To smo mi, ljudi!

To smo mi, ljudi!

Melita Schmitz, life coach, prof., dipl.bibl.

[email protected]

2

Kako biste opisali svoj posao i radni tjedan?

3

Kojem klubu zaposlenika pripadate?

• HBDP • HBDP

4

Hvala Bogu da je petak!

5

Hvala Bogu da je ponedjeljak!

6

Hvala bogu da je petak!

• osobe koje su usmjerene na vikend• vesele se micanju s radnog mjesta• pod silnim su stresom jer samo 2 dan

smatraju “dobrim danima”• svaku nedjelju smatraju stresnim

danom jer sutradan moraju ponovo na posao

7

Hvala Bogu da je ponedjeljak!

• najčešće su to radoholičari koji ne podnose vikend jer nisu na poslu

• i oni su pod stresom, iako su 5 dana na poslu, jer uvijek postoji taj prokleti vikend kad nisu na poslu

• najgori dan u tjedni im je petak jer slijedi neradni vikend

• pokušavaju raditi vikendom, ali im smetaju obiteljske obveze

8

članovi HBDP i HBDP

• jedni duge smatraju potpuno

šašavima!!!

9

Kakvi ste Vi? Kojemu “klubu” pripadate?

•Što je rješenje ovoga problema?

•Kako promijeniti poziciju?

10

HBDD - Hvala Bogu da je danas!

• za ovaj klub nisu potrebne ikakve kvalifikacije, već samo želja da se postigne veća kvaliteta života i da se svakom danu radujemo - a ne da ga se užasavamo!

• članovi kluba shvaćaju da su ponedjeljci samo ponedjeljci i da petak stiže želimo ga ili ne

• pa stoga učinimo svaki dan posebnim i iskoristimo ga što je bolje moguće

1111

dr. Wayne W. Dyer kaže:

• oduvijek sam osjećao da je prava svrha u životu biti sretan i uživati u životu! Otići na mjesto na kojem nećeš poželjeti otići na neko drugo mjesto. Toliko ljudi život provede lutajući, pokušavajući opstati na mjestima na kojima se nalaze. Nikako da pronađu svoju krajnju destinaciju!

12

I zato....

“Probudite li se svakog dana s mišlju:

“Drago mi je što je danas današnji dan!”,

mogli biste se iznenaditi koliko ćete manje biti pod stresom. Taj jednostavni pomak u načinu razmišljanja veliki je korak naprijed prema pozitivnijem doživljavanju života i rada.”

13

ali...

• Kako ćemo postići da ne poželimo otići na DRUGO MJESTO???

• Trebamo li možda poznavati i neke osnovne zakonitosti ljudskoga ponašanja???

• Trebamo li poznavati ljudsku prirodu???

14

Vi ne činite ono što propovijedate

• LaPiere, R.T. (1934). Stavovi i akcije.

• Social Forces, 13, 230-237.

14

15


PRETPOSTAVKA:Stav neke osobe o objektu stava (osoba

ili stvar) djelovat će na ponašanje te osobe prema tom objektu.

npr. brokula = gađenje ==odbit ćete jesti brokulu

15

16


• u počecima psihologije postojala je neprovjerena pretpostavka da je takvo slaganje između stava i ponašanja općenito prisutno.

• stoga su sociolozi i psiholozi smatrali da će se izmjereni stavovi pokazati u budućem ponašanju prema objektu stava.

16

17


• LaPier dovodi u pitanje tu pretpostavku, posebno kad su u pitanju socijalni stavovi

17

18


• primjer: američki istraživači muškarcima postavljaju pitanje: Biste li ustupili svoje mjesto u tramvaju nekoj ženi iz Armenije?

19


• LaPiere kaže da se uvijek radilo o simboličkom odgovoru na simboličku situaciju pa se stoga na temelju tog odgovora NE BI MOGLO predvidjeti stvarno ponašanje nekog muškarca u susretu s pravom Armenkom u prepunom tramvaju

• unatoč ovoj činjenici većina istraživača bila bi sklona ustvrditi da MOGU na temelju simboličkog stava PREDVIDJETI stvarno ponašanje osobe koji je taj stav izrazila kao odgovor na hipotetičko pitanje i još su bili spremni na ZAKLJUČKE o OPĆEM odnosu Amerikanaca i Armenaca

20

LaPiere tvrdi...

