n 1 nTJEDNIK HRVATA U MAARSKOJ

Godina XXVI, broj 27 7. srpnja 2016. cijena 200 Ft

TJEDNIK HRVATA U MAARSKOJ

Gradiansko shodie 9. stranica

Foto: Lilla Radi 3. stranica

Najfotogeninija Hrvatica 16. stranicaKraj kolske godine 10. stranica

HDS-ovi kampovi u Zaviaju

n 2 n KOMENTAR UVODNIK

Komentar

Istina gorka niineLjeto je, ali je smino ljeto. Ki se potimo natemperaturi iznad trideset i pet, ki se smrza-vamo na esnaest. Minja se vrime od danado dana. Ne valja nam ni vruina, ne valjanam ni hladnoa. Hvala Bogu da i ovo nij' ponarudbi. Kako tira nepodnoljiva vruina uovu dob i naglu promjenu zahladjenja, takose minja dobra volja i naih ljudi. Neki suskloni zabiti i najmanju osnovu ljudskogaponaanja kako je zgrabi u glavi toplinskiudar. Kako bi rekli pravino? Istupu iz sebe,maska se skine s obraza s uvjerenjem da subogzna kakovom pravom ovlaeni bilo to,bilo komu rei u javnosti. Napadi nisu mo-gui samo sjekirom, pljuskom i skubljenjem,nego i ubadanjem. Uvijek se kae, najprljeje potribno pogledati, gdo veli i to... papotom odmiriti teinu govora, uvrede i po-tanja. Postoju med nami takovi ljudi ki sunedodirljivi, kim, kako izgleda, vjetar pue uhrbat, ki su privilegirani i zamiljaju za se ta-kove pozicije i funkcije, a i vlast, u koj oninisu, niti e ikada biti. Svagdir se pojavljuju,svagdir se rivlju u prve rede, kot kad bi pro-tokolarni dio svetanosti prez njih ne bi seni zgodao. Svagdir sidu oarani, kot kad binajve razumili od zgoditkov, a potom giz-davo iru svoje znanje, mislei da svi su po-aeni s kimi se spustu u razgovor.Naravno, pri tom se apsolutno ne zame upa-met, da od takovoga tipa ljudi svak norma-lan bii, i sve se uini da se blokira i izostavispravie s timi biseri. Gdo je malo drugaijiod jata, toga iz sebe vanhiti drutvo. Gdosvojim ne/ponaanjem izaziva zajednicu, a isilom kani navlii neku ideju ili zamisao najedan krug, na cijelo jedno naselje, pravodana tudji raun, toga ni rodjaki ni obrambe-niki nee sauvati od propasti. Svi e seokrenuti od njega, svi e mu jadovito spo-menuti ime, a zgodat e se da e ljudi saoslobodite nas, oslobodite nas neprestal -no moliti zaduenike. Gdo svoju vridnostprecijeni i svojim kritinim dranjem preziredrutvo, neka se ne preseneti da pri letu sehudo poemeru padobrani ter da je istinaprokleto gorka niine!

Tiho

U tijeku su kampovi, ljetni,prijateljski, kolski, kampo -vi koje organiziraju hrvat-ske narodnosne samo up-rave, civilne udruge. Onesu se natjecale za potporukod Tajnitva za civilne,drutvene i narodnosneveze Ministarstva ljudskihresursa, te udovoljile propi-sanim uvjetima za dobiva-nje dravne potpore ukategoriji za prireivanjekampova hrvatskoga (narodnosnoga)narodopisa, umjetnosti, za ouvanjeobiaja i italakih kampova u jezinojokolini. Ovi su hrvatski natjecatelji do-bili potporu:KERESTUR Kulturno drutvo Ke res tur,Kamp za ouvanje narodnih vred-nota: 400 000 Ft;PEUH Hrvatski vrti, osnovna kola,gimnazija i ueniki dom Miros lav Kr-lea, italaki kamp i kamp naina i-vota peuke Hrvatske kole: 2 500 000 Ft;SANTOVO Hrvatska kola, Ljetnakola hrvatskoga jezika, italakikamp: 1 300 000 Ft;BUDIMPETA Hrvatska dravna sa-mouprava, Dravni tabor materin-skoga jezika: 2 500 000 Ft;KAPOVAR Hrvatska samouprava o-moske upanije, Djeji kamp hrvat -skoga materinskoga jezika: 2 500 000 Ft;HARKANJ Hrvatska samouprava, Je-zini narodopisni kamp: 400 000 Ft;PEUH Kulturna udruga Baranja,XXV. dravni kolo-kamp: 850 000 Ft;UDVAR Hrvatska samouprava, Ljetnihrvatski kamp s popodnevnim borav-kom za ouvanje hrvatskih obiaja:500 000 Ft;KANIA Hrvatska samouprava Zalskeupanije, Kamp za ouvanje hrvat skih obiaja i glazbeni kamp: 800 000 Ft;MOHA Mohaka okaka itaonica,Kamp u hrvatskoj jezinoj okolini: 800 000 Ft;

SUMARTON Udruga drvo-rezbarske radionice, 25 go-dina u slubi hrvatskeum jetnosti i narodnogobrt nitva: 600 000 Ft;IKERIJA Hrvatska samo -uprava, Hrvatski narodnos -ni plesni kamp: 900 000 Ft;PEUH Udruga baranjskihHrvata, Hrvatski jezinikamp Faust Vrani: 400 000 Ft;PEUH Kulturna i izvorna

udruga Vizin, V. Ljetni tamburakikamp u Orfu: 1 400 000 Ft;PUSTARA Hrvatska samouprava,Kamp hrvatske narodnosne kulture ikamp za ouvanje obiaja: 400 000 Ft;HRVATSKI IDAN Hrvatska katolian-ska omladinska vjerska i kulturnaudruga, 23. Hrvatski katoliki omladin-ski kamp Peruka Marija: 400 000 Ft;IKLO Hrvatska samouprava, Hrvat-ski kamp darovitih: 643 000 Ft;BUDIMPETA Hrvatski vrti, osnovnakola, gimnazija i aki dom KLIK XIV.pedagoki okrug 199037, Hrvatski je-zini kamp i kamp poznavanja matinedomovine: 1 700 000 Ft;KOLJNOF Osnovna kola Mihovil Na-kovi, Hrvatski italaki kamp i glaz-beni kamp: 800 000 Ft;KOLJNOF Hrvatska samouprava,Morsko blago hrvatski kamp u Dra-malju: 600 000 Ft;KOLJNOF Drutvo Hrvati-Horvtok,Hrvatski omladinski tamburaki i glaz-beni kamp: 750 000 Ft;BUDIMPETA Erebetvaroka Hrvat-ska samouprava, Narodnosni narodo-pisni kamp : 500 000 Ft;ATAD Hrvatska samouprava, Kampi-raj i ui! narodnosni omladinskikamp: 800 000 Ft.Neki su ve kampirali, neki su kampoviu tijeku, a neki e tek kampirati. Kolikosveukupno osoba i koliko sati i prilikeza saobraaj, komunikaciju na materin-skom jeziku tek trebamo prebrojiti. Ko-liko prigoda za uenje!!!

Branka Pavi Blaetin

Glasnikov tjedan

7. srpnja 2016.

HHrrvvaattsskkii ggllaassnniikk!!ii ttaajjttee ii iirriittee

AKTUALNO n 3 n

HDS-ovi kampovi u ZaviajuHrvatska dravna samouprava 2016. godine prireuje etiri dravna kampa hrvatskoga jezika i kulture u Vlaiima naotoku Pagu u Pansionu Zaviaj. Tri osnovnokolska i jedan srednjokolski.

7. srpnja 2016.

Nakon srednjokolskog kampa, prvoga i drugoga osnovnokol-skog kampa, u tijeku je trei osnovnokolski kamp koji jezapoeo u nedjelju, 3. srpnja, i traje do 10. srpnja. U njemu boravi75 uenika i osam nastavnika. Voditeljica je kampa Angela okacMarkovi, a koordinatorica Eva Muji, referentica HDS-ova Ureda.U kampu borave uenici iz Baje, njih 26, s nastavnikom AntunomGuganom, iz Dunoka deset uenika s nastavnicom SilvijomVarga, iz Gare troje uenika, iz Mohaa 22 uenika s nastavnicomAnitom Jandrk Erdlyi, iz Martinaca deset uenika s nastavni-com Ljubicom Kolar Vukovi, te iz Starina etiri uenika s nas-tavnicom Ruicom Kedves. U srednjokolskom kampu boraviloje 55 uenika i est nastavnika. Iz budimpetanskog HOIG-a 23uenika i nastavnici olt Ternak i Mario Jerki, iz Koljnofa triuenika, iz Hrvatske gimnazije Miroslava Krlee 21 uenik i nas-tavnici Rebeka Hajs, Gbor Surnyi i Goran Keke, iz Martinaca

dva uenika, iz Sambotela pet uenika, iz Mohaa jedan uenik.Voditeljica je kampa bila nastavnica Rebeka Hajs, a HDS-ov ko-ordinator u kampu Kristof Petrinovi.

