturnogidentiteta i tradicije usmislu posebnosti je-zika, vjeroispovijedi,povijesnog pamćenja i

drugih obilježja pojedinih ma -njinskih, odnosno nacionalnih ili et-ničkih zajednica u sklopu višena -cionalnih država. Ostvaruje se prekoposebnih škola ili nastavnih prog-rama i predmeta, kulturnih organi-zacija i aktivnosti, medija ili od go-varajuće zastupljenosti u medijima,te javne dvojezične ili višejezične ko-munikacije. Kulturna autonomija oz-načava samostalnost neke skupineljudi u čuvanju i razvijanju značajkikoje čine njihov zajednički kulturno-povijesni identitet i individualitet(jezik, običaje).

Branka Pavić Blažetin

Prava ima hrvatska narod-nost u Mađarskoj, svakinjezin pripadnik, pa i nje-zini prvaci, pitanje je kolikoih ostvaruju pojedinci čla-novi zajednice.

Glasnikov tjedan

mcc.croatica.hu – dnevne vijesti • www.glasnik.hu – dnevno svježe vijesti, napisi, albumi fotografijaradio.croatica.hu – 24 sata glazbe, svaki radni dan od 18 sati pet radijskih emisija s ponavljanjima drugoga dana u 10 sati.

Tiskano izdanje Hrvatskoga glasnika – svakoga petka u Vašem domu.Budite naši prijatelji, pratite Medijski centar Croatica i preko Facebookovih profila: Hrvatski glasnik; Radio Croatica.

Page 3: TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ nepa.oszk.hu/02900/02962/00104/pdf/EPA02962_hrvatski...TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ n1 n Godina XXVI, broj 20 19. svibnja 2016 ... n2 n KOMENTAR UVODNIK

AKTUALNO n 3 n

Poziv za dostavu prijedlogaSukladno Pravilniku za dodjelu odličja Hrvatske državne samo -uprave, pozivamo članove i odbore Skupštine, područne hrvat skesamouprave, hrvatske manjinske samouprave, hrvatske ud ruge,hrvatske ustanove da dostave svoje prijedloge za dodj e lu odličja.Prijedloge možete dostaviti u ovim kategorijama:

1. Za istaknutu djelatnost na području hrvatskog odgoja i obra-zovanja u Mađarskoj;

2. Za istaknutu djelatnost na području hrvatske kulture uMađarskoj;

3. Za hrvatsku mladež u Mađarskoj;

4. Za istaknutu djelatnost na području hrvatskoga društveno--političkog života u Mađarskoj.

Odličje se dodjeljuje za priznanje djelatnosti osobama, kolektivu,udrugama i ustanovama koje su se svojim radom, djelatnošćuposebno istaknule na polju jačanja hrvatske nacionalne svijesti,pridonijele razvoju hrvatskoga jezika i kulture, za koje se vežu is-taknute osobne i kolektivne zasluge.

Jedan predlagač ima pravo predložiti samo jednoga kandidata.

Prijedlog za odličje predaje se na obrascu koji možete naći naweb-stranici www.glasnik.hu.

Prijedlog za dodjelu Odličja treba stići na adresu Ureda Hrvatskedržavne samouprave (1089 Budimpešta, Bíró L. u. 24, e-mail:[email protected]) najkasnije do 15. lipnja 2016. godine.

Proračunska (vladina) potporahrvatskim (narodnosnim)

civilnim udrugamaNa prijedlog Narodnosnog odbora za dodjelu potpora, Tajništvo za ci-vilne, društvene i narodnosne veze Ministarstva ljudskih resursa odlučiloje o potpori narodnosnim civilnim udrugama, među njima i onima kojesu udovoljile propisanim uvjetima za dobivanje državne potpore u kate-goriji «hrvat ske civilne udruge». Pristigle natječaje najprije preg leda tijelou kojem je HDS-ov delegat, zamjenica HDS-ova predsjednika AngelaŠokac Marković, a potom tijelo u kojem je među devetero članova par-lamentarni zastupnik Hrvata u Mađarskom parlamentu Mišo Hepp. Oniprijedlog za dodjelu potpore daju Tajništvu za civilne, društvene i narod-nosne veze Ministarstva ljudskih resursa, koje odlučuje.U kategoriji «proračunska potpora narodnosnim civilnim organizaci-jama», pod kodom NEMZ-CISZ-16, ovi su hrvatski natjecatelji dobili pot-poru (potpuni popis svih narodnosnih civilnih udruga koje su dobilepotporu u ovoj kategoriji možete pogledati na linku: http://www.emet.gov.hu/ userfiles/hirek/NEMZ/nemz_16/ pdfsam_Nemz-Cisz-16.pdf.Najveću potporu od svih hrvatskih civilnih udruga koje su se natjecaledobila je udruga Savez Hrvata u Mađarskoj, naime ona je za djelovanjeu 2016. dobila potporu od 4 900 000 Ft.

KERESTUR – «Kulturno društvo Kerestur, za «Svi zajedno»: 400 000 Ft;VRŠENDA – Kulturna i vjerska udruga vršendskih Hrvata Šokaca, za uspješniji rad vršendskih Hrvata: 700 000 Ft;SAMBOTEL – Udruga sambotelskih Hrvata, potpora za djelovanje:500 000 Ft;MARTINCE – Kulturna udruga Martince, potpora za djelovanje: 1 200 000 Ft;KAPOŠVAR – Zemaljsko društvo mađarsko-hrvatskog prijateljstva, za izgrađivanje i njegovanje veza s mađarsko-hrvatskim zajedni-cama i organizacijama: 350 000 Ft;PEČUH – Kulturna udruga Tanac, potpora za djelovanje: 1 500 000 Ft;SUMARTON – Udruga sumartonskih prijatelja vina, za vinograd i vino, njihovo značenje u njegovanju hrvatskih kulturnih obilježja: 400 000 Ft;KUKINJ – Hrvatska kulturna udruga «Ladislav Matušek», za pospješivanje umjetničkih i kulturnih djelatnosti: 2 400 000 Ft;BUDIMPEŠTA – Udruga Hrvatska izvorna skupina, potpora za djelovanje u 2016. g.: 1 000 000 Ft;KERESTUR – Društvo Zrinskih kadeta, potpora za djelovanje: 400 000 Ft;KUKINJ – Zaklada Zornica, potpora za djelovanje: 350 000 Ft;Društvo gradišćanskih Horvata u Ugarskoj, potpora za djelovanje: 1 800 000 Ft;ŠOPRON – Udruga Čakavska katedra, potpora za djelovanje: 400 000 Ft;ŠOPRON – Matica hrvatska Šopron, potpora za djelovanje: 500 000 Ft;SAMBOTEL – Kulturna i vjerska udruga sambotelskih Hrvata, potpora za djelovanje: 300 000 Ft;PEČUH – Kulturna udruga «Vizin», potpora za djelovanje u 2016. g.:300 000 Ft;KANIŽA – Udruga kaniških Hrvata, potpora za djelovanje u 2016. g.:800 000 Ft;KANIŽA – Udruga kaniške mladeži, potpora za djelovanje u 2016. g.:400 000 Ft;ŠOPRON – Kulturna udruga šopronskih Hrvata, potpora za djelovanje u 2016. g.: 600 000 Ft;KOLJNOF – Udruga koljnofskih Hrvata, potpora za djelovanje u 2016.g.: 1 000 000 Ft;Savez Hrvata u Mađarskoj, potpora za djelovanje u 2016. g.: 4 900 000 Ft;Društvo Horvata kre Mure, potpora za djelovanje u 2016. g.: 600 000 Ft.

Prof. dr. Karlo Gadanji dobitnik plakete

predsjednika Republike SlovenijeProf. dr. Karlo Gadanji, umirovljeni zamjenik rektora sambo-telskoga Sveučilišta zapadne Mađarske, prošloga tjednapreuzeo je plaketu Republike Slovenije od dr. Boruta Pahora,predsjednika države, saznajemo sa slovenskog web-portala(www.predsednik.si). Plaketa mu je dodije ljena za uspješnopromicanje slovenskog jezika u mađarskome visokom obra-zovanju te skrb za očuvanje materinskog jezika i kulturemeđu Slovencima u Mađarskoj, odnosno za rad na poljujezikoslovlja, ponaj prije slavistike i slovenistike. U Pred sjed -ničkoj palači u Ljubljani prof. dr. Karlo Gadanji zahvalio je napriznanju i dodao da priznanje ne bi dostigao bez potporesvoje obitelji i suradnika.

slika s web portala www.predsednik.si

Page 4: TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ nepa.oszk.hu/02900/02962/00104/pdf/EPA02962_hrvatski...TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ n1 n Godina XXVI, broj 20 19. svibnja 2016 ... n2 n KOMENTAR UVODNIK

n 4 n TEMA

Salanta

Obilježena 25. obljetnica utemeljenja i djelovanja Hrvatskoga glasnika

Hrvatski glasnik, prvi samostalni tjednik Hrvata u Mađarskoj, čiji je prvi broj izašao 2. svibnja 1991., ove godine proslavljasvoj 25. rođendan. Tom je prigodom 6. svibnja u salantskom domu kulture ova važna obljetnica obilježena predstavljanjemtjednika, prigodnom izložbom i kulturnim programom. Kako je najavljeno, bila je to prva od niza priredaba koje će seidućih mjeseci prirediti u svim hrvatskim regijama i zainteresiranim naseljima u našoj zemlji, a središnja dvodnevna pri-redba održat će se u Neprofitnom izdavačkom, kulturnom i informativnom poduzeću «Croatica» u Budimpešti.