• da je pretpostavka o slaganju koje postoji između simboličkog ponašanja (odgovori u upitniku) i stvarnog ponašanja previše jednostavna, neopravdana i vjerojatno netočna

21

Napomena!!!• 1930.-ih g. u američkom društvu

postojalo je mnoštvo etničkih predrasuda i diskriminacija

• npr. bilo je uobičajeno da se u hotelima i restoranima ne dopušta ulazak pripadnicima određene rase ili narodnosti

22


• LaPiere je odlučio iskoristiti te diskriminatorne postupke za testiranje svoje ideje da su izgovoreni stavovi često slabi prediktori aktualnog ponašanja

23

Što ga je potaklo na istraživanje???

• putovanje s kineskim parom, smještanje u hotel u gradiću koji je bio poznat po vjerskim netrpeljivim stavovima prema istočnjacima.

• odmah su bili LJUBAZNO smješteni, a nakon 2 mjeseca ih je nazvao i pitao bi li primili jednog kineskog gospodina i odgovor je bio NE!

24

ONO ŠTO LJUDI KAŽU, ČESTO NIJE ONO ŠTO ČINE!!!

25

Metoda istraživanja:1. Faza stvarnog ponašanja:• on i kineski par na putovanju Amerikom• 17000 km• 67 hotela• 184 restorana i kavana• detaljno bilježio reakcije hotelskih

recepcionara i drugih zaposlenika• tražio od supružnika da se oni pobrinu

za smještaj, tj. da prije uđu od njega u restoran

26

Metoda istraživanja:

2. Faza simboličkog ponašanja:• LaPier poštom slao upitnike svim

hotelima, restoranima i drugim mjestima koje su posjetili

• razmak od posjeta do slanja upitnika: 6 mjeseci

• NAJZANIMLJIVIJE PITANJE u upitniku:Biste li ugostili pripadnike kineske

rase??

27


ukupno 251 hotel,

restoran, kavana

odgovorilo 128 nije

odgovorilo 123

51%

28


• kako bi bio siguran da odgovori NISU pod utjecajem kineskog para, LaPiere je prikupio odgovore na isti upitnik i od 32 hotela i 96 restorana iz istih krajeva zemlje koje su proputovali, ali nisu posjetili

29

REZULTATI

• samo u jednom auto-kampu su bili odbijeni

• ostali su pokazali prosječan ili iznad prosječan postupak prijema

30

LaPiereova procjena primljenih usluga

KVALITETA PRIJEMA SMJEŠTAJ

RESTORANI I KAVANE

Mnogo bolji nego što bi istraživač očekivao nego da je bio sam

25 72

Dobar, ali različit zbog povećane znatiželje

25 82

U skladu s normalnim očekivanjima

11 24

Očito oklijevajući zbog rasnih razloga

4 5

Nedvojbeno, ali vremenski ograničeno, neugodno

1 1

Odbijeno 1 0

Ukupno 67 184

31

Broj odgovora na pitanje:Biste li ugostili pripadnike kineske

goste?ODGOVOR BR. POSJEĆENIH HOTELA

BR. POSJEĆENIH RESTORANA

BR. NEPOSJEĆENIH HOTELA

BR. NEPOSJEĆENIHRESTORANA

NE 43 75 30 76

Neodlučan, ovisi o okolnostima

3 6 2 7

DA 1 0 0 1

32

RASPRAVA

• LaPiere tvrdi da je nemoguće neposredno uspoređivati reakcije dobivene upitnikom s aktualnim iskustvom

• ne smatra da se upitnici trebaju ukinuti, već smatra da se takvi podaci mogu koristiti u određivanju simboličkih stavova o pitanja ili temama koje će ostati simboličke

33

LaPiere zaključuje:

• ako želim predvidjeti nečije ponašanje u nekoj stvarnoj situaciji ili prema nekoj osobi, verbalna reakcija na simboličku situaciju (upitnik stavova) nije tome u potpunosti primjerena.