U drugom osnovnokolskom kampu boravilo je 97 uenika idevet nastavnika. Voditeljica je kampa bila Anica Popovi Biczak,

a koordinatorica Eva Muji. U kampu su bili uenici iz Salante,njih 11, s nastavnicom Evom Adam Bedi, iz ikloa troje, iz e-ljina 22, s nastavnikom Robertom Rontom, iz Lukovia sedamuenika s nastavnicom Anicom Popovi Biczak, iz Bare esterouenika, iz Koljnofa 15 uenika s nastavnicom Biserkom Brindza,iz Sopronhorpcsa etvero uenika, iz Hrvatskoga idana jedanuenik, iz Petrovoga Sela 17 uenika, s nastavnicom Kingom Ke-glovi, iz Kerestura estero uenika s nastavnicom Kiss Gyuln iiz Izvara petero uenika s nastavnicom Klarom Kova.

Prvi osnovnokolski kamp zapoeo je 19. i trajao do 26. lipnja.U njemu je boravilo 80 uenika i deset nastavnika. Iz budimpe -tanskog HOIG-a 18 uenika i nastavnici Zoran Marjanovi i Zo-rica Juri, iz Hrvatske gimnazije Miroslava Krlee 37 uenika inastavnici Ildiko Bonjak Bala, Mirjana Murinji i Grgo Kova, izsantovake hrvatske kole 25 uenika i nastavnici Eva GorjanacGali, Elvira Pucher i Mirela Gali. Voditeljica je kampa bila nastav -nica Rita Lai, a HDS-ov koordinator u kampu bila je Eva Ipano-vi, HDS-ova referentica

U osnovnokolskim kampovima mogu sudjelovati uenicikola u kojima se predaje hrvatski jezik u dvojezinoj nastavi iuenici kola u kojima se hrvatski jezik predaje kao predmet ili usklopu kruoka. U ovim kampovima mogu sudjelovati uenici od5. do 8. razreda, a i uenici koji su zavrili 4. razred ve imajupravo prijave. Uenike prijavljuju iskljuivo njihove kole. Cijenaje boravka u kampu za uenike 30 tisua forinta (udio trokovakampa: smjetaj, hrana i putovanje) koje uenici trebaju uplatitinakon njihove prijave. Uz to trebaju uplatiti cijenu izleta u vrijed-nosti od 200 kuna do polaska u kamp.

Branka Pavi Blaetin

n 4 n TEMA

Proslava Dana dravnosti u BudimpetiPovodom obiljeavanja Dana dravnosti i 25. obljetnice samostalnosti Republike Hrvatske, 28. lipnja 2016. godine,u organizaciji Veleposlanstva Republike Hrvatske u Maarskoj, u klupskoj prostoriji Maarske akademije znanosti uBudimpeti uprilien je sveani prijam. Primu, kojem je pribivalo etiristotinjak uzvanika, kao glavni gost odazvaose ministar obrane Maarske Istvn Simicsk.

Prijmu su pribivali takoer i parlamentarni zastupnik te predsjed-nik Interparlamentarne skupine prijateljstva Maarska Hrvat-ska Matija Firtl, glasnogovornik hrvatske manjine u Maarskomeparlamentu Mio Hepp, predsjednik Hrvatske dravne samoup -rave Ivan Gugan, povjerenik MVPT-a za razvijanje politike susjed-stva i supredsjedatelj Mjeovitog odbora za manjine RepublikeHrvatske i Maarske Ferenc Kalmr, bivi maarski ministar vanj-skih poslova Gza Jeszenszky, naelnica budimpetanskoga VI.okruga Zsfia Hassay, brojni veleposlanici i predstavnici diplo-matskoga zbora akreditirani u Maarskoj, ravnatelj Znanstve-noga zavoda Hrvata u Maarskoj Stjepan Blaetin, ravnateljpeukoga Hrvatskog obrazovnog centra Miroslav Krlea GaborGyrvri, glavna i odgovorna urednica Medijskoga centra Croa-tica Branka Pavi Blaetin, predstavnici hrvatskih samouprava,kulturnih, znanstvenih i vjerskih ustanova, lanovi hrvatske za-jednice, gospodarstvenici i brojni drugi gosti.

Nakon himne Republike Hrvatske i Maarske, koje je uz gla-sovirsku pratnju zagrebakog pijanista Vedrana Janjanina otpje-vala Dorotea Gocza, uenica 4. razreda keresturske Osnovnekole Nikola Zrinski, uzvanike je pozdravio i prigodni govor odr-ao veleposlanik Republike Hrvatske u Budimpeti Gordan GrliRadman. U svom obraanju nazonima veleposlanik Grli Rad-man zaelio je dobrodolicu svim gostima na prijam kojim se obi-ljeava 25. obljetnica hrvatske samostalnosti, za to su brojnihrvatski graani dali svoju rtvu. Zahvalio je prijateljskoj Maar-skoj na svoj potpori koju je pruala Hrvatskoj u proteklom raz-doblju te istaknuo kako su dvostrani odnosi obiljeeni dubokimpovijesnim vezama dviju drava i naroda, primjer dobrosusjed-skih odnosa, posebice na podruju ostvarivanja prava manjin-skih zajednica. U kontekstu ovogodinje memorijalne godinekojom se obiljeava 450. obljetnica Sigetske bitke i junake po-gibije Nikole Zrinskog podsjetio je da e se sredinji dio obilje-avanja odvijati poetkom rujna u Sigetu nizom programa, atakoer je najavio gostovanje osjekoga Hrvatskog narodnog

kazalita s hrvat-skom nacionalnomoperom Nikola u -bi Zrinski 19. rujnau Budimpeti.

Nazonima seob ratio i ministarobrane MaarskeIstvn Simicsk. Poz-dravljajui sve gostei hrvatske prijatelje,istaknuo je da su 25godina nakon hrvat-ske samostalnostiobje drave postav-ljene na jednakimsmjernicama, jedna-kim vrijednostima i

dijele jednaku vanjsku politiku. Sloio se kako povijesne vezeseu daleko u prolost, o emu najbolje svjedoi i ovogodinjezajedniko obiljeavanje memorijalne godine Nikole Zrinskog,ili Miklsa Zrnyija, kako se isti junak naziva kod Maara, koji gatakoer prihvaaju kao dijela zajednike prolosti. Ministar jeistaknuo da su i u dananjem vremenu obje drave suoene saslinim izazovima i vanjskim prijetnjama, ponajprije migrant-skom krizom. Premda su jezici razliiti, oba naroda dijele iste kr -anske vrijednosti na kojima je utemeljena i sama Europa, kazaoje Simicsk istiui vanost irenja suradnje u budunosti priostvarenju zajednikih ciljeva.

U kulturnome dijelu programa zagrebaki pijanist VedranJanjanin izvodio je skladbe Dore Pejaevi, a tijekom veeri dez-glazbu svirala je i pjevala pijanistica Lana Janjanin. Kulturno--umjetniki program dodatno je obogaen dolaskom lanovaZrinskih kadeta i lanica Kulturnoga drutva keresturske kole,koje su se predstavile gostima u narodnoj nonji pomurskih Hrvata.

Kristina Goher

Hrvatski veleposlanik u Budimpeti Gordan Grli Radman pozdravlja nazone.

Dorotea Gocza uz glasovirsku pratnju Vedrana Janjanina pjevahimnu.

Uzvanici

7. srpnja 2016.

TEMA n 5 n7. srpnja 2016.

Peuh

Proslavljen Dan dravnosti Republike HrvatskeU organizaciji Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Peuhu, 30. lipnja nizom sadraja obi ljeen je Dan dravnostiRepublike Hrvatske i 25. godina nezavisne Hrvatske.

Sveanom prijmu u Hrvatskoj koli Miroslava Krlee prethodiloje otvaranje izlobe 100 godina Price u peukoj Gradskoj kui.Izloba je dio programa u godini kada Zaklada Vesna i ZlatkoPrica obiljeavaju stotu obljetnicu roenja ovoga hrvatskog sli-kara roenog u Peuhu. Na izlobi je izloen dio djela (91 djelo)to ih je Prica darovao Peuhu. Zatim je slijedila sveta misa za Do-movinu u tamonjoj katedrali. Predvodio ju je mohaki upnikAttila Bognr uz koncelebraciju sveenika Ladislava Ronte, La-dislava Bamaija i Josipa Antolovia. Svetu je misu pjevao enskipjevai zbor Augusta enoe to ga je na orguljama pratio JozoDervar.

Izvedbom maarske i hrvatske himne enskoga pjevakogzbora Korjeni otpoeo je program sveanoga prijma proslaveDana dravnosti i 25. obljetnice neovisnosti Republike Hrvatske.Pjesmu Akordi o Hrvatskoj Josipa Gujaa uretina proitao jeDanijel Blaetin. Generalna konzulica Vesna Haluga pozdravila jenazone, izmeu ostaloga ree: Sa zahvalnou se prisjetimooeva nae Domovine: Zrinskih, Ante Starevia, Stje panaRadia, prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tumana, ali ipoginulih branitelja i civila u Domovinskom ratu koji su dali svojeivote kako bi iz muke, krvi i znoja, progona i stradanja nastalasamostalna i slobodna Hrvatska. Hvala i svima vama, dragi Hrvatiu Maarskoj, koji ste stoljeima svojim estitim, samozatajnim iportvovnim radom uvali hrvatsku rije, kulturu, obiaje i pri-donosili naoj Domovini i bili i jeste najvri most izmeuHrvatske i Maarske. Hvala naim maarskim susjedima i doka-zanim prijateljima koji su jedni od prvih priznali Republiku Hrvat -sku, ali i bili velika potpora na putu za lanstvo u Europskoj uniji,a tijekom Domovinskog rata pruili utoite i, to je jo vanije,dom za vie od 70 tisua hrvatskih prognanika.