Uime domaćina okupljene je u salantskom domu kulture na po-četku svečanosti pozdravio Mijo Štandovar, predsjednik salant-ske Hrvatske samouprave, te je prije svega zahvalio suradnicimatjednika i uzvanicima, ali i sudionicima programa i svim posjeti-teljima.

Branka Pavić Blažetin, glavna i odgovorna urednica zahvalilaje pak salantskoj Hrvatskoj samoupravi, predsjedniku Miji Štan-dovaru i njezinim zastupnicama Brigiti Štivić Sándor i Evi AdamBedić na svesrdnoj pomoći pri obilježavanju 25. obljetnice. Onaje pri tome naglasila da Salanta i mjesna Hrvatska samoupravaprednjače ne samo u pretplati Hrvatskoga glasnika nego i u na-rudžbi Hrvatskog kalendara i drugih Croaticinih izdanja.

Nakon pozdravnih riječi svečanost su uljepšale članice sa-lantskog KUD-a Marica u izvornoj bošnjačkoj nošnji, u pratnji or-kestra KUD-a Marica, pod vodstvom Zoltana Vizvarija. Slav lje *ničkom tjedniku i njegovim novinarima čestitali su predsjednikHrvatske državne samouprave Ivan Gugan te ravnatelj Hrvatskematice iseljenika Marin Knezović, koji su uz ostalo za hvalili novi-narima na dugogodišnjem odgovornom i predanom radu, osimsvestrane informativnosti napose u njegovanju i očuvanju ma-terinske hrvatske riječi, te u snaženju samobitnosti hrvat ske za-jednice u Mađarskoj. Proslavi je pribivala i generalna konzulicaVesna Haluga te ravnatelj Znanstvenog zavoda Hrvata uMađarskoj Stjepan Blažetin.

Zahvalivši se domaćinima, Croaticin ravnatelj Čaba Horvathčestitao je novinarima, bivšim i sadašnjim suradnicima na važnojobljetnici i poželio uspješan nastavak rada. Uz to predstavio je irad Izdavačke kuće Croatica, koja djeluje već petnaest godina, au okviru koje djeluje i uredništvo Hrvatskoga glasnika. Croaticinravnatelj zahvalio je salantskoj Hrvatskoj samoupravi kao najak-tivnijem naručitelju i širitelju Croaticinih izdanja, te uručio poklonpredsjedniku Miji Štandovaru.

Branka Pavić Blažetin uz projekciju uk -ratko je predstavila povijest hrvatskog no vinstva u Mađarskoj, napose pak rad Hr-vatskoga glasnika, prvoga samostalnogtjednika Hrvata u Mađarskoj, od njegovautemeljenja preko bitnog razvoja i do osni-vanja Medijskog centra Croatica koji uklju-čuje pet medijskih platformi: uz novine, iRadio Croaticu, Facebook i web-stranice.

Projekcijom i prikazom Branka Pavić Bla-žetin predstavila je Hrvatski glasnik i medij-ske platforme Medijskog centra Croatica.

Podsjetivši na početke hrvatskog novin-stva i novine s kraja 19. stoljeća do 1945., teposlije Drugoga svjetskog rata – Sloboda(1945.), Naše novine (1946. – 1957.) i Narod -ne novine (1957. – 1991.) – glavna i odgo-vorna urednica ukratko reče da je I. ze -

maljska Skupština Saveza Hrvata u Mađarskoj 2. – 3. listopadausvojila rezoluciju u kojoj se između ostalog zauzima za pokre-tanje samostalnoga hrvatskog tjednika. Tako je Savez Hrvata uMađarskoj osnivač tjednika Hrvatskoga glasnika, a čiji prvi brojizlazi 2. svibnja 1991. godine. Prvi i glavni odgovorni urednik jeMarko Marković, prijašnji urednik Narodnih novina, od 2. svibnja1991. do smrti 25. veljače 1992. godine. Kao v. d. glavnog i od-govornog urednika od veljače do prosinca 1992. bio je ĐuroFranković, tadašnji SHM-ov predsjednik. Od siječnja 1993. doožujka 2005. godine glavni i odgovorni urednik je Ladislav Gujaš.Nakon toga list nema glavnog i odgovornog urednika, a od listo-

Uime domaćina slavljenika je pozdravio predsjednik salantske Hrvatske samouprave Mijo Štandovar.

Prigodna izložba

Page 5: TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ nepa.oszk.hu/02900/02962/00104/pdf/EPA02962_hrvatski...TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ n1 n Godina XXVI, broj 20 19. svibnja 2016 ... n2 n KOMENTAR UVODNIK

TEMA n 5 n

Zahvaljujem salantskoj Hrvatskoj samoupravi, predsjedniku Miji Štandovaru, za-stupnicama Evi Adam Bedić i Brigiti Štivić Sándor na pomoći pri obilježavanju 25.obljetnice Hrvatskoga glasnika, tjednika Hrvata u Mađarskoj.Koristim se prilikom pozvati na suradnju sve zainteresirane hrvatske samouprave,civilne udruge, organizacije, hrvatske ustanove da se priključe obilježavanju 25.obljetnice tjednika Hrvata u Mađarskoj, radi čitanja i širenja Hrvatskoga glasnikate njegova promicanja među Hrvatima u Mađarskoj, u njihovoj sredini, selu,gradu, županiji, drža vi i šire. Među djecom, mladeži, odraslima i starijima.Pozovite nas, i mi ćemo doći s programom namijenjenim Hrvatima u Mađarskoji prilagođenim Vašim potrebama! Nudimo Vam predavanja, izložbe, novinarskeradionice, projekcije, glazbu i razgovore!

Branka Pavić Blažetinglavna i odgovorna urednica

Medijskog centra Croatica

pada 2005. godine list uređuje Branka Pavić Blažetin. Između1995. i 2000. godine kroz buru političkih promjena, od 16. listo-pada 1997. godine suizdavačem lista postaje Zemaljska samou-prava Hrvata u Mađarskoj.

Glavna i odgovorna urednica Medijskog centra Croatica Bran -ka Pavić Blažetin u svojoj prezentaciji između ostaloga naglasilaje: „Hrvatski glasnik pokušava odgovoriti informatičkim izazo-vima, jezičnim kompetencijama, asimilaciji, informacijskombumu, njegujući jezik i pismo, pišući o Hrvatima u Mađarskoj injihovoj svakodnevici, društvenoj, političkoj, školskoj, kulturnoj,folklornoj, znanstvenoj, vjerskoj, izdavačkoj, čuvajući i njegujućipri tome hrvatsku samobitnost.

Uloga tjednika Hrvata u Mađarskoj, danas, kao i prije pedesetgodina, od iznimnog je značenja. O ulozi odlučuje sama zajed-nica svojim pristupom i nastojanjem svih da pridonesu životu iživotnosti tjednika Hrvata u Mađarskoj.

Bez jakih i profiliranih medija na svome materinskom jezikuzajednica nema unutrašnji nadzor niti je osigurana potrebna jav-nost i demokratičnost, slabi mediji ne jačaju ni nacionalnu svijest,ni osjećaj pripadnosti zajednici, ni kolektivnu svijest.

Hrvatska su glasila u Mađarskoj sredstvo očuvanja nacional -

ne samosvojnosti, čuvari jezika, prenositelji kulture, sredstvooblikovanja zajednice, Hrvati u Mađarskoj govore o Hrvatima uMađarskoj, oblikujući informativni prostor na materinskom jeziku.

Predlažem neka se 2. svibnja proglasi Danom hrvatskog tiskau Mađarskoj, neka se oko njega kao na rođendanskoj torti svakegodine upale svjećice koje će svojim plamenom opominjati navažnost hrvatskog tiska među Hrvatima u Mađarskoj u svim sfe-rama njihova života.”

Uz pregled medijskih platforma, i ustrojstva Hrvatskoga glas -nika, glavna i odgovorna urednica priopćila je tjedne i mjesečnepodatke o posjećenosti Facebookovih stranica. Nadalje navelaje novinare – Stipan Balatinac, Bernadeta Blažetin, Lu ca Gažić,Kris tina Go her i Timea Horvat – i suradnike Medijskog centraCroatica: Petar Temmel, Katalin Zám bó, Gabi Szántó i AnamarijaŠokčević, vanj ski suradnik lektor Živko Mandić.

Svečanost obilježavanja 25. obljetnice Hrvat skoga glasnikazavršena je koncertom petrovoselskoga Tamburaškog orkestra„Kop rive” koji je svojim skladbama i hrvatskim tamburaškim us-pješnicama oduševio domaću publiku i goste.

MCC

Članice salantskog KUD-a Marica u pratnji orkestra

Page 6: TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ nepa.oszk.hu/02900/02962/00104/pdf/EPA02962_hrvatski...TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ n1 n Godina XXVI, broj 20 19. svibnja 2016 ... n2 n KOMENTAR UVODNIK

n 6 n BAČKA

Najavljeni program zbog kišnog vremena umjesto na otvorenomodržan je u mjesnom domu kulture. Nazočne je uime domaćinai suorganizatora pozdravio kaćmarski načelnik Endre Pál. On jeuz ostalo istaknuo višegodišnju dobru suradnju s prijateljskomOpćinom Velika u Hrvatskoj, i dodao kako su prvi put ugostili nji-hov KUD „Ivan Goran Kovačić”. Naglasivši da je Kaćmar tronacio-nalno naselje, kaćmarski je načelnik istaknuo da su oduvijeksmatrali vrlo važnim njegovanje i očuvanje bunjevačkohrvatskihtradicija.

