Embed Size (px)
Citation preview
“Tko je tko” u hrvatskoj znanosti?
[o jedinstvenim identifikatorima autora]
Franjo Pehar, [email protected] Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru
Predstavljeno na
2. Dan digitalnih repozitorija 18. ožujak 2015.
Razrada
① Uvod
② Autorstvo : trendovi i problemi
③ Problemi povezani s identifikacijom autora putem osobnog imena
④ Broj znanstvenika i istraživača u RH
⑤ Završna promišljanja
①Uvod
• ? znanstvenika i istraživača u Hrvatskoj
– istraživačka, znanstvena, nastavna i znanstveno-nastavna zvanja ...
• ? autora koji se bave znanstveno-istraživačkim radom
• oko 7.000.000 stalno zaposlenih u R&D u 2013 (OECD.Stat)
• kontekst
②Autorstvo: trendovi i problemi
Trend Potencijalni problemi autorstva
Pitanje
Porast broja koautora - ‘počasno’ autorstvo - ‘poklonjeno’ autorstvo - sporovi
- Kako razdvojiti imena autora?
- Kako komunicirati pripisivanje u citatima?
- Kako opisati doprinos radu? - Kako vrednovati i
predvidjeti utjecaj? - Tko je odgovoran?
Pomak od akademskog nakladništva u knjigama prema časopisima
- nestajanje jednoautorskih knjiga kao evluacijske mjere
- Kako integrirati normativu autora i sustave za identifikaciju istraživača?
Smanjivanje granularnosti publikacija
- opstojnost “nano” publikacija vs. autorstvo
- Kako dokumentirati autorstvo na temelju podstrukture rada?
Dinamički dokumenti - krivo pripisivanje verzija - Kako dokumentirati autorstvo tijekom vremena?
Rastuća raznolikost znanstvenog iznosa koji je moguće citirati
- kanibalizacija citata, prekomjerno brojanje
- Kako citirati podatke, softver, prezentacije (?), blogove (?), tweetove (?)
Znanstvenici i istraživači
Diseminacija rezultata istraživanja
Povezivanje cjelokupne znanstvene produkcije (oeuvre)
Pronalaženje suradnika
Osiguravanje ispravnog predstavljanja na mreži
Financijeri Praćenje znanstvenog outputa u svrhu odobravanja sredstava
Sveučilišne uprave/administracija
Razvrstavanje intelektualnog outputa svojih istraživača
Novinari Dohvaćanje cjelokupnog outputa određenog istraživača
Knjižničari Jedinistveno identificiranje svakog autora
Sustavi za upravljanje identitima
Povezivanja metapodataka, isporuka istraživačima
Razrješavanje višeznačnih imena
Povezivanje višestrukih identiteta istraživača
Diseminacija identiteta
Agregatori (uključujući nakladnike)
Povezivanja metapodataka, isporuka istraživačima
Razvrstavanje intelektualnog outputa svakog istraživača
Razrješavanje višeznačnih imena
Povezivanje višestrukih identiteta istraživača
Praćenje povijesti afilijacije istraživača
Aktivno praćenje i ažuriranje podataka
Profiles: Academia / Google Scholar / ISNI / Mendeley / MicrosoftAcademic / ORCID /
ResearcherID / ResearchGate / Scopus / Slideshare / VIAF / Worldcat
③ Problemi povezani s identifikacijom autora putem imena
• Homonimija – pet različitih Darka Babića
• Darko Babić lista-radova?autor=53240 • Darko Babić lista-radova?autor=100023 • Darko Babić lista-radova?autor=231335 • Darko Babić lista-radova?autor=263221 • Darko Babić lista-radova?autor=265664
– četiri različita Damira Kovačevića • Damir Kovačić lista-radova?autor=200511 • Damir Kovačić lista-radova?autor=212786 • Damir Kovačić lista-radova?autor=223336 • Damir Kovačić lista-radova?autor=254890
[...] kroz bespuća izvora bez jedinstvenih identifikatora
• Sinonimija – npr. Ivo Ivić i Ivan Ivić
• Problemi vezani uz (računalni) zapis imena – varijantni oblici uslijed kodiranja teksta (Ivo Ivić i Ivo Ivic, Đ ∈ {Đ, Dj, Gj, D})
– dodatna homonimija uslijed skraćivanja imena (Ivić, I. -> Ivić, Ivo i Ivić, Ines)
– zamjena imena i prezimena (Ivo, Ivić) – problemi nastali uslijed korištenja algoritama za
ujednačavanje koji su prilagođeni drugim jezicima (npr. čest je slučaj tretiranja prvog prezimena kao drugog imena, Ana Anić Ivić -> Ivić, Ana Anić -> Ivić, A.A.; ali Ana Anić-Ivić -> Anić-Ivić, Ana)
– pogrešno razgraničavanje imena ("Ivić, Ivo, Anić Ivić, Ana")
[...] problemi vezani uz podatkovne izvore
a) čak i ako postoji normativna datoteka, u praksi su često relevantni podaci koji ju ne koriste (npr. podaci iz relevantnih svjetskih baza poput WoS-a i Scopusa) koje treba vezati za normativnu datoteku za potrebe nekog istraživanja ili izvještavanja
b) ako postoji normativna datoteka na koju se mapiraju neki podaci, tada je rijetko moguće detektirati homonime gdje se oni stvaraju između osoba popisanih u normativi i osoba koji nisu u njoj (npr. u normativi postoji samo jedan Ivo Ivić, ali postoji i drugi Ivo Ivić koji je također autor ali nije u normativi jer nije znanstvenik; ovome u normativi pripisati će se i svi radovi ovome koji u njoj nije)
c) problemi svojstveni zapisima izvora (npr. način skraćivanja imena, konzistentnost razdjelnika znakova, kodiranje znakova ...) koji više ili manje otežavaju povezivanje s normativnom datotekom, a mnogi izvori podataka imaju vlastite specifičnosti
...