Danas sam iznimno ponosna to vam predstavljamo Kopriv -

niko-krievaku upaniju, jednu od manjih, ali i najuspjenijihhrvatskih upanija. Presretna sam i iznimno ponosna to je danasovdje s nama i gradonaelnik Vukovara grada heroja simbolahrvatske pobjede i samostalnosti kojemu e predsjednik HDS-auruiti sredstva koje je hrvatska zajednica iz Maarske prikupilaza obnovu vukovarskog vodotornja dokazavi jo jednom jedin-stvo Hrvata u Hrvatskoj i izvan nje.

Potom je HDS-ov predsjednik Ivan Gugan predao darhrvatske zajednice u Maarskoj, deset tisua eura, vukovarskomegradonaelniku Ivanu Penavi, namijenjenu obnovi vukovarskogvodotornja. Zahvaljujui na daru za vukovarski vodotoranj, gosp.Penava izrazio je uvjerenje da e za godinu do godinu i pol danavodotoranj u Vukovaru biti otvoren za posjetitelje te da e ga

posjeivati i brojni Hrvati iz Maarske. Dodao je da je dosada prikupljeno gotovo pet milijuna kuna za obnovu sim-bola hrvat skoga zajednitva te da uope ne sumnja u usp-jenost akcije koja je pokazala da Hrvatskoj ne trebajupodjele i svae, nego zajednitvo i mir.

Slijedio je sveani program. Pjesmu Josipa Gujaa u-retina Podravini kazivala je Regina Varnai. Nazone jeuime Koprivni ko-krievake upanije pozdravio doupanIvan Pal. Naime, ove godine Generalni konzulat RepublikeHrvatske u Peuhu nizom kulturnih, vinskih, kulinarskih,gospodarskih, turistikih dogaanja promie Koprivniko-krievaku upaniju, a uz potporu nareene upanije i Hr-vatske prehrambene kompanije Podravka osigurana jeponuda poslastica na peukoj proslavi Dana drav nosti.Nazoni su imali priliku pogledati i trominutni promidbenifilm o Kop riv niko-krievakoj upaniji te upoznati Po-dravkinu gastronomsku druinu, na elu s Draenom u-rieviem, koja je pripremila za ovu priliku niz podravskihspecijaliteta. Oni su uz bogatu vinsku ponudu, upanovovino, vina Vinske kue Planina, Osjeko pivo te Tamburakisastav Biseri Drave osigurali gastronomski uitak peu -koga druenja.

Branka Pavi Blaetin

HDS-ov predsjednik Ivan Gugan predaje dar hrvatske zajednice u Maarskoj, deset tisua eura, vukovarskomu gradonaelniku Ivanu Penavi.

Generalna konzulica Vesna Haluga

n 6 n BAKA 7. srpnja 2016.

Spomendan biskupa Ivana Antunovia u KalaiPotovatelji biskupa Ivana Antunovia i njegova djela i ove su se godine okupili u Kalai. Naime, u organizacijigradske Hrvatske samouprave, 19. lipnja obiljeena je obljetnica roenja preporoditelja bakih Hrvata.

U crkvi svetog Josipa prije mise zajedniki se molila krunica nahrvatskome jeziku. Kao i lani, misno slavlje predvodio je msgr.Stjepan Bereti, upnik subotike katedrale, a s njime susluiosantovaki upnik vl. Imre Polyk, biskupski vikar za narodnosti.U svojoj prigodnoj propovijedi koju je posvetio ivotu i djelu bi-skupa Antunovia, msgr. Bereti uz ostalo ree da je biskup An-tunovi odriui se sebe, radio za druge, sve za sve, da njega nijebilo, mnogo toga danas ne bi bilo. Pri tome je naveo da je i danass obje strane granice mnogo njegovih nastavljaa, mladih kojinjeguju svoj materinski jezik, uvaju vjeru i obiaje. Svojim pje-vanjem misno slavlje uveliao je crkveni pjevaki zbor santova -ke hrvatske zajednice pod vodstvom upnoga kantora ZsoltaSiroka.

Uslijedilo je prisjeanje ispred nekadanje kanonike kurije,danas Doma Istvna Katone u Hunyadijevoj ulici br. 2, a uz pozd -ravne rijei domaina, predsjednika i dopredsjednice Hrvatskesamouprave grada Kalae Ladislava Saboa, odnosno Marije Ivo,

sveanost je uljepana pjevanjem enskoga kalakog Pjevakogzbora Ruice i polaganjem vijenaca kod spomen-ploe biskupuIvanu Antunoviu. Svojom nazonou sveanost su uveliali ge-neralna konzulica Republike Hrvatske u Peuhu Vesna Haluga,HDS-ov predsjednik Ivan Gugan, parlamentarni glasnogovornikHrvata u Maarskoj Mio Hepp, predsjednik Bako-kikunske u-panijske hrvatske samouprave Joso ibalin i drugi, koji su poloilivijence sjeanja.

Pod velikim atorom u nadbiskupskome vrtu prireen je pri-godni kulturni program. Bunjevaki izvorni KUD Gara u pratnjiOrkestra Baka izveo je santovaku okaku i bunjevaku gar-sku koreografiju, viekratno nagraen gromoglasnim pljeskomnazonih. Osim garskih plesaa u programu je nastupio i bainskiPjevaki zbor Rumarin s veselim hrvatskim pjesmama, a pred-stavila se i garska Baka.

Spomendan je zavren zajednikom veerom, druenjem iplesanicom uz garski Orkestar Baka.

S. B.

Misno je slavlje predvodio msgr. Stjepan Bereti.

Brojni uzvanici

Spomen-vijenci kod spomen-ploe

Predsjednik Hrvatske samouprave grada Kalae Ladislav Sabo idio kalakoga Pjevakog zbora Ruice

BARANJA n 7 n7. srpnja 2016.

SELURINCE

Hrvatski danU organizaciji tamonje Hrvatske samouprave, u tom je gradu 28. svibnja prireen Hrvatski dan. Program Dana odvijaose na otvorenoj pozornici Sredita za kulturu, emu je prethodila sveta misa na hrvatskom jeziku u rimokatolikoj crkvi,koju je predvodio martinaki upnik Ilija uzdi uz orguljaku pratnju martinake orguljaice i kantorice Anice Guja. U folklornome programu nastupio je peuki KUD Baranja, enski pjevaki zbor Augusta enoe i naiki HKD Lisinski.Nakon programa slijedilo je druenje i zabava.

U svom obraanju okupljenima predsjednica selurinske Hrvatskesamouprave Jelica Moslovac kazala je: Govorei o narodnostimau javnom ivotu, esto se naglaeno istie njihova uloga mostau meudravnim odnosima, odnosno u drutvenom ivotu i kul-turi. Hrvati u Maarskoj, podrazumijevajui pri tomu i nauHrvatsku samoupravu, svojim vezama s bivom maticom obo-gauju kulturu Karpatskog bazena te u znatnoj mjeri pridonoserazvoju meunarodnih veza Maarske, poglavito Selurinca. Da-nanjim Hrvatskim danom kanimo jaati upravo taj most da onpostane jo vri, u kojem nastojanju elim svima nama daljnjirazvoj plodonosne suradnje.

Nazone je pozdravio zastupnik Hrvatske samouprave gradaSelurinca Gabor Gyrvri, posebno pozdravivi generalnu kon-zulicu Vesnu Halugu, selurinskoga gradonaelnika Ptera Kolta-

ija, umirovljenoga gradonaelnika Marka Gyrvrija iglavnu urednicu Medijskog centra Croatica BrankuPavi Blaetin, te najavio sudionike folklornoga pro-grama.

enski pjevaki zbor Augusta enoe osnovan je1982. Godine, a danas ga vodi Marija Bonjak. Zbor imaraznovrstan repertoar, a cilj je njegovanje i ouvanje iz-vornih narodnih pjesama Hrvata u Maarskoj te iz ma-tine domovine. Pri nastupu lanice Zbora su unarodnoj nonji, to stvara poseban vizualni ugoaj.Ovoga puta razveselio je svojom izvedbom baranjskihi podravskih pjesama.

Ovoga puta gost grada Selurinca bio je naiki HKDLisinski. Drutvo je osnovano daleke 1889. godine kaopjevako drutvo. Danas u njemu djeluje folklorna sek-cija u sklopu koje imaju malu kolu folklora, B sastav, A sastav folklorne skupine, mjeoviti pjevaki zbor tetamburaki sastav. Sastav folklorne sekcije najuzornijaje skupina u Drutvu. Pri A sastavu folklorne sekcije dje-

luje i pjevaka skupina. U Drutvu je okupljeno 120 lanova. Um-jetniki je voditelj ansambla i dirigent Miroslav ari.

KUD Baranja utemeljen je davne 1967. godine i od tada do

dananjeg dana djeluje neprekidno s brojnim tuzemnim i me-unarodnim uspjesima, nagradama i bezbrojnim nastupima.Danas je umjetniki voditelj drutva uro Jerant, a Drutvo dje-luje kao udruga, iji je predsjednik Mio aroac. Na repertoaruimaju i koreografije hrvatskih narodnih plesova i maarske ple-sove te nastoje udovoljiti nastupom ukusu i hrvatske i maarskepublike. Oni su uz bogatu vinsku ponudu, upanovo vino, vinaVinske kue Planina, Osjeko pivo te Tamburaki sastav BiseriDrave osigurali su gastronomsko glazbeni uitak peukogadruenja.