Uime Hrvatske samouprave okupljene sudionike i goste pozdra-vila je i predsjednica Teza Vujkov Balažić, među njima posebnopredsjednika Hrvatske državne samouprave Ivana Gugana, kakoreče, malo i Kaćmarca. Naglasivši da je program ostvaren s pot-porom Ministarstva ljudskih resursa, ona je zahvalila i svim dru-gim podupirateljima koji su pridonijeli uspješnoj organizaciji.

Svojom nazočnošću priredbu su uveličali predsjednik Hrvat-ske državne samouprave Ivan Gugan, zamjenik načelnika Općine

Velika Ivica Potočanac i kaćmarski načelnik Endre Pál, te pred -stav nici mjesnih i gostujućih udruga.

Prigodni kulturni program otvorili su domaći izvođači, polaz-nici vrtića i učenici osnovne škole s dječjim hrvatskim igrama iplesovima koje su uvježbali odgojiteljica Lola Pančić, odnosnoučiteljica Anica Matoš. KUD «Ivan Goran Kovačić» iz Velike, prija-teljskog naselja u Hrvatskoj, predstavio se sa spletom slavonskih

hrvatskih plesova i pjesama u pratnji svojih mladih tamburaša.Prvi put na Bunjevačkom danu predstavila se i Garska hrvatskafolklorna grupa koja je izvela santovačke šokačke i garske bunje-vačke plesove. Razigrani i raspjevani gosti iz Velike i Gare oduše-vili su domaću publiku koja ih je ispratila s velikim pljeskom.

Dan je u večernjim satima završen balom, a za dobro raspo-loženje pobrinuo se ponovno garski Tamburaški sastav «Bačka».

S. B.

Bunjevački dan u KaćmaruU suorganizaciji tamošnje Seoske i Hrvatske samouprave, u Kaćmaru je 7. svibnjapriređen već tradicionalni Bunjevački dan.

Page 7: TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ nepa.oszk.hu/02900/02962/00104/pdf/EPA02962_hrvatski...TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ n1 n Godina XXVI, broj 20 19. svibnja 2016 ... n2 n KOMENTAR UVODNIK

BARANJA n 7 n

„Naša nebeska majka“

Svakoga mjeseca u pečuškoj crkvi sv. Elizabete, župi sveće-nika Hrvata Franje Pavlekovića, rodom iz Novoga Sela, već senekoliko godina održavaju redovite mjesečne svete mise,rekla bih dvojezično, pretežito na hrvatskom jeziku. Naime,misa se pjeva i služi na hrvatskom jeziku, a propovijed sveće-nik Gabrijel Barić govori malo na hrvatskome, malo na ma-đarskom jeziku. Tako je bilo i 24. travnja na redovitojmjesečnoj svetoj misi, ovoga puta misi za djecu, na hrvat-skom jeziku, u narečenoj pečuškoj Kertvaroškoj crkvi. Misnoslavlje predvodio je vlč. Gabrijel Barić, a misu pjevao kukinjskiZbor „Ladislav Matušek“ uz pratnju orguljaša Emila Magyara.Nakon mise mogla se pogledati izložba dječjih crteža pod na-slovom „Naša nebeska majka“. Nju je otvorio i radove vred-novao mons. Franjo Pavleković. Uime Hrvatske referaturePečuške biskupije, na čijem je čelu dekan Ladislav Ronta, nje-zina djelatnica Milica Klaić Tarađija podijelila je poklone nas -tavnicima i djeci koja su poslala svoje radove na raspisaninatječaj Hrvatske referature, pod naslovom „Naša nebeskamajka“. Hrvatska referatura Pastoralnog vikarijata Pečuške biskupijei ove je godine raspisala likovni natječaj za djecu koja su hr-vatskog podrijetla, koja pohađaju vjeronauk ili hrvatsku nas -tavu u svojim školama. Ovogodišnja je tema bila Našanebeska majka. Jedanaestero vrtićaša, dvadeset četvero ško-laraca i dvije gimnazijalke s pomoću svojih vjeroučiteljica,nas tavnika i tetica pokazali su nam crtežom i bojama kakooni vide našu nebesku majku, što misle o njoj, što misle otome gdje se ona nalazi.

Natječaj se održava već treću godinu zaredom i već setreću godinu priređuje i prigodna izložba dječjih crteža uKertvaroškoj crkvi. Ove su godine radove poslala djeca iz Sa-lante, njih sedmero iz vrtića i sedmero učenika tamošnjeosnovne škole. Iz budimpeštanskog HOŠIG-a sedamnaesteroučenika poslalo je svoje radove na natjecanje. Iz pečuškogvrtića Miroslava Krleže četvero vrtićaša, te šestero polaznikapečuške Škole Miroslava Krleže. Crteže su ocjenjivale ZlataSoltész i Emőke Tóth, a odlučilo se da se neće dijeliti prva,druga i treća nagrada, nego će biti nagrađenih radova i dijelitće se pokloni te su nagrađeni i pedagozi, vjeroučitelji koji sus djecom vježbali i radili.

Branka Pavić BlažetinFoto: Ákos Kollár

Posjetili su tamošnju gimnaziju s kojom njihova gimnazija odr-žava dugogodišnje prijateljske veze. Dočekali su ih ravnateljVeljko Frank i školska pedagoginja, koja je učenike upoznala s po-viješću ustanove, a gosti su se mogli diviti i modernoj novoizgra-đenoj, jako lijepoj športskoj dvorani. Nakon toga su sudjelovalina satu hrvatske književnosti u 12. razredu gdje je tema bila post-moderna književnost. Zatim su bili lijepo primljeni u gradskojknjižnici i pogledali cijelu, prilično bogatu dvojezičnu knjižnicu.Osim toga imali su priliku pogledati tri kraća filmska zapisa ohrvat skom dijelu Baranje, a na samome kraju posjeta ugošćenisu od svojih domaćina. Dio popodneva proveli su u prelijepomenacionalnom parku prirode Kopačkom ritu. Oduševila ih je vožnjabrodicom, a poslužilo ih je zaista lijepo vrijeme. Na kraju popod-neva posjetili su etnoselo Karanac, ušli u Baranjsku kuću, prošetaliulicom „zaboravljenih vremena” i kušali pljeskavicu i ćevape. Napovratku kući, u Mohač, zastali su i kod batinskoga spomenikapalima u Drugome svjetskom ratu. Pomalo umorni ali puni lijepihdoživljaja te uspomena stigli su u Mohač u večernjim satima.

U ostvarenju izleta, kao i prošle tako i ove godine, uveliko sunam pomogli generalna konzulica Vesna Haluga i belomanastir-ski dogradonačelnik Predrag Stojanović. Financijsku su potporuizletnici dobili od Hrvatske samouprave grada Mohača, od Čitao-nice mohačkih Šokaca te od Zaklade Gimnazije „Károly Kisfaludy”.I ovim putem svima koji su im omogućili nezaboravni dan uHrvat skoj, uime učenika mohačke gimnazije zahvaljuje njihovaprofesorica Marija Prakatur.

Branka Pavić Blažetin

Na izletu u Belom ManastiruPolaznici mohačke Gimnazije „Károly Kisfaludy”, koji po-hađaju nastavu hrvatskoga jezika kod profesorice MarijePrakatur, 15. travnja bili su na jednodnevnom izletu u Hr-vatskoj, u gradu Belom Manastiru.

KAŠAD – Hrvatska i Seoska samouprava 21. svibnja, s počet-kom u 14 sati priređuju Šokačku svadbu, Kašadski svatovac.Svatovi kreću od doma kulture, idu po selu, po kuma, mlado-ženju, mladenku... Svatovi se vesele u mjesnom domu kul-ture, a svira Orkestar Orašje.

Page 8: TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ nepa.oszk.hu/02900/02962/00104/pdf/EPA02962_hrvatski...TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ n1 n Godina XXVI, broj 20 19. svibnja 2016 ... n2 n KOMENTAR UVODNIK

n 8 n FOLKLOR

Trenutak za pjesmuRUKOPIS SRCA

Majci

Ako bez dragog druga ostanem,šaputat ću s Mjesecom svoje tajne.Ako me voljena žena zaboravi,mladost ću Suncu i pticama dati.Ako li jedinu majku izgubim,zajedno s cvijećem tiho ću umirati.

Vladimir Rem

„Ostaviti trag...“ Isječci iz narodnoga bogatstva Hrvata u Mađarskoj

U okviru programa Almarium, početkom travnja u kazališnoj dvorani budimpeštanskog Doma običaja nastupilo je pečuškoKulturno-umjetničko društvo Tanac. U sklopu cjelovečernjeg programa Društvo je izvelo baranjske, bunjevačke, podravske,bošnjačke, santovačke plesove i pjesme. U programu su sudjelovali i Ženski pjevački zbor «August Šenoa», plesači, pjevačii svirci iz Baranje i Podravine.

