TOPLINSKA ZAŠTITA PROČELJA

1

TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU

Graditeljski odjel

10010 Zagreb Avenija, V. Holjevca 15

Tema:

Tehnička regulativa gradnje

Energetska učinkovitost u zgradarstvu

TOPLINSKA ZAŠTITA PROČELJA

dr. sc. Zoran Veršić, dipl.ing.arh.

i

1998

STRUČNO USAVRŠAVANJE

OVLAŠTENIH ARHITEKATA I OVLAŠTENIH INŽENJERA

XIII. tečaj 9. i 10. studenoga 2012.

2

Toplinski gubici kroz građevne dijelove zgrade

36%

36%

10%

18%

vanjski zidovi prozori pod krov

52%

12%

18%

18%

vanjski zidovi prozori pod krov

Oplošje grijanog dijela zgrade

toplinski gubici u %

udio u ukupnom oplošju %

3

- nosivost

- estetika

- ekonomičnost

- otpornost na atmosferske utjecaje (kiša, smrzavica, temperaturne promjene, ...)

- zaštite (od pregrijavanja, buke, gubitaka topline, ..)

- fizikalna ispravnost sastava

ZAHTJEVI ZA OPLOŠJA

Oplošja dijelimo na:

• netransparentna oplošja (neprozirni, puni dijelovi oplošja)

• transparentna oplošja (prozirni dijelovi oplošja)

4

Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 110/2008)

stupio na snagu 31.03.2009.

Ciljevi tehničkog propisa

Racionalna uporaba energije u zgradama:- smanjenje uporabe energije (fosilnih energenata) za tehničke sustave zgrade- poticanje korištenja obnovljivih izvora energije

Toplinska zaštita u zgradama:- osigurati odgovarajuću toplinsku udobnost u prostoru zgrade- spriječiti nastajanje građevinske štete na tijelu zgrade uslijed djelovanja topline i vlage

5

Karakteristike energijske kvalitete

QH,nd (kWh/a) – godišnja potrebna toplinska energija za grijanje – karakterizira energijsku kvalitetu arhitektonsko-građevinskog rješenja zgrade

Htr,adj (W/K) – koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka – karakterizira energijsku kvalitetu toplinske ovojnice zgrade

U (W/(m2K) – koeficijent prolaska topline – karakterizira energijsku kvalitetu građevnog dijela zgrade

Zahtjev za minimalnom toplinskom zaštitom

- Za zgradu koja se grije na temperaturu višu od 12 ºC propisane su najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaska topline U (W/(m2K)) građevnih dijelova koji su dio ovojnice grijanog dijela zgrade (Propis: Prilog C, tablica 5).

- Posebne U-vrijednosti propisane su za unutarnju temperaturu Θi ≥ 18 ºC i za 12 ºC < Θi < 18 ºC, te za vanjsku temperaturu Θe,mj,min > 3 ºC i za Θe,mj,min ≤ 3 ºC

6

Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 110/2008) - prilog C - tablica 5.

1,401,401,401,40Stropovi između stanova, stropovi između grijanih radnih prostorija različitih korisnika

9.

0,800,800,800,80Stijenka kutije za rolete8.

2,902,902,902,90Vanjska vrata, vrata prema negrijanom stubištu, s neprozirnim vratnim krilom

7.

0,651)0,801)0,501)0,501)Zidovi prema tlu, podovi na tlu6.

2,002,000,500,65Zidovi i stropovi prema negrijanim prostorijama i negrijanom stubištu temperature više od 0°C

5.

0,400,500,300,40Stropovi iznad vanjskog zraka, stropovi iznad garaže

4.

0,400,500,300,40Ravni i kosi krovovi iznad grijanog prostora, stropovi prema tavanu

3.

3,003,001,801,80Prozori, balkonska vrata, krovni prozori, prozirni elementi pročelja

2.

0,750,750,450,60Vanjski zidovi, zidovi prema garaži, tavanu

1.

Θe,mj,min ≤3 °C

Θe,mj,min >3 °C

Θe,mj,min ≤3 °C

Θe,mj,min >3 °C

12°C < Θi < 18 °CΘi ≥ 18 °C

U [W/(m²·K)]

Građevni dioRedni broj

Tablica 5. Najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaska topline, U [W/(m²·K)], građevnih dijelova novih zgrada, malih zgrada (AK < 50 m²) i nakon zahvata na postojećim zgradama

7

Koeficijent prolaska topline - U (W/m2K)

Toplinska zaštita i difuzija vodene pare

8

Kretanje topline i vlage

Građevni dio oplošja zgrade je element koji razdvaja dva prostora različite temperature zraka.

Zrak ima određenu temperaturu i vlažnost.

Zbog prirodnog procesa izjednačavanja temperatura i pritisaka vodene pare dolazi do:

- toplinskog toka kada se toplina kreće iz prostora više temperature prema prostoru niže temperature

- difuzije vodene pare kada se vodena para kreće iz prostora s višim pritiskom vodene pare prema prostoru s nižim pritiskom vodene pare.

Smjer kretanja topline i vlage je isti jer topli zrak ima veći pritisak vodene pare.

Smjer kretanja može biti vodoravan, uzlazni i silazni.

9

Najvjerojatniji smjer toplinskog i difuznog toka je iz unutarnjeg prema vanjskom prostoru, u zimskom razdoblju, kada vanjski prostor ima znatno nižu temperaturu od unutarnjeg grijanog prostora.

Ovisno o potrebnom temperaturnom režimu unutarnjeg prostora ili o podneblju u kojem se zgrada projektira moguć je i obrnuti smjer kretanja toplinskog i difuznog toka:

- kada je unutarnji prostor hlađen na nižu temperaturu, a vani ili u susjednoj prostoriji je toplo.

- u ljetno vrijeme u tropskim krajevima kada je vanjska temperatura vrlo visoka, a unutarnji prostori su klimatizirani.

10

Ispravan fizikalni proces

Toplina:

Kretanje topline se ne može zaustaviti, ono se može samo usporiti (toplinskim otporom građevnog dijela).

Vodena para:

Najpovoljniji fizikalni proces pretpostavlja da vodena para prođe kroz građevni dio bez zaustavljanja i bez navlaženja materijala.

To je moguće ako su materijali paropropusni.

11

Shema difuzije vodene pare kroz pregradu Molekule vodene pare iz toplog zraka prostorije prolaze, difundiraju, kroz vanjsku

građevinsku pregradu prema van, sve do izjednačenja tlakova

Difuzija vodene pare

12

Poseban pristup rješavanja sastava građevnog dijela treba biti ako se u sastavu nalazi paronepropusni sloj pri čemu je izuzetno važno da se ne smjesti na krivo mjesto.

Vanjski zidovi:

Kod vanjskih zidova treba izbjegavati postavu paronepropusnog sloja s vanjske strane zida jer će on zaustaviti difuziju vodene pare kroz zid na nepovoljnom mjestu (hladna zona) gdje će doći do unutarnje kondenzacije vodene pare i navlaženja zida.

Vanjska paronepropusna obloga zida treba biti odvojena od zida ventiliranim slojem.

13

U proračun prolaska topline i difuzije vodene pare ulaze samo

slojevi zida do prozračivanog prostora.

Provjetravana fasada

Izvodi se kod ugradnje vanjskih obloženja na pročeljima koja su u ulozi zaštite od atmosferilija.

Takvi materijali (staklo, lim, kamen, keramika, obložnaopeka, ...) imaju veliku gustoću i paronepropusnost što treba uzeti u obzir kod projektiranja sastava vanjske stijene.

Odmicanje paronepropusnog materijala i stvaranje ventilirane zračne šupljine omogućava nesmetan prolazak vodene pare u vanjski prostor (ispravan fizikalni proces).

14

Zrak koji se diše svakodnevno 1-2 litre vode

Kuhanje svakodnevno do 2 litre vode u četveročlanom kućanstvu

Kupanje, pranje rublja, zalijevanje cvijeća svakodnevno do 3 litre vode u četveročlanom kućanstvu

Vlažnost se dodatno povećava ako se u stanu suši rublje.

Svakodnevni izvori vlage u kućanstvu

15

Apsolutna i relativna vlažnost zraka

Apsolutna vlažnost zrakaje stvarna količina vodene pare u zraku izražena u kg/m3 ili g/m3.

Vlažnost zasićenog zrakaje maksimalna količina vodene pare u zraku pri određenoj temperaturi kada je zrak zasićen vodenom parom.

Relativna vlažnost zraka (stupanj vlažnosti)je stvarna količina vodene pare u zraku izražena u % u odnosu na vlažnost zasićenog zraka.

16

Maksimalni sadržaj vodene pare u zraku, ovisno o temperaturi zraka (pritisak zraka 1004 mbar)

(Izvor: Gösele K., Schüle W., 1985: 213)

Što je temperatura zraka viša to može sadržavati više vodene pare.

Ako se temperatura snizi ili se količina vodene pare poveća dolazi do rošenja ili kondenzacije.

17

Toplinski mostovi

Toplinskim mostovima zovu se dijelovi vanjskog građevinskog elementa koji imaju manji otpor toplinskoj propustljivosti nego tipični presjek elementa. Jednoličan toplinski otpor oplošja građevine može se promjeniti uslijed:

a) potpunog ili djelomičnog prodora oplošja zgrade materijalima s drugačijim svojstvima provodljivosti topline,

b) promjene debljine građe,

c) razlike između unutarnje i vanjske površine, kao što se događa na spojevima zida / poda / stropa.

18

Iz razloga manjeg otpor toplinskoj propustljivosti, nego tipični presjek pregrade, temperatura unutarnje