Top financijski proizvodi

Top fi nancijski proizvodi

Večernjakov izbor2009

• NAJBOLJI INVESTICIJSKI FONDOVI • NAJBOLJI MIROVINSKI FONDOVI• NAJUSPJEŠNIJE DIONICE• NAJBOLJI PROIZVODI BANAKA• NAJBOLJI FOND MENADŽER• NAJBOLJA DRUŠTVA ZA UPRAVLJANJE FONDOVIMA• PREGLED BROKERSKE PONUDE

Ponedjeljak, 15. veljače 2009.

Žiri Večernjeg lista odabrao je najatraktivnije financijske proizvode u 2009. da bi vi lakše sami birali u 2010. godini

VEČERNJI LIST ponedjeljak, 15. veljače 2010.2

IMPRESUM

Predstavljamo žiri prvog Večernjakova financijskog izbora – TOP proizvodi u 2009.

Lako je bilo birati najbolje dok je na dioničkom tržištu vladala euforija

U drugoj po veličini sindikalnoj središnjici u Hrvatskoj, Hrvatskom nezavisnom sindikatu, Bakula se bavi analizom troškova života, odnosom rada i kapitala te njihovim utjecajem na gospodarstvo i društveni život. Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je međunarodnu razmjenu, nakon čega je radio u vanjskoj trgovini i posredovanju u prodaji financijskih proizvoda za građane. Uže su mu područje interesa osobne financije te gospodarenje novcem i resursima.

Poslijediplomantica međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih znanosti usavršila se prateći područje bankarstva i financija te osiguravateljne industrije.

Njezina je specijalnost makroekonomija; etablirala se prateći problematiku javnih financija, monetarnu i fiskalnu politiku te tržište rada i radne odnose.

S diplomom iz međunarodne razmjene suvereno pokriva brojna područja ekonomije – od fondovske industrije do globalnog tržišta.

Diplomirani ekonomist i ovlašteni investicijski savjetnik s velikim iskustvom u financijskoj analizi. Nakon diplome, radio je u revizorskoj kući KPMG, a potom prešao u Fima Vrijednosnice kao analitičar istraživanja. Napredovao je u karijeri do pomoćnika direktora Fima FAS-a. Nositelj je certifikata ACCA (Association of Chartered Certified Accountants) za ovlaštene računovođe. Trenutačno samostalno razvija financijske proizvode.

Kao apsolvent na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani 2002. godine počinje suradnju s financijskim portalom skladi.com, a 2003. godine počinje suradnju s društvom za upravljanje fondovima KD Investments Zagreb, za koje radi na uspostavljanju prodajne mreže. U srpnju 2004. pokreće portal hrportfolio.com, gdje i danas radi kao urednik. Tijekom stvaranja portala hrportfolio.com sudjelovao je u izradi više publikacija i seminara vezanih za investicijske fondove.

Vlasnik i urednik prvog portala za osobne financije www.imamnovac.com, koji je 2007. godine dobio nagradu VIDI Top 100 kao jedan od najboljih financijskih portala. Također je i direktor vlastitog računovodstvenog servisa Opulento te autor jednog od popularnijih blogova novac.blog.hr. Prethodno radno iskustvo diplomiranog ekonomista obuhvaća različita mjesta u Zagrebačkoj banci (informatika, korporativne komunikacije, poslovno bankarstvo) te poziciju financijskog direktora BBDO Grupe.

Bivši ravnatelj Hagene i voditelj projekta mirovinske reforme doktorirao je ekonomske znanosti i profesor je financijskog menadžmenta. Donedavni član uprave Zagrebačkog holdinga objavio je više od 50 znanstvenih i stručnih članaka s područja ekonomije i financija. Član je upravnih odbora nekoliko međunarodnih i domaćih strukovnih organizacija. Trenutačno vodi Centar ekonomskog razvoja – CER.

Prvi put u svojoj povijesti u Večernjem listu odlučili smo izabrati najbolje investicijske fondove, najbolje dionice, najbolje dobrovoljne i

obvezne mirovinske fondove, najboljeg fond-menadžera te najbolje predsjednike uprava društava za upravljanje investicijskim fondovima. Uz to, mislimo da smo prvi koji su se u Hrvatskoj ohrabrili izabrati najbolje štedne, kreditne i najinventivnije proizvode hrvatskih banaka. Uspjeli smo okupiti peteročlani žiri ljudi koji nisu profesionalci

Gojko DrljačaUvodnik

Glavni urednik: Goran Ogurlić / urednik gospodarstva i urednik priloga Večernjakov financijski izbor: Gojko DrljačaNovinari: Ljubica Gatarić, Lidija Kiseljak, Valentina Wiesner-Mijić, Antonio Mandir, Luka Capar / grafički urednik: Denis Antičević

NAŠ TIM STRUČNJAKA

financijske industrije, ali imaju dovoljno znanja da ocijene koliko su pojedini financijski proizvodi povoljni. Bilo nam je vrlo bitno da naši članovi žirija nisu iz nekog od domaćih financijskih konglomerata. Uz to, vanjskim članovima žirija pridružili smo još jedan glas – Večernjakova člana, a kojeg su zapravo zajednički predstavljale četiri osobe; novinarke i novinar Večernjeg lista predstavljeni na ovim stranicama.Za svaku kategoriju financijskog proizvoda postavili smo, nazovimo ih tako, tehničke kriterije koje smo uskladili sa članovima žirija, a bodovima za te tehničke kriterije pribrajali smo prosjek bodova koje su do-dijelili članovi žirija.Moramo naglasiti kako smo se s članovima žirija dogovorili da ćemo posebno paziti na to da svaka nagrada za svaku kategoriju bude ponajprije nagrada za 2009. godinu. Drugim riječima, pokušali smo ocijeniti

najbolje vezane baš uz prošlu godinu tako da, primjerice, nismo veću težinu davali prijašnjim uspjesima fonda, dionice, me-nadžera..., iako su ti prijašnji uspjesi zna-čajno pridonosili konačnoj ocjeni.Svoje ocjene davali smo uvijek duboko svjesni činjenice da rezultati iz 2009. godine nisu preporuka za buduće izvedbe fonda, dionice, menadžera... iako mogu biti indi-kativni. Naime, stoljetna povijest investi-ranja pokazala je da uspješni u prošlosti ne moraju biti nužno uspješni i u budućnosti. Stoga vas molimo da naša priznanja najbo-ljima u 2009. ne shvatite kao preporuku za

investicijske odluke nego samo kao osnovu za oprezno promišljanje prije donošenja te vrlo osjetljive odluke. Kad smo jednom po-čeli ocjenjivati najbolje investicijske proi-zvode, nadamo se da ćemo s time nasta-viti u budućnosti te da ćemo s vremenom dizati kvalitetu naših analiza na temelju kojih smo dali svoje ocjene. Smatrali smo posebno bitnim u godini krize organizira-ti takav izbor najboljih jer sam pogled na liste najboljih svima poručuje kako se čak i u teškim vremenima može poslovati izvr-sno. Lako je bilo organizirati izbore najbo-lje dionice i fonda dok je na tržištu vladala opasna i ni po čemu opravdana euforija. Tada nismo bili sigurni kakve se zapravo poruke odašilju moru prezaigranih ulaga-ča. Također, u doba dvoznamenkastih ka-mata na kredite, lijepo je predstaviti one koji su svoje kamate spustili znatno ispod te zastrašujuće granice.

Birali smo najbolje proizvode u 2009. godini. Naše ocjene ne treba shvatiti kao preporuke za ulaganje

GORAN BAKULAsavjetnik za gospodarstvo

VALENTINA WIESNER MIJIĆdiplomirana novinarka

LJUBICA GATARIĆdiplomirana politologinja

LIDIJA KISELJAK diplomirana ekonomistica

IVAN SOLDOsamostalni analitičar

IZTOK LIKAR hrportfolio.com, urednik

GORDAN HORBECdirektor računovodstva

DRAGAN KOVAČEVIĆekonomski strateg

"Dugoročnost i stabilnost bile su mi u izboru misao vodilja”

“Vremenski odmak primjene mjera fiskalne i monetarne politike osnovne su determinante mojeg odabira.”

"Strah i pohlepa određuju smjer tržišta”

‘‘Glavna mi je preokupacija da što više ljudi postane financijski slobodno”

‘‘Uz financijski sektor treba razvijati i realni za uspjeh gospodarstva u cjelini “

NOVINARI VEČERNJEG LISTA

VANJSKI ČLANOVI

VEČERNJAKOV IZBOR

VEČERNJI LIST ponedjeljak, 15. veljače 2010. 3

Kriza je povećala rizik, pa je velik dio imovine prebačen u konzervativnije fondove

Lidija [email protected]

BRIC tržišta bila su apsolutni hit za dioničke fondove

Tražili fond s najvećim prinosom, davali smo bonuse za pouzdanostKad smo postavljali kriterije za izbor najboljeg investicij-skog fonda u kategorijama dioničkih, mješovitih, ob-vezničkih i novčanih fondo-va, u žiriju smo se složili da ponajprije želimo nagraditi rezultat u 2009. godini, ali pri ukupnoj ocjeni osigurati i utjecaj stabilnosti prinosa, stabilnosti i veličine imovi-ne fonda, kao i procjenu vrijednosti brenda fonda te njegovih perspektiva u bu-dućnosti. Prvo smo u predselekciji fondova za žiri odabrali po 7 fondova starijih od godine dana iz svake kategorije s najvećim prinosom u 2009., a potom odlučili da za po-redak po najvećem prinosu fondovi dobivaju ocjene od 7 do 1. Zaključili smo da je kod fon-dova i te kako važna dugo-ročna uspješnost pa smo im za prosječni godišnji prinos (PGP) u tri godine odluči-

li dodijeliti prema poretku bodove od 7 do 1. U slučaju da je neki fond imao samo jednogodišnji i dvogodišnji PGP, njegovi pozitivni ili negativni prinosi množeni su koeficijentom 0,33, od-nosno 0,66. U žiriju smo se dogovorili da članovi dobro pogledaju prikupljene podatke o kre-tanju imovine fonda te da sukladno svojim zaključ-cima dodijele bodove od 7 do 1 za stabilnost i veličinu fonda. Ti bodovi za veličinu i stabilnost fonda množeni su koeficijentom 0,5. Zaključno, svi članovi žirija imali su diskrecijsko pravo dodijeliti 7 do 1 bod svim fondovima iz predselekcio-nirane skupine na temelju osobne procjene vrijedno-sti njihova brenda te dru-gih podataka koji nisu ušli sustav bodovanja, a koji bi mogli uputiti na njegove perspektive u budućnosti.

BRIC tržišta, odnosno trži-šta Brazila, Rusije, Indije i Kine, uz još neka u razvoju, bila su zgoditak za dionič-ke fondove u prošloj godini. Led je probio MP BRIC, ko-ji je ostvario i najveći prinos među domaćim dioničkim fondovima. – Nije bilo lako biti prvi, jer izlazak na ta tr-žišta zahtijeva mnogo vre-mena i papirologije, no pra-teći rezultate stranih fon-dova koji su se izložili tim

tržištima, krenuli smo, bili uvjereni da je potez dobar, a što se i pokazalo s obzi-rom na visinu prinosa od 63 posto – kaže Ivan Ivin, bivši predsjednik uprave MP In-vesta, a koji je potkraj proš-le godine prešao u Iliriku Invest upravo s istom za-daćom pokretanja takvog fonda, koji bi prema ana-lizama i ove godine trebali biti uspješni zbog daljnjeg očekivanog rasta ekonomi-ja tih zemalja. Neki su fon-dovi dobre prinose uspjeli ostvariti i na tržištu jugoi-

po kategorijama (Bodovi Večernjakova žirija)

fondovsKa industrija

KaKo smo ih birali

najbolji investicijsKi fondovi u 2009.

NOVČANI 1. Raiffeisen Cash 17.672. ZB plus 17.423. ICF Money Market 13.334. HPB Novčani fond 12.755. PBZ Novčani fond 11.75

OBVEZNIČKI 1. ZB Bond 17.672. Raiffeisen Bonds 16.003. OTP euroobveznički fond 13.834. Capital One 13.585. HPB Obveznički fond 10.58

MJEŠOVITI 1. Ilirika JIE Balanced 12.422. ZB Global 10.833. OTP uravnoteženi fond 8.424. HI-balanced 3.675. HPB Global fond 3.33

DIONIČKI 1. MP-Bric.HR 13.562. PBZ I-Stock 11.013. KD Nova Europa 8.594. MP-Global.HR 6.485. Raiffeisen Emerging Markets 6.27

Prinos 2009 Prinos 3G Prinos 2G Prinos 1G PGP* 3G PGP 2G PGP 1G DIONIČKI MP-Bric.HR 63.61% 63.61% 63.61% 11.67PBZ I-Stock 53.30% -43.46% 53.30% -24.80% 78.35KD Nova Europa 46.71% -42.54% 46.71% -24.19% 5.53NFD Bric 43.27% -46.23% 43.27% -26.67% 1.105Raiffeisen Emerging Markets 41.53% -43.77% 41.53% -25.01% 13.76MP-Global.HR 39.03% 39.03% 39.031% 3.16OTP meridian 20 35.31% 35.31% 35.31% 8.70

MJEŠOVITI OTP uravnoteženi fond 19.94% -20.85% -37.14% 19.94% -7.49% -4.20ZB Global 13.93% -10.89% -30.03% 13.93% -3.77% -5.83KD Balanced 11.90% -30.62% -43.01% 11.90% -11.47% -3.40HPB Global fond 11.74% -26.42% -42.83% 11.74% -9.72% -14.313HI-balanced 11.16% -12.36% -26.06% 11.16% -4.30% 5.65Ilirika JIE Balanced 10.22% 4.67% -28.76% 10.22% 1.53% 0.44Raiffeisen Balanced 9.87% -35.40% -43.58% 9.87% -13.55% 27.62

OBVEZNIČKI OTP euroobveznički fond 12.35% 12.59% 10.81% 12.35% 4.03% 1.01Raiffeisen Bonds 12.30% 13.83% 12.66% 12.30% 4.417% 97.10ZB Bond 11.09% 18.90% 15.58% 11.09% 5.94% 22.19Capital One 8.38% 17.47% 10.06% 8.38% 5.51% 7.50HPB Obveznički fond 6.46% 14.49% 11.77% 6.46% 4.61% -0.33PBZ Bond fond 5.60% 10.96% 4.57% 5.60% 3.52% -14.21ICF Fixed income 5.39% 9.44% 5.95% 5.39% 3.05% 8.69

NOVČANI Raiffeisen Cash 9.52% 18.42% 14.49% 9.52% 5.79% 596.89ICF Money Market 9.04% 18.38% 13.96% 9.04% 5.78% 24.19ZB plus 8.74% 19.58% 14.84% 8.74% 6.14% 781.48PBZ Novčani fond 8.59% 18.50% 14.39% 8.59% 5.82% 361.46HPB Novčani fond 8.42% 20.08% 14.95% 8.42% 6.28% -120.36Select Novčani 7.31% 17.75% 13.46% 7.31% 5.60% -17.36ERSTE Money 6.98% 16.24% 12.18% 6.98% 5.14% 106.67* prosječni godišnji prinos

rast/pad imovine u mil.

kn u odnosu na poćetak godine

Fondovi iz užeg izbora (TOP / porast u 2009, s osnovnim pokazateljima)

stočne Europe, uključujući i našu zemlju, a ti fondovski menadžeri očekuju da ta re-gija pruži vrlo dobre prilike povrata u nekoliko sljede-ćih godina jer su i blue chip kompanije u odnosu na one zapadne relativno jef-tine. Ipak, imovina fondova je potopljena i smanjena od početka krize do kraja 2009. godine za oko 20 mi-lijardi kuna. Pad dioničkog tržišta zbog rizika je sma-njio interes za fondovima izloženima tržištu kapitala, dok su oni konzervativniji

dobili na popularnosti. Pre-poznavanje tih fondova u vrijeme krize i nije tako loše jer se novac ipak zadržao u industriji. Da nije, gubitak fondovske industrije bio bi i veći. – Visoka razina ka-matnih stopa omogućila je novčanim fondovima ostva-rivanje atraktivnih prinosa. Velik doprinos stabilnosti tečaja dala je država putem aukcija trezorskih zapisa s valutnom klauzulom po vr-lo atraktivnim prinosima, što je smanjilo potražnju za eurima, na koje ionako kamatne stope bilježe povi-jesni minimum – kaže Igor Noršić, predsjednik uprave ICF Investa, no nastavlja da se potkraj prošle godine situacija drastično promije-nila jer je likvidnost poveća-na, a kamate su pale. Upra-vo zbog toga očekivanja su menadžera fondova da bi se ulagači ubrzo opet mogli vratiti ulaganju u rizičnije fondove. No, s obzirom na volatilnost tržišta kapitala, barem još pola godine neće se tako lako odreći sigurno-sti.