„Tijekom današnje večeri iz ladice starinskog ormara izvadit ćemostare požutjele fotografije. Posjetit ćemo etničke skupine hrvatskezajednice u Mađarskoj, prvo u Podravini...“, s ovim je rečenicama,nakon plesa iz narečenoga područja, otvorio večer koreografDruštva i redatelj scenskoga programa József Szávai. Potom supodravska glazbala i napjeve publici, s glazbom i riječima, pred -stavili vrsni svirci Andor Végh i Franjo Dervar „Kume”. Sljedeće suslike iz arhivske građe, prikazane iz Bačke, iz jedinoga šokačkoganaselja toga kraja, iz Santova. Vesna Velin u izvornoj narodnojnošnji toga naselja govorila je o santovačkim bećarcima, običa-

jima toga mjesta te kako je ovo selo, među ostalom, dalo mnogopoznatih književnika, dobrih pjevača i plesača hrvatskoj zajedniciu Mađarskoj. Te su večeri na istoj pozornici zapjevale baka iunuka, naime na arhivskoj snimci prikazana je baka Vesne Velinkako u društvo santovačkih Hrvata pjeva, a nakon toga je zapje-vala i zaplesala i Vesna. I kako ona reče, baka joj je uvijek govorilada u raju i anđeli šokački pjevaju. U Bačkoj smo posjetili i pono-site Bunjevce, o njihovoj je nošnji i životu govorio József Szávai.Predstavljajući bunjevačku narodnu nošnju, on je ukazao da suse oni bavili poljodjelstvom i stočarstvom te da su na područjuBačke razvili u osnovne gospodarske grane. Osim platnenih, bu-njevački su Hrvati nosili krznene i suknene odjevne predmete, aposlije se nose ruha šivena od tvorničke tkanine. Za izradbu žen-skih bunjevačkih svilenih ruha najčešće se upotrebljavala lionskasvila. Bošnjačkih se običaja prisjetila Marija Bošnjak i ponosno jegovorila o svojoj izvornoj bošnjačkoj nošnji, koju je naslijedila.

Prava je modna revija prikazana s bogatstvom bošnjačkih ple-sova i pjesama, što su ih izvodili vješti plesači društva i članiceŽenskoga zbora „August Šenoa”. Te smo večeri zavirili u hladnečiste sobe u kojima se brižno čuvaju tkanine i nošnje, gdje bakiniormari, škrinje i ladice čuvaju priče za nadolazeće naraštaje. Bilismo u gostima kod naših predaka, a ugostilo nas je Kulturno-um-jetničko društvo Tanac, koje su 1988. godine u Pečuhu utemeljiliMišo Šarošac i József Szávai iz redova mladeži iz okolnih boš -njačkohrvatskih sela. Od te godine oni obogaćuju svoj repertoar,te po svijetu prikazuju folklorno bogatstva Hrvata u Mađarskoj.O njihovu uspješnom i djelatnom radu svjedoče priznanja i nag -rade, te mnoštvo nastupa. I u svakom plesnom koraku, i svakomprigodom kada odjenu narodnu nošnju krije se želja za opstanakove naše zajednice.

Što reći na kraju, možda je to najbolje obuhvatio redatelj ve-čeri, koreograf József Szávai citirajući pokojnoga Ladislava Ma-tušeka: „Narodna nošnja uvijek neka vam je u redu, pjesma iglazba neka čisto zvuče, u plesu i gledatelji trebaju pronaći ra-dost. A vi, budite dobri!“

Kristina Goher

Page 9: TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ nepa.oszk.hu/02900/02962/00104/pdf/EPA02962_hrvatski...TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ n1 n Godina XXVI, broj 20 19. svibnja 2016 ... n2 n KOMENTAR UVODNIK

FOLKLOR n 9 n

Bogatstvo...

Dubrovački Linđo u Petrovom Selu

Skoknuti iz Dubrovnika do Petrovoga Sela nije tako lako, ali kadase putuje po Gradišću unutar neke turneje, onda publika na većmjesti more viditi, čuti i uživati vrh vrhov iz folklornoga bogatstva

Hrvatske. Tako je to bilo pred kratkim kad je FA Linđo nastupaou KUGi u Velikom Borištofu, a drugi dan je posjetio i južnogradiš-ćansko naselje u Ugarskoj. Folkloraši unutar spomenute grupedjelaju jur pedeset ljet i u njevom djelovanju je najveća i najčas -nija zadaća njegovanje tradicije i kulturne bašćine. Gdo je vidionjev program, nije ostao ravnodušan, od početka do kraja burniaplauz je sprohadjao baranjske, dubrovačke, starogradske, me-djimurske, šokačke pjesme, a posebno nam je bilo drago poslu-šati dalmatinske melodije u izvedbi odličnih muzičarov. Izvrsnitancoši, nepozabljivi spektakl, divote od narodnih nošnjev i vje-kovječna mužika – to smo sve imali u Petrovom Selu, a kotrigomHrvatskoga kulturnoga društva „Gradišće” ovo je bila i prava lek-cija. „Plesati i pjevati u Linđu, danas znači biti društven, popularani omiljen. U gotovo pedeset ljet izminjile su se mnoge generacijelinđovcev, rodila su se mnoga prijateljstva i velike ljubavi. Danasje Linđo važan i nezaobilazan kulturni dogodjaj u Dubrovniku.Linđo je simbol grada koji se teži budućnosti” – tako su se i pred-stavili dragi nam gosti iz Hrvatske.

Tiho

Page 10: TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ nepa.oszk.hu/02900/02962/00104/pdf/EPA02962_hrvatski...TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ n1 n Godina XXVI, broj 20 19. svibnja 2016 ... n2 n KOMENTAR UVODNIK

n 10 n BUDIMPEŠTA I OKOLICA

BUDIMPEŠTA – „Havanna ünnep” naslov je priredbe budimpeš-tanske gradske četvrti Lovranac-Petarac (Pestszentlőrinc-Pestszent -imre), koja se priređuje od 19. do 22. svibnja na Šetalištu BélaKondor 8. U sklopu manifestacija Hrvatska samouprava XVIII.okruga organizira svoju priredbu, koja će biti 21. svibnja od 11.30sati, na kojoj nastupaju pjevači, plesači i svirci iz Tukulje.

BUDIMPEŠTA – U subotu, 21. svibnja od 16 sati, u Opće prosvjet -nom domu „Sándor Vigyázó” (XVII. okrug, Pesti út 113), u organizacijiHrvatske samo uprave XVII. okruga, na čelu s predsjednicom MiromŠimon, ustrojit će se Hrvatski dan. U sklopu kulturno-gastronomskepriredbe nastupit će budimpeštanska Hrvatska izvorna plesnaskupina, kušat će se hrvatski specijaliteti, a posjetiteljima će biti dos-tupne i brošure turističkih ponuda Republike Hrvatske.

BUDIMPEŠTA – Hrvatsko kulturno središte Croatica i Izda vačkakuća Croatica priređuju predstavljanje Hrvatsko-ma đarskogrječnika, izdanja narečene kuće. Predstavljanja će biti 31. svibnja, spočetkom u 11 sati, u Croaticinoj priredbenoj dvorani (VI., UlicaNagymező 68, I. kat). Rječnik će predstaviti njegovi urednici dr. JanjaProdan i dr. Ernest Barić.

Prisjećanje na stolnobiograd-skog biskupa Nikolu Bartola

Milašina U organizaciji stolnobiogradske Hrvatske samouprave,početkom svibnja upriličena je spomen-svečanost po-vodom 280. godišnjice rođenja stolnobiogradskog bis-kupa, Hrvata Nikole Bartola Milašina. Na nadgrobnispomenik oca, dušobrižnika položeni su vijenci sje-ćanja, te se govorilo i o njegovu životnom putu.

U kripti, podzemnomehodniku, gradske bazi-like kod nadgrobnogaspomenika biskupa Ni-kole Bartola Milašinaokupili su se biskupAntal Spányi, vjernici, ičlanovi gradske Hrvat-ske samoup rave kako bise na dostojanstvennačin prisjetili i odalipočast tome djelat-nome biskupu. Pred-sjednica samoupraveJanja Cind rić Jakubek upozdravnome govoru

istaknula je kako je jedna od zadaća samouprave kojoj je načelu, potražiti sva hrvatska spomen-mjesta u Stolnome Bio-gradu, koja su od velike važnosti za tu zajednicu. O život-nome putu Milašina govorio je dopredsjednik samoupraveStjepan Nađ.

Nikola Bartol Milašin rođen je 1. svibnja 1736. godine ubač kome selu Čavolju, u kući seljaka Hrvata Bunjevaca. UXVIII. stoljeću u Mađarskoj je bio golem manjak dušobriž-nika, svećenika, stoga je Milašin zaređen još prije završetkateoloških studija, 1760. godine. Bio je dušobrižnik u okoliciBudima, potom je od 1761. godine studirao i predavao u Ita-liji. Od 1782. poljski je svećenik i dekan. Njegov neumornirad i osobna hrabrost došli su u vidokrug cara Josipa II., itako je Milašin 1788. godine prvo postao carev osobni ispo-vjednik, potom ga je vladar u znaku zahvale 19. siječnja1790. imenovao stolnobiogradskim biskupom. Nikola BartolMilašin postupno je ostvario planove i snove svoga prethod-nika, naime 1801. godine svoja je vrata otvorio Dom starihsvećenika, a iduće godine i biskupski seminar u nekadašnjojkarmelićanskoj redovničkoj zgradi. U osobi palatina Josipanašao je još jednoga patrona, i tako je 1802. godine uteme-ljeno sjeme nište s četiri profesora i dvadeset i tri redovnika.Iste je godine završena gradnja reprezentativne biskupskezgrade, koja je građena u copf stilu. Nikola Bartol Milašinpreminuo je 2. srpnja 1811. godine, te u kripti katedralesmješten je u vječno počiva lište. Stolnobiogradski biskupAntal Spányi također je odao počast svome prethodniku, teje Milašina opisao kao brižnoga i djelatnoga svećenika, kojimože biti uzorom i današnjice.