• Zaključci: – Jedinstveni identifikatori autora od presudne su važnosti.
– Što smo dalje od normativne kontrole to su veći problemi povezani s identifikacijom autora.
– Postojanje normativne datoteke ne rješava sve probleme koji nastaju uslijed povezivanja i usklađivanja podataka iz različitih izvora
• Moguće rješenje: Znanstveno-istraživački i primijenjeni projekti s obzirom da je u pozdini problem znanstvene i tehnološke naravi.
• Izvor sredstava: RH, EU ...
④ Broj znanstvenika i istraživača u RH
• Tko je tko u hrvatskoj znanosti – “u ... nalaze se isključivo podaci o registriranim
znanstvenicima pri MZOŠ-u” – 6.229 znanstvenika (17. 3. 2015.)
• Upisnik znanstvenika (MZOS) – “Podaci o osobama upisanim u Upisnik osobnog su
značaja” (http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=5492) – “Pravo direktnog uvida i korištenja podataka o osobama
upisanim u Upisnik imaju samo djelatnici ministarstva za potrebe rada svih zakonom utvrđenih tijela ministarstva”
– “ovaj broj je ujedno i identifikacijski broj, koji omogućuje upisivanje i pohranu objavljenih znanstvenih radova u bazu podataka Hrvatska znanstvena bibliografija (CROSBI)”
– ? znanstvenika i istraživača
... • Hrvatska znanstvena
bibliografija (CROSBI)
–1991.-2015.
• 22.896 znanstvenika i istraživača registriranih pri MZOS-u i zabilježenih u CROSBI-u
• broj (ne)aktivnih?
• 22.494 jedinstvena imena
...
• Virtualna međunarodna normativna baza (VIAF) – suradnja NSK – 134.516 hrvatskih autora (2014.)
– ? znanstvenika i istraživača
• Zaključak: Fragmentirani i nepovezani izvori. Potrebno izraditi izvor koji će predstavljati tzv. “gold standard” za identifikaciju hrvatskih znanstvenika i istraživača
• Moguće rješenje: (Projektno) povezivanje svih dionika koji raspolažu relevantnim podacima.
• Izvor sredstava: RH
⑤ Završna promišljanja
Potreba za samonadilaženjem
Potreba za samoostvarenjem
Potreba za pripadanjem i ljubavlju
Potreba za sigurnošću
Fiziološke potrebe organizma
(1) U kakvoj su svezi identifikacija autora i Maslowljeva teorija hijerahija potreba?
(2) Je li identifikacija autora prvenstveno tehnološko pitanje?
(3) Treba li za potrebe hrvatske znanstvene infrastrukture povremeno izmisliti “novu vrstu kotača” ili je dovoljno
zamijeniti postojeće gume?
Je li podjela “kolača” (a.k.a. ovlasti, poslova, zadataka ...) političko, pravno, ekonomsko,
tehnološko, organizacijsko [...] pitanje?
Zahvaljujem na pozornosti!
A dragim kolegama na poticajnim razgovorima o ovoj i brojnim srodnim
temama. • Jadranka Stojanovski ([email protected] ili
[email protected]) – orcid.org/0000-0001-7399-522X – ResearcherID: E-6354-2010
– Scopus Author ID: 6603501677 • Krešimir Zauder ([email protected])
– ISNI: 0000 0004 2229 6375