• tvrdi da se socijalni stavovi mogu pouzdano mjeriti SAMO proučavanjem ljudskog ponašanja u stvarnim socijalnim situacijama

34

Kritike, kasnija istraživanja i novije primjene

• KRITIKA: jednostavna da-ne pitanja• broj odgovora- samo polovica

posjećenih mjesta je odgovorila• postoji mogućnost da osoba koja se

tada susrela nije ista koja je odgovorila na upitnik

• Wicker (1971.) zaključuje da je korelacija između izmjerenih stavova i aktualnog ponašanja zaista mala, a možda i nepostojeća (Špičkovina)

35

Uzroci nedosljednosti

• imamo mnogo stavova koji su u međusobnom nadmetanju - koji će prevagnuti ovisi o situaciji

• ima prilika u kojima se ponašamo suprotno od naših stavova jer nemamo izbora

• socijalni pritisci i ljudska želja da se izbjegne neugodnost mogu biti snažan utjecaj na suprotno ponašanje od stava koji imamo

36

Faktori konzistentnosti između stavova i ponašanja

• Snaga stava- snažni osjećaji - usklađeno ponašanje

• Stabilnost stava- promjena stavova u vremenu (izbori- ankete 3 tjedna prije izbora ne govore mnogo o odluci)

• Relevantnost stava za ponašanje- neki izmjereni stav mnogo će bolje predviđati ponašanje ako se direktno odnosi na ponašanje koje nas zanima

37

Faktori konzistentnosti između stavova i ponašanja

• Istaknutost stava- što je neki stav istaknutiji, to će više predviđati ponašanje (pozitivno-negativno)

• Situacijski pritisci- vanjski pritisci toliko snažni da naši unutrašnji stavovi nemaju mnogo utjecaja na naše ponašanje

38

BUDITE POSLUŠNI POD SVAKU CIJENU

39


• PITANJE: kad bi vam netko s autoritetom naredio da nekoj osobi zadate električni šok od 350 volti jer je netočno odgovorila na neko pitanje, biste li to učinili???

40


• 1961. godine, psiholog Stanley Milgram sa Sveučilišta Yale provodi eksperiment kojemu je cilj ispitati ideju poslušnosti

• Milgram je htio znanstveno istražiti kako su ljudi u stanju nanijeti drugima veliko zlo samo zato što im je to netko naredio

• Milgram pri tome misli na stravična zvjerstva II. svjetskog rata

41


• 40 muškaraca u dobi od 20 do 50 godina• 15 kvalificiranih i nekvalificiranih radnika• 16 prodavača i poslovnih ljudi• 9 visokoobrazovanih muškaraca• ispitivanje je bilo plaćeno• objavljeno u novinama ili pozivi na

adrese• svaki od njih je u eksperimentu

sudjelovao individualno

42


• Milgramovi volonteri, odnosno učitelji kako ih je nazvao, imali su zadatak naučiti 'učenike' listu parova riječi. Znanstvenici su učiteljima dali upute da učeniku pruže bolni električni šok, koji je počeo jačinom od 15 volti, i to pritiskom na gumb stroja svaki put kad učenik krivo spoji riječi. Nakon svakog krivog odgovora učitelji su morali povećati voltažu za dodatnih 15 volti, a skala se kretala sve do maksimuma, odnosno do 450 volti.

43


44


• Učenici su zapravo bili glumci koji uopće nisu primali elektrošokove što, dakako, učitelji nisu znali. Poslije svakog pruženog elektrošoka, s obzirom na voltažu, znanstvenici su puštali snimku zvukova kakve puštaju osobe koje osjećaju bol: plač, cvilež, jaukanje, vrištanje.

• Kako se voltaža povećavala, zvukovi su bili sve strašniji. Pri vrlo visokim voltažama zvukovi se više nisu puštali kako bi učitelji vjerovali da je učenik već u nesvijesti ili mrtav.

45


• Neki od volontera su željeli prestati s 'igrom' nakon što su morali pružiti elektrošok od 135 volti, neki su se raspitivali o svrsi eksperimenta, a neki su željeli provjeriti u kakvom je stanju učenik. Međutim, znanstvenik koji je predstavljao figuru autoriteta davao im je naputke neka nastave s eksperimentom.