Nakon prisjećanja na hrvatskom i mađarskom jeziku, po-loženi su vijenci i zapaljene svijeće sjećanja na biskupovunadgrobnom spomeniku, te se pomolilo za njegovu dušu.

k. g.

Ravnateljica budimpeštanske škole, redateljica i scenografkinja Lite-rarne i plesne scene te ustanove Ana Gojtan, pismeno se obratila Sa-vezu sa zamolbom neka Skupština tijela razmotri mogućnost članstvanarečene školske družine. Uza pismenu zamolbu priložila je i video-zapise nastupa, fotografije i novinske napise. Da podsjetimo, praiz-vedba Bunjevačko-šokačke večeri zbila se 24. svibnja 2011., potom2013. u okviru proslave 20. godišnjice samostalnosti ustanove, nascenu je postavljen komad „800-godišnja zajednička hrvatsko-ma-đarska povijest”. Sljedeće je godine Literarna i plesna scena s istim ko-madom gostovala u zagrebačkoj VII. gimnaziji, a u studenome usklo pu XV. Dana Hrvata, u budimpeštanskom RaM koloseumu oni suizveli „Vremeplov”, što je zapravo spoj te dvije predstave. U listopadu2015. godine hošigovci su s Vremeplovom obradovali i zadarsku pub-liku, te iste godine na scenu postavili novu kazališnu predstavu nas-lova „Žene hrvatsko-mađarske povijesti”, koja je prema našim sazna -njima uvrštena u programski niz proslave 450. obljetnice Zrinskih.

Kako za Medijski centar Croatica ravnateljica Ana Gojtan reče,prvotni je cilj toga članstva promidžba ustanove kojoj je na čelu, tebogatstva kulturne baštine Hrvata u Mađarskoj i matične nam domo-vine. Jednako tako i proširenje mogućnosti nastupa literarne pozor-nice i sudjelovanje na raznim natječajima. Skupština Saveza narod-nosnih kazališta ju je i pozvala na narečenu skupštinu, na kojoj su jeizvijestili o HOŠIG-ovu pristupu članstvu, a također je rečeno da je Ud-rugu potaknuta na razmišljanje osnutka svoje takozvane omladinskesekcije. S time je možda budimpeštanska Hrvatska škola utrla putoveza druge kazališne družine jer nemojmo zaboraviti da i u pečuškomeĐačkom domu Miroslava Krleže djeluje kazališna skupina. Čestitamo Literarnoj i plesnoj sceni te želimo da im se ostvare ciljevi inakane.

Kristina Goher

Hoće li HOŠIG utrti putove? Literarna i plesna scena budimpeštanskoga HOŠIG-a, premaskupštinskoj odluci Saveza narodnosnih kazališta u Mađarskoj,8. ožujka, primljena je među Savezove redovite članove. Nare-čeni je Savez osnovan 2010. godine poradi zajedničkoga zastu-panja skupnih interesa narodnosnoga scenskog života. Premapopisu mrežne stranice Udruge, ona broji dvadeset i jednogčlana.

Page 11: TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ nepa.oszk.hu/02900/02962/00104/pdf/EPA02962_hrvatski...TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ n1 n Godina XXVI, broj 20 19. svibnja 2016 ... n2 n KOMENTAR UVODNIK

GRADIŠĆE n 11 n

22. aprila, u petak, otpodne napunila se je dvorana četarskogakulturnoga doma i Anica Poljak-Šaller, učiteljica hrvatskoga jezikau četarskoj školi ter glavna organizatorka GRAJAM-a, mogla jepozdraviti ukupno dvadeset naticateljev, od 2. do 7. razreda, izHrvatskoga Židana, Petrovoga Sela, Koljnofa i Gornjega Četara upratnji roditeljev ter pedagogov. Pri svakom nastupu je bilo oba-vezno predstaviti jednu narodnu jačku (uglavnom prez mužike),pak jednu modernu pjesmu, pravoda na hrvatskom jeziku. Pro-dukcije prikzete od Magazina, Parnoga valjka, Jelene Rozge, Da-

nijele, Thompsona, Minee, Vesne Pisarević, Učiteljic, Miligrama,Stare škole i Nine Badrić s talentiranimi izvodjači skoro su dvi uredugo zabavljale publiku, a najveći izazov je pripao žiriju. Moglisu glavu trapiti pri ocjenjivanju, kako je to na kraju i naglasio Hu-bert Varga, predsjednik žirija, muzičar i bivši školski direktor uVincjetu, ki se je dogovarao još s Ingom Klemenšić, tamburaši-com i učiteljicom hrvatskoga jezika u Koljnofu, ter Magdom Hor-vat-Nemet, učiteljicom glazbe u četarskoj školi. Za školskimitancoši ke pelja učiteljica Vera Pezenhoffer, Židanci, Kata Kuma-nović i Andraš Kovač, s perfektnim duetom su otvorili petnaestiGRAJAM, na kom su ljetos većimi imali hrabrosti za nastup školariiz nižih razredov. Konkretnije, u prvoj kategoriji su se naticali dva-naestimi, dokle u drugoj, samo osmimi i nijedan nije bio med

njimi iz 8. razreda. Ako ovako bude išlodalje u Gradišću s hrvatskimi jačkami, ništse ne prahamo bojati za budućnost, poseb -no pak onda ne, ako to povliče i mladinu kvekšoj učnji hrvatskoga jezika. Svi nazočnisu dostali medaliju za spominak i maledare, a posebne spomen-ploče od 15. GRA-JAM-a su zavridili slijedeći školari, s tim dadvi nivo-nagrade prošle su u ruke Kati Ku-manović, pjevačici 4. razreda iz židanskeškole, i Karmeli Pajrić, školarici 7. razreda izkoljnofske Dvojezične škole. Svim dobitni-kom, naravno, i mi čestitamo u zaufanju daćemo je jednoč čuti i viditi i na MiCROfonu.

Tiho

15. GRAJAM za gradišćanske školareNivo-nagrada Kati Kumanović i Karmeli Pajrić

Pred petnaestimi ljeti je prvi put importirala iz Austrije ideju četarska osnovna škola da bi bilo zanimljivo održati Gradiš-ćansku jačku mladih i za naše osnovnoškolare u Ugarskoj, suprot toga da su se prlje i odvud čudami ganuli i na austrijskiGRAJAM. Iz GRAJAM-a je pak nastao GLAS GRADIŠĆA za našu mladinu, a pred kratkim smo mogli u Petrovom Selu aplau-dirati i prvom naticanju jačenja uz živu glazbu, MiCROfonu, pod organizacijom Hrvatske državne samouprave. Kot usvemu, tako i u GRAJAM-u su se zgodali padi i vrhunci, ali izgleda, ovoljetno, a ujedno i jubilarno spravišće mladih talen-tiranih pjevačev i pjevačic moremo spomenuti, kot jedno od najkvalitetnijih naticanj u samoj povijesti ovoga festivala.

Narodna pjesma 1. kategorija (2. – 4. razred)Zlato: Zorka Bauer, KoljnofSrebro: Krištof Kumanović, Hrvatski ŽidanBrončano: Lili Völgyi, Koljnof.

Moderna pjesma, 1. kategorija (2. – 4. razred)Zlato: Zorka Bauer, KoljnofSrebro: Lili Völgyi, KoljnofBrončano: Andraš Kovač, Hrvatski Židan.

Narodna pjesma, 2. kategorija (5. – 7. razred)Zlato: Patricija Kelemen, Petrovo SeloSrebro: Mišo Kočiš, KoljnofBrončano: Krištof Habetler, Gornji Četar.

Moderna pjesma, 2. kategorija (5. – 7. razred)Zlato: Virag Erdősi, KoljnofSrebro: Krištof Habetler, Gornji ČetarBrončano: Patricija Kelemen, Petrovo Selo.

Ana Poljak-Šaller s domaćimi tancoši

Page 12: TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ nepa.oszk.hu/02900/02962/00104/pdf/EPA02962_hrvatski...TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ n1 n Godina XXVI, broj 20 19. svibnja 2016 ... n2 n KOMENTAR UVODNIK

n 12 n PODRAVINA

Izabrani voditelj Hrvat-skoga kulturnog i sport -skog centra „Josip Gu -jaš Džuretin” započeo jes radom 1. travnja ovegodine. Krištof Petrino-vić rodom je iz Marti-naca. Preddiplomskistudij BA prvos tupnik(baccalaureus) osnoveslavistike završio je naFilozofskom fakultetupečuškoga Sveučilištana Odsjeku za hrvatskijezik i književnost 2015.godine. U rujnu 2015.(odlukom HDS-oveSkupštine, od 26. rujna ) imenovan je v.d. voditeljem novoute-meljene ustanove Hrvatski kulturni i sportski centar „Josip GujašDžuretin”.