Branka Pavi Blaetin

Peuki KUD Baranja

enski pjevaki zbor Augusta enoe

Domaini i uzvanici

n 8 n VJERA 7. srpnja 2016.

tovanje Presvetoga Srca Isusova poinje jo u srednjem vijeku.Prvo su ga njegovali kartuzijanci, a poslije isusovci u XVI. sto ljeu.Teoloki je temelj dobilo u XVII. sto ljeu, a 1765. godine papa Kle-ment XIII. dopustio je slaviti blagdan Srca Isusova, ali samo onimakoji su to traili. Papa Pio IX. 1856. godine odredio je da se blag-dan slubeno slavi u cijeloj Katolikoj Crkvi, poto je slavljenjeblagdana Srca Isusova brzo proireno po mnogim biskupijama,osobito s obzirom na potrebu zadovoljtine za grehove. Drvlja-nake ulice, koje su najee prazne, i ovaj put su bile prepunevjernika, koji stigoe iz svih podravskih naselja. Misa je bila nahrvatskom i maarskom jeziku, a bila je posebna zbog toga tovl. Ladislav Bamai ove godine slavi 25. obljetnicu sveenstva,srebrnu misu. Poslije Starina, on je i u Drvljancima misio povo-dom obljetnice. Pozdravio ga je martinaki upnik vl. Ilija uzdi,kako ree, na martinaki nain. Prekrasnu pjesmu Josipa Gujaauretina recitirala je Martinanka Regina Varnai. Potom su pred -sjednici hrvatskih samouprava ove regije poklon-paketomzahva lili vl. Bamaiju za godine provedene u podravskim selima(Bamai je devet godina bio martinaki upnik, od 1994. do2003.). Misno je slavlje uljepano pjesmom okupljenih vjernikau pratnji martinake upne kantorice Anike Guja. Bamai. Oda-bir za srebrni jubilej misnitva pao je na Drvljance zato to se oovome selu moe rei da je neutralno mjesto, i zbog toga je od-lino za proslavu 25. obljetnice zareenja. Kada su me 1991. go-dine zaredili, bio sam kapelan dvije godine u Paki (Paks), ondajednu godinu u Seksaru, gdje sam sad upnik, i zatim devet godinau Martincima i ostalim hrvatskim naseljima, est hrvatskih naseljapripadalo je meni, osim moga rodnog sela Starina. Prije 13 godiname je biskup premjestio iz Martinaca u Seksar, to mi je bilo jako tekoi jako ao to sam morao ostaviti svoje rodno mjesto, ali moramtamo biti kamo me Bog po s tavi. Uvijek rado dolazim ovamo, dragomi je kada vidim poznata lica, srce me boli kada moram otii, ali toje Boja volja, kae vl. Bamai.

Misa je bila prikazana uz koncelebraciju brojnih sveenika,koji su itali Sveto pismo na maarskom i na hrvat skom jeziku.Ovom se prigodom uvijek okupljaju i oni koji su davno otili izovoga kraja zbog raznih razloga, ali svatko se rado vraa u svojrodni kraj. Vjernici su ispripovijedali kako je bilo nekada kada subili djeca i mladi, ne samo na taj dan nego i vie puta godinjedolazili su u Drvljance. U ono vrijeme mnogi su dolazili iz okolnihnaselja na blagdan Presvetoga Srca Isusova, tko pjeice tko bi-ciklom ili motorom, naravno, tko ga je imao. To je bilo prvo pravopodravsko protenje. I tako se iz godine u godinu poelo hodo-astiti u Drvljance, ove godine 3. lipnja na X. hrvatsko dravnohodoae, opet u Podravini, opet u Drvljancima. Nakon mis-noga slavlja svakoga je ekalo druenje, hrvatska glazba i objed.

Luca Gai

Podravsko hrvatsko hodoae u DrvljancimaPodravski Hrvati koji hodoaste u Drvljance ve vie od tri desetljea na blagdan Presvetoga Srca Isusova, ispune ivotomi hrvatskom rijeju ovo naselje koje su davno, sredinom osamdesetih godina napustili i njegovi zadnji stalni stanovnici.Tako bjee i ove godine. U Drvljancima su se okupili uglavnom Hrvati vjernici 3. lipnja. Ovogodinje misno slavlje bilo jeu znaku srebrne mise Ladislava Bamaija, rodom iz Starina, danas upnika Seksarske upe.

Brojni sveenici u Drvljancima

Vl. Ladislav Bamai slavio je svoju srebrnu misu.

Trenutak za pjesmuOsa

Neupotrijebljena slika najtee me naputa.Jedna osa udara o zid ribarnice,osa koju ne mogu smjestiti, pa joj velim:osujeena, budi moja osebujna osa.Od udaraca emo napraviti panegirik,od zida rub fenomenalnog svijetapred kojim zjapi potroeno natragdok on sam neprolaznost je banalnapoput rane o kojoj smo italiiz uboda nekih drugih, u osamiu kojoj smo ih zapostavili.Ne ostavljaj me, zato sadjer samo zajedno e nam oprostitiovu bolest to se ne prenosi.

Damir odan

Putujua Celjanska Marija je jo jedno pozvala svoje vjernike uajtu, kade boravi jo do kraja augustua. Istina da iz sel Pinenedoline su hodoasniki jur prlje se pomolili pred kipom BlaeneDivice Marije u ajti, ali ve od dvisto ljudi se je i ta dan sku -paspra vilo u prelipoj ajtanskoj crikvi. Stavili su pred oltar sve to,to su si doprimili, pronje, molitve, molbe i zahvale. Pred naomgrupom su bili hodoasniki iz Hrvatskoga Jandrofa iz Slovake,tako da dokle smo ekali pred crikvom, pred stanom koludric seje odzvanjala i hrvatska i ugarska jaka, a opatice su takaj jednomjakom i svetimi kipici zahvalile velikodunost i ljubaznost hodo-asnikov iz Ugarske. Vjernike je pozdravio u ime domainov Mi-hael Marlovi ki je sve nazone potom pozvao u mjesni kulturnidom na agape. S jakom rne Madone je kiseki hrvatski zborZora zaeo svetu dvojezinu mau, ku sunjegovi jakari oblikovali i sudjelovao je jona orgula i kantor, Bala Orban iz Prisike.Na etvrtom skupnom shodiu Gradi-anskih Hrvatov iz Ugarske, pri pripraviDGHU-a, celebranti mae su bili duhovnikitefan Dumovi i dr. Anton Koli. Pri pro-diki je tefan Dumovi istaknuo da predis tim srcem Majke Marije moramo prepo -ruiti naa srca, tijela i grihe ter skupa mo-liti Jezuu da dostanemo oproenje. Kako se je Kolumbus otpravio sa svojim if-tom Santom Marijom u nepoznato i nijevidio svoju budunost, tako i mi ne znamoto nas eka u naem itku, ali sumljamoda mora postojati jedan drugi svit, kadeemo si najti rjeenje na sve nae prob -leme, i naa elja za sriom bit e tamoispunjena. Ako putujemo na Jezuevombrodu, zajt emo na mjesto spokoja, mira isrie zavrio je s timi rii prodiku tefanDumovi. Dr. Anton Koli pak se je zahvaliosvim diozimateljem ki su ta dan posvetili

medjusobnom spraviu i lipom sastanku u miru i razumivanjus Blaenom Divicom Marijom. Ujedno je prosio blagoslov na naedjelo, na nae svakidanje posle, na dicu i crikvu, na siromahe ibolesnike ter se je obrnuo svim vjernikom da jedan drugomu bu-demo na pomo i da ne budemo kri jedan drugomu, nego da

pomaemo nositi ta kri, kako je trpila Majka Marija zajedno sasinom Jezuem. U proeciji, pri koj je sudjelovao i domai farnikBranko Kornfeind, s marijanskimi jakami su vjerniki zbogomdalikipu Putujue Celjanske Marije, a pri obilnom stolu u kulturnomdomu su se nali u druenju s domaini, ki su i ovput s beskraj-nom gostoljubivou doekali brate i sestre u vjeri i jeziku, s ovestrane granice.

Tiho

VJERA n 9 n7. srpnja 2016.

Hodoasniki piaki u cilju

Bogatstvo...

Skupno shodie Gradianskih Hrvatov u ajtuU organizaciji Drutva Gradianskih Hrvatov u Ugarskoj, tonije reeno, po koordiniranju dr. andora Horvata iz Narde, 4. junija, u subotu, u jutarnji ura od Hrvatskoga idana su se ganuli na put pie Gradianski Hrvati. Na elu je opet stao, koti svenek, duhovni pelja grupe idanski farnik, tefan Dumovi i na malo celjansko shodie su se javili veinom oni hodo-asniki ki se svako ljeto znova i znova najdu u augustuu i pri hodoaenju do Celja. U Kisegu se je pak prikljuila jo jednavea grupa pod peljanjem andora Petkovia i tako do esti je povorka priblino od sto ljudi zala do austrijskoga hrvatskoganaselja, ajte.

Mau su sluili dr. Anton Koli i tefan Dumovi

U proeciji je bilo kih 250 ljudi

n 10 n BUDIMPETA I OKOLICA 7. srpnja 2016.