Ivan Ivin, bivši čelnik MP Investa, čiji je fond MP BRIC imao najbolji prinos. Sada isti posao pokreće u Ilirici Investu sanjin strukić/pixsell

Igor Noršić, predsjednik uprave ICF Investa, kaže da je ovo godina nižih kamata i teže ostvarivih prinosa novčanih fondova mišo lišanin/pixsell

TOP fINANCIJsKI PROIZVODI


večernjakov izbor

KARTICE TOP INVESTICIJSKIH FONDOVA

1 1

2 2

3 3

4 4

5 5

MjeŠoviTi FonDoviDionički FonDovi

Politika ulaganja ovoga fonda od njegova osnutka bilo je investiranje na azijsko i južnoameričko tržište, odnosno dionice izdavača s područja Brazila, Rusije, Indije i Kine te je, s obzirom na usmjerenje ulaganja, bio jedinstven na tržištu. Prema prospektu, fond u najvećoj mjeri ulaže u dionice dobro poznatih poduzeća s kojima se trguje na organiziranim tržištima vrijednosnim papirima i za koje analize kažu da imaju potencijal realizacije kapitalne dobiti na osnovi temeljnih i tehničkih pokazatelja te relativne podcijenjenosti. U MP Investu smatraju da su zemlje u koje ulažu zbog socio-demografskih i ekonomskih karakteristika te budućih potencijala rasta i dalje atraktivne za ulaganje.

Fond je usmjeren na tržišta Hrvatske, Slovenije, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Grčke, Turske, Bugarske i Rumunjske. Ulaganja uglavnom obuhvaćaju obveznice i ostale instrumente s fiksnim prinosom te dionice. – Mislimo da su regija SEE i posebno Hrvatska u kojima fond investira vrlo dobre prilike za povrat u nekoliko sljedećih godina. Problem su regionalna gospodarstva, ali povećanje EU i približavanje jake su teme koje će donijeti rezultate. Ilirika JEB većinom je investiran baš u blue chip regionalne kompanije od kojih očekujemo najbolje povrate. U 2010. I JEB ima u portfelju najviše dionica, jer vjerujemo da bikovski trend koji je počeo prošle godine nije još završio – kaže Erker.

Fond ulaže uglavnom na tržište kapitala zemalja u razvoju s područja Europe, Azije i Latinske Amerike. Više stope prinosa ostvaruju se kroz odabir ulaganja iz progresivnih sektora u razdoblju ekspanzije, odnosno defenzivnih u razdoblju kontrakcije, a rizik ulaganja umanjuje se diversifikacijom. Namijenjen je ulagačima koji uz niske troškove i višu razinu rizika žele ulagati na tržištima u razvoju i ostvariti visoke stope prinosa.

Cilj fonda je porast vrijednosti uloženih sredstava na dulji rok, izraženo u eurima uz umjereno rizičnu strategiju ulaganja. Investicijski cilj fonda ostvaruje se ulaganjem u dužničke vrijednosne papire, dionice i udjele ili dionice investicijskih fondova. U prošloj godini struktura ulaganja ZB globala mijenjala se ovisno o kretanjima na svjetskim tržištima kapitala.

Ulaganje fonda usmjereno je prije svega u vrijednosne papire čiji su izdavatelji registrirani u državama Istočne i Jugoistočne Europe i/ili izdavatelja koji znatan dio svog poslovanja ostvaruju u državama te regije. Uvažavajući načela sigurnosti, likvidnosti i razdiobe rizika kod ulaganja imovine, osnovni je dugoročni cilj stručno ulaganje prikupljenih novčanih sredstava te osiguranje likvidnosti fonda.

Više od pola sredstava uloženo je u Hrvatskoj, a omjer dionica i obveznica je uglavnom ravnomjeran. Prošle godine fond je bio više izložen dioničkom tržištu zbog pretpostavke fond-menadžera da će oporavak gospodarstava (pogotovo SAD-a, EU-a, Kine itd.) biti praćen velikim rastom cijena dionica na tim tržištima, što se i dogodilo. Fond je aktivno vođen i ulaže u dionice na tržištima od Hrvatske i EU do zemalja u razvoju.

Fond ulaže u dionice dobro poznatih poduzeća u svijetu za koje analize predviđaju da su temeljno i tehnički podcijenjene. Ulaganje je usmjereno na tržišta Sjeverne i Južne Amerike, Europe, Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, Azije i Oceanije. – Bolje investicijske prilike postoje u zemljama u razvoju, te na taj način taktički i aktivno prilagođavamo strukturu ulaganja prema tim ekonomskim sredinama – kaže Berk Skok.

Ulagačka strategija fonda okrenuta je likvidnim vrijednosnim papirima koji pružaju mogućnost ostvarivanja atraktivnih prinosa. Trenutačno je 40% imovine fonda uloženo u kvalitetne dionice domaćih i stranih izdavatelja koji pripadaju propulzivnim gospodarskim granama, 40% imovine otpada na instrumente s fiksnim prinosom, dok je ostatak uložen u kratkoročne depozite kod poslovnih banaka.

Cilj je fonda ostvarivanje visokih prinosa na dulji rok putem ulaganja imovine pretežno u dionice izdavatelja iz država s tržištem kapitala u razvoju odnosno u investicijske fondove koji pretežno ulažu u navedene dionice. Fond je namijenjen fizičkim i pravnim osobama koji ulažu dugoročno, kojima je važna svakodobna unovčivost uloga, a s ciljem ostvarivanja visokog prinosa spremni su prihvatiti viši rizik ulaganja.

HPB GLOBAL FOND uravnoteženi je investicijski fond namijenjen dugoročnim ulagačima koji su spremni na umjereni rizik. Fond ulaže u domaće i inozemne obveznice, dionice, instrumente tržišta novca i kapitala te druge investicijske fondove. Minimalni ulog je 400 kuna, ulazna provizija je 0,5%, a izlazna ovisi o roku držanja sredstava u fondu. Preporučeni rok ulaganja je duže od dvije godine.

MP-Bric.HR Ilirika JIE Balanced13,56 12,42

11,01 10,83

8,59 8,42

6,48 3,67

6,27 3,33

63,61% 10,23%

53,51% 13,94%

46,72% 19,95%

39,03% 11,16%

41,54% 11,75%

63,61% 1,53%

-24,81% -3,77%

-24,20% -7,50%

39,03% -4,30%

-25,02% -9,72%

70

0

50

40

30

20

10

0

-10

25

20

5

0

5

0

-5

-0

-5

0

50

40

30

20

10

0

-10

-20

20

5

0

5

0

-5

-0

-5

-20

0

50

40

30

20

10

0

-10

-20

50

40

30

20

10

0

-10

-20

-30

0

50

40

30

20

10

0

-10

-20

15

12

9

3

0

-3

-

-9

0

50

40

30

20

10

0

-10

-20

20

5

0

5

0

-5

-0

-5

-20

Aleš Berk Skok je fond-menadžer i član uprave MP Investa

Igor Erker je menadžer fonda i član uprave Ilirike Investments

Marko Orešković je fond-menadžer, a ujedno i predsjednik uprave PBZ Investa

Zvonimir Crnogorac je menadžer mješovitog fonda ZB Investa

Matej Tomažin je fond-menadžer dioničkog fonda KD Investmentsa

Žarko Buzuk je menadžer OTP-ova uravnoteženog fonda

Aleš Berk Skok je fond-menadžer i član uprave MP Investa

Marko Bešlić je menadžer fonda i predsjednik uprave Hypo Alpe Adria I.

Renata Gecan Milek s Goranom Nušinovićem upravlja fondom

Boris Guljaš je menadžer za HPB-ov mješoviti fond

PBZ I-Stock ZB Global

KD Nova Europa OTP uravnoteženi fond

MP-Global.HR HI - balanced

Raiffeisen Emerging Markets HPB Global fond

VL ocjena VL ocjena

VL ocjena VL ocjena

VL ocjena VL ocjena

VL ocjena VL ocjena

VL ocjena VL ocjena

Prinos 2009. Prinos 2009.





PGP

prinosi u jednoj godini prinosi u jednoj godini




prinosi u jednoj godini

prinosi u jednoj godini

PGP

PGP PGP

PGP PGP

PGP PGP

PGP PGP


top financijski proizvodi

KARTICE TOP INVESTICIJSKIH FONDOVA

1 1

2 2

3 3

4 4

5 5

novČani fondovioBvEzniČki fondovi

Fond je namijenjen ulagačima koji žele očuvanje i rast vrijednosti uloženih sredstava na srednji rok izraženo u eurima, uz ostvarivanje stope prinosa primjerene niskoj rizičnosti fonda. Valutna klauzula fond čini privlačnijim ulagačima zbog sigurnosti i likvidnosti. Početkom prošle godine fond je uglavnom ulagao u najsigurnije državne obveznice (Njemačka), depozite i repo ugovore, što se pozitivno odrazilo na kretanje cijene udjela. Dio portfelja tijekom prva dva kvartala investiran je i u korporativne dužničke papire svjetskih lidera iz energetskog i sirovinskog sektora. Nakon oporavka tržišta, udio u njemačkim državnim izdanjima, depozitima i repo ugovorima je smanjen, a povećan u drugim međunarodnim državnim i korporativnim izdanjima.

Investicijski cilj fonda je ostvarivanje što većeg prinosa na kratkoročno ulaganje imovine fonda uza što veću stabilnost cijene udjela fonda. Namijenjen je osobama kojima odgovara investicijski cilj fonda i važna im je svakodobna unovčivost uloga, te koji ulažu kratkoročno odnosno žele uložiti u niskorizične financijske instrumente. – Naš novčani fond ima najbolji prinos u kategoriji novčanih fondova, dok je cijeli Invest imao drugi po redu najveći apsolutni porast imovine na tržištu u konkurenciji otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom, a u usporedbi s bankovnim fondovima najveći relativni porast imovine. Zauzeli smo i treću poziciju prema tržišnom udjelu – kaže Renata Gecan-Milek, predsjednica uprave Raiffeisen Investa.

Cilj je fonda ostvarivanje što većeg prinosa uz ulaganje imovine fonda pretežno u obveznice hrvatskih izdavatelja. Fond je namijenjen fizičkim i pravnim osobama kojima odgovara investicijski cilj fonda, kojima je važna svakodobna unovčivost uloga, a koji su radi ostvarivanja viših prinosa spremni prihvatiti umjereni rizik.

Fond je namijenjen investitorima koji žele uložiti viškove kunskih sredstava na kraći rok uz visoku sigurnost uloga, likvidnost i prinose primjerene niskoj rizičnosti i kao takav idealan je za upravljanje tekućom likvidnošću. Cilj fonda je ostvarenje stalnog porasta vrijednosti udjela investiranjem imovine pretežno u portfelj niskorizičnih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca.

Fond je prije svega usmjeren u ulaganje u hrvatske državne obveznice, i to u eurovaluti.U korporativnim obveznicama nalazi se oko 20 % imovine, dok se povremeno zauzimaju pozicije u državnim obveznicama stranih zemalja kao što je Njemačka. Ciljevi fonda su očuvanje realne vrijednosti uloženih sredstava u eurima, zaštita od deprecijacije kune, ostvarivanje atraktivnog prinosa...

Cilj fonda je da ulagatelji imaju stalnu i sigurnu mogućnost unovčenja udjela, uza što veću profitabilnost ulaganja i primjereni rizik. Trenutačno je 65% imovine u trezorskim zapisima Ministarstva financija, a samo 18% u depozitima, za razliku od kraja godine kada je tu bilo više od 50%, 5% je u korporativnim obveznicama i oko 6,5% imovine u komercijalnim zapisima.

Fond ponajprije ulaže u obveznice i instrumente s fiksnim prinosom te kratkoročne vrijednosne papire kojima se trguje na uređenim tržištima RH i zemalja članica EU, OECD-a i CEFTA-e, kao i u ostale instrumente novčanog tržišta. Cilj je ostvariti dugoročan rast vrijednosti udjela kroz ulaganja na tržištu obveznica, uz stabilan omjer prinosa i volatilnosti cijene udjela.

HPB NOVČANI FOND ulaže u kratkoročne i najsigurnije financijske instrumente tržišta novca kao što su depoziti, trezorski, blagajnički i komercijalni zapisi te ostali kratkoročni vrijednosni papiri. Novčani fond je otvoreni investicijski fond namijenjen ulagačima kojima je na prvome mjestu sigurnost i likvidnost uloga. Minimalan ulog je 400 kuna, a nema ulazne i izlazne naknade.

Riječ je o otvorenom investicijskom fondu koji ulaže u prvoklasne hrvatske i svjetske obveznice.Namijenjen je ulagačima koji žele sigurnost ulaganja na dulji rok uz manje oscilacije. Obračunska jedinica fonda izražava se u eurima pa klijentima pruža osiguranje od tečajnog rizika. Ciljevi fonda i jesu sigurnost i disperzija ulaganja, zaštita od deprecijacije tečaja kune, tržišno konkurentan prinos...

Upravljanje imovinom PBZ Novčanog fonda za cilj ima ostvarenje stalnih i stabilnih prinosa u kunama. Taj cilj nastoji se ostvariti ulaganjem u trezorske zapise Ministarstva financija, depozite i kratkoročne korporativne dužničke papire. Osnovni kriterij za odabir ulaganja fonda je sigurnost, koja se postiže odabirom onih ulaganja koja pridonose svođenju rizika na najmanju moguću mjeru.