Kako kaže, od 2011. godine član je kazališta „Janus EgyetemiSzínház“, a od 2012. surađuje i u predstavama pečuškoga Nacio-nalnog kazališta. U pečuš kome Hrvatskom kazalištu kao glumacamater glumi od 2013. godine. Za vrijeme studija često je razmiš -ljao o tome da se ubuduće zaposli na tom području, jer hrvatskakultura, običaj i jezik uvijek je imao važnu ulogu u njegovu životu.Na raspisani natječaj za voditelja ustanove javio se sa željom dau Podravini bolje procvjeta hrvatska kultura, jednako kao i na-cionalna svijest, te jezik. – Oko pisanja natječaja pokušao sam štobolje sakupiti što je ono što je za hrvatske samouprave ili ustanovevažno, tražio sam planirane projekte Centra za 2016. godinu. Nas -tojat ću djelovati po tom planu i stvoriti što bolju suradnju s hrvat-

skim organizacijama u regiji, te s drugim državnim ustanovamahrvat ske zajednice. U prvom mi je planu izraditi neki profil ustanove,potražit ćemo logo, da javnost može što prije znati o postojanjuCentra, o priredbama koje organiziramo ili podupiremo. Takođerželim informirati one partnere s kojima ćemo surađivati. Namjerami je nastaviti ono što je već od početaka djelovalo, npr. podučava-nje folklora, tamburice i plesa u školama u regiji. Premda je Centarponajprije ustanova koja djeluje na polju očuvanja, održavanja irazvoja kulture ljudi koji su hrvatskog podrijetla, osigurava zajednicimogućnost i mjesto i za športske događaje, aktivnosti. Svakako ra-čunam na pomoć ljudi koji su aktivni u našoj regiji, da i oni sa svojimzamislima pomažu naš rad, i zbog toga mi je bilo kontaktiranje shrvatskim samoupravama regije među zadatcima koje sam smat -rao naj važnijim. U suradnji s podravskim hrvatskim samoupra-vama, ustanova će biti suorganizator i raznih programa tijekomljeta koje će biti osmišljeni za mladež – rekao je voditelj Krištof Pet -rinović.

Luca Gažić

STARIN – Dana 16. svibnja, na Sv. Ivana Nepomuka, zaštitnikastarinske crkve i sela Starina, srebrnu misu u tamošnjoj crkviimat će slavljenik, svećenik podrijetlom iz Starina, LadislavBačmai. On je sada župnik u Seksaru (Szekszárd), zaređen jeprije 25 godina. Sveta misa počinje u 11 sati. Kako kaže sre-brnomisnik, njegova srebrna misa zahvala je za 25 godinaprovedenih u vinogradu Gospodnjem. Bačmai će imati jošdvije mise na kojima će obilježiti svoje srebrnomisništvo. U Drvljancima na svetkovinu Presvetog Srca Isusova, 3. lipnja,s početkom u 11 sati, i 5. lipnja u seksarskoj Belvaroškoj crkvi,s početkom u 16.30.

STARIN – Zaklada «Zajedno za Starin», kako kaže Šandor Ma-toric, predsjednik kuratorija spomenute Zaklade, 15. svibnja, spočetkom u 10 sati priređuje III. međunarodno natjecanje utjeranju zaprega.

LUKOVIŠĆE – U organizaciji mjesne Hrvatske samouprave,u subo tu, 28. svibnja, priređuje se uobičajeni Dan Hrvata.Program počinje popodne u 17 sati svetom misom nahrvatskom jeziku u mjesnoj crkvi. U kulturnom programu od18 sati sudjeluju učenici lukoviške osnovne škole, domaćiKUD „Drava“, starinski tamburaški orkestar „Biseri Drave“,šeljinska plesna skupina „Zlatne noge“ te Lili Magoni i StipanĐurić. Nakon programa je večera od 20 sati, a poslije je or-ganizirana plesačnica.

ŠELJIN – U organizaciji gradske Hrvatske samouprave, u su-botu, 21. svibnja, priređuje se Proljetni festival u mjes nomeDruštvenom domu. Program započinje svetom misom nahrvat skom jeziku u 17 sati. Zatim je povorka kroz gradić doDruštvenog doma. Kulturni je dio večeri u 18.30, a od 21 sat or-ganizatori svakoga očekuju u plesačnicu.

Privremeni voditelj Hrvatskoga kulturnog i sportskog centra „Josip Gujaš Džuretin”

U podravskim Martincima Hrvatska državna samouprava 2015. godine utemeljila je ustanovu Hrvatski kul-turni i sportski centar „Josip Gujaš Džuretin”. HDS-ovom odlukom u prosincu 2015. g. raspisan je natječaj zaradno mjesto voditelja nove ustanove, a odluka o izboru voditelja donesena je na skupštinskoj sjednici 13.veljače 2016. godine. Na mandat od godinu dana za privremenog voditelja spomenutoga Centra imenovanje Krištof Petrinović.

Page 13: TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ nepa.oszk.hu/02900/02962/00104/pdf/EPA02962_hrvatski...TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ n1 n Godina XXVI, broj 20 19. svibnja 2016 ... n2 n KOMENTAR UVODNIK

MALA STRANICA n 13 n

Crikvenička Škola u prirodi Zahvaljujući doista prijateljskoj i plodonosnoj suradnjiizmeđu zagrebačke Osnovne škole „Ante Kovačić” i na-šega HOŠIG-a, učenici 3. i 4. razreda naše škole, njih24-ero, u pratnji učiteljica Dejane Šimon, MonikeRežek i Kristine Kirhofer, od 25. do 29. travnja boravilisu u crikveničkoj Školi u prirodi. Prvi dan boravka upo -znali smo se s polaznicima zagrebačke Škole u prirodis kojima smo se družili tijekom četverodnevnog bo-ravka. Bilo je prekrasno sunčano vrijeme pa smo se ko-ristili mogućnošću za izlete i brodarenje. Posjetili smootok Krk, Vrbnik, špilju Biseruljku, a bilo je i pano-ramske vožnje. Svaki smo dan imali predavanja nahrvatskome jeziku, tako i upoznavanje biljnoga i živo-tinjskoga svijeta okoliša, športske igre i slična zani-manja. Navečer igrice i disco. Usput smo napravilimnoštvo fotografija jer smo svakako htjeli zabilježitite nezaboravne dane u našoj matičnoj domoviniHrvatskoj i, ne u posljednjem redu, dane u društvuzagrebačkih prijatelja. Za smještaj i prehranu su se ne-sebično brinuli djelatnici odmarališta, a za aktivnostiu slobodno vrijeme, kao što su kreativne radionice,tjelovježbe, izleti i zabave, animatori. Naš je boravaku toj školi bio jako koristan, učenici su stekli nove pri-jatelje i nove spoznaje, a mi učiteljice razmijenile is-kustva te se družile sa svojim prijateljima.

Kristina Kirhofer

Vrijednosti kulturnih različitostiJapan – Kimono je tradicionalni odjevni predmet.Nekada su ga nosili svi, danas uglavnom žene. Ki-moni su rađeni od jednog komada tkanine. Svitradicionalni kimoni se ručno šiju.

Indija – Noć prije vjenča-nja mladenka i njezine pri-jateljice provode oslikava jući ruke i nogetetovažama od kane. Iscrtavanje možepot rajati satima, a simbol je brač ne sreće.

Australija – Didžeridu je jednostavno pu -hač ko glazbalo koje se može opisati kaocijev cilindričnog ili stožastog oblika du-ljine od jednog do tri metra. Može bitiukrašeno tradicionalnim crtežima.

Kina – Premda se naziv „kung fu” može od-nositi na usvajanje bilo kojih vještinaputem predanog rada, ovim se omiljenimnazivom danas uglavnom koriste za opisraznih stilova kineskih borilačkih vještina.

Južna Afrika – Zulu je najveća afrička etnič -ka skupina koja je poznata po svojim pre-krasnim šarenim biserima i košarama, tedrugim malim djelima.

Hrvatska – Klapsko je pjevanje tra-dicijsko višeglasno i jednoglasnopjevanje bez pratnje glazbala.

Mađarska – Običaj polijevanjažena na Uskrsni ponedjeljak.

21. svibnja – Svjetski dan kulturneraznolikosti

Svjetski dan kulturne raznolikosti proglašen je 2002. godine. Nje-gov je cilj razvijanje svijesti o vrijednosti kulturne baštine kaosveopće vrednote. Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe nekeskupine ljudi – naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanjaskupine, zajednice ili društva, te izrazi tih obrazaca u materijal-nim predmetima. Obuhvaća svekoliki način na koji živimo, naš opći sustav vrijednosti, tradicije, umjetnosti, vjerovanja, njezino jepoštivanje ujedno i poštivanje ljudskih prava. Ovaj nam dan daje priliku proširiti spoznaje o vrijednosti kulturnih različitosti i potičenas na život u duhu mira, dijaloga i otvorenosti.