Sveanost zatvaranja kolske godine

HOIG nositelj zastave Zrinskoga U predvorju budimpetanske Hrvatske kole 16. lipnja prireena je sveanost zatvaranja kolske godine 2015./16. Posrijedije dogaaj koji se do sada obiljeavao u kolskome krugu, ali ovoga puta bio je od posebnoga znaenja. Naime, u sklopusveanosti i u nazonosti veleposlanika Republike Hrvatske u Budimpeti Gordana Grlia Radmana, predsjednik Spomen--odbora Nikola Zrinski Siget 1566. Jnos Hvri predao je koli zastavu spomen-godine sigetskoga junaka Nikole Zrinskog.

kolske sveanosti zatvaranja odgojno-obrazovnegodine slove o postignutim rezultatima kolske go-dine i o prieljkivanim ljetnim ferijama. Ovo po-tonje naglaeno je bilo i u samoj dekoraciji u kojojsu se papirnati djeji likovi bezbrino igrali arenimloptama, sve je bilo lepravo i veselo, kao i napisZbogom dragoj koli, nek odmara ljeti iz pjesmeIve Bodara naslova Zbogom knjigama. A takoeri u prvom dijelu programa u kojem su pjes muNade Ladenka kolski odmor recitirali uenik 1. razreda Dniel Lukcs, uenica 3. razreda MiraDhrmann i uenica 4. razreda Rka Faggyas, a sti-hove Vakci autora Zoltna Zelka kazivala je ue-nica 7. razreda Flora Pissinger. Potom su Tam-buriine plesaice izvele ples Na naoj plai. Sve-ani je program na hrvatskome i maarskome je-ziku vodila uenica 8. razreda Tena indik.

Mnogo puta govorimo kako biti pripadnikomjedne narodnosti jest jedna vrsta poslanja. Za razumijevanje toga ponovnonam pomae znanje i nai uzori koje smo upoznali zahvaljujui upravo zna-nju. I stoga je velika radost za nas da je prilikom 450. obljetnice bitke kod Sigeta,2016. godina proglaena Spomen-godinom Zrinskih. Kao svaki povijesni do-gaaj, i ovaj ima svoju poruku. Mi ne trebamo braniti zidine utvrda, ne tre-bamo se maem boriti protiv neprijatelja Ali moemo uiti od onih koji suto uinili. Jer su se zalagali za svoju vjeru, materinski jezik i kulturu, borili se zasvoju slobodu. Zauzeli su se za dva naroda. Za oba naroda: Hrvate i Maare.Poruka je to dananjici, poruka je to i vama. Misaonost Spomen-godine NikolaZrinski i stoga je bliska nama jer smatramo da smo proteklih godina i mi iz-gradili jednu malu utvrdu. Kada smo prvi put postavili na scenu 800 godinazajednike hrvatsko-maarske povijesti namjera nam je bila pomoi pri lak -em usvajanju gradiva iz povijesti. Jer povijest se moe nauiti iz udbenika,ali se moe i tako da je odig ramo Smjestiti nas u povijesna razdoblja i obli-kovati povijesne likove o kojima je vano saznati: to i zato su radili, svojimdjelima emu i komu su sluili? istaknula je u svome prigodnom govoruravnateljica kole Ana Gojtan. Potom je Literarna i plesna scena kole izvelaodlomak iz predstave Vremeplov Katarina Zrinska.

Predsjednik Spomen-odbora Nikola Zrinski Siget 1566. Jnos Hvriu svom obraanju nazonima naglasio je vanost Spomen-godine Zrin-skih, koju je u Republici Hrvatskoj spomen-godinom proglasio Hrvatskisabor, a u Maarskoj maarska vlada. Zajedniki e se prisjetiti obitelji Zrin-ski i svih onih koji su se zajedniki borili. Smatram da s obje strane, hrvat-ske i maarske, postoji volja za novo promiljavanje zajednike namosamstogodinje prolosti. U dananjici jako je teko razumjeti kako sumogla dva naroda ivjeti u sudbinskoj zajednici. Godinama se govorilo dasu Hrvati i Maari susjedni narodi. Mi nismo susjedni narodi, nego smopuk u sudbinskoj zajednici, ija se povijest isprepletala, a jezino je pitanjetakoer bilo rijeeno. Jer Nikoli Zrinskom bilo je u potpunosti svejedno jeli govori maarski, hrvatski, ili njemaki ree g. Hvri.

Nakon toga ravnateljici Ani Gojtan uruio je zastavu Spomen-godinesigetskoga junaka Nikole Zrinskog. Hrvatski veleposlanik Gordan Grli Rad-man naglasio je da e biti mnogo dogaaja vezanih za obitelj Zrinskih.Glavni je dogaaj 7. rujna kada e u Sigetu boraviti troje predsjednika,predsjednica Republike Hrvatske, pred sjednik Maarske i predsjednik Tur-

ske. Svaki e dan biti dan jednoga naroda, 9. rujna je Hrvatski dan. I naHrvatskome danu emo se mi prezentirati, vai sunarodnjaci iz Hrvatske i vi izMaarske, a ono to sigurno znamo jest da e Hrvatska kola iz Budimpeteimati svoju predstavu Vremeplov. dodao je Grli Radman. Nakon sveanihgovora stihove Gustava Krkleca Praznik ljeta kazivala je gimnazijalka 9. N razreda Tijana arac. Ravnateljica Ana Gojtan uruila je poklon-knjige ipo hvale. Pohvalu nastavnikoga vijea dobio je: Dniel Lukcs, DanijelRui, ime udina, Zo Hegeds-Szab (1. r.); Dva Kords, Vedran Jenjik,ara Kohari (2. r.); Keve Kords, Mila Marlin (3. r.); Barnabs Bs, Marko Fa-rago, Rebeka Rui. Kamilla Szabados, Gergely Trencsnyi (4. r.); Borka Bor-bola, Liam Fowkes, Grga Sabo (5. r.); va Balassa, Sofija Foltin, MilenaMarinkovi, Luca Molnr (6. r.); Flra Prissinger (7. r.); Enik Knya, Tena in-dik (8. r.). Pohvalu ravnatelja dobili su: Ztny Kiss, Viktria Kocsis (1. r.);Julija Ipanovi, Zeng Mark, Lena Mohorovi, Blanka Nmeth (2. r.); MraDhrmann, Nndor Puhony, Laura Szcs (3. r.); Oliver Kapor, Marko okac(4. r.); Nimrd kos Kepes, Rka Faggyas (5. r.); Adel Adrevac, Krmen Kris -tf, Dorka Khne, Ztny Sziva (6. r.); Flora Fowkes, Tin Tibor Pntek, MilenaMaja indik, Maja Tth (7. r.); Danica Romac, Dorottya Sink (8. r.). Po hvaluravnatelja za kulturni rad: Tijana arac (9. N), Deniza Dan, Evelin Rapi,Bence Szab (9. r.); po hvalu nastavnikog vijea za marljivo uenje i uzornovladanje: Henrietta Szsz; pohvalu ravnatelja za kulturni rad: olt Prager,Duan Grkovi, Milica Gagovi, Ivan Momirov (10. A); pohvalu ravnateljaza kulturni rad: Alex Kazi, Levente Pntek, Anna Heuschmidt, Dorka Pardi,Szonya Cservenyi, olt Karlovi (10. B); pohvalu ravnatelja za kulturni rad:Mia Barbir, Andrej Ki, Ferenc Fzesi, Norbert Gohr, Tmea Kohri, Erik Knya (11. r.); pohvalu nastavnikog vijea za doprinos na kulturnomplanu kole: Rebeka Bs, Ivan Milkovi, Ferenc Pataki; pohvalu nastavni-kog vijea za marljivo uenje i doprinos na kulturnom planu kole: FanniCzine (12. r.).

Pri kraju sveanosti uenici niih razreda otpjevali su pjesmu Moja do-movina, solo je pjevala gimnazijalka 11. razreda Vivien Bernyi.

estitam svim profesorima koji su sudjelovali pri ostvarenju prigod-noga programa, posebno Kristini Kirhofer i Katici Benik za dobro osmi -ljeni scenarij i sadraj na odista visokoj razini.

Kristina Goher

GRADIE n 11 n7. srpnja 2016.