46


• naredbe: 1. molim vas, nastavite2. eksperiment zahtjeva da nastavite3. apsolutno je bitno da nastavite4. vi nemate izbora, morate nastaviti

47

Rezultati - predviđanje

• Milgram je tražio od studenata kolega da predvide rezultate

• predviđali su da će najviše 3 osobe od 100 osoba dati maksimalno snažan šok

48

Rezultati

• svaki je ispitanik (učitelj) nastavio zadavati šokove do razine od 300 volta (učenik udara po zidu, traži da ga puste van, a nakon toga je prestao odgovarati na pitanja

• 14 ispitanika odbilo je poslušati zapovijed i prekinulo je eksperiment prije najviše voltaže

• 26 od 40 (65%) nastavilo je eksperimentatorove naloge i nastavilo do maksimalnog šoka

49

RAZINA ŠOKA KOJI SU ISPITANICI ZADALI UČENICIMA

VOLTAŽA LJUDI KOJI SU ODBILI

NASTAVITI

VOLTAŽA LJUDI KOJI SU ODBILI

NASTAVITI

300 V 5

315330345360

4211

375390405420

1000

435450

026

50

RASPRAVA

DVA GLAVNA NALAZA:1. iznenađujuća spremnost ispitanika

da sluša zapovijedi2. ekstremna napetost i tjeskoba koju

su ispitanici pokazivali dok su poslušno izvršavali zapovijedi eksperimentatora

51

Milgram pokušava protumačiti zašto je baš ta situacija izazvala tako visok

stupanj poslušnosti:1. ako ovaj eksperiment sponzorira Yale,

tko sam ja da ga dovodim u pitanje2. ciljevi e. izgledaju važni, učinit ću sve

da pomognem u ostvarivanju cilja3. učenik je isto dobrovoljno došao, on

također ima obveze prema projektu4. sasvim je slučajno da sam učitelj, a on

učenik-moglo je biti i obrnuto

52

Milgram pokušava protumačiti zašto je baš ta situacija izazvala tako visok

stupanj poslušnosti:5. oni me z ovo plaćaju, bolje da

obavim što treba6. ne znam baš mnogo o pravima

psihologa i njegovih ispitanika, pa ću se u ovome povinovati njegovoj prosudbi

7. rekli su nam obojici da su šokovi bolni, ali bezopasni

53

ZNAČENJE NALAZA

• Milgram je našao da fizička, pa time i emocionalna udaljenost žrtve od učitelja mijenja stupanj poslušnosti

• najveći stupanj poslušnosti (93%) dobiven je kad je učenik bio u drugoj prostoriji, a učitelj ga nije mogao ni vidjeti ni čuti

• kad je učenik bio u istoj prostoriji s učiteljem, a od učitelja je traženo da silom drži ruku učenika na ploči putem koje će dobiti šok, poslušnost je pala na 30%

54

ZNAČENJE NALAZA

• Milgram je otkrio da fizička udaljenost od osobe koja predstavlja autoritet također utječe na poslušnost

• što je eksperimentator bio bliže, to je poslušnost bila veća

• kada se eksperimentator nalazio izvan prostorije i telefonski davao instrukcije, poslušnost je pala na 21%

55

ZNAČENJE NALAZA

• kada je ispitanicima bilo dopušteno da učeniku zadaju šok čiju će snagu sami odrediti, svi su koristili samo prva dva prekidača, tj. nitko nije zadao više od 45 volti

56

Milgram: Opasnost poslušnosti (1974.)

“Legalni i filozofski aspekti poslušnosti imaju vrlo veliku važnost, ali jako malo otkrivaju o tome kako se većina ljudi ponaša u konkretnim situacijama. Postavljanjem ovog jednostavnog eksperimenta htio sam otkriti koliko su boli spremni nanijeti obični građani samo zato jer im to naređuje znanstvenik. Pokazalo se da autoritet pobjeđuje i najčvršće moralne vrijednosti, kao i osjećaj suosjećanja kad osoba čuje bolne vriskove i želi prekinuti s nanošenjem boli drugome. Ta ekstremna spremnost da se do kraja slijedi nečije naredbe, makar se one kosile s našim uvjerenjima, samo zato jer ih naređuje osoba koja nam je nametnuta kao autoritet je zapanjujuća.”

57

PRISKOČITI ILI NE PRISKOČITI U POMOĆ

• Kitty Genovese• 1964.• Queens, New York• Amerika

58


• ovaj događaj motivirao psihologe da pokušaju shvatiti koje su to psihološke sile bile na djelu u sprečavanju svih tih ljudi da priteknu u pomoć

59


• u psihologiji postoji područje koje se bavi proučavanjem onog što psiholozi zovu

PRO-SOCIJALNO PONAŠANJE ili ponašanje koje izaziva pozitivne socijalne posljedice

60


• teme ili pitanja kojima se to područje bavi uključuju altruizam, suradnju, odolijevanje napasti i pomaganje

61

Altruizam...

• Altruizam je naklonost i ponašanje kojem je cilj pomaganje drugome u kojem se ne očekuje neka vrsta nagrade od drugih. To je ono ponašanje koje se obično opisuje kao “nesebično” jer su interesi drugih stavljeni iznad vlastitih interesa. Altruistični postupci su svjesni i sadrže namjeru da se nekome pomogne i zahtijevaju određeno žrtvovanje ili odricanje.

62

John Darley & Bibb Latane – New York University

• procijenili da se prosječna osoba tijekom života susretne sa 6 situacija u kojima treba pružiti hitnu pomoć

63

John Darley & Bibb Latane

Postavljaju pitanja:• zašto ne priskačemo

u pomoć iako vidimo da ne netko treba???

• nemamo dovoljno iskustva?

• zbog gradskog otuđenja?

• ljudima jednostavno nije dovoljno stalo?

64


• Darley i Latane su analizirali reakcije promatrača i pretpostavili su da je velik broj ljudi koji su svjedočili nasilju smanjio spremnost pojedinca da priskoče u pomoć

• odlučili su tu svoju pretpostavku eksperimentalno provjeriti

65

PRETPOSTAVKA

• SVAKI zdrav razum može reći da što je više promatrača u nekoj kriznoj situaciji, to je veća vjerojatnost da će netko PRISKOČITI u pomoć

• ali Daryl i Latane su pretpostavili SUPROTNO

66

DIFUZIJA ODGOVORNOSTI

• smatrali su da je uzrok nepomaganja Kitty pojava koju su nazvali DIFUZIJA ODGOVORNOSTI

67

DIFUZIJA ODGOVORNOSTI

• znači da što je veći broj promatrača neke nesreće ili krizne situacije, to je veće uvjerenje “da će netko drugi pomoći, pa ne moram ja”

• jeste li se i Vi našli u takvoj situaciji??

68

Metoda eksperimenta

• studentima rekli da ih zanima kako se prilagođavaju studentskom životu i kakve probleme proživljavaju

• od studenata je zatraženo da iskreno o tome raspravljaju s drugim studentima te će biti smješteni u posebne sobe iz kojih će međusobno raspravljati putem interfona koji omogućava da govori samo jedna osoba i dobit će dvije minute po osobi

69

Metoda eksperimenta

• studenti su podijeljeni u 3 grupe i to tako da:

1. studenti prve grupe vjeruju da će se obraćati samo jednoj osobi

2. studenti druge grupe vjeruju da se obraćati dvjema osobama

3. studenti treće grupe vjeruju da se obraćaju petero ljudi

Ustvari je svaki ispitanik bio sam, a svi su drugi glasovi bili unaprijed snimljeni

70

Metoda eksperimenta

• za “kriznu situaciju” odabrali su epileptički napad

• student je počeo u jednom trenutku govoriti ispitaniku kako povremeno ima teške napade i da doživljava mnogo stresa. Tad je konverzacija prebačena na drugog studenta.

• U 1. grupi došao je red na stvarnog studenta, dok je u druge dvije grupe ispitanik čuo jednog ili više studenata kako govore prije nego je on došao na red.

71

Metoda eksperimenta

• nakon što je ispitanik govorio, ponovno je došao na red prvi student i tada je došlo do krizne situacije.

• i to je bila situacija kad je trebalo pomoći drugom studentu u nevolji

• Daryl i Latane odredili su postotak studenata u svakoj grupi koji je pomogao studentu u nevolji i mjerili su vrijeme potrebno za pružanje pomoću (4 min)

72

REZULTATI EKSPERIMENTA

73


• s povećanjem broja osoba za koje su ispitanici vjerovali da su prisutne, postotak onih koji su brzo prijavili napad naglo se smanjio

• za prvu grupu prosječna odgoda pružanja pomoći bila je kraća od minute, dok je 3. grupi trebalo više od 3 minute

• i na kraju, ukupan broj ispitanika koji su uopće izvijestili eksperimentatora za epileptički napad, bilo za vrijeme trajanja napada, bilo kasnije, varirao je u ispitivanim grupama na sličan način.

74


• SVI ispitanici iz 1. grupe izvijestili su o hitnom slučaju koji treba pomoć

• 85% iz 2. grupe i • samo 60% iz 3. grupe učinilo je to u

nekom trenutku predviđenog razdoblja od 4 minute

75

Rasprava

• Zašto se ne pomaže u takvim situacija Daryl i Latane da razlog da tim ljudima nije stalo nije bio valjan jer su SVI ispitanici izvijestili o svom doživljaju intenzivne anksioznosti i neugode tijekom napada i bili su vidljivi tjelesni znakovi nervoze

• ZAKLJUČILI su da se uzrok rezultata nalazi u različitom broju prisutnih ljudi

76

Rasprava

• kad se naše ponašanje mijenja zbog prisutnosti drugih ljudi, radi se o SOCIJALNOM UTJECAJU

• D&L su ovim eksperimentom potvrdili svoju tezu o difuziji odgovornosti

77

Rasprava

• s porastom broja ljudi u grupi, ispitanik se osjećao manje osobno i individualno odgovornim za poduzimanje neke akcije

• 2. i 3. grupa –pretpostavljaju da će netko drugi pobrinuti za rješavanje problema

• pružanje pomoći je pozitivan čin, a ne pružanje pomoći negativan te ako smo sami i ne pružimo pomoć ima i sramotnu konotaciju

78

Rasprava

• drugi socijalni utjecaj za psiholozi su nazvali STARH OD EVALUACIJE

• =naše nepružanje pomoći u prisutnosti drugih ljudi djelomično je uzrokovano našim strahom da ne ispadnemo smiješni ili da se ne dovedemo u neugodnu situaciju

79

Model pomagačkog ponašanja - koraci

1. potencijalni pomagač mora UOČITI da se nešto događa

2. pomagač mora interpretirati situaciju u kojoj je pomoć zaista potrebna (strah od neugode najviše djeluje)

3. pomagač mora preuzeti osobnu odgovornost

4. ako preuzme odgovornost, mora odlučiti što da učini

5. nakon odluke o pomoći, mora to i učiniti

80

Nasilništvo u školama

• O’Connell, Pepler & Craig: Naturalistic observations of peer interventions in bullying (1999.)

• međusobno maltretiranje djece u školama

81


• željeli su ispitati uključenost vršnjaka u situaciju u kojoj jedno dijete maltretira drugo

Hoće li djeca potkrepljivati ponašanje nasilnika ili intervenirati u korist

žrtve???

82


• Vršnjaci su proveli 54% vremena potkrepljujući nasilnike svojim pasivnim promatranjem

• 21% vremena aktivno modelirajući ponašanje nasilnika

• 25% vremena intervenirajući u korist žrtve• općenito su djevojčice bile značajno više

sklone interveniranju od dječaka• stariji dječaci (4.-6.) razred bili su skloniji

od mlađih dječaka pridružiti se nasilniku

83


• Autori su zaključili da promatrači- vršnjaci igraju ključnu ulogu u održavanju i nastavljanju prastarog problema nasilništva u školi

• ako bismo djecu poučili o ovome problemu i uvježbali ih u zalaganju za žrtvu i nepodržavanju nasilja, možda bismo i smanjili nasilništvo u školama

84

Zaključak

• Nemojte nikada pretpostaviti da su drugi nešto poduzeli ili da će poduzeti u nekoj urgentnoj situaciji. Uvijek djelujte kao da ste VI jedina osoba na licu mjesta!

85

Meditacija

86

Hvala na pažnji!

Documents

To smo mi, ljudi!