Page 14: TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ nepa.oszk.hu/02900/02962/00104/pdf/EPA02962_hrvatski...TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ n1 n Godina XXVI, broj 20 19. svibnja 2016 ... n2 n KOMENTAR UVODNIK

Suradnja između keresturske i ivanovečkeškole započela je još organiziranjem film-skih klubova u okviru programa zanadarenu djecu. Filmaši obiju ustanovarado su se družili, stoga su ravnateljiceodlučile da će pokušati naći i drugezajedničke sadržaje. Međimurska se us-tanova kod Ministarstva znanosti, obrazo-vanja i sporta uspješno natjecala zameđunarodnu suradnju, pa su dvije us-tanove osmislile projekt „S druge straneMure”. Cilj je projekta bio da učenici i dje-latnici dviju škola upoznaju običaje jednidrugih, da pronađu zajedničke crte kojeproizlaze iz zajedničke prošlosti naroda sobje strane Mure. Prvi je program ost-varen lani u studenome kada su tambu-raši i folkloraši ivanovečke škole sudje- lovali na Festivalu „Najdečec i najdeklica”u Keresturu i predstavili glazbenu tradicijusvoga mjesta. U ožujku tekuće godineuoči Uskrsa slijedilo druženje u Ivanovcukada je keresturska družina pripremila ra-dionicu izradbe pomurskih pisanica uivanovečkoj školi. Za treći susret bio jeplaniran biciklistički izlet do mjesta ispomenika Novoga Zrina i na Legradskugoru, naime međimurski učenici čestopjevaju pučku popijevku „Da bi se zrušile,šej, te legradske gore”, a mnogi ne znajugdje se nalaze (nekoć su pripadaleHrvatskoj, a sada su na mađarskoj strani,blizu Tiloša), međutim obadva puta zbog

lošeg vremena nije se moglo otići do togamjesta. Bez obzira na to ivanovečka su sedjeca dobro osjećala sa svojim keres -turskim vršnjacima, dok su domaćini svi-rali na tamburici, gosti su se pridružilinjima pjevanjem, pa se čula i spomenutapjesma „Da bi se zrušile”. Budući da se uIvanovcu upravo gradi športska dvorana,ivanovečka su djeca isprobala u keres -turskoj dvorani kako će im biti dobro odjeseni. Prema dogovoru dviju ravnateljica,sljedeći će se susret upriličiti 25. svibnja uIvanovcu na Danu škole na kojoj će pri -

redbi nastupiti keresturski tamburaši ipjevači, odnosno družiti se sa svojimvršnja cima. U razgovoru je napomenutoda bi dobro bilo surađivati i u nekimzajedničkim programima za nadareneučenike, organizirati neka istraživanja usvezi sa zaštitom okoliša, povijesti i drugihnastavnih predmeta.

beta

n 14 n POMURJE

„S druge strane Mure”Keresturska Osnovna škola „Nikola Zrinski”, u suradnji s ivanovečkom osnovnom školom, provodi zajednički projekt zameđunarodnu suradnju pod naslovom „S druge strane Mure”. Zahvaljujući projektu, učenici iz međimurskog Ivanovca 10.svibnja bili su gosti keresturske ustanove. Djeca su se upoznala s ustanovom, a ravnateljica ivanovečke škole PalminaNovak i ravnateljica keresturske škole Anica Kovač razgovarale su o mogućnostima daljnje suradnje.

Anica Kovač predstavlja gostima školu.

Zajedničko pjevanje i sviranje ivanovečkih i keresturskih učenika

SERDAHEL – Hrvatska samouprava„Stipan Blažetin” 20. svibnja organiziraizlet u Trakošćan i Krapinu za učenikehrvatskih pomurskih škola, koji su us-pješno sudjelovali na Regional nomnatjecanju kazivanja stihova i proze uokviru programa Tjedna hrvatskogajezika i kulture. Bit će to nagradni izleti za polaznike hrvatskog tečaja.

LETINJA – Hrvatska samouprava togapomurskoga grada 28. svibnja prire-đuje X. Hrvatski pomurski piknik uparku gradskih toplica. Uobičajenapriredba okuplja hrvatske zajednice izregije radi što bolje suradnje međumjesnim hrvatskim samoupravama.Na piknik će se okupljati u 9 sati, a uprijepodnevnim satima upriličit će senatjecanje u kuhanju. Od 13 sati sepriređuje hrvatski kulturni program ukojem će sudjelovati kulturne skupineiz Pomurja i Hrvatske.

Page 15: TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ nepa.oszk.hu/02900/02962/00104/pdf/EPA02962_hrvatski...TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ n1 n Godina XXVI, broj 20 19. svibnja 2016 ... n2 n KOMENTAR UVODNIK

SA SVIH STRANA n 15 n

Na promociji knjige hrvatskoga branitelja u Murskom Središću

Vilim Karlović: „Usudim se reći da je ova moja knjigapovijesni dokument koji će u hrvatskoj povijesti naći

svoje mjesto!”Pred četirmimi ljeti u našem listu sam prvi put štala za hrvatskoga branitelja Vilima Karlovića, ki je za objavljenjem svojegasvidočanstva o vukovarskoj bitki i strašnom mučeničkom boravku na Ovčari, svoju knjigu promovirao u Pomurju. Knjigu odnaslova "Preživio sam Vukovar i Ovčaru" sam onda dobila za dar od svojega prijatelja iz Karlovca, Krešimira Puklavca, i veljeksam začela štati. Nisam ju mogla nek onako na kraj staviti. Kronika torture, žitka i smrti u ruki neprijateljev, strahoviti opismučenja braniteljev, ranjenih i betežnikov pred striljanjem u masovnu grobnicu na Ovčari, ne da je samo potresno i nevjero-jatno nego bi ju morali staviti za obaveznu lektiru za svakoga političara i studenta u Hrvatskoj i širje. Zavolj toga da se dobijeprava slika, što su sve morali preživiti i pretrpiti obični ljudi, med kimi samo sedmimi su imali tu sriću da su se oslobodili iznemilosrdnih ruk. Da je na početku prošloga miseca fara Murskoga Središća (partnerska općina Narde) priredila prezentacijute knjige, smatrali smo dobrom prilikom da upoznamo autora i da uživo čujemo istinu o Domovinskom boju.

Mala nardarska delegacija poseb -no je pozdravljena na svetoj maši,ka se je služila u crikvi MurskogaSredišća za sve pokojne branitelje,pravoda u nazočnosti pripadnikovUdruge dragovoljcev i veteranovDomovinskoga boja u spomenu-tom varošu. Potom je u farskojpros toriji Pavo Jazvić, predsjednikUdruge Hrvatskih vojnih invalidovDomovinskoga boja Jug-Čakovec,predstavio ukratko autora VilimaKarlovića, rodjenoga Zagrepčana,vrhunskoga športaša, oca šestsinov, hrvatskoga branitelja, čija jepriča jedna od najstrašnijih povi-dajkov iz Vukovara. – Ova mojaknjiga je svidočanstvo Božjega milosrdja, ljubavi i dobrote smojim spašavanjem. Jedno svidočanstvo patnje, žrtve i stradanjanašega naroda, glas vapaja mu čenika i žrtava na čijoj krvi se uskr-snula naša sloboda i pobjeda – je rekao u uvodu promocije VilimKarlović ki je za ovim teškim životnim iskušenjem i nadalje imaosvojih padov i lutanj. – Usudim se reći da je ova moja knjiga po-vijesni dokument koji će u hrvatskoj povijesti naći svoje mjesto.Vukovar, nakon 25 godina pada povuče pažnju i zanimanje, i joši dandanas postoji mnogo toga, što nije otkriveno, što je iskriv-ljeno, ali kad se smatra vukovarska bitka i stradanja kroz Božjudimenziju, onda moramo reći da smo imali istinu, ljubav, pravdui milosrdje. Pobijedili smo zlo koje je pokušalo zavladati nadnama – a ove svoje riči se je paš ćio potvrditi i s podatki i konk -retnimi slučaji autor knjige, čijibrat je takaj bio pripadnik Prvegardijske brigade. U Petrinji bioje teško ranjen, zarobljen i zgub-ljen, nisu ni znali što se s njimzgodalo. 2012. ljeta je najden umasovnom grobu i onda su gamogli nek zakapati. Po VilimuKarloviću, za padom Vukovara,u devet uri 20. novembra 1991.ljeta za 260 ljudi iz vukovar-skoga špitalja krene križni put. Sautobusi se odvezu svi oni ki subili u bolnici na Ovčaru u han-gare. Ljude izdvajaju, tuču, post -

riljaju i to nije bilo dosta, nego su moraližrtve i poniziti. – To je bilo veće od mržnječovjeka prema čovjeku, naroda premanarodu. Ubijali i mučili su nas okolo, za-nimljiv je bio način zla jer sve žrtve su semorale skinuti do gola. A naši ljudi su za -ista umirali sveto, bez imalog straha. Nisuproklinjali, niti su psovali, osim jaukanja,šutke su odlazili u smrt – govorio je o ga-nutljivi trenutki svidok ki je spašen iz po-gibelne situacije, iz ruk dvadeset krvo -ločnih četnikov. Izmučen, rizan, razbijen,paljen, prosio je i on svoje mučenike dazadnji put se pomoli Bogu pred smrćom:– U tom trenutku nema više nikoga, nioca, ni majke, ni žene, ni tog djeteta kojeje bilo sretna beba. Sve zemaljsko pres -

tane... I u toj ekstazi uživanja ulaze dvoje četnika, bore se s onimakoji su me mučili, trajalo je to neko vrijeme, hoće pucati u njih,neće, ali nakon toga sam Božjim čudom spašen – spomene sehrvatski branitelj, gdo i s ovom knjigom poziva na oprašćanje iveljek i primjer predstavlja iz spominkov: – U Veleprometu kadsu ljude ubijali, vojnik je slušao kako naši naglas mole krunicu. I on sam je rekao: – Pogledajte kako mole, mi nemamo šanse do-biti ovaj rat! I na kraju promocije je još rečeno da za strahote uVukovaru i Ovčari srpskomu vojnomu vrhu nije sudjeno, nigdorza to nije odgovarao, samo su neki marginalci u zatvoru. – Hrvat-ska država nikad nije otvorila slučaj «Ovčara», apsolutno je nejas -no zašto je to prepustila Beogradu – iako znamo da je to tako,teško je ovo razumiti, a još je šokantnije čuti. – Nažalost, rat je

činio svoje, ima puno braniteljakoji se nisu snašli. Pokušavam bra-nitelje motivirati i pozvati je navjeru, da pronađu snagu, da se neodreknu Boga. – Budite uz našesvećenike, budimo uz Boga svi za-jedno! – dodao je još hrvatski bra-nitelj ki je zatim rado dediciraosvoju knjigu i družio se je dugo sbranitelji. Ufamo se da će ga putjednoč dopeljati i do nas Gradiš-ćanskih Hrvatov, a za to je ljetos iprigoda, dvadeset i pet ljet odpada herojskoga grada Vukovara.