U taborskom programu jedan dan je svenek posveen izletu nanaem podruju, tako je ovput ispalo da su koljnofski taborai24. junija, u petak, posjetili jakovsku crikvu, kuali najbolju pizzuu petroviskom kafiu i restoranu Nazdravlje, ter ili dalje u sam-botelski centar Sv. Martina i pomolili se i pred kipom PutujueCeljanske Marije u ajti. Ovoljetna tematika naega tabora jebila familija, tako da sva zanimanja su se obraala oko ove teme.U dramskoj sekciji, u runoj djelaonici pri hrvatskoj igri, a tako sui u kolskoj auli napravljene lutkice kot dekoracija u duhu familije je zaela povidati kolska direktorica, ujedno i peljaica taboraAgica Sarkzi ter nastavila: Fiksna toka naega jednotajed-noga programa je da idemo moliti pred kip Celjanske Madone,

bilo je kad smo hodoastili i pie, ali ajta je malo dalje, tako dasmo danas doli autobusom i u dvi uri emo imat svetu mau.Druga vana tacija dananjega dana je izlet u Sambotel kadeemo pogledati izlobu Sv. Martina ki svetac ima ovo ljeto ob-ljetnicu rodjenja. Na cilj je uvijek i to da i od hrvatske i vjerskestrane naa putovanja budu povezana s nekom aktualnou i ju-bilejom, a ljetos je to Sv. Martin, pokidob se je on rodio u Sam-botelu, a naa crikva isto tako nosi ime ovoga sveca istaknulaje moja sugovornica ka je jo dodala da je cijeli pedagoki zborukljuen u tabor, ne samo hrvatske pedagoginje, tako da od in-formatike prik plesa i sviranja sve stoji na raspolaganju koljnof-skoj dici da se zabavljaju, a prik toga osvoju i neto novo znanje.Svaka djelaonica dura 40 minutov, a zatim svi imaju priliku da seosvjeu da se giblju na dvoru. Roditelji su mirni da su dica nadob rom mjestu, a visoki broj taboraev svako ljeto ponovo i po-novo dokae, tabor je potriban i jako popularan. Na kraju taborasvenek se prezentira pred roditelji, u emu je bio najuspjeniji ovskupni boravak. alne igrice, jake su na repertoaru, tamburai iplesai nastupaju pred nabito punom aulom, a ljetos jo za izne-nadjenje svi su mogli bojati i majice. Iako jedan plavi dres na komse pie iji su pripadniki nositelji, skoro je i obavezan za taboraepri putovanju, Agica Sarkzi je rekla, da to je i znak povezanosti,to jasno daje svim na znanje kako se dri jezik i vjera pri nji, ikako su Koljnofci gizdavi na kolu i vlae selo!

Tiho

18. Hrvatski italaki i tamburaki tabor u KoljnofuOvoljetna tematika taboraev: familija

Novinarska zadaa je laka onda, kad cijeli jedan tabor dojde u Petrovo Selo na izlet iz Koljnofa. U kolski ferija dotina Dvo-jezina kola Mihovil Nakovi ve je po 18. put organizirala za svoje kolare Hrvatski italaki i tamburaki tabor u kom seje i ljetos uda svega nauilo, a i uivalo, od 2. do 8. razreda, sve skupa 45 dice.

Ovom su prilikom obuhvatili devetnaest uenikihzadruga s prostora Zagrebake upanije. Iz svakezadruge dola su dva uenika i jedan voditelj. Onisu stigli 23. svibnja, u ponedjeljak, u Bizonju. Djecasu bila smjetena kod obitelji u Bizonji, a odrasli uhotelu u Starom Gradu. U ponedjeljak poslije rukado veeri i utorak prijepodne bizonjska djeca imalasu mogunost upoznati aktivnosti radionice Hrvata(slikanje svile, spremanje nakita, ivanje, rad s bise-rima), a hrvatska su djeca imala zanimljive satove snaim nastavnicima. Sluali su predavanja o Ma-arskoj, o Budimpeti, gledali slike i nauili i neke iz-raze na maarskom jeziku. Uveer su pogledali naeselo, Zaviajnu kuu i crkvu. Utorak poslije radioniceimali su izlet u Stari Grad. Posjetili su gradski muzej,starogradsku tvravu i Interaktivni prirodoslovnicentar Futura. Uveer su mogli uivati na zabavi, koju su orga-nizirali bizonjski roditelji. U srijedu gosti su napustili Bizonju i kre-nuli na jednodnevni izlet u Slovaku.

Moemo zakljuiti da su nam ovi dani bili zaista zanimljivi i ko-risni. Nadamo se daljnjoj uspjenoj suradnji!

Renata Novak

Hrvatski gosti u BizonjiPodrunica Uenikih zadruga Zagrebake upanije i Zagrebaka upanija svake godine organiziraju meunarodnu su-radnju na nain da odlaze u posjet iseljenim Hrvatima i prenose im znanje i vjetine koje ue u uenikoj zadruzi svojekole. Ove su godine doli u Bizonju. Cilj je suradnje prenijeti znanja i iskustva vezane za kulturu, tradiciju i batinu iselje -nim Hrvatima i kod njih nauiti neto novo, to je specifino i posebno za prostor i zemlju u kojoj ive. Jedan je od ciljevai razvoj prijateljstva i druenje djece i odraslih.

n 12 n PODRAVINA 7. srpnja 2016.

U Potonji je uvijek veliko veselje kada se na kakvu priredbuokupe Hrvati, a ovo podravsko selo svake godine eka svojevjerne posjetitelje s raznim zanimljivim i veselim programima,priredbama. Na takve se priredbe vraaju i oni koji su iz nekograzloga napustili selo, a tom prilikom ovdje se susreu stari pri-jatelji, lanovi obitelji. A to bi drugo bio cilj ovih organizacija!Ova se priredba uobiajeno prireuje u Potonji, a jedinstvena jeu cijeloj Podravini. Glavni je organizator potonjska Hrvatska sa-mouprava, na elu s predsjednikom Jozom Dudaem, koji uvijekistie da je vano okupiti Hrvate iz regije radi druenja. Za orga-nizaciju svake seoske priredbe i dobru suradnju u velikoj je mjerizasluna Hrvatska samouprava omoske upanije, a i mjesnaSeoska samouprava. Zahvaljujui aktivnostima Seoske i Hrvatskesamouprave, na zad njem popisu stanovnitva vie od 140 Poto-

njana izjasnilo se pripadnikom hrvatske narodnosti. Naelnik na-selja Tams Reiz takoer misli da te hrvatske priredbe pruajumogunost za bolju budunost sela. Potonja njeguje prijateljskiodnos s hrvatskim naseljem Gornjim Bazjem ve od 1971. go-dine. Upravo ih je zbliio nogomet, ali i oni sudjeluju i u kuhanjugraha. Kao obino, ovogodinja je priredba zapoela natjeca-njem u kuhanju gulaa od graha za koji su namirnice osiguraliorganizatori. Vie od deset druina krenulo je na natjecanje isvaka od njih na svoj nain bilo to su mogli kuhari napraviti,bitno je bilo da grah bude uvr ten pokuala je kuhati najboljigrah. Grah odvajkada kuhaju u Podravini, stoga je on inio temeljnatjecanja jer u dav nim vremenima nije bilo hladnjaka da bi sehrana dugo drala, a mnogi nisu ni bili u mogunosti da svakidan mogu jesti meso. Grah je mogao dugo stajati, a od njega semoe kuhati izvrsna, a i razliita jela koja odgovaraju cijeloj obi-telji. Ove, a i prole godine kod natjecanja u kuhanju graha naj-uspjenija je biladruina lukovi -koga djejeg vrtia,drugo je mjestoosvojila martinakaenska skupina, atree je pripalo No-voseljanima. Nogo-metne su utakmicezapoele u veer-njim satima nakonproglaenja rezul-tata u kuhanju. U pono su objav-ljeni rezultati no-

gometnog turnira i dodijeljeni peharinajboljima. Pobjednik nogometnog turnirabila je lukovika momad, drugo mjesto pri-palo je hrvatskim nogometaima iz Gor-njeg Bazja, a na treem je mjestu zavrilabojevska momad. Najbolji-ma su uruenipehari, a ostalim sudi onicima natjecanjaspomenice. Ovogodinje je druenje, kaoobino, bilo vrlo uspjeno, posjetiteljiprired ba su mogli uivati u dobroj hrani,odlinom drutvu uza portska dogaanjai hrvatsku glazbu. Goste je zabavljao Tam-buraki zbor i orkestar Biseri Drave iz Sta-rina.

Luca Gai

Hrvatski ljetni festival noni nogomet u PotonjiPodravsko naselje Potonja u petak, 10. lipnja, s velikim je srcem oekivalo goste na svoju redovitu priredbu pod nazivomHrvatski ljetni festival noni nogomet. Za dobru glazbu i odlino raspoloenje pobrinuli su se zastupnici tamonje Hr-vatske samouprave, na elu s Jozom Dudaem, a budui da je odnos izmeu Seoske i Hrvatske samouprave jako dobar iSeoska je samouprava pomagala u organiziranju. Za izvrsni gula i uzbudljive utakmice, kao obino, pobrinuli su se gostiiz Gornjeg Bazja (prijateljsko naselje sela Potonje), Ruana, Bare, Bojeva, Daranja, Dombola, Izvara, Lukovia, Martinaca,Novoga Sela, Tomaina, Starina i drugih.

U kuhanju graha drugo je mjesto osvojila martinaka enska skupina.

Jelica ende i Jozo Duda podijelili su nagrade.

Kod natjecanja u kuhanju graha najuspjenija je bila druinalukovikoga djejeg vrtia.

MALA STRANICA n 13 n

Svjetski dan biciklistaSvakog 16. srpnja obiljeava se Svjetski dan biciklista, i upravo tim povodom vam donosimo nekoliko zanimljivosti o jednomod najee upotrebljavanih prometala. Procjenjuje se da danas ima preko 1 000 000 000 bicikala na svijetu. U mnogim se knji -gama moe pronai podatak da su Francuzi Pierre Lallemente i Ernest Michaux prvi izumili bicikl jo 1860-ih godina. No mnogise povjesniari s tim nee sloiti. Oni tvrde da uz bicikl ne veemo nijedno konkretno ime, a osoba koja se spominje kao prvivoza bicikla jest njemaki barun Karl von Drais koji je 1817. godine konstruirao 'draisine'- bicikl na guranje kojim je postigaobrzinu od 15 km/h. Taj se bicikl jo uvijek uva u nizozemskome muzeju Paleis het Loo uApeldoornu.

7. srpnja 2016.

1. Ruica za konicu

2. Lanac3. Guvernala4. Pedala5. Viljuke6. Sic7. Rogovi8. Ram9. Guma

10. Faz11. Kota

Znate li?

Zanimljivosti o ljetu Omiljeni ljetni sladoled nazvan ice pop ili popsicle, dakle smrz -

nuta mjeavina voa i soka na tapiu, izumljen je posvesluajno, a njegov je tvorac jedan jedanaestogodinjak. Zvao seFrank Epperson. On je davne 1905. godine smijeao sok i vodui unutra stavio nekakav tapi te sve ostavio vani da se dobroohladi. Meutim, temperatura je bila jako niska i sve se smrznulo.Tu je zamisao patentirao tek 1924. godine.

Omiljeno je ljetno voe lubenica. Ah, je li voe? Nije! Premda svimislimo da jest, zapravo se radi o povru! Pripada istoj porodicikao i tikvice, krastavci i bundeve!

Jedna od najveih ljetnih napasti jesu komarci. Oni mue ljude iivotinje u ljetnim mjesecima ve vie od 30 milijuna godina.Imaju senzore kojima mogu nanjuiti toplokrvne ljude i ivotinjena daljinu od 30 metara!

Brzina cvranja cvrakamijenja se s temperatu -rom pa to je via, to onbre cvri.

U kasno ljeto 13. rujna1922. u hladu u libijskoj pus -tinji izmjerena je tempera -tura od preko 57 stupnjevaCelzijevih. To je dovoljno dase ispee jaje na kamenu.

SLIKOVNA KRIALJKA

n 14 n POMURJE 7. srpnja 2016.

Podruna kola u Sumartonu zatvara svoja vrataGodina 2016. pamtit e se u povijesti sela Sumartona, a i u povijesti hrvatskoga kolstva u Maarskoj. Nakon viestoljet-noga djelovanja sumartonske Hrvatske osnovne kole Sveti Stjepan dolo je do zatvaranja ustanove, o emu je donioodluku odravatelj, Obrazovno sredite Klebelsberg. Uzrok je tomu naglo opadanje broja djece, naime od jeseni u svaetiri razreda bilo bi svega pet uenika. Opratanje 16. lipnja prireeno je ne samo za uenike zadnjega godita nego zapolaznike cijele kole, za sveukupno 12 uenika.

Naalost, u Sumartonu je dolo doonoga od ega se ve godinama strepjelo,a to je da e se ustanova zatvoriti. Sumar-tonska Osnovna kola Sveti Stjepan od2013. godine djelovala je u okviru Obrazov-nog sredita Klebelsberg kao podrunakola serdahelske Hrvatske osnovne koleKatarina Zrinski, u njoj se odvijala samorazredna nastava. Lani su ve spojeni svirazredi od 1. do 4. razreda, s jednim razred-nikom, naime bilo je svega 15 uenika. U kolskoj godini 2015./2016. broj uenikanadalje je opadao na 13, a u polugoditujo se jedan uenik upisao u serdahelskukolu. Na kraju kolske godine od sumar-tonske kole opratalo se svega 12 uenika,ukupno svih razreda. Inae, prema statisti-kama, u Sumartonu ima neto vie od 20djece osnovnokolske dobi za nie razrede,sedmero ve pohaaju serdahelsku kolu,a 2 3 drugu specijalnu kolu za djecu s po-sebnim potrebama. Voditelj podrune ustanove olt Trojko zana tjednik ree da prije nekoliko godina, kada su zbog opadanjabroja djece razredi spojeni, neki su roditelji odluili upisati dijeteu susjedni Serdahel. Mnogi od njih ne vole da im dijete ui u spo-jenim razredima, mislei da poduavanje jednog ili drugog go-dita skupa ometa djecu u uenju. Oni koji su imali brau ili sestreu viim razredima u Serdahelu, takoer su smatrali jednostavni-jim rjeenjem da idu zajedno u susjedno mjesto. Nije bilo lakoizrei oprotajne rijei ni djeci ni roditeljima, premda djeca nisuse previe zamarala time, zbog radosti to slijedi veliki ljetniodmor, a mi zbog toga to veina njih ionako nastavlja kolova-nje u Serdahelu, jer su zavrili etvrti razred. Najtee je bilo su-martonskom naelniku Martinu Capariju jer sa kolom selo gubijo jednu ustanovu koja okuplja mlade, a samim time i njihoveroditelje. Zahvalio je roditeljima i djeci, koji su se do zadnjega drali do sumartonske ustanove, nastavnicima na uzornom radui to su se pobrinuli s programima za odreene prigode.

Najvei je problem to u selu opada natalitet, rodi se vrlo malodjece. Naalost, nai mladi u velikom broju su otili raditi u inozem-stvo jer ovdje jednostavno nisu nali posao ili nisu bili zadovoljni za-radom. Najvie njih je u Engleskoj, i to nije ba u susjedstvu kaoAustrija. Hrvati su uvijek bili radini ljudi, oni su se navikli na odre-eni standard ivljenja, ne zadovoljavaju se takvim zaradama kojesu momentalno u naoj zemlji. Osim toga i oni koji nisu u ino -zemstvu, rade u nekim veim gradovima u Maarskoj. Vodstvo selane moe nita protiv toga, ipak unato zatvaranju kole mi emopokuati zadrati u mjestu one aktivnosti koje su i do sada bile,okup ljati djecu u domu kulture, a moramo razmiljati i o tome kakobi mogli iskoristiti kolsku zgradu. rekao je naelnik Martin Capari.

Greta Luka od jeseni e pohaati 5. razred osnovne kole,

dobitnica je priznanja Najuenica kole, rado se sjea dana usumartonskoj koli, ree da je cijela kola bila kao jedna obiteljjer su u svim aktivnostima bili zajedno, na sve su se zajedno pri -p remali, stariji pomagali mlaima. Kako e biti u Serdahelu, otome jo ne razmilja, meutim sestra joj pohaa tu kolu, i kaeda e joj to biti olakanje. Roditelji nisu zabrinuti, kau da Serda-hel nije daleko, od petog razreda djeca ionako ve moraju poha-ati tu ustanovu, a moda e djeci dobro doi i malo veedrutvo, upo znati drugu djecu, druge uitelje. Prema informaci-jama, sva su se djeca upisala tamo, to je vrlo dobro za pomurskuzajednicu jer e na taj nain i ova djeca nastaviti uenje hrvat-skoga jezika barem do 14. 15. godine. Kad se zatvori neka usta-nova, javlja se i tekoa to e biti s djelatnicima. Prema izvjeuMarije Tiler, ravnateljice serdahelske kole, dvije uiteljice su-martonske pod rune kole e od jeseni preuzeti serdahelskaokruna kola. Najbolnije je u svemu tome da se zatvara jo jednaustanova u kojoj se poduavao hrvatski jezik i ije postojanjesee sve do poetka XVIII. stoljea, naime prema povijesnim spi-sima obrazovanje u Sumartonu spominje se ve 1718. g. Prva jekola podignuta 1890. g. Porastom broja stanovnika bilo je pot -rebe za gradnjom nove kole; kolska zgrada u kojoj se odvijalanastava sve do ove kolske godine, sagraena 1938. g. U 40-imgodinama prologa stoljea kola je imala ak osam razreda. Odkolske godine 1974./75. sumartonska je kola pripojena serda-helskoj i od tada je u mjestu djelovala podruna kola s niim raz-redima. kolska je zgrada obnovljena 2001. godine, njezino jestanje Seoska samouprava dobro sauvala do dananjih dana.

Preostaje nam samo nada da e se mladi za nekoliko godinavratiti u mjesto, podii obitelj i zgrada e se opet ispuniti djejomvikom.

beta

Uenici sumartonske kole

SA SVIH STRANA n 15 n7. srpnja 2016.

NOVI VINODOLSKI lanovi Kulturno-umjetnikog drutvaSumarton zaredom ve treu godinu sudjeluju na Meuna-rodnome ljetnom karnevalu koji se odrava 1. 2. srpnja utome gradu. Na karnevalu razne druine oblae se u znaajnumasku. Sumartonci su se ove godine odluili da e predstavitiobiaje pomurskog fanika i obui e se u svadbenu povorkuna taj nain da e ene u muku, a mukarci u ensku odjeu.Tako je i bilo. Na pojedinim mjestima predstavili su programveseloga vjenanja.

DIKENE Tamonja seoska samouprava 2. srpnja odralaje tradicionalni Dan naselja kojem su sudjelovali i gosti izhrvat skoga prijateljskog mjesta Gotalova. Programi Dana za-poeli su 9 s utrkom u veslanju dragonboatskih amaca,nakon toga odrana je nogometna utakmica izmeu mom-adi prijateljskih naselja, a u mjesnoj crkvi sluena je dvojezi -na sveta misa. Na kulturnom programu, nastupile su mnogekulturne udruge iz hrvatskih pomurskih i podravskih naselja,meu njima Plesna skupina iz Mlinaraca, Klub umirovljenikaRozmaring, Folklorna skupina Biseri Drave.

LETINJA Od poetka do kraja srpnja u tome gradu odravajuse Glazbeni dani etalita u okviru kojega, zahvaljujui surad -nji s Turistikom zajednicom Koprivniko-krievake upanije,9. srpnja prireuje se koncert koprivnikoga Tambu rakog sas -tava. Takoer u gradu, na pozornici gradskog bazena svakogse vikenda nudi neki zabavni program, na toj pozornici e Su-martonski lepi deki nastupiti 29. srpnja.

SERDAHEL Hrvatski kulturno-prosvjetni zavod Stipan Bla-etin 25. 29. srpnja 2016. organizira ljetni kamp za djecupredkolske dobi i za uenike 1. 2. razreda osnovne kole. Ti-jekom tjedna djeca e uiti hrvatske izraze, pjesmice, plesove.Mjesto je kampa sjedite Zavoda, tj. Fedakova kurija. Djeca eu kampu moi boraviti od 8 do 16 sati. Uz hrvatska zanimanja,djeca e sudjelovati na portskim natjecanjima, uit e folklor,te e za njih biti organiziran izlet u Csmdr Kistolmcs. Pri-javit se moe kod Zorice P. Matola, voditeljice Zavoda, na tele-fonu: +36/30/2473239, ili na Zavodovoj e-poti: zavodb la -zetin@gmail.com.

ERIN KUD Zorica i ove godine boravi u Istri kao sudionik II.Istria Music Festivala, koji se odrava 1. 2. srpnja. Na ovomemeunarodnom Festivalu sudjeluje deset skupina, iz Estonije,Litve, Poljske i Maarske. Iz nae zemlje, uz KUD Zorica, sudje-luju: erinski Pjevaki zbor Jorgovan. jegerseki Mjeoviti pje-vaki zbor i Puhaki orkestar te Zbor Spring Women i plesnaskupina Flowers' Dance. Svi oni imaju nastup u Poreu i u Tu-ristikom naselju Lanterna.

SALANTA-NIJEMET U Nijemetu je druenjem i folklornimprogramom salantski KUD Marica, na dan nijemetskoga pro -tenja (buure) 26. lipnja obradovao stanovnike ovog nekadposebnog naselja, a danas sastavnog dijela Salante. Mnogi suizali pred svoje kue, a i nastup u domu kulture bio je posje-en.

48. Ljeto valpovako

U Valpovu je prireena najvea kulturna manifestacija amater-skoga stvaralatva Ljeto valpovako, i to ve 48. put. Mani-festacija je zapoela 16. lipnja. Njezin se sredinji dio zbio 26.lipnja eko-etnosajmom i vaarom Ljeta valpovakoga, a uposlijepodnevnim satima sveanom povorkom folklornihskupina te okakih zaprega i smotrom folklora. Meu brojnimdrutvima smotri folklora sudjelovao je i kukinjski KUDLadislava Matueka. (Foto: . Kollr)

OGLASHrvatska dravna samouprava od 2. do 4. rujna 2016. godine or-ganizira CRO TOUR 16, II. Biciklijadu kroz Pomurje. Ovimputem pozivamo sve zainteresirane da se prijave kako bi zajednoupoznali prekrasno Pomurje, druili se i zabavljali. O podrob-nome programu Biciklijade obavijestit emo vas nakon vae pri-jave. Prijaviti se moete e-potom: hrsamo uprava@chello.hu ilitelefonom: 06 1/303-6094.

MOHA / ZADAR Polaznici mohake Gimnazije Kroly Kisfaludy, koji pohaaju nastavu hrvatskoga jezika kod profe-sorice Marije Prakatur, od 3. do 9. srpnja borave, ve redovito,u jednotjednom kampu hrvatskoga jezika i kulture u Zadru.

n 16 n GLASNIK

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Branka Pavi Blaetin, tel.: 06-30-3961852, e-mail: branka@croatica.hu, NOVINARI: Stipan Balatinac, tel.: +36/30/396/1851, e-mail: balatinac.s.66@nicom.hu,Bernadeta Blaetin, tel.: 93/383-034, e-mail: beta@croa tica.hu, Timea Horvat (zamjen. glavne urednice), tel.: +36-30-437-0271, e-mail: tiho@croatica.hu, RAUNALNI SLOG: Katalin BerencsiZmbn, tel.: 1/269-1974, e-mail: zkati@croatica.hu, LEKTOR: ivko Mandi, tel.: 06-70-96 79 333, e-mail: zmsantovo@gmail.com, ADRESA: 1065 Budapest, Nagymez u. 68. Tel./Fax: 1/269-2811, tel.: 1/269-1974, e-mail: glasnik@cro atica.hu ZA OSNIVAA: Savez Hrvata u Maarskoj. IZDAVA: Croatica Kft. RAVNATELJ: aba Hor vath. List iri posredstvom Maarske pote, na osnovipretplate na iroraun: CITIBANK Rt. 10800014-10000006-10612016, urednitvo Hrvatskoga glasnika i alternativni iritelji. Pretplata na godinu dana iznosi: 7500 Ft. Tjednik se financira izdravnog prorauna Maarske. Rukopise, fotografije i crtee ne uvamo i ne vraamo. TISKARSKA PRIPREMA, TISAK: CROATICA Nonprofit Kft., 1065 Budapest, Nagymez u. 68.

HU ISSN 1222-1270

7. srpnja 2016.

UMOK Nedavno je s nami dobru vist podilio Adam Horvat,predsjednik mjesne Hrvatske samouprave, a ujedno i tamburasastava Kajkavci. Naime, umoki muziari su se ponovo naticalina Dravnom festivalu kvalifikacije (KTA) u Dunaszegu.Ukupno je nastupilo 14 muzikih grupov, a med njimi umoki

tamburai ponovo su mogli prikzeti najvie priznanje,Zlatni paun. To ujedno znai da su dostali poziv i naDravnu galu narodne glazbe. U minuli ljeti su Kajkavcijur na toj gali dvakrat dobili Veliku Nagradu zlatnogapauna.

STARIN U organizaciji mjesne Seoske samouprave, u su-botu, 16. srpnja, prireuje se Dan sela. Program poinje upodne svetom misom u mjesnoj katolikoj crkvi. U 13 satije objed za goste i stanovnike sela. Kulturni program po-inje u 19 sati, u njemu sudjeluju: domai Tamburaki sas-tav Biseri Drave, KUD aavica i martinaki enski pjevakizbor Korjeni. Na kraju dana sve zainteresirane eka bal uzPodravkinu svirku.

POGAN Blagdan svetog Ivana obiljeen je u Poganu, 24. lip-nja. Druilo se oko ivanjske vatre uz nastup enskoga pjeva -kog zbora Snae i nastup salantskih plesaa i sviraa KUD-aMarica.

Naslov najljepe Hrvatice u narodnoj nonji izvan Republike Hrvatske pripala Cindy otari iz ItalijeNaslov najfotogeninije Hrvatice u narodnoj nonji osvojila Fanni Bubreg iz Maarske

U Gradskoj portskoj dvorani u Tomislavgradu odrana je trea Re-vija tradicijske odjee i izbor najljepe Hrvatice u narodnoj nonjiizvan Republike Hrvatske. Projekt se inae odrava pod pokrovi-teljstvom dr. Dragana ovia, lana Predsjednitva Bosne i Herce-govine iz reda hrvatskoga naroda, Dravnog ureda za Hrvate izvanRepublike Hrvatske, Vlade Hercegbosanske upanije i Opine To-mislavgrad.

U Reviji i natjecanju sudjelovalo je 25 djevojaka iz 19 zemalja:Argentine, Austrije, Belgije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, CrneGore, ilea, Italije, Kosova, Maarske, Makedonije, Njemake, Perua,

Rumunjske, Sjedinjenih Amerikih Drava, Slovenije, Srbije (Vojvo-dine), vedske i vicarske.

Uoi poetka programa odrano je i svojevrsno prednatjeca-nje, glasovanje za najfotogeniniju djevojku u hrvatskoj narod-noj nonji na drutvenim mreama, a naslov najfotogeninijeosvojila je Fanni Bubreg iz Maarske. Nagradu, kopiju naunicaiz 14. stoljea iz Grboreza pokraj Livna, uruio joj je naelnik Op-ine Tomislavgrad Ivan Vukadin.

Struno prosudbeno povjerenstvo inili su Ivan Miloloa,predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca, Jozo Pavkovi, glavniurednik Veernjega lista u Bosni i Hercegovini, poznati glumacSlaven Knezovi, poduzetnica iz Tomislavgrada Marija Peri i mi-nistar znanosti, prosvjete, kulture i porta HB Petar Gali.

Odlukom ovoga povjerenstva naslov 2. pratilje osvojila jePaula Sabrina Bojanich iz Argentine. Predsjednik Vlade HB Dra -ko Dali uruio joj je nagradu, kopiju nakita iz Viia iz okoliceapljine.

Naslov 1. pratilje pripala je Ivoni Pandi iz vicarske, a nag -radu, kopiju naunica i ogrlice iz Sanskoga Mosta, uruio joj jeZvonko Milas, predstojnik Dravnog ureda za Hrvate izvan Re-publike Hrvatske.

Naslov najljepe Hrvatice u narodnoj nonji izvan RepublikeHrvatske za 2016. godinu ponijela je Cindy otari iz Italije, anagradu, kopiju naunica od 10. do 12. stoljea iz Hercegovine,uruio joj je hrvatski lan Predsjednitva Bosne i Hercegovine dr.Dragan ovi.

U prigodnome programu zavrne veeri nastupio je Kruno-slav Kio Slabinac.

Ivica arac/mandino-selo.comFoto: Davor iki/Studio Relive

Najfotogeninija Hrvatica u narodnoj nonji Mohaanka Fanni Bubreg