ZB Bond Raiffeisen Cash17,67 17,67

16,00 17,42

13,83 13,33

13,58 12,75

10,58 11,75

11,09% 9,53%

12,31% 8,75%

12,36% 9,04%

8,39% 8,43%

6,47% 8,60%

5,94% 5,80%

4,42% 6,14%

4,03% 5,79%

5,52% 6,29%

4,62% 5,82%

12

10

6

4

2

0

-2

-4

12

10

6

4

2

0

-2

-4

12

10

6

4

2

0

-2

-4

7

6

5

4

3

2

1

0

12

10

6

4

2

0

-2

-4

12

10

6

4

2

0

-2

-4

10

6

4

2

0

-2

-4

-6

7

6

5

4

3

2

1

0

7

5

4

3

2

1

0

-1

5

4

3

2

1

0

-1

-2

Ida Zah upravlja obvezničkim fondom ZB Investa

Renata Gecan-Milek s Goranom Nušinovićem upravlja fondom

Goran Nušinović zajedno s Renatom Gecan Milek upravlja fondom

Mario Žakman je portfolio-menadžer novčanog fonda ZB Investa

Darko Brborović je fond-menadžer i predsjednik uprave OTP Investa

Igor Noršić je fond-menadžer, a ujedno i predsjednik uprave ICF Investa

Antun Burić je fond-menadžer fonda koji djeluje u sklopu ICAM Investa

Boris Guljaš upravlja i novčanim fondom u HPB Investu

Boris Guljaš je fond-menadžer HPB obvezničkog fonda

Marko Orešković je fond-menadžer i novčanog fonda PBZ Investa

Raiffeisen Bonds ZB plus

OTP euroobveznički fond ICF Money Market

Capital One HPB Novčani fond

HPB Obveznički fond PBZ Novčani fond

VL ocjena VL ocjena

VL ocjena VL ocjena

VL ocjena VL ocjena

VL ocjena VL ocjena

VL ocjena VL ocjena











PGP PGP

PGP PGP

PGP PGP

PGP PGP

PGP PGP

Kod Večernjakovih priznanja za najbolje investicijske fondove u 2009. godini čitatelji trebaju voditi računa da odlični rezultati pojedinih fondova u prošlosti ne trebaju značiti da će se ti rezultati ponavljati u budućnosti


najbolje dionice u 2009.večernjakov izbor

Prednost smo dali onima koji su uspjeli rasti u vrlo teškoj godiniU žiriju smo se pri postav-ljanju kriterija za ocjenjiva-nje najboljih dionica prvo dogovorili da predselekci-oniramo dionice na Služ-benom i Redovitom tržištu tako da odaberemo po de-set najlikvidnijih te potom u uži izbor uzmemo po sedam s najvišim rastom. Prezentacijski smo priori-tet dali dionicama s Redov-nog tržišta jer smatramo da treba poticati višu razinu transparentnosti koju Re-dovno tržište osigurava ula-gačima. Prvih šest dionica s Redovnog tržišta (samo ih je toliko među najlikvid-nijima imalo pozitivan pri-nos) ocijenili smo sa 6 do 1 bod prema visini prinosa u 2009. godini, točnije, prema rastu trgovinskog prosje-ka zadnjih 15 dana 2008. u odnosu na prosjek zadnjih 15 dana 2009. Na te bodove dodali smo od 6 do 1 bod za visinu dividende te bodove pomnožili s koeficijentom 0,25. Tvrtke bez dividende u ovoj bodovnoj kategoriji ostale su bez bodova. Na-dalje, za volumen trgovanja dionicama u 2009. također smo dodjeljivali od 6 do 1 bod te ih množili koefi-cijentom 0,25, tako da ne bismo previše utjecali na ključne bodove visine pri-nosa. Zaključno su članovi žirija dali i svoj sud o dioni-ci i njezinim perspektivama bodovima od 6 do 1 pomno-ženima s koficijentom 0,26. Za ocjenjivanje dionica s Redovnog tržišta primije-njena je ista metodologija bodovanja kao i za Službe-no tržište, osim što je u uži izbor ušlo sedam dionica.

kako smo ih birali 1 2

Prema svim dostupnim podacima, Atlantic Grupa ulazi u red malobrojnih hrvatskih kompanija koje su i u kriznoj godini ostvarile stabilan rast i postojanu dobit te su investirale u novu proizvodnju, što je 2009. tržište ‘nagradilo’ rastom cijene dionica za približno 50 posto, ako se gleda razdoblje od početka do kraja godine. Dionica Atlantic Grupe, kao i cijelo tržište, imala je razdoblje velike volatilnosti te je u ožujku 2009. u jednom trenutku pala i na 335 kuna, povijesno najnižu vrijednost od uvrštenja dionice na burzu i uspješnog IPO-a koji je Emilu Tedeschiju i njegovoj kompaniji osigurao 50 milijuna eura svježeg kapitala s kojim je i lani značajno ulagao. Tedeschi je preuzeo lanac ljekarni, proširio proizvodnju Cedevite i otvorio novu tvornicu za proizvodnju kozmetike. Ipak, sve to još nije bilo dovoljno da cijena dionice sustigne vrijednost iz IPO-a od 935 kuna. Za 2009. očekuje se oko 2,1 milijarda kuna prihoda, dok bi 2010 mogla donijeti rasplet oko Podravke. E. Tedeschi hrabro se upustio u lobiranje za prodaju koprivničke tvrtke i pridobivanje lokalne zajednice i javnosti za tu ideju. Burzu je pak podržao sklapanjem ugovora s brokerom koji će podržavati trgovinu dionicom.

U rasponu od 200 do 275 kuna po dionici trgovalo se i HT-om, koji je ostao najlikvidnija hrvatska dionica s godišnjom prometom od gotovo 1,8 milijardi kuna. HT je obilježio snažan rast i na početku ove godine. Iz kompanije je objavljeno da su u prva tri kvartala neznatno pali, oko 2 posto, no analitičari austrijske Raiffeisen Centralbank vjeruju da zadnji kvartal nije bio tako uspješan zbog trošarina na mobilne usluge. Spajanjem mobilne i fiksne telefonije i rastom prihoda na internetske usluge HT je vjerojatno našao način da amortizira porezni udar. I ove se godine očekuje isplata dividende, možda ne 30 kuna po dionici kao prijašnjih godina, ali procjene se kreću oko 26 kn.

Atlantic Grupa HT8,92 8,3847,7 % 37,8 %VL ocjena VL ocjenaRast 2009. Prinos 2009.

Vrijednosnica AGR-R-A

3

63

52

41

30

19

8

-3

-13

-24

744,00

325,00

kn %

Vrijednosnica H-R-A

42

36

31

25

20

14

3

-2

-8

309,00

201,00

kn %

Tedeschi dobro uložio kapital iz iPo-a Čeka se 26 kn dividende

Tedeschi je poslovnim rezultatima dokazao investitorima da zna ispunjavati obećanja. Uz market makera budućnost dionice bit će još sigurnija

Dojam je da će dionica HT-a još godinama na večernjakovu i sličnim izborima biti u samome vrhu. ipak, prema kriterijima za ovu godinu atlantic je bio malo jači

Ambiciozni vlasnik Emil

Tedeschi upustio se u rušenje predrasuda o privatnom vlasniku kao

lošem gospodaru Podravke koje su dominirale koprivničkim

krajem

Ivica Mudrinić nastavlja

preko HUP-a snažno lobirati

za povlačenje kriznog poreznog

paketa, no mali su izgledi da će telekomi

biti pošteđeni, premda ni

Vladin savjetnik Škegro nije sklon

trošarinama na mobitele.



3

Ina se izdvojila po volumenu i iznadprosječnom rastu cijene dionice koja se kretala u rasponu od 1118 do 1650 kuna. Žiri je u ocjeni ove tvrtke i dionice honorirao snagu brenda i važnost Ine. Rezultati same tvrtke daleko su od impresivnih, u prvih devet mjeseci kompanija je imala 167 milijuna kuna neto gubitaka – koji se uglavnom vuku iz plinskog biznisa. Zadnji će kvartal vjerojatno potvrditi takva kretanja, ali procjenjuje se da bi gubitak mogao biti niži nego 2008. Kriza se u Ini odražava i kroz rast zaduženosti kompanije, a čak je i država morala strpljivo stajati u redu kako bi naplatila svoje porezne prihode. Dionica Ine pratila je pozitivne trendove s tržišta tijekom siječnja 2010. godine.

INA6,29 43,5 %VL ocjena Prinos 2009.

Vrijednosnica INA-R-A

6

60

50

41

31

22

13

3

-6

-12

1920,00

960,00

kn %

Impresivna izvedba velikih u godini krize

Tržište vrijednosnih papira bilo je 2009. pod utjecajem ekonomske krize kao i re-alni sektor. Promet Zagre-bačke burze smanjen je 65 posto i iznosio je 10 milijar-di kuna, s tim što je promet dionicama prepolovljen u odnosu na 2008., na 7,3 milijarde kuna. Gotovo 40

posto ukupnog prometa odnijeli su HT i Atlantska plovidba. Službeni burzovni indeks u prosjeku je porastao 16 posto, no bila je to turbu-lentna godina koja je doni-jela solidne/sigurne prino-se samo kupcima državnih vrijednosnih papira, dok su cijene dionica pratile politička zbivanja. Crobex je 2009. oscilirao gotovo 90 posto, u rasponu od 1228 do 2288 bodova. Tada otvo-rena mogućnost kolapsa državnog proračuna i Sa-naderovi nespretni poku-šaji da javne financije stavi

pod kontrolu u ožujku su srušili burzu na povijesno niske razine. Tek je dru-gi dio godine i Sanaderov odlazak iz politike donio oporavak, što je popravilo prinose investicijskih i mi-rovinskih fondova, ali ne i većine dionica, osim ovih iz prve lige koje smo izdvojili u tablicama. Među likvidnijim dionica-

ma, građevinari su i u 2009. bili glavni gubitnici: IGH je godinu završio sa 30 posto minusa, Ingra sa 47, Teh-nika sa 25, a Dalekovod sa 17 posto minusa u odnosu na početak godine, budu-ći da je graditeljstvo jedna od djelatnosti koja trpi ve-lik pad. Da domaće tržište dijeli trendove u okruženju pokazuje i usporedba sa Sarajevskom ili Beograd-skom burzom, čiji je pro-met također prepolovljen. Beogradska burza imala je oko 420 milijuna eura pro-meta, a Sarajevska tek sto-tinjak milijuna eura.

Zagrebačka burZa pod utjecajem kriZe

Ljubica Gatarić[email protected]

moć i prinos iznad svega

prošla godina bila je i te kako teška za inu, toliko da nije plaćala poreze, ali je ipak na službenom tržištu bila među rijetkima koja je donijela velik rast

crobex dramatično oscilirao, od 1228 do 2288 bodova, gotovo 90 %

Birali smo dionice s odgovarajućom razinom likvidnosti i velikim rastom u 2009. godini. Prednost u prezentaciji dali smo dionicama sa Službenog tržišta

Lászlo Geszti na čelu je Ine od

sredine 2009. godine, a nakon

Polančecova povlačenja iz Vlade mjesto predsjednika

NO-a pripalo je Ivanu Šukeru. Na

njemu je da češlja kupoprodajne

ugovore.

TOP 3 dionice na Službenom tržištu

prema Večernjakovim ocjenama

TOP 3 dionice na Redovnom tržištu

prema Večernjakovim ocjenama

1. atlantic Grupa ATGR-R-A 47.7% 176,752 50.74% 7 kn 1.39% 49.24%2. Ht HT-R-A 37.8% 7,612,125 35.26% 29.99 kn 12.97% 52.84%3. ina INA-R-A 43.5% 154,177 35.20% 0 *razdoblje od 1. 1. do 31. 12. 2009.*samo 6 dionica sa Službenog tržišta imalo je pozitivne prinose

1. adris ADRS-P-A 34.5% 1,289,458 30.31% 7.00 Kn 3.27% 38.18%2. zagrebačka banka ZABA-R-A 44.4% 377,448 36.46% 0 3. atlantska plovidba ATPL-R-A 37.9% 1,112,519 36.80% ** *razdoblje od 1. do 31. 12. 2009.**50,00 kuna predujma; za svakih 12 dionica dobila se 1 dionica, a za ostatak 1/12 vrijednosti dionice u novcu za svaku preostalu dionicu. Za vrijednost dionice uzima se 1.118,71 kuna.

Dionica

Dionica

Porast

Porast

Volumen

Volumen

% promjena prosjeka zadnjih

15 dana 08/09

% promjena prosjeka zadnjih

15 dana 08/09

Dividenda

Dividenda

Dividenda (%)

Dividenda (%)

Ukupni prinos (porast +

dividenda)

Ukupni prinos (porast +

dividenda)

Bodovi za rast prema prosjeku zadnjih 15 dana

08/09

Bodovi za rast prema prosjeku zadnjih 15 dana

08/09

Ukupno bodova u Večernjakovu izboru

Ukupno bodova u Večernjakovu izboru

Bodovi za dividendu (% x 0,25)

Bodovi za dividendu (% x 0,25)

Bodovi za volumen

(x0,25)

Bodovi za volumen

(x0,25)

Prosjek ocjena žirija

Prosjek ocjena žirija

1. atlantic Grupa 6 1.5 0.5 0.92 8.922. Ht 4 1.75 1.5 1.125 8.383. ina 5 0 0.25 1.04 6.29

1. adris 5 1.5 1.75 1.08 9.332. zagrebačka banka 7 0 1 0.96 8.963. atlantska plovidba 6 0 1.25 1.5 8.75

politička kriza imala snažan utjecaj na burzu, strah od kolapsa javnih financija izražen u ožujku, poslije došao oporavak


Prezaduženost i demografski problemi najrazvijenijih država te velike devizne rezerve i mlađa populacija zemalja u razvoju obilježit će novu filozofiju ulagača

Antonio Mandir/[email protected]

Gurui savjetuju kako ulagati do 2020. Četiri najveća američka “fond gurua” dala su za For-tune svoje procjene kreta-nja na investicijskim tržišti-ma u idućih deset godina. Koliko je to nezahvalan po-

sao, najbolje pokazuje po-datak da je S&P 500 indeks u 90-im godinama prošlog stoljeća uzletio 432 posto, a u desetljeću koje je prošlo pao je 11 posto.Golema zaduženost uzro-kovana dubokom recesijom i demografski problemi u

Procjene vodećih fond-menadžera za iduće desetljeće

razvijenom svijetu te veli-ke devizne rezerve i mlađa populacija u zemljama u razvoju koje gospodarska kriza nije tako jako pogo-dila utjecat će na filozofiju ulagača u 2010. godini i ci-jelom desetljeću, smatra predsjednik fonda Resear-ch Affiliates Robert Arnott koji upravlja sa 43 milijarde dolara. Arnott savjetuje ulaganja u tržišta u nastajanju, osobi-to u vrijeme njihovih peri-odičnih padova. Kao drugi veliki izazov koji će utjecati na investitore u nadolaze-ćih 10 godina Arnott ističe povratak fiskalne discipline potpuno narušene vatroga-snim mjerama spašavanja gospodarstava u aktualnoj krizi, što je dovelo do rekor-dnog javnog duga koji sada iznosi 141 posto američkog BDP-a. Ako se tome prido-daju domaćinstva i korpo-rativni vrijednosni papiri, američki ukupni dug pe-nje se do 840 posto BDP-a, upozorava Arnott. Treći ograničavajući čimbenik za investitore po Arnottovu je mišljenju to što su tržišta precijenjena u odnosu na povijesne standarde. Jeremy Grantham, osnivač i glavni strateg bostonske investicijske kuće Gran-tham Mayo Van Otterloo (GMO), teške 102 milijarde dolara, smatra da je indeks S&P 500 danas precijenjen 30 posto i da će u ovom de-setljeću rasti samo malo više od inflacije. Grantham očekuje da će u ovoj godi-ni samo jedna četvrtina kompanija iz S&P 500, onih najkvalitetnijih niskozadu-ženih poduzeća, ostvariti prosječan rast cijena dioni-ca od 6,75 posto, uvećano za iznos inflacije. Treba pod-sjetiti da je Grantham bit-no korigirao svoje procjene iznesene prije točno godinu dana. Tada je Grantham preokrenuo svoj desetljeće dug pesimističan stav pre-ma dionicama i pozvao ula-gače da počnu prebacivati novac iz gotovine u dionice. Kazao je tada Grantham kako očekuje da će dionice do 2016. donositi godišnje prihode od 10 do 13 posto nakon oduzimanja inflacije. Grantham sada upozorava na preveliki rast Kine u ko-joj vidi početni mjehurić u tržištima u razvoju. Jeremy Siegel, profesor na Wharton School of Busi-ness, upozorava da ulagači trebaju promijeniti strate-giju i obuzdati nagon koji ih je proteklih desetljeća vodio do rekordnih prino-sa na kraju 90-ih i najvećeg pada prije godinu dana, na razini 1930. Siegel savjetuje

U fondu koji upravlja sa 43 milijarde dolara upozoravaju na rekordan javni dug koji se popeo na čak 141 posto američkog BDP-a

U investicijskoj kući Grantham Mayo Van Otterloo, teškoj 102 milijarde dolara, smatraju da je indeks S&P 500 danas precijenjen 30 posto

Siegel se nada eksploziji inovacija na krilima razvoja interneta i komunikacija, što će povećati produktivnost

Grantham smatra da će u ovoj godini samo jedna četvrtina kompanija iz S&P 500 ostvariti prosječan rast cijena dionica od 6,75 posto, uvećano za iznos inflacije

pronalazak “dionica u ne-milosti” koje u duljem roku imaju potencijal od 6 do 7 posto rasta godišnje. Ulaga-či bi, prema Siegelu, svoje portfelje trebali raspršiti na razvijena i tržišta u nasta-janju. Siegel vjeruje u brži rast tržišta, porast inova-cija i istraživanja što će po-većati produktivnost. Nada se Siegel zlatnom dobu ino-vacija na krilima eksplozije interneta i međunarodnih komunikacija.

RobeRt ARnottfond Research Affiliates

JeReMy GRAnthAMosnivač fonda GMO

JeReMy SieGeLprofesor na WSB-u

ponedjeljak, 15. veljače 2010. VEČERNJI LIST 9 | |

Gurui savjetuju kako ulagati do 2020. Bill Gross

Umjesto spekulativnih, okrenuti se dionicama uslužnih Bill Gross, osnivač najvećeg svjetskog obvezničkog fonda, Pacific Investment Management Company (Pimco), ističe da je kriza iz 2008. i 2009. godine jako promijenila svijet. U idućih 10 godina očekuje smanjivanje zaduženja, preregulaciju i deglobalizaciju. Gross u ovom desetljeću očekuje stopu rasta upola manju u odnosu na prethodnih 10 godina. BDP bi po Grossu u idućih 10 godina trebao rasti između 1,5 i 2 posto. Ukupni povrat na ulaganje u dionice, obveznice i nekretnine, ne računajući inflaciju, u prošlom je desetljeću iznosio od 10 do 12 posto, a Gross očekuje da će u idućih 10 godina zarada biti između 5 i 6 posto. Kada se u obzir uzme i inflacija, za koju Gross pretpostavlja da će u nadolazećem desetljeću biti između dva i tri posto, stvarna zarada neće biti

veća od tri posto. Gross savjetuje da se umjesto spekulativnih tehnoloških dionica Nasdaq stvori portfelj dionica uslužnih tvrtki s NYSE koje donose zaradu od 5 posto i zaštićene su od inflacije. Gross je najavio da će Pimco ove godine više ulagati u njemačke obveznice jer, unatoč problemima, “Njemačka je u mnogo boljoj proračunskoj poziciji od SAD-a”. Što se tiče američkih državnih obveznica, Gross navodi niz razloga koji im ne idu u prilog. Upozorava da robna potražnja iz Kine, najvećeg prekomorskog američkog vjerovnika, može pasti. Pimco – u vlasništvu njemačkog Allianza – upravlja najvećim Total Return fondom čija imovina prelazi 150 milijardi dolara. U svibnju 2007. Pimco je kao savjetnika angažirao i Alana Greenspana, bivšeg čelnika Saveznih rezervi.

U najvećem svjetskom obvezničkom fondu, čija imovina prelazi 150 milijardi dolara, očekuju smanjivanje zaduženja, preregulaciju i deglobalizaciju

Povrat na ulaganje u prošlom desetljeću bio je 10-12 %, a u idućih 10 godina očekuje se zarada između 5 i 6 %

Bill Grossosnivač fonda Pimco


Uvođenje novih usluga brokerskih kuća i smanjenje brokerskih provizija jedan je od instrumenata za privlačenje novih klijenata

Veliki pad prometa na burzi najviše je pogodio brokerske kuće, izlaz traže u novoj ponudi

Top 10 brokerskih kuća prema ukupnom prometu u 2009.

Prošla godina na tržištu kapitala bila je, prema ocjenama svih brokerskih kuća, krizna, i to prije sve-ga zbog pada likvidnosti, odnosno količine prometa na burzi. Prema službenim podacima Zagrebačke bur-ze, redoviti promet dionica prepolovljen je u odnosu na 2008. godinu, no istovreme-no je prosjek kretanja cije-na najlikvidnijih dionica od početka godine narastao 16,4 posto.

Prepolovljeni prometiSami podaci ne otkrivaju tijek kretanja i dinamič-nost na hrvatskom tržištu kapitala, no dovoljno govo-ri podatak da je dionički in-deks Crobex zabilježio sko-kove u rasponu od 90 posto tijekom godine od najniže vrijednosti 1.079 bodova, do najviše ostvarenih 2.318 bodova. Iz brokerskih ku-ća ističu kako je na njihovo

poslovanje najviše utjecao upravo pad prometa, a ne pad cijena dionica, jer ia-ko je dojam kako su cijene dionica pale, statistika po-kazuje suprotno, odnosno kako je najveći broj najli-kvidnijih dionica zabilježio rast cijena. HT je tako na godišnjoj razini rastao 37,8 posto, Atlantska plovidba 40 posto, Adris grupa 34,5 posto, Ina više od 40 posto, Atlantic grupa 47,7 posto, a najveći cjenovni skok proš-le godine ostvario je Janaf, čija je cijena narasla čak 117,2 posto. Negativna kre-tanja na tržištu zabilježile su dionice građevinarskog sektora.IGH je pao 29,0 posto, Da-lekovod 15,2, Ingra 46,8 po-sto, a Tehnika 24,7 posto. Pogleda li se na osnovi na-vedenih podataka promet deset najvećih brokerskih kuća po ukupnom prometu u 2009. godini i usporedi li ga se s onim u 2008., više je nego jasno zašto kao najve-ći problem ističu pad pro-meta. U 2008. godini deset najvećih brokerskih kuća ostvarilo je ukupan promet veći od 25,5 milijardi kuna, dok je u prošloj godini uku-pni promet dosegnuo tek 10,5 milijardi kuna. Druga bitna karakteristika koja

je obilježila trgovanje na hrvatskom tržištu kapitala jest grupiranje te smanje-nje likvidnosti u vrlo mali broj dionica, što znači da su četiri najtrgovanije di-onice (HT, Atlantska, IGH i Dalekovod) ostvarile ku-mulativno veći promet ne-go sve ostale uvrštene dio-nice zajedno. Same broker-ske kuće nastoje što većim brojem usluga privući nove klijente, iako ističu kako je gospodarska kriza utjecala i na pad interesa za trgova-nje vrijednosnim papirima, i to najviše među potenci-jalnim malim ulagačima.

Nove i jeftinije uslugeTakvo stanje brokerske ku-će pokušavaju promijeniti tako što već standardne usluge posredništva pri kupnji i prodaji vrijedno-snih papira na domaćim i stranim tržištima, razne usluge investicijskog sa-vjetovanja, upravljanje portfeljima klijenata, ra-znim analizama i procje-

nama vrijednosti tvrtki, nadopunjuju internetskim uslugama trgovanja, kao i mobilnim trgovanjem vrijednosnicama putem mobilnih telefona. Klijenti gotovo svih brokerskih ku-ća mogu, osim trgovanja fi-nancijskim instrumentima na domaćoj burzi, trgovati i raznovrsnim financijskim instrumentima na stra-nim burzama, pa se, osim dionicama i obveznicama, na inozemnim tržištima kapitala može trgovati i ETF-ovima, udjelima u inozemnim fondovima i izvedenicama. Uvođenje novih usluga smanjuje i visinu provizija na broker-ske usluge, što je još jedan mamac za potencijalne kli-jente. Pojedine brokerske kuće uvele su i uslugu be-splatnog pristupa financij-skim pokazateljima kom-panija, dok su drugi uveli novitet na hrvatsko tržište nudeći kao nebankarska institucija usluge skrb-ništva nad vrijednosnim papirima. Ocjenjujući go-dinu koja je počela, brokeri ističu kako se nadaju da će biti bolja nego lanjska, za što postoje i neke naznake s tržišta kapitala, te najav-ljuju dodatne nove usluge za klijente.

Svojim klijentima Direkcija brokerskih poslova RBA nudi trgovanje financijskim instrumentima izlistanim na domaćoj burzi, ali i velikom broju raznovrsnih financijskih instrumenata kojima se trguje na svjetskim burzama. Na taj način, osim dionica i obveznica, na inozemnim tržištima, klijenti mogu trgovati ETF-ovima, udjelima u inozemnim fondovima i izvedenicama. U prošloj su godini ostvarili gotovo 817 milijuna kuna prometa te tržišni udjel od 5,15 posto.

S gotovo 763 milijuna kuna ukupnog prometa i 4,81 posto tržišnog udjela na sedmom su mjestu. U Prvoj generaciji ističu svoju uslugu e-trgovanja, nazvanu “Moj uspješni portfelj”, koja klijentima pruža mogućnost uvida u podatke i evidencije sadržane u portfelju, zadavanje novih naloga, otkazivanje naloga, dohvat zadanih naloga te obračuna po izvršenjima. Zanimljivo je da su klijentima omogućili potpuno besplatan pristup financijskim pokazateljima kompanija čijim se dionicama trguje.

Brokeri U Potrazi za većim Prometom

Pad likvidnosti u prošloj je godini ozbiljno ugrozio poslovanje nekih brokerskih kuća

Brokeri poručuju kako će svojim klijentima ponuditi nove i povoljnije usluge

Brokerske kuće najviše su problema u prošloj godini imale s prepolovljenim prometima na burzi. photos.com

večernjakov izBor

Nastavak tradicije Raiffeisen vrijednosnica

Besplatan pristup financijskim pokazateljima

6. rBa 7. Prva generacija

Erste vrijednosni papiri najuspješnija su brokerska kuća po ukupnom prometu već treću godinu zaredom. U prošloj godini ostvarili su 1,88 milijardi kuna prometa i tržišni udjel od 11,88 posto. Pružaju usluge posredništva pri kupoprodaji vrijednosnih papira na domaćem i stranim tržištima, usluge investicijskog savjetovanja, upravljanja portfeljem klijenata te analize i procjene vrijednosti tvrtki. Postali su i prvi market maker na hrvatskom tržištu kapitala.

Interkapital je prva kuća iz cijele srednje i istočne Europe koja je postala izravan član Eurexa, dijela Deutsche Boerse i vodeće međunarodne burze financijskih izvedenica. U prošloj godini ostvarili su 1,68 milijardi kuna prometa i udio na tržištu od 10,59 posto. Svojim klijentima u Interkapitalu nude uslugu koja uključuje direktan elektronički pristup tržištima zajedno s uslugom skrbništva, svakodnevne jutarnje analize i preporuke o kompanijama.

Treću godinu zaredom najuspješniji

Jedini postali direktni član Eurexa

1. erste vrijednosnice 2. interkapital

Luka Capar/[email protected]

ponedjeljak, 15. veljače 2010. VEČERNJI LIST 11 | |

Top 10 brokerskih kuća prema ukupnom prometu u 2009.

Osim standardnih usluga, ističu uslugu internetskog trgovanja vrijednosnim papirima e-trad koja klijentima omogućuje potpuno samostalno upravljanje vlastitim portfeljem vrijednosnih papira, zadavanje, mijenjanje i otkazivanje naloga neovisno o radnom vremenu brokera i Burze kao i real time uvid u kretanje cijena i trgovine vrijednosnim papirima za radnog vremena Burze. U prošloj godini ostvarili su tržišni udjel od 4,64 posto s ukupnim prometom od 735 milijuna kuna.

Kao svoju komparativnu prednost Abacus brokeri navode aktivno sudjelovanje na hrvatskom te regionalnim i svjetskim tržištima kapitala, izravni i neizravni angažman zaposlenika Društva u različitim projektima na hrvatskom tržištu kapitala. Nude on–line trgovanja na Zagrebačkoj burzi, kao i na stranim burzama, upravljanje portfeljem vrijednosnih papira, te usluge zajmova, istraživanja i analize. U prošloj su godini ostvarili 590 milijuna kuna prometa i tržišni udjel od 3,72 posto.

S ostvarenih gotovo 583 milijuna kuna prometa i ostvarenim tržišnim udjelom od 3,68 posto na desetom su mjestu Agram brokeri. Kao glavne odlike svog poslovanja navode brzinu i jednostavnost, pouzdanost platforme i najnižu proviziju na tržištu, inovativnost usluga te kontinuirano informiranje klijenta.Agram brokeri u ponudi imaju platformu za internetsko trgovanje, trgovanje na inozemnim burzama, kao i upravljanje portfeljem vrijednosnih papira.


E-trade omogućuje niže provizije

On-line trgovanje na domaćoj i stranim burzama

Pouzdanost platforme i niske provizije

8. Zaba 9. Abacus brokeri 10. Agram brokeri

Direkcija brokerskih poslova PBZ-a specijalizirana je za posredovanje u kupoprodajnim transakcijama vrijednosnim papirima. Svoju prepoznatljivost ostvarili su pružanjem usluge internetskog trgovanja na Zagrebačkoj burzi putem vlastito razvijene trgovinske platforme. Tržišni su lider u trgovini vrijednosnim papirima putem interneta, a uskoro najavljuju i nove promotivne akcije. Ostvarili su promet od 1,61 milijardu kuna i tržišni udjel od 10,15 posto.

Hita vrijednosnice ostvarile su ukupni promet od 1,15 milijardi kuna i tržišni udjel od 7,3 posto. Najveći su dioničar Zagrebačke burze od 2007. godine, i u kontinuitetu posluju 15 godina. Prva su nebankovna institucija koja je tržištu ponudila uslugu skrbništva nad vrijednosnim papirima, s vrlo konkurentnom cijenom. Klijentima među ostalim nude internet trgovanje (e-trade) i mobilno (m-trade) trgovanje. Imaju 7 podružnica diljem Hrvatske i 16 ovlaštenih brokera.

FIMA vrijednosnice su jedno od prvih osnovanih brokerskih društava u Hrvatskoj. Danas se Fima vrijednosnice ubrajaju u najuspješnija investicijska društva s orijentacijom na institucionalne i individualne investitore. Jedna je od rijetkih investicijskih društava u Hrvatskoj koje intenzivno radi s institucionalnim investitorima u Europi i SAD-u. Prvi su u Hrvatskoj uveli internetsko trgovanje vrijednosnim papirima. S ostvarenih 966 milijuna kuna prometa peta su brokerska kuća uz udjel od 6,09 posto.

Tržišni lideri u trgovanju putem interneta

Nude i uslugu skrbništva nad vrijednosnicama

Rade s investitorima u SAD-u i Europi

3. PBZ 4. Hita vrijednosnice 5. Fima vrijednosnice


top proizvodi banaka u 2009. večernjakov izbor

Birali smo najpovoljnije i primjerene vremenu

Za klijente koji odluče svoja primanja prenijeti na jedan od tekućih računa iz palete “VeBe za tebe” Volksbanka je uvela “zlatnu rezervu” – kratkoročnu pozajmicu po tekućem računu u iznosu do jedne plaće te mogućnost realizacije nenamjenskoga kredita bez naknade za zatvaranje minusa po tekućem računu u staroj banci. Kredit se može realizirati u protuvrijednosti do 5000 eura, s rokom otplate do 12 mjeseci te uz kamatnu stopu od 7,99 posto u godini. Klijenti se tako rješavaju starog dopuštenog prekoračenja po mnogo povoljnijoj kamatnoj stopi od one koju su dotad plaćali. Ako im je račun u plusu, za pozitivan saldo dobivaju nagradne kamate do 2,50 posto. Akcija im traje još, do kraja ožujka tekuće godine.

Štedni proizvod koji je Volksbanka uvela u travnju 2009. godine za pravne i fizičke osobe namijenjen je štednji po viđenju u kunama ili eurima za račune na kojima se posluje putem internetskog bankarstva. Sredstva s računa mogu se prebacivati isključivo na referentni račun klijenta – tekući ili devizni račun za građane, odnosno poslovni račun za pravne osobe otvoren u bilo kojoj banci u Republici Hrvatskoj, što znači da za poslovanje ne treba mijenjati poslovnu banku. Sredstva su klijentu dostupna svakodnevno, 24 sata, te njima može raspolagati u bilo kojem trenutku, dok istodobno ostvaruje i znatno višu kamatnu stopu od klasične štednje po viđenju – čak četiri posto u godini. Fizičke osobe mogu na račun primati i plaću ili mirovinu.

Posrijedi je program koji malim poduzetnicima nudi najpovoljnije uvjete financiranja na tržištu. Korisnici kredita mogu biti mikro, mala i srednja poduzeća te osobe koje ostvaruju dohodak od samostalnih djelatnosti i slobodnih zanimanja. Namjena je kredita dvojaka i može se koristiti i za obrtna i za osnovna sredstva. Dosadašnji uvjeti uključivali su poček od dvije godine te vrlo poticajnu kamatnu

Namijenjena je “ziherašima”, klijentima sklonijim oročenjima uz fiksne kamate, koji žele znati što mogu očekivati. Uključuje mogućnost ugovaranja na rok od šest i 12 mjeseci uz fiksne kamate koje rastu sa svakim novim mjesecom oročenja. U posljednjem je mjesecu oročenja kamatna stopa najveća i povećava se više nego u svim prijašnjim mjesecima.Po isteku oročenja, štedni ulog i ukupne kamate

U suradnji s građevinskim tvrtkama koje su njezini klijenti, Erste banka omogućila je povoljnije uvjete kupnje i kreditiranje stanova za fizičke osobe. Kamatna stopa snižena je na četiri do 5,85 posto i fiksna od 24 do 30 mjeseci. Dodatna je pogodnost odobravanje kredita bez naknade za obradu, uz povoljnije instrumente osiguranja, bez jamaca.U konačnici, povoljniji uvjeti klijentima omogućuju

Premda je kriza donijela zastoj u plasiranju takozvanih unit linked proizvoda, kombinacija ulaganja u nenamjenski oročenu štednju uz fiksnu kamatnu stopu i ulaganja u otvorene investicijske fondove Raiffeisen Investa, uz 100 posto zajamčen povrat inicijalnog iznosa ulaganja čini se dobrim poslom. Depozitni dio predstavlja iznos sredstava koji se oročava uz fiksnu kamatnu stopu na ugovoreni

kako smo ih birali

ToMaSz Taraba, predsjednik uprave Volksbanke dubravka lukić, članica uprave Volksbanke

goran gazivodapredsjednik uprave Bance Popolare Croatia

franjo lukovićpredsjednik uprave Zagrebačke banke

peTar radakovićpredsjednik uprave Erste banke

zdenko adrović predsjednik uprave Raiffeisenbank Austrije

kredit po tekućem računu koji banke zovu dopušteno prekoračenje najskuplje je zaduživanje ne računamo li kreditne kartice i lihvu. Mogućnost zamjene skupog duga jeftinijim, i to znatno jeftinijim, imajući na umu aktualne kamate na kredite, zaslužila je počasno mjesto među kreditnim proizvodima. Kako bi pridobila klijente, banka je odlučila žrtvovati dio zarade

dosad na našem bankarskom tržištu nisu zabilježene kamate po viđenju od četiri posto. Činjenica je da su kamatne stope, i aktivne i pasivne, dosegnule svoje vrhunce. No kamate a vista u ovom iznosu zaista su raritet jer kamatne stope iz ove skupine uglavnom počinju s prefiksom “nula” i ne približavaju se čak ni jedinici. Takvo nagrađivanje držanja novca na računu odlučili smo nagraditi.

premda nije riječ o masovnom proizvodu, jer ni banka nije velika, ideja vodilja pri odabiru bila je važnost ovog segmenta klijenata za preporod gospodarstva. Na žalost, velikim bankama maleni nisu jako zanimljivi, s obzirom na ograničen profit.

za izbor ovog proizvoda prevagnuo je zajamčen rast kamate, što je prilično motivirajući “detalj” pri izboru banke u kojoj će se štedjeti. Usto, unaprijed je određeno koliko će te kamate iznositi po mjesecima, što potiče klijente na zadržavanje štednog uloga.

Mogućnost kupnje većeg stana za manje novca govori za sebe i nije potrebno previše objašnjavati zbog čega je ona među top- proizvodima. Kupnja stana osnovna je životna potreba i pozdravljamo sve napore da to bude dostupnije.

u odabiru je presudio 100-postotni povrat inicijalnog ulaganja. Nije vrijeme za eksperimente pa se svako ulaganje u fondove posljednjih godinu-dvije gleda pod povećalom. Zajamčena glavnica i dodatan profit dobra su kombinacija.

Volksbanka – Nenamjenski kredit za zatvaranje minusa po tekućem računu

Volksbanka – B-Free on-line a vista štedni račun s kamatnom stopom 4 posto

Banco Popolare Croatia – Mikrokrediti u suradnji s HBOR-om za male poduzetnike

Zagrebačka banka – Progresivna štednja, s kamatom koja se povećava svaki mjesec

Erste banka – Krediti s ostatkom vrijednosti za povoljniju kupnju stanova

Raiffeisenbank Austrija – Moderne kombinirke iskrojile su kombinaciju štednje i ulaganja

najbolji krediTni proizvodi najbolji šTedni proizvodi

S obzirom na to da smo prvi put u Hrvatskoj organizira-li izbor najboljih štednih i kreditnih te najinventivni-jih bankarskih proizvoda, moramo priznati da smo mnogo raspravljali o tome kako postaviti kriterije da izbor bude logičan i prave-dan. U prvoj godini odlučili

smo pozvati banke da sa-me prijave najatraktivnije dijelove svoje ponude u tri spomenute kategorije. Po-zvali smo sve najveće ban-ke i još neke manje (njih ukupno 13) i dobili golem materijal. Žiri je strpljivo pregledao sve materijale te je morao zaključiti kako je

vrlo teško donijeti odluku usporedbom vrlo raznolikih proizvoda po svojim funkci-jama. Odluku smo donijeli usklađivanjem članova ži-rija, a vodili smo se idejom da biramo najpovoljnije proizvode za klijente te proizvode koji su primje-reni sadašnjem trenutku.

Primjerice, proizvod za što povoljnije zatvaranje mi-nusa na tekućem teško bi u nekom drugom vremenu dobio prednost pred po-voljnim dugoročnim stam-benim kreditom, ali smo procijenili kako poruka koja izlazi iz proizvoda ima veli-ku težinu u krizi.

1 1

2 2

3 3

stopu – indeks Euribor uvećan 1,5 posto. U tijeku je kreiranje nove kreditne linije i definiranje uvjeta koji ne bi trebali biti lošiji od dosadašnjih.

automatski se obnavljaju, bez potrebe dolaska u poslovnicu. Depozitom je moguće raspolagati i prije isteka ugovorena roka oročenja, bez naknade.

veću kreditnu sposobnost, odnosno veći iznos kredita koji se može realizirati te veći broj “kvadrata” koje mogu kupiti.

rok, a investicijski dio odnosi se na novac koji se ulaže u odabrani investicijski fond pod upravljanjen RBA Investa i pruža mogućnost dodatnog prihoda.


top proizvodi banaka u 2009.Kad smo odlučili da je B-Free jedini proizvod koji je zaslužio plasman u dvije kategorije – kao najbolji štedni, a istodobno i najinventivniji proizvod, imali smo za to “debele” razloge. Najbolji je zbog visokih kamata po viđenju koje klijentu donose najvišu dobrobit među istovrsnim proizvodima, a najinventivniji iz više razloga, među kojima visoko kotira to da se ne mora mijenjati poslovna banka. Račun se otvara putem internetske stranice www.b-freebanking.com, a poslovanje računom i njegovo vođenje potpuno su besplatni, što znači da je to račun bez troškova.

Svakom transakcijom koju klijent Podravske banke učini debitnom karticom s tekućeg ili žiro računa, na štedni račun prebacuje se sitniš, odnosno razlika između iznosa plaćanja i prvog većeg iznosa zaokruženog na pet ili deset kuna, ovisno o odabiru klijenta. “Virtualna kasica” neprimjetno se puni, a sitni iznosi novca ukamaćuju se a da se odljev ne osjeti

Prva su banka u Hrvatskoj koja je u 2009. godini pokrenula dinamizaciju tržišta nekretnina. Ponudili su do 25 posto niže kamate, mogućnost kreditiranja 100 posto vrijednosti stana i dogovor o visini anuiteta u skladu s trenutačnim mogućnostima klijenta. Kredite su ponudili na 30 godina, bez troškova procjene vrijednosti stana. Akcija, dakako, uključuje

AndreA KovAcs-Wöhry, članica uprave Volksbanke

julio Kurucpredsjednik uprave Podravske banke

vesnA cigAneK-vuKović članica uprave Raiffeisebank Austrije akcije dinamizacije tržišta nekretnina

Za banke je pasivna kamata trošak, i to ne baš mali. Kamate računa B-Free toliko su iznad svog benchmarka da bismo ih mogli nazvati dampinškim kad bi postojala ikakva šansa da se ostale banke povedu za tim primjerom. No u taj scenarij ne vjerujemo, posebno kad su posrijedi veliki kojima bi takvi izdaci donijeli – bankrot. Inovacija će vjerojatno ostati usamljena.

jedinstven proizvod na tržištu bio je vrlo blizu proglašenja najinovativnijim, no visoke kamate koje Volksbanka daje na štednju po viđenju u ovom su gospodarskom trenutku jače.

Ponuda stanova po akcijskim uvjetima mogla bi se svrstati i među povoljne kreditne proizvode, no odlučili smo da zaslužuje titulu inovacije jer je RBA prva na tržištu pokrenula trend koji su slijedile ostale banke. Usto, Erste banka ima niže kamate.

Volksbanka – B-Free online a vista štedni račun s kamatnom stopom četiri posto

Podravska banka – usluga “Aktiviraj sitniš” neprimjetno prikuplja sitan novac

Raiffeisenbank Austrija – RBA prostor za preokret – prva akcijska ponuda stanova

nAjinventivniji ProiZvodi bAnAKA

1

2

3

na kućnom proračunu. Neplanirana ušteda na kraju godine može se iskoristiti za kupnju darova, kao džeparac za skijanje, ljetovanje ili besmisleni luksuz.

samo stanove iz njihove ponude, uz kamate od 5,50 do 6,25 posto. Također nude fiksiranje kamata do dvije godine.


Obvezni fondovi preživjeli udar Vlade i vratili prinose

Dobrovoljni mirovinski fondovi privukli 146 tisuća zaposlenih i 1,2 mlrd. kuna

Stabilnost prinosa i sigurnost najvažniji Kod mirovinskih fondova članovi žirija lako su se slo-žili da osobitu pozornost treba obratiti podjednako atraktivnosti prinosa i nji-

hovoj stabilnosti te sigur-nosti. Naime, jedno je voditi dioničke fondove, a potpu-no drugo dobrovoljne i oba-vezne mirovinske fondove

Dobrovoljni mirovinski fon-dovi nisu uspjeli dostići sna-gu obveznih, imovina im je do kraja prošle godine izno-sila 1,14 milijardi kuna, pre-ma 30 milijardi kuna, koliko imaju fondovi 2. stupa, dok su ukupni doprinosi koji su im proslijeđeni bili 1,19 mili-jardi kuna. Fondovi 3. stupa privukli su 146 tisuća člano-va (zatvoreni još 17 tisuća), što je sve skupa desetak posto ukupnog broja za-poslenih. Premda su u tom obliku štednje najisplativiji proizvod na tržištu, dobro-voljni mirovinski fondovi ni-su se uspjeli probiti koliko

bi trebali s obzirom na loše demografske trendove. Na tržištu se nalazi 6 dobro-voljnih fondova, ali gotovo 80 posto vrijednosti njihove imovine drže dva fonda: AZ profit i Raiffeisen DMF. Raiffeisen dobrovoljni mi-rovinski fond ima više od 40.000 članova, imovina mu je 450 milijuna kuna, a go-dišnji prinos u 2009. 12,62 posto.– Tržište dobrovoljne miro-vinske štednje je zapravo tek dotaknuto jer je samo 10 posto ukupnog broja radno aktivnog stanovniš-tva Republike Hrvatske prepoznalo sve prednosti dobrovoljne mirovinske štednje. Ta je štednja jedi-

ni financijski proizvod ko-ji donosi tri prednosti od ulaganja: porezne olakšice, državna poticajna sredstva i prinos fonda, što dobro-voljnu mirovinsku štednju čini najboljim štednim pro-izvodom na hrvatskom trži-štu za osiguranje dostatnih prihoda u mirovini – navo-de iz Raiffeisen društva za upravljanje. AZ dobrovoljni mirovinski fondovi bilježe izuzetno uspješnu godinu. AZ Profit

ostvario je prinos od 14,09 %, a AZ Benefit 10,71 %. Ta dva fonda okupljaju 71 tisu-ću članova, a imovina im je bila 520 milijuna kuna.– Uzevši u obzir da je iza nas jedna od najtežih kriza na tržištima kapitala u njihovoj povijesti, to su zaista odlič-ni rezultati – komentirali su iz AZ mirovinskih fondova. Struktura ulaganja poka-zuje da fondovi 3. stupa u prosjeku 30 % imovine drže u obveznicama, 15 % u dio-nicama, a 10 % u korpora-tivnim vrijednosnim papiri-ma. Postoji razlika u politici vodećih fondova, AZ Profit je prisutniji na stranim trži-štima, dok RDMF preferira sigurnost državnih papira.

Večernjakov žiri izabrao je AZ Profit za najbolji dobrovoljni mirovinski fond u 2009. iz više razloga. Uz zavidnih 14 posto prinosa na godišnjoj razini, taj je fond u sedam godina postojanja svojim članovima osigurao prosječnu zaradu od 9 posto. AZ Profit je potkraj prošle godine približno tri četvrtine svog portfelja držao u domaćoj imovini (11 % dionice, 32 % korporativne i državne obveznice), a jednu četvrtinu u stranoj. Inače, AZ mirovinski fondovi najveći su u državi, oni sami ulaz u AZ Profit sugeriraju mlađim osobama sklonijim riziku, dok je Benefit konzervativniji fond. Vode ih tri ključne osobe: Dinko Novoselec, predsjednik uprave Allianz ZB društva za upravljanje OMF-om, te Krešimir Gjenero i Davor Doko.

kako smo ih birali

Krešimir Gjenero, AZ ODMF

najbolji miroVinski fondoVi u 2009. večernjaKov izbor

az Profit namijenjen je osobama koje kroz dulje vrijeme štednje i kapitalizacije očekuju više prinose i znatno uvećanje sredstava svoje mirovinske štednje

Sa 13 % udjela u imovini i 15 % u broju članova, Erste Plavi najmanji je među četiri obvezna mirovinska fondova, no pokazao se najprodornijim. – Protekle 2008. i 2009. bile su vrlo stresne za sve sudionike financijskih tržišta u inozemstvu i u Hrvatskoj, gdje je došlo do oštrog pada dioničkog tržišta, odljeva novca iz otvorenih fondova, a u jednom trenutku i do propitivanja uloge mirovinskih fondova. Volatilnost na tržištu bila je vrlo velika i do utjecaja je

došla i u prvi plan istupila psihologija ulagača. Upravitelji mirovinskih fondova zbog dugoročne prirode fondova bili su nešto mirniji od svojih kolega u drugim dijelovima financijske industrije, no tek je s oporavkom dioničkog tržišta koji je počeo u ožujku 2009. godine došlo do smirivanja i pojave opreznog optimizma širom tržišta, komentira Petar Vlaić, predsjednik uprave Erste Plavog OMF, koji kao dugoročni cilj navodi stvaranje prinosa iznad prosjeka industrije.

Erste Plavi

Petar vlaić, predsjednik uprave Erste Plavog OMF

AZ Profit

Unatoč lošem početku, 2009. godina, kada se zbi-vanja budu pratila s većim vremenskim odmakom, ostat će zabilježena kao dobra godina za obvezne mirovinske fondove. Uz rast prinosa, kojim su gotovo nadoknađeni gubici iz 2008., fondovi 2. stupa povećali su imovinu za 30 posto i, što je još važnije za njihovu per-spektivum preživjeli snažan udar iz vrha politike. On-dašnji premijer Ivo Sana-

der i njegov potpredsjednik Damir Polančec krenuli su u svojevrsnu nacionalizaci-ju privatnih fondova, ali su zastali nakon oštre reakci-je javnosti. Povod za otva-ranje drugog stupa bile su niske mirovine prvih umi-rovljenica, jer se pokazalo da reforma nije zaokružena kako treba, a naknadne in-tervencije u zakone stvorile su nove nejednakosti među umirovljenicima. Pokazalo se da vlast nije imala namje-ru ispravljati nepravde, već posegnuti u imovinu privat-nih fondova i tako zakrpati

proračunske rupe. Problem prvih umirovljenika iz 2. stupa još nije riješen (iako intervencije u zakon nisu skupe i komplicirane), a če-ka se i odluka o povećanju izdvajanja u 2. stup, kako bi se cijeli koncept zaokružio. Mirovinski su fondovi, zbog redovnog mjesečnog prilje-va, ostali jedini snažni oslo-nac za tržište kapitala i si-gurni kreditor države. Una-toč padu zaposlenosti, do kraja 2009. nije došlo ni do osipanja članstva, no mo-guće je da će se nepovoljna kretanja s tržišta rada i pad

plaća tek ove godine odrazi-ti na priljev novih članova i doprinosa. Menadžeri četiriju obveznih fondova nisu krili zadovolj-stvo rezultatima u 2009., to više što prema prinosima prednjače i u širim regio-nalnim okvirima, no oprezni su kad je riječ o ovoj godini. Dinko Novoselec, prvi čo-vjek AZ fonda, iskreno kaže da visoki prinosi iz prethod-ne godine nisu posljedica promišljenih gospodarskih poteza ili strukturnih re-formi, već snažnog pada u prethodnoj godini.

Poredak obveznih mirovinskih fondova(Bodovi Večernjeg lista)

Poredak dobrovoljnih mirovinskih fondova(Bodovi Večernjeg lista)

1. erste Plavi 102. raiffeisen omF 8,673. az 6,634. Pbz Cro. osiguranje 4,71

1. az Profit 17,422. raiffeisen DmF 12,633. az benefit 12,334. erste Plavi expert 8,855. erste Plavi Protect 5,836. Croatia osiguranje 5,04

najbolji Dobrovoljni mirovinsKi FonD

najbolji obvezni mirovinsKi FonD

17,42

10

14,08%

10,60 %

9,08%

5,18%

Žiri VL-a

Žiri VL-a

Prinos u 2009.

Prinos u 2009

PGP

PGP

koji budućim umirovljeni-cima moraju osigurati pen-zije od koji će morati živjeti jer, bojimo se, prvi stup me-đugeneracijske solidarnosti pokazuje znakove urušava-nja. Jedino kod mirovinskih fondova smo procijenili da treba gledati i druge godi-ne, a ne samo 2009..Stoga smo kod kriterija vi-sinu prinosa bodovali po rangu u visini prinosa, a po-

sebno smo ih nagradili i za prosječni trogodišnji prinos i za prosječni godišnji prinos te smo te bodove pomnožili s koeficijentom 0,50. Uz to bodovali smo veličinu fonda (koeficijent 0,50) i promje-nu broja članova (0,25) te smo tome pridodali osob-nu procjenu članova žirija uz koeficijent 0,25.Na kraju smo dobivene bo-dove zbrojili.

u fondovima 3. stupa vodeći su raiffeisen i aZ, ostali ih prate

fondovi raspolažu sa 30 milijardi kuna, imovina porasla 30 %

ljubica Gatarić[email protected]

najisplativiji oblik štednje za starost zbog poticaja, olakšica i prinosa

ljubica Gatarić [email protected]


NAJBOLJI MIROVINSKI FONDOVI U 2009. TOP FINANCIJSKI PROIZVODI

Prosječni godišnji prinosi hrvatskih mirovinskih fondova jamče nam sigurne mirovine iz drugog i trećeg stupa. A što ćemo dobiti od prvog?

Pokazatelji fondova

DOBROVOLJNI AZ Benefit +11,15% +21,43% +6,69% +7,09% 92,31AZ Profit +14,81% +22,39% +6,97% +9,08% 430,21Croatia osiguranje +8,70% -6,42% -2,19% +2,07% 80,25Erste Plavi Expert +14,57% -3,59% -1,21% +4,49% 67,29Erste Plavi Protect +5,42% +9,76% +3,15% +4,15% 24Raiffeisen DMF +12,48% +2,41% +0,80% +5,03% 450,75

OBVEZNI AZ +8,36% +4,30% -7,50% +4,95% 11646,55Erste Plavi +11,33% +0,34% -3,77% +5,18% 3855,3PBZ Croatia osiguranje +8,93% -4,09% -11,48% +4,19% 4870Raiffeisen OMF +9,39% +1,48% -9,72% +5,03% 8892,78

Već prvi pogled na rezultate dobrovoljnih i obaveznih mirovinskih fondova potvrđuje kako su mirovinci izuzetno dobro upravljali našim ušteđevinama za stare dane. Mnogi od njih možda su na kraju bili sretni jer nisu zbog zakonskih ograničenja bili previše izloženi u dionicama. Svojedobno su zbog toga jako prigovarali ARHIVA VL

imovina u mil kn 12/2009.

Prinos 2009. Prinos 3G PGP 3G PGP od osnutka


Zagrebačka je banka prošlog tjedna smanjila kamate na stambene kredite, svi režu kamate na štednju

Ipak se kreće: kamate su napokon u silaznoj putanji

Upravo ovih dana na ban-karskom se tržištu ponovno odvijaju ključne promjene. Nakon nekoliko mjeseci nagađanja o tome kad bi kamate mogle krenuti pre-ma dolje, u siječnju su ban-ke počele pripremati teren režući kamatne stope na novu štednju, a prošlog je tjedna Zagrebačka banka prva smanjila i kamate na kredite koje nisu padale još od 2006. godine. Zasad su to još “prve laste” jer su posrijedi samo stam-beni krediti, a smanjenje iznosi tek 0,25 postotnih poena, i to za klijente ban-ke.

Profit i profitabilnostNo, ipak su posrijedi po-kretači tržišta i može se očekivati da će se uskoro i ostali povesti za njihovim primjerom. Posljednjih mjeseci bankari su se redom izjašnjavali da su pasivne kamate previso-ke, nerealne i neodržive, no priča bi ipak dobila drukčiji ton kad bi progovorili o kre-ditima. Tad bi se obvezno referirali na “zabrinjavajući pad profitabilnosti” koja se na našem tržištu spustila na desetak posto. Pritom bi izostavili činjenicu da osta-tak gospodarstva grca u ne-likvidnosti, prezaduženosti i problemima s naplatom. Jer, dioničarima je nešto ni-ži profit jednostavno nepri-hvatljiv te očekuju znatno neproporcionalniji omjer ulaganja i povrata.No, za ekstraprofite potreb-na je i ekstradodana vri-jednost, čega su pametniji igrači na tržištu i te kako svjesni, pogotovo u situaciji kad presušuju zalihe onoga što bankari nazivaju viso-kovrijednim klijentima. Čisti i uredni klijenti (pri-tom ne mislimo na higije-nu) postali su toliko rijetke zvjerke da se financijaši mo-raju koristiti metodama lo-vaca na glave kako bi ih pri-vukli i namamili u poslovni odnos. A svaki lovac zna da

bez dobrog mamca nema ni ulova, pa je prošle godine na tržištu osvanulo nekoli-ko doista dobrih proizvoda i usluga od kojih smo neke s razlogom istaknuli.

Vrednovanje poslovanjaU razdoblju niske likvidno-sti banke su se nadmetale u visokim kamatama na depozite koji su im, prem-da izdatak, još uvijek naj-jeftiniji izvori, no pomalo su zanemarile segment kredit-nih dužnika. Visokim kama-tama na kredite dodatno su opteretile građane i podu-zeća, što im se dijelom vra-tilo kao bumerang kroz lošu naplatu. U tom dijelu imaju još jako puno posla i trebale bi ga obaviti što prije kako na vlastitom primjeru ne bi shvatile da utopljenik vr-lo lako povuče i ostale oko sebe. Proaktivnijim pristu-pom klijentima koji su se, u skladu s gospodarskim aktivnostima, pomalo “po-kvarili” mogle bi potaknuti promjene na tržištu jer će oni koji prežive trenutačnu selekciju ponovno postati “high net worth” klijentela, poželjna za suradnju. Proizvodi koje su banke predstavile kao prototip za refinanciranje, poček ili odgodu, iako na prvi pogled često izvrsno izgledaju, impliciraju bezbroj kom-pliciranih, pa i neizvedivih pretpostavki koje klijenti moraju ispuniti. Za neke od njih preko brojnih smo se iskustava poduzetnika i znanaca s kojima se susrećemo uvje-rili da su jednostavno tek deklarativni modeli koje su banke predstavile javnosti kako bi ispunile formalne pretpostake onoga što one smatraju društveno odgo-vornim poslovanjem. U tom kontekstu morale su se pri-kazati socijalno osjetljivim institucijama koje dijele svakidašnjicu sugrađana, no u praksi je to nerijetko bila samo dobro upakirana propaganda. Ne bi bilo loše da takvi eg-zemplari shvate kako netko promatra njihovo ponaša-nje na tržištu, vrednuje ga i daje mu ocjenu. Da bi ona bila prolazna, temeljni je kriterij klijentima ne nuditi lažna obećanja ili ih obma-njivati. Jer, netko čita i sitna slova. Možda bi pretenciozno bilo ustvrditi da je Večernjakov izbor top proizvoda ban-karski pandan Oscaru, a istodobno je i pogrešno jer ne želimo nagraditi one koji

trendoVi

Refinanciranje, poček ili odgoda često izvedivi samo na papiru

Za ekstraprofite potrebno je klijentima pružiti i ekstravrijednost

večeRnjakov iZboR

valentina Wiesner Mijić [email protected]


Tržišne okolnosti omogućuju nam još jedan korak u poboljšavanju uvjeta i snižavanju kamata novih stambenih kredita, ali i korak u pojeftinjenju prije korištenih stambenih kredita. Tome svakako pridonosi i primjerna disciplina u vraćanju kredita.

U kreditiranju poduzetnika banke će rizik podijeliti s državom

franjo lUkovićpredsjednik uprave Zabe

Propulzivne banke razvile su proizvode s ‘dodanom vrijednošću’


– Banke će morati smanjivati aktivne kamate jer moraju smanjivati troškove depozita. Razina loših kredita umjerena je i ispod je razine zemalja u okružju. Očekujem rast loših kredita kod malih i srednjih poduzeća – izjavio je čelnik PBZ-a još potkraj 2009.

božo prka predsjednik uprave PBZ-a

Opinion makeri

Najveći stvaraju trendove: kuda Zaba i PBZ, tuda i svi ostali! a Dvije najveće banke zauzimaju toliko velik dio tržišta da njihove odluke o kamatnoj strategiji imaju nepobitnu ulogu u kreiranju trendova. Broj klijenata koji imaju kredite i štednju u Zagrebačkoj i Privrednoj banci predstavlja golem udio u gospodarskom sustavu,

bilo da su posrijedi građani ili pravne osobe. Indikativna je stoga bila najava Bože Prke potkraj prošle godine, kad je najavio da su kamate dosegnule svoj vrhunac. Najveći konkurent tada se još nije izjasnio, no ovih je dana prvi pomaknuo svog pijuna na šahovskoj ploči.

Na pad kamata i promjenu uvjeta na tržištu kredita utjecat će i Vladin program pomoći gospodarstvu Poslovne banke i Vlada došli su do faze završnih pregovora i finalizacije uvjeta kreditiranja poduzetnika. Program koji bi trebao pokrenuti kotač gospodarstva u pozitivnom smjeru utjecat će i na uvjete komercijalnih kredita banaka. Najave da bi se kamate na kredite poduzetnicima trebale kretati oko šest ili sedam posto impliciraju

da ni standardna ponuda ne može biti u prevelikom raskoraku. Smanjenje stope obvezne pričuve Hrvatska je narodna banka uvjetovala usmjeravanjem “oslobođenog” novca u projekte poticanja proizvodnje. Sudjelovanje Vlade u podjeli rizika preko aranžmana s HBOR-om trebalo bi smanjiti hipertrofiranu averziju

banaka prema riziku i potaknuti ih na izdašnije plasmane poduzetničkim projektima koji obećavaju. Nove investicije trebale bi stvoriti novu vrijednost u gospodarstvu, a banke

okrenuti klijentima koje smatraju najrizičnijima. Jer, kreditiranje države služi samo održavanju javnih financija na životu, a kreditiranje građana najčešće je usmjereno na potrošnju.Činjenica je da za taj zaokret jamstvo daje država i da će teret propalih projekata platiti građani, no postoji li uopće idealan pristup ekonomiji?!

samo dobro glume. Finan-cijska stvarnost sve je samo ne iluzija, a banke imaju sre-ću da u suradnji s ekonom-skim stručnjacima biramo najbolje, a ne prozivamo one koji lažno oglašavaju. Klijenti su se u krizi tako-đer izbrusili, poradili na ra-zumijevanju osobnih finan-cija i naučili prepoznati što im je povoljno, a što donosi propast. Konkurencija na

tržištu je velika i nekorek-tno poslovanje jednostavno se kažnjava. Ako to ne učini regulator, učinit će klijent promjenom svog partnera u financijskom poslovanju. Čini se da ljubav i financije nisu toliko različiti; pošten se pristup isplati, laž se kažnjava, a suradnja obaju partnera u odnosu donosi sinergijski efekt, win-win situaciju.


Hoće li i ove godine velika šansa biti tržišta BRIC koja bi mogla rasti i više od 30 posto


Rast globalnog tržišta 20-30% – prilika za dioničke fondove?!

Ulaganja u novčane fondo-ve mogla bi biti isplativa i ove godine jer dio analiti-čara smatra kako su tre-nutačni viškovi likvidnosti kratkoročni. Osim toga, očekivanja su da će većem dijelu ulagača sigurnost biti i dalje važnija od izlaganja riziku ulaganjem u dioničke ili mješovite fondove.

Pad kamata i prinosaNo Igor Noršić, predsjednik uprave ICF Investa, kaže kako je već sada bankarski sustav preplavljen kuna-ma, višak je u njemu oko 6 milijarda kuna, kamatne stope padaju, a situaciju zorno oslikava pad prinosa trezorskih zapisa Ministar-stva financija. Posljednjeg dana 2009. odr-žana je aukcija trezorskih zapisa na kojoj je ostvaren prinos na jednogodišnji za-pis od 5,99 posto, a na proš-lotjednoj je aukciji ostvaren prinos na jednogodišnji za-pis od 3,49 posto. Potrebno je vidjeti kako će država re-financirati dospijeća euro-bonda i domaće obveznice potkraj veljače i na počet-ku ožujka. Ne dvojimo u uspjeh novog izdanja, sa-mo ostaju tehnička pitanja valutne denominacije iz-danja i dospijeća. Iz ovoga položaja i prema sadašnjim uvjetima, pred nama je go-dina bitno nižih kamatnih stopa i većih izazova u vezi s ostvarivanjem prinosa – tvrdi Noršić i kaže da je pri-jetnja ovakvu scenariju neki novi eksterni šok ili snažniji udar na stabilnost tečaja koji bi uzrokovao reakciju

fondovska IndustRIja u 2010.

Bolja situacija mogla bi spasiti neke fondove od gašenja ili pripajanja

Hoće li im se u 2010. vratiti vjera u industriju investicijskih fondova arhiva vl

top financijsKi proizvodi

pred nama je godina nižih kamata i većih izazova u vezi s prinosom novčanih fondova

Novčani su se fondovi iskazali kao isplativ način ulaganja u protekloj godini, prinosi su bili izdašni s obzirom na to da nije riječ o zahtjevu za dugoročnim odricanjem od potrošnje. Očekujući da bi viškovi likvidnosti u ovoj godini uglavnom mogli biti kratkoročni, to bi najviše trebalo pogodovati upravo novčanim fondovima. Dionički i mješoviti fondovi u Hrvatskoj imaju perspektivu ako se gospodarstvo uspije pokrenuti iz pada i stagnacije u rast. Oni koji su izloženi tranzicijskim tržištima poput brazilskog, ruskog, kineskog i indijskog trebali bi nastaviti s pozitivnom tendencijom ako i ta gospodarstva nastave s ekspanzijom kakvu su imala prošle godine.

siLvana miLićanalitičarka PBZ Investa

središnje banke. Dionički i mješoviti fondovi u Hrvat-skoj imaju perspektivu ako se ekonomija pokrene i za-ustavi sa stagnacijom. – Perspektiva su potencijal-ni izvozni poslovi u Europ-skoj uniji jer je to tržište u drugom dijelu 2009. godine već osjetilo prve znakove oporavka. Siječanj je već navijestio ta-kav razvitak događaja. Hr-vatsko je dioničko tržište u siječnju bilo obilježeno pozitivnim cjenovnim po-makom, odnosno rastom od gotovo 10%. Ujedno, trgovina na Zagre-bačkoj burzi dobila je poti-caj u obliku veće likvidno-sti, što je pomoglo oporav-ku prometa. Cjenovni rast bio je naji-zraženiji kod tzv. blue chip dionica koje su i najzastu-pljenije u indeksu – kaže Silvana Milić, analitičarka PBZ Investa. Dionički i mješoviti fondovi izlože-ni tranzicijskim tržištima poput brazilskoga, rusko-ga, kineskoga i indijskoga trebali bi nastaviti s pozi-tivnom tendencijom, a oče-kivanja su rasta tog tržišta oko 20 posto – kaže Ivan Ivin, predsjednik uprave Ilirike Investa. U MP Investu predviđaju da će tržište rasti između 20 i 30 posto, koliko bi mo-gla rasti i razvijena tržišta, a tržišta BRIC rasla bi od 30 do 35 posto. – Ta tržišta trenutačno re-agiraju na negativne vije-sti, zbog primjerice ukinu-tih potpora vlada, a što je posebno osjetljivo u Kini, koja je ostvarila visok gos-podarski rast i uz potporu države izbjegla recesiju, zatim povećanje kamatnih stopa, rezervi banaka itd. – kaže Aleš Berk Skok, član uprave MP Investa. Vjeruje da će se novac poslije loših vijesti vratiti na dionička tržišta te smatra da su trži-šta još podcijenjena.

vraćanje povjerenja Velik dio analitičara prili-ku vidi i na tržištima jugo-istočne Europe, zato što, kaže član uprave Ilirike In-vestmentsa Igor Erker, ta tržišta pružaju vrlo dobre prilike povrata u nekoliko sljedećih godina.– Iako regionalna gospodar-stva imaju problema, pribli-žavanje EU moglo bi doni-

jeti bolje rezultate. A i blue chip kompanije usporedive sa zapadnima relativno su jeftine – kaže I. Erker.Svakako, analitičari očeku-ju da će se i ulagači vratiti u dioničke fondove jer su oporavak tržišta, odno-sno povjerenje investitora već vidljivi. Hoće li tako i ostati ovisit će ponajprije o događanjima u gospodar-stvu. Rast imovine u fon-dovima, odnosno vraćanje sredstava koja su ulagači izvadili zbog krize, sigur-ni su, a ponajprije, kao i prošle godine, u novčanim i obvezničkim fondovima. Veće povjerenje u dioničke i mješovite fondove u ko-jima uplata prošle godine gotovo nije ni bilo moglo bi se vratiti sredinom godine. Menadžeri fondova najviše se bave optimiziranjem portfelja i likvidnošću imo-vine. Upravo zbog očekivanja ka-ko će se situacija u fondov-skoj industriji popraviti, ne bi ni trebalo biti problema s “preživljavanjem” fondo-va. Prošle su godine zbog krize neki fondovi povezani unutar istog investicijskog društva.Neki su odustali od toga iako im je imovina pala is-pod zakonskog minimuma. No čekali su bolja vremena, neki su ih i dočekali još pot-kraj prošle godine, a ove bi se godine mogli i posve opo-raviti.

Ilirika investments

Ulagački hit – BRIC fond

Nakon gotovo dvije godine od kada je počela inancijska kriza investicijsko društvo Ilirika investments oporavak tržišta kapitala dočekuje spremna i s novom atraktivnom ponudom malim i velikim investitorima. U međuvremenu Ilirika je kadrovski osvježena novim timom profesionalaca s Ivanom Ivinom i Igorom Erkerom koji su s velikim entuzijazmom krenuli u osmišljavanje investicijskih mogućnosti za ulagače koji već dulje nisu osjetili zadovoljstvo zarade i proita. Ilirika je iz krize tržišta izašla kao jedno od najvećih nebankarskih društava za upravljanje. Trenutno društvo upravlja s četri investicijska fonda čija inancijska imovina vrijedi više od 20 milijuna eura. Poseban ulagateljski hit Ilirika razvija s fondom BRIC koji je već poznat na hrvatskom tržištu jer ga je kreirao isti tim koji sada u Ilirici hoće ponoviti rijetko dobru ulaga-teljsku priču tijekom krizne 2009. godine. Naime fond BRIC je protekle godine ostavrio prinos od čak 65 posto. Takav rezultat dakako nije mogao ostati neprimjećen u investicijskoj javno-sti, pa je BRIC Ilirika koji je tek startao uspio privući investitore, a u samo mjesec dana u fond se slilo oko devet milijuna kuna što je odličan rezultat obzirom na veliki oprez ulagatelja i strah od rizika i gubitaka. No, dobra prilika razbija strahove i otvara vrata optimizmu, a Ilirika je izgleda s BRIC-om uspjela izazvati velika očekivanja investitora. Zašto ulagati na daleka tržišta koja se u eko-nomskom i investicijskom riječniku podvode pod naziv kao što je i ime fonda. BRIC regija podrazumijeva tržišta četiri velike zemlje- Rusiju, Kinu Indiju i Brazil. Za naše ulagatelje to su relativno nepoznate ekonomije kao i potencijal koji one imaju. Riječ je o pojedinačno i grupno velikim tržištima s ogromnim potrošačkim potencijalom. Cijena proizvodnje je za razliku od razvijenih tržišta niska što znači veliku konkurentnost na globalnom tržištu. Brazil i Rusija pri-mjerice imaju veliki sirovinski potencijal u nafti, plinu, drvu, šećeru i drugim sirovinama. Ula-ganje u dionice tvrtki u tih zemalja, a to je upravo strategija našega BRIC fonda, dakle zemlje koje su u velikom i nezaustavljivom razvojnom zamahu, već se pokazalo kao odlična investi-cija, a u srednjem i duljem razdoblju može se očekivati nastavak te uspješne priče. Povratak dioničara u investicijske fondove po svemu sudeći događa se baš na prepoznatljivoj i uspješ-noj strategiji BRIC-a, a potom će sigurno i ostali fondovi doći na red. Osim novoga ILIRIKA BRIC-a Investicijsko društvo Ilirika upravlja s još tri etablirana fonda II-LIRIKA JUGOISTOČNA EUROPA, ILIRIKA JUGOISTOČNA EUROPA BALANCED I ILIRIKA AZIJSKI TIGAR, čiji su portfelji restrukturirani i osvježeni blue chip dionicama. Grupa Ilirika koja ime sjedište u Ljubljani i upravlja s više od 120 milijuna eura, prisutna je sa svojim društvima u čitavoj regiji.


Lanjski rekordni rezultati dobrovoljnog mirovinskog fonda AZ Profita zaslužni su za izbor njegova fond-menadžera za menadžera godine

Bez hazarda stvorio prinose kao da je vodio neki visokorizičan fond

Žiri Večernjeg lista složio se da su prošlogodišnji, pa i višegodišnji rezultati do-brovoljnoga mirovinskog fonda AZ Profit takvi da njegova fond-menadžera može proglasiti najboljim fond- menadžerom u 2009. godini. Naime, AZ Profit od svog osnutka imao je pro-sječan godišnji prinos od čak 7,09 posto, a čime bi se ponosili čak i neki visokori-zični fondovi. Međutim, AZ Profit uspio je doseći tako visoke prinose i u vrlo teš-kim vremenima a da kao nešto agresivniji mirovinski fond uopće nije smio ulaziti u velike hazarde. “Centar-for” AZ Profita je Krešimir Gjenero, direktor Allianz ZB društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima.

Izmjena ciklusaNa pitanje kako biti naju-spješniji fond na tržištu i je li to rezultat timskog rada ili “soliranja”, Gjenero kaže:

– Ostvareni visoki prinosi na imovinu naših članova u prethodnoj godini, ali i ukupni najviši prinosi od osnivanja fonda rezultat su uspješna rada cjelokupnog tima AZ fondova i dobro osmišljene poslovne stra-tegije. Naš najveći uspjeh upravo je bio okupiti tim kvalitetnih i stručnih ljudi koji su sposobni odgovoriti na sve izazove koje nameću tržišta kapitala. Stoga ovo smatramo nagradom i pri-znanjem posebnom timu ljudi u AZ fondovima koji su svaki pojedinačno pri-donijeli ostvarenim rezul-tatima, a time i osvojenim nagradama. Već od osnivanja fonda potkraj 2003. godine pa do danas bili su suočeni s vrlo intenzivnim promjenama ciklusa – i u pojedinim kla-

sama imovine i u tržišnom okruženju u cjelini. Početak rada fonda bio je, kaže fond-menadžer, ka-rakteriziran vrlo povoljnim uvjetima na tržištu obve-znica koje su 2006. godine ustupile mjesto domaćim i stranim dionicama. Razdo-blje koje je nastupilo kra-jem 2007. godine, kada su uočili prve znakove krize, i uvjeti poslovanja u sljedeće dvije godine bili su još veći izazov za njihov investicij-ski tim. Trebalo je održati rezultate i raspršiti sumnje ulagača, koji su već počeli strepiti za budućnost svojih mirovina. članstvo raste Krizu, međutim, nisu shva-tili tragično. – Neprocjenjivo je iskustvo i izuzetno nam je drago što smo mogli raditi u različi-tim ciklusima koji su bili podjednako intenzivni te dokazati sebi i svojim čla-novima da znamo stvoriti vrijednost u pogodnim tr-žišnim uvjetima, a mnogo težim i bitnijim smatramo

zadržati tu vrijednost i u izrazito teškim razdoblji-ma – ponosno je istaknuo Gjenero. Rezultat AZ Profita konti-nuiran je od prvoga dana poslovanja fonda i temelji se na konzistentnu pridr-žavanju temeljnih načela ulaganja: prije svega si-gurnosti imovine fonda te diversifikaciji i održavanju odgovarajuće likvidnosti imovine. – Također, imali smo hrabrosti donijeti kva-litetne i pravodobne aloka-cijske odluke koje su bitno utjecale na konačan rezul-tat rada fonda. Vjeruju da su tu kvalitetu prepoznali i građani, člano-vi njihova dva otvorena do-brovoljna mirovinska fon-da jer danas u AZ Benefitu i AZ Profitu štedi gotovo svaki drugi član otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova. Vesele se i pozi-tivnu trendu u članstvu u 2009. godini, kad im je udio u novim članovima otvore-nih dobrovoljnih mirovin-skih fondova bio više od 60 posto.

krešImIr gjenero

“Imali smo hrabrosti donijeti kvalitetne i pravodobne alokacijske odluke”

Gjenero: sigurni smo da će tržišta ponovno prolaziti kroz turbulentna vremena obilježena i usponima i padovima , ali smo podjednako tako uvjereni da ćemo posao obavljati uspješno.

top fInancIjskI proIzvodI

AZ Proit

Najveći profit među mirovincima od osnutka aIzreka “nomen est omen” kod njih je uistinu zaživjela. AZ Profit, prvi od AZ dobrovoljnih mirovinskih fondova od početka rada ima najbolji profit u svojoj kategoriji. Osnovan je kao otvoreni fond u koji se mogu učlaniti sve osobe s prebivalištem u Hrvatskoj, bez obzira na to imaju li

posao ili su nezaposlene. Namijenjen je dugotrajnijoj štednji i kapitalizaciji te populaciji koja očekuje više prinose i osjetno uvećanje sredstava mirovinske štednje. Zbog ulagačkog profila ponajprije su to mlađe osobe. Lani je ostvario profit od 14,81 posto, od osnutka 9,8 posto.

valentina Wiesner Mijić[email protected]

FonD menADŽer goDIne


Optimizacija portfelja uz naglasak na likvidnost imovine

Renata Gecan Milek diplomirala je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Karijeru je započela u PBZ-u u sektoru riznice, a u istom je sektoru nastavila posao u Raiffeisenu gdje je imenovana voditeljicom trgovanja. Karijeru u banci kratko je prekinula te preuzela mjesto člana uprave Raiffiesen Investa, a povratkom u banku imenovana je zamjenicom izvršnog direktora Sektora riznice i investicijskog bankarstva. Od kraja 2008. opet je članica uprave Raiffeisen Investa, gdje je godinu dana poslije imenovana predsjednicom uprave.

renata gecan milekRBA Invest

večernjakov izbor

Poslije velikog odljeva imovine iz dioničkih fondova očekuje se vraćanje ulagatelja

I dalje se najviše vjeruje novčanim fondovima

PBZ Invest odnio je rav-nopravnu pobjedu među društvima za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s Raiffeisen In-vestom. Tako je njihov PBZ I Stock zauzeo drugo mjesto među dioničkim fondovima, Bond fond še-sto mjesto, a peto PBZ Novčani fond. Predsjednik je uprave PBZ Investa Mar-ko Orešković koji upravlja sa sedam fondova.

Bez gubitka prinosa – PBZ Invest u protekloj je godini zahvaljujući profesi-onalnom vođenju i strategij-skoj opredijeljenosti prema progresivnim tranzicijskim tržištima imao prilike udjel-ničarima zaraditi znatniji prinos a da pritom ukupna sigurnost ulaganja nije bila ugrožena preuzetim rizi-kom – kaže Orešković.Iako je prošle godine klima

za ulaganje u novčane fon-dove bila bolja, ulaganje zbog toga nije bilo lakše ne-go ono na tržištu kapitala, kaže Orešković, i to zbog neizvjesnosti na kreditnim tržištima. Osnovno obiljež-je novčanih fondova – sta-bilnost, bilo je najvažnije, moralo je biti održano te je i pridonijelo opravdanju povjerenja klijenata PBZ Investa. Neizvjesnost na kreditnim tržištima, kaže, prevladali su tako da se nije izgubio prinos, a istodob-no nije bila ugrožena ni si-gurnost. Stoga je izuzetan uspjeh ostvarivanje prinosa PBZ Novčanog fonda u pro-tekloj godini od 8,60%, jer je bio stalan gotovo cijelo vri-jeme bez naglašenih oscila-

cija. Ulaganje na tržištu ka-pitala Brazila, Kine, Rusije i Kazahstana zahtijevalo je profesionalno poznavanje tržišta i iskustvo. Zahvalju-jući prisutnosti na tim trži-štima i u prethodnim godi-nama uspjeli smo upotrije-biti znanja i timskim radom odabrati pozicije koje su do-nijele prinos PBZ I-Stocka od 53,30%. Kad su posrijedi moguće promjene ulagačke politike, kaže da su PBZ In-vest na tržištu prepoznale pravne i fizičke osobe kao pouzdana i sigurna upra-vitelja imovine. Osnovne strategijske odrednice i da-lje ostaju nepromijenjene, no prilagođavanje situaciji na tržištu naša je obveza pa je pristup regijama, sektori-

Raiffeisen Invest žiri Večer-njeg lista ocijenio je uz PBZ Invest vodećim u prošloj go-dini. Predsjednica je uprave društva Renata Gecan Mi-lek, koja je potkraj prošle godine na tome mjestu zamijenila dugogodišnjeg predsjednika uprave Hrvo-ja Fajdetića. Uz nju fondo-vima društva upravlja član uprave Goran Nušinović.

Optimizacija portfelja Novčani fond Raiffeisen In-vesta imao je prošle godine najbolji prinos u kategoriji novčanih fondova na do-maćem tržištu. Raiffeisen Invest imao je drugi po redu najveći apsolutni po-rast imovine na domaćem tržištu u konkurenciji otvo-renih investicijskih fondo-va s javnom ponudom, a

u usporedbi s bankovnim fondovima najveći relativni porast imovine. Raiffeisen Invest zauzeo je i treće mje-sto prema tržišnom udjelu. U prošloj je godini vraćanje ulagača u novčane, sigurni-je fondove bilo izraženo, a zbog pada dioničkog tržišta i time većeg rizika.– U domaćoj fondovskoj in-dustriji ponovno dominiraju konzervativniji novčani i ob-veznički fondovi, koji danas čine malo više od 50 posto tržišta. Za usporedbu, pot-kraj 2007. godine navedene kategorije činile su jedva 15 posto tržišta – kaže R. Ge-can Milek te dodaje kako

nakon krizne 2008. godine i velikog odljeva sredstava dionički fondovi čekaju na povratak ulagatelja. Važnih uplata u prošloj godini u di-oničke fondove nije bilo te time ni značajnijih ulaganja na domaćem tržištu kapita-la. – Uočljivo je to da fond-menadžeri poslije iskustva koje su stekli u 2008. godi-ni pokušavaju optimizirati portfelje uz veći naglasak na likvidnost imovine – tvr-di. Na pitanje hoće li što mi-jenjati u ulagačkoj politici, R. Gecan Milek podsjeća da je to regulirano prospektom te tvrdi da se među fondovi-ma kojima upravlja Raiffei-

sen Invest, a s obzirom na profil rizika, može pronaći svaki investitor. – Oni koji nisu skloni riziku više će težiti Raiffeisen Cash novčanom fondu i Raiffeisen Bondsu, a oni skloniji riziku odabrat će jedan od dionič-kih fondova putem kojih pokrivamo cjelokupno tr-žište dionica. Putem fonda Raiffeisen World pokrivamo razvijeno tržište blue chip izdavatelja u SAD-u, Eu-ropi i Japanu, a Raiffeisen Emerging Markets pokriva globalno tržište zemalja u razvitku. Raiffeisen Central Europe ulaže u zemlje sre-dišnje Europe s naglaskom na Hrvatsku, a Raiffeisen hr-vatske dionice ulažu uglav-nom u dionice iz Crobexa – kaže R. Gecan Milek.

Vraćanje povjerenjaRaiffeisen Balanced fond je koji predstavlja kombi-

naciju ulaganja u različite klase imovine, uglavnom u dionice i obveznice doma-ćih i inozemnih izdavatelja te je namijenjen klijentima koji imaju averziju prema riziku, ali se ne žele posve odreći potencijalne zara-de na dionicama. Već sam spomenula važnost diver-sifikacije portfelja, a mi tu mogućnost nudimo.U vezi s povratkom opti-mizma na tržište kaže da je na tržištu već vidljivo kako se povjerenje investitora postupno vraća. Za daljnji razvoj situacije ponajprije je bitno što će se događati u gospodarstvu.– Svakako, pozitivno je što su ulagatelji prepoznali konzervativnije novčane i obvezničke fondove kao al-ternativu u doba turbulen-cija. Tako se novac zadrža-va u industriji uz istodobno ostvarenje prinosa.

PBZ inVest

konzervativniji fondovi čine trenutačno više od 50 posto domaćeg tržišta

Smanjenje kamata na depozite i averzije prema riziku mogli bi vratiti afirmaciju

ostvarenje važnih prinosa uz očuvanje sigurnosti ulaganja u fondove

trend pokazuje da se u ovoj godini može očekivati dalji rast imovine pod upravljanjem

Marko Orešković diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Poslovnu karijeru započeo je u Varaždinskoj banci, nastavio u Trgovačkoj banci kao rukovoditelj odjela deviznog tržišta. Sredinom 2002. godine prelazi u Riječku banku kao savjetnik uprave za poslove riznice. Od 2003. godine zaposlen je u Privrednoj banci, gdje je godinu dana poslije imenovan savjetnikom u sektoru investicijskog upravljanja, unutar grupe poslova financija. Sredinom 2005. godine imenovan je članom uprave PBZ Investa, a potkraj 2006. godine predsjednikom uprave.

marko orešković PBZ Invest

lidija [email protected]

Prinos i prepoznatljivost najvažniji za odabir fonda

ma i pojedinim pozicijama već sada različit u odnosu prema početku godine. On će se usklađivati u skladu s očekivanjima – tvrde u PBZ Investu.

PrepoznatljivostKad je riječ o ovoj godini i očekivanjima u vezi s većim povjerenjem ulagača, kažu da su im u planu novčani fondovi zbog svoje stabilno-sti i kratkog roka ulaganja. Novčani su fondovi od po-četka godine imali značajniji ulaz imovine jer je još među investitorima u Hrvatskoj prisutna poprilična averzi-ja prema riziku. Prinos, ali i prepoznavanje izvrsnosti i dalje su nit vodilja klijenata pri odabiru fonda. Smanje-nje kamata na depozite i smanjivanje averzije prema riziku moglo bi u 2010. pri-donijeti ponovnoj afirmaciji fondovske industrije. Od sedam fondova, s koliko ih upravlja PBZ Invest, tri su među vodećih sedam u četi-

najBOlji direktOri Birajući najboljeg predsjednika društva za upravljanje investicijskim fondovima, žiri Večernjaka nije se mogao odlučiti između RBA Investa i PBZ Investa

raiffeisen inVest


ri kategorije koje je VL ocje-njivao. PBZ Novčani fond ulaže u trezorske zapise Mi-nistarstva financija, depozi-te i kratkoročne korporativ-ne dužničke papire. Cilj je i PBZ Bond fonda ostvariva-nje viših prinosa u odnosu prema klasičnom deviznom oročenju ulaganjem u dr-žavne i korporativne ob-veznice, kratkoročne duž-ničke vrijednosne papire i depozite. PBZ I-Stock fond nastoji ostvariti relativno vi-sok prinos ulažući poglavito na tržištu kapitala zemalja u razvoju iz Europe, Azije i Latinske Amerike. PBZ Euro Novčani fond prošle je godine bez obzira na to što je ulaganje na tržištu novca u Europi bilo označeno ni-skim kamatnim stopama uspio ostvariti prinos od 5,01%. I ulaganje u američki dolar bilo je u protekloj godini označeno kamatnim sto-pama tek malo iznad 0%, no PBZ Dollar fond uspio je ostvariti prinos od 3,56%. Zbog veće averzije prema ri-ziku alokacija Global fonda težila je konzervativnijem pristupu, pa je ostvaren pri-nos od 9,56%. PBZ Equity fond ulaže prije svega na domaćem tržištu kapitala, no unatoč lošoj prošlog go-dini na tržištu, fond se za-hvaljujući sektorskoj diver-sifikaciji uspio stabilizirati i ostvariti prinos od 4,35%.


Dioničko tržište će se stabilizirati, ali snažni rast Crobexa nećemo vidjeti

Analize poslovanja kompanija, kao i činjenica da je CROBEX od svoje najniže vrijednosti u 2009. godini porastao više od 60%, a pojedine dionice su ga i nadmašile, dolazimo do zaključka da i nema prostora za znatan daljnji rast cijena dionica. Smatramo da će se cijene dionica stabilizirati, te da neće biti znatnih cjenovnih pomaka

ANALIZA - što NAs čekA u 2010.

libor weiser član uprave Hita vrijednosnica

večernjakov izbor

Prihodi najvažniji za rast tržišta, no kupovna moć, nezaposlenost i kreditna stagnacija na to ne upućuju

Prošla godina bila je još jed-na krizna za tržište kapitala, neizvjesnost glede oporav-ka još je prisutna, iako po-stoji vjera sudionika tržišta da je najgore prošlo. Među dionicama s najvećom tržiš-nom kapitalizacijom u 2009. prednjačile su dionice HT-a, Zabe i Ine, dok su najveći promet imali HT, Atlantska plovidba i IGH. I dok su na oporavak na svjetskom tr-žištu prošle godine utjecale gospodarske mjere pojedi-nih zemalja, možda bi se to moglo očekivati i kod nas, no volatilnost tržišta bit će i nadalje prisutna.

Rast u zadanim okvirima– Bez obzira na rast Cro-bexa početkom godine, daljnje kretanje domaćeg indeksa ne vidimo u takvom ozračju jer se još ne nazire snažniji preokret domaćih makroekonomskih pokaza-telja – kaže Dalibor Balgač, analitičar tržišta kapitala u Hypo Alpe Adria banci, te dodaje da i dalje slaba kupovna moć popraćena rastom nezaposlenosti te kreditnom stagnacijom u zemlji vjerojatno neće moći pokrenuti novi investicijski ciklus koji je potreban za buđenje prihoda u realnom sektoru, odnosno revizi-ju prihoda na gore što je ključno za održivi rast trži-šta. Osim toga, i potencijal rasta dobiti domaćih kom-panija izrazito je limitiran u 2010. godini. – Posljedično tome, kre-tanje domaćeg dioničkog tržišta vidimo u zadanim okvirima, s mogućim oštrim

kratkoročnim korekcijama u cijenama odnosno volu-menima sve dok investitori ne steknu sliku o tome što ih čeka iza ugla – kaže Bal-gač. Krizu su prošle godine osjetili gotovo svi sektori, a slabi oporavak je tek na vi-diku. Zaustavljanje kapital-nih projekata i investicija te preusmjeravanje sredstava u krpanje proračuna naj-bolnije su iskusili domaći građevinari. – Izostanak poslova na do-maćem tržištu te smanjiva-nje ili potpuno otkazivanje velikih investicija prislilo je većinu građevinara na po-jačanu inozemnu aktivnost. Dio domaćih građevinara već je otprije prisutan na stranim tržištima, no neke će upravo ova kriza natjera-ti na širenje poslovnih hori-zonata – kaže Libor Weiser, analitičar Hita vrijednosni-ca. Analitičari očekuju da će građevinski sektor u ovoj godini biti popraćen nega-tivnim makroekonomskim rizicima.– Energetiku kao jedini su-bsektor u građevini s po-tencijalom rasta vidimo kao priliku za pojedine domaće kompanije da stabiliziraju prihode u dolazećem razdo-blju – kaže Balgač. Nadalje, rastuća globalna potražnja za obnovljivim izvorima energije te re-strukturiranje elektroener-getske mreže u EU dobre su

izvozne prilike za Končar. Hrvatska se do 2020. obve-zala da će udio obnovljivih izvora energije sa sadašnjih 1% podići na 20%, u čemu vidimo još jednu priliku za Končar.

stabiliziranje cijenaTelekomunikacijski sektor analitičari gledaju kao de-fenzivni, a blage negativne rizike vide u pritisku na fik-snu telefoniju, ponajprije zbog stalnog odljeva kori-snika iz nepokretne u po-kretnu telefoniju. Spajanje T-Coma i T-Mobilea u jed-nu poslovnu jedinicu proi-zvest će sinergijske efekte za T-HT te pridonijeti raci-onalizaciji troškova, tvrde burzovni analitičari. Atlantic grupa je uspješno prebrodila prošlogodišnji pad domaćeg retail pro-meta i početak ozbiljnog prelijevanja ekonomske ne-stabilnosti u domaće gos-podarstvo. U Atlanticu isti-ču da će rezultati za 2009. biti u okviru planiranih, što znači dvoznamenkasti rast prodaje i operativne dobiti. Službeni rezultati i planovi za 2010. još nisu objavlje-ni, ali već sada se zna da je omjer duga i glavnice 27% – kaže Weiser. Atlantic je usto nedavno postao prva kompanija na Zagrebačkoj burzi koja je uvela uslugu market makera za svoje di-onice, uz dugoročni cilj uvr-štenja u prime market. Te analize ukazuju da prostora za znatan dalji rast cijena dionica nema. – Smatramo da će se cijene dionica stabilizirati, te da neće biti znatnih cjenovnih pomaka – zaključuje Wei-ser.

Moguće su kratkoročne korekcije, sve dok investitori ne steknu pravu sliku

Očekivanja od perfomansi dionica na Zagrebačkoj burzi su skromna PATRIK MACEK



Većina fondova trebala bi preživjeti ovu godinu, no i zatvaranje bi trebalo biti normalna pojava, ali je bitno da klijenti budu isplaćeni po fer cijeni

Niske bi cijene nekih dionica mogle privući inoinvestitore

Josip Glavaš, predsjednik uprave Erste Investa, koji pod upravljanjem ima šest fondova, uključujući i sedmi, Fond hrvatskih branitelja, govori o laganom oporavku fondovske industrije, no ne još uvijek od fizičkih osoba, a što bi se moglo promijeni-ti zbog daljeg pada kamata na štednju. To bi i moglo spriječiti najavu zatvaranja pojedinih fondova.

Očekuje li se bolja situaci-ja u fondovskoj industriji?– Imovina fondova već je u drugoj polovici 2009. počela značajnije rasti. Priljev se uglavnom odnosi na nov-čane fondove. Ulagači su pretežno institucionalni i korporativni klijenti, dok je građanstvo znatno manje ulagalo. Međutim, zadrža-vanje niske kamatne stope

na novčanom tržištu vjero-jatno će utjecati i na daljnje smanjenje kamatne stope na depozite građana, što bi moglo ponovo pojačati in-teres za fondove. Stoga smo umjereno opti-mistični glede razvoja indu-strije fondova u 2010. godi-ni, uz pretpostavku da ne bude nekih nepredviđenih šokova, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, koji mogu ne-gativno utjecati na cjeloku-pno tržište.

Znači, interes će se pove-ćati i za rizičnije fondove?– Hrvatsko tržište kapitala nije se tako značajno vratilo nakon krize, kao uostalom ni ostala tržišta u regiji, us-poređujemo li ih s drugim svjetskim i europskim trži-štima.Upravo zbog toga, ali i zbog relativno niskih cijena poje-dinih dionica, može se oče-kivati lagani opravak, jer će

josip glaVaš, erste inVest

takva situacija sigurno pri-vući određeni broj stranih investitora. S druge strane, očekujemo rast interesa domaćih i institucionalnih i retail klijenata za dionice, bilo izravnim ulaganjem ili kroz mješovite i dioničke fondove.

Mnogi su fondovi bili pred zatvaranjem, hoće li se taj pritisak nastaviti?– I dalje postoji određeni broj fondova koji imaju malu imovinu pod upravljanjem. Ostvari li se pretpostavka o stabilnosti kamata, mislim da će većina fondova preži-vjeti jer će, kao što sam re-kao, rasti općenito interes za fondove.Naravno, uvijek postoji mogućnost da se pojedini fondovi i zatvore, što je nor-malna situacija u svijetu, pa će vjerojatno tako biti i kod nas. No, bitno je da klijenti prije odluke o zatvaranju

fonda ipak budu isplaćeni po fer cijeni.

Je li visina imovine glavni kriterij za isplativost rada pojedinog fonda? – Nije. Mislim da je osnovni kriterij dosadašnja uspješ-nost, manadžment, uprav-ljanje rizicima i slično. Svi se ti kriteriji kasnije reflek-tiraju kroz prinos fonda, a onda i na samu veličinu. Jer što su vam ti kriteriji bolji, više investitora ulagat će u vaš fond.

Kako trenutačno posluju vaši fondovi, te postoji li možda plan promjene strategije ulaganja?– Mi smo s početkom go-dine više nego zadovoljni poslovanjem svih naših fondova. Po prinosu se u svojim kategorijama nalaze na vrhu ili pri vrhu. Naravno da to nije garancija budućih uspjeha, ali aktivnim uprav-ljanjem, kao i cjelokupnom uslugom, trudit ćemo se da zadovoljimo očekivanja naših klijenata i u budućem razdoblju. Trenutačno u ponudi imamo Erste Total East koji je ponajprije okre-nut Srbiji i ostalim istočnim tržištima, poput Rumunj-ske, Bugarske i sličnih na-ma bliskih tržišta.U ponudi za sada ne namje-ravamo ništa nadopunjava-ti, ali pratimo razvoj situaci-je i potražnju za pojedinim proizvodima. I pojavi li se potreba, ponudit ćemo trži-štu novi proizvod. Josip Glavaš, predsjednik uprave Erste Investa arhiva vl



Documents

Top financijski proizvodi