TihoAutor s gosti i branitelji Murskoga Središća

Pavo Jazvić i Vilim Karlović na promociji

Page 16: TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ nepa.oszk.hu/02900/02962/00104/pdf/EPA02962_hrvatski...TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ n1 n Godina XXVI, broj 20 19. svibnja 2016 ... n2 n KOMENTAR UVODNIK

n 16 n GLASNIK

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Branka Pavić Blažetin, tel.: 06-30-3961852, e-mail: [email protected], NOVINARI: Stipan Balatinac, tel.: +36/30/396/1851, e-mail: [email protected],Bernadeta Blažetin, tel.: 93/383-034, e-mail: beta@croa tica.hu, Timea Horvat (zamjen. glavne urednice), tel.: +36-30-437-0271, e-mail: [email protected], RAČUNALNI SLOG: Katalin BerencsiZámbóné, tel.: 1/269-1974, e-mail: [email protected], LEKTOR: Živko Mandić, tel.: 06-70-96 79 333, e-mail: [email protected], ADRESA: 1065 Budapest, Nagymező u. 68. Tel./Fax: 1/269-2811, tel.: 1/269-1974, e-mail: glasnik@cro atica.hu – ZA OSNIVAČA: Savez Hrvata u Mađarskoj. IZDAVAČ: Croatica Kft. RAVNATELJ: Čaba Hor vath. List širi posredstvom Mađarske pošte, na osnovipretplate na žiroračun: CITIBANK Rt. 10800014-10000006-10612016, uredništvo Hrvatskoga glasnika i alternativni širitelji. Pretplata na godinu dana iznosi: 7500 Ft. Tjednik se financira izdržavnog proračuna Mađarske. Rukopise, fotografije i crteže ne čuvamo i ne vraćamo. TISKARSKA PRIPREMA, TISAK: CROATICA Nonprofit Kft., 1065 Budapest, Nagymező u. 68.

HU ISSN 1222-1270

GORNJI ČETAR – Hrvatska samouprava dotičnoga naselja Vassrdač no poziva na Dan Hrvatov 21. majuša, u subotu, početo od 15uri. Svetu mašu služu Ivan Šneller, Tamás Várhelyi i Richárd Inzsöl.U kulturnom programu nastupaju KUD Posavina iz Budaševa, jač -karni zbor Mali Dunaj iz Kemlje, domaći jačkarni zbor Rozmarin,HKD Četarci i školski tancoši. Za vičerom od 21 uri na balu svira pet -roviski Pinka-band i ponovo će skupastati i Panche-rock.

HRVATSKI ŽIDAN; MARIJA GORICA – Lani u ovu dob se je začeloprijateljstvo dvih spomenutih općin s ciljem da se škole povežu. U minulom periodu još i većputi su se našli prijatelji iz Hrvatske iGradišća, a 20. majuša, u petak, znova će se strefiti školari, peda-gogi, roditelji da bi proveli jedan lipi dan u skupšćini i zajedničtvu.Kako nam je rekla Marija Sabo, direktorica židanske član-škole,goste čekaju dopodne u mjesnoj školi s programom i objedom, apotom u okviru upoznavanja Hrvatskoga Židana, posjetit će se crik -va i Križ familijov na brigu. Pod otvorenim nebom čeka potom vese -lo druženje i šalno naticanje svih diozimateljev na školskom dvoru.

PETROVO SELO – Hrvatska samouprava Petrovoga Sela organiziračetverodnevni izlet u Hrvatsku i Crnu Goru, kade je cilj Boka kotor-ska. Oko pedeset ljudi će se otpraviti na put 25. majuša, u srijedu unoći, i prvi dan će posjetiti Dubrovnik, a drugi dan je na programuizlet brodom u kotorskom zaljevu. Herceg Novi, Budva, MauzolejNjegoša takaj je u planu, a sve visi od vrimena i temperature, me-djutim, jedno je sigurno, putniki će se domom vratiti s nepozablji-vimi spominki i vridnimi suveniri.

SPLIT – Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Splitu, 3. svibnja predava-nje kao gost profesor studentima i kolegama održao je dr. sc. LadislavHeka s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Segedinu. Naslov je Hekinapreda vanja bio «Osam stoljeća hrvat sko-ugarske državne zajednice».

DUŠNOK – Seoska samouprava objavila je poziv za fotonatječaj«Osamstogodišnji Dušnok». Kako stoji u objavljenom pozivu, cilj jenatječaja predstavljanje naselja kroz fotografiju, a ono uključuje načinživota, svakidašnji život, blagdane, prirodne okolnosti, događaje i kul-turu, a sa željom da se najbolji radovi objave u fotomonografiji o Duš -noku. Sudjelovati mogu svi bez obzira na dob. Natječaji se predaju udigitalnom obliku (CD, DVD, e-mail) na adresu Doma kulture JózsefaAttile (6353 Dusnok, Köztársaság u. 2) ili putem e-maila na [email protected]. Razvijanje nagrađenih i za izložbu odabranih fo-tografija na sebe preuzima Seoska samouprava. Poslati se moženajviše pet fotografija, uz popunjenu prijavnicu. Nagrađenim natje-cateljima dodijelit će se vrijedne nagrade i spomenice (prve tri na-grade i posebna nagrada). Pristizanje natječaja najkasnije do 20.kolovoza, vrednovanje do 31. kolovoza. Nagrade će se uručiti u okviruotvorenja prigodne izložbe na Seoskome zboru za 2016. godinu. Op-širnija obavijest o natječaju i prijavnica dostupni su na www.dus -nok.hu.

FILEŽ – Humanitarni koncert „GRADIŠĆE ZA VUKOVAR”održat će se u Filežu, 27. majuša, u petak, u fileškojdvorani za priredbe (Festhalle), s početkom od 20 uri.Nastupaju grupe iz Gradišća. Dobrovoljni dari će sebrati za obnovu Vukovarskoga vodotornja, a glavnipokrovitelj cijeloga projekta je predsjednica RepublikeHrvatske Kolinda Grabar Kitarović. Suorganizatori su triglavne krovne organizacije Gradiš ćanskih Hrvatov izAustrije, Ugarske i Slovačke: HKD, DGHU, KSS.

KRIŽEVCI – Povijesno društvo Križevci i Zavod zaznanstveno-istraživački i umjetnički rad Hrvatskeakademije znanosti i umjetnosti Koprivničko-križe vačkežupanije u Križevcima organizirali su znanstveni skup natemu: Od ilirizma do Bachova apsolutizma: MirkoBogović i njegovo doba u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.Skup je održan u Križevcima 6. i 7. svibnja 2016. godine.Radovi sa znanstvenoga skupa bit će objavljeni u XVIII.broju Crisa, časopisa Povijesnoga društva Križevci. Skupuje sudjelovao i dr. sc. Ladislav Heka, s Pravnog fakultetaSveučilišta u Segedinu koji je izlagao s temom Hrvatskipjesnik i političar Mirko Bogović u mađarskoj državno-pravnoj povijesti.

POZIVNICA

Fara Koljnof i Hrvatska samouprava Koljnofa Vas srdačnopozivaju na svetačnu priredbu prilikom završenja pro-jektov «Izgradnja grijanja u Hodočasnoj crikvi BlaženeDivice Marije» i «Vanjsko renoviranje crikve svetoga Mar-tina» 20. maja, u petak.

Program:

U 14.00 svetačna maša s biškupom Jurske biškupije dr.Lajosem Pápaijem i dr. Egidijem Živkovićem, biškupomGradišća.Blagoslov grijanja će biti u okviru svete maše. Po svetojmaši je skupna prošecija do crikve svetoga Martina kadeće se blagosloviti crikva i pilj patera Jeronima Sinkovića.Svetačni govor će držati Miklós Soltész, državni tajnik zacrikvene, na rodnosne, društvene i civilne veze u Minis -tarstvu ljudskih resursa.Svetačni blagoslov daju biškupi: dr. Lajos Pápai i dr.Egidije Živković

Pozdravne riči ćedu uputiti:

Matija Firtl, parlamentarni zastupnik, dr. Gordan GrlićRadman, veleposlanik Republike Hrvatske u Ugarskoj,Mišo Hepp, glasnogovornik Hrvatov u Parlamentu,Franjo Grubić, načelnik Koljnofa, Ingrid Klemenšić, pred-sjednica Hrvatske samoup rave Koljnofa.Potom slijedi folklorni program na kom nastupaju škol-ski folkloraši Osnovne škole «Mihovil Naković» i Ogranakseljačke sloge Buševec.Po programu je otvaranje izložbe poštanskih markicov iagapa u kulturnom domu.

PozivnicaDruštvo Gradišćanskih Hrvatov u Ugarskoj hodočašće organizira na X. Državnohodočašće Hrvata u Mađarskoj, 22. maja u Đud /Máriagyűd/ za Hrvate izhrvatskih naselj u Jursko-mošonsko-šopronskoj županiji.Autobus se vozi iz Šoprona prik Koljnofa, Vedešina, Umoka i Unde. Hodočašćepodupira: Fond za razvoj ljudskih potencijala Ministarstva ljudskih resursaNEMZ-KUL-16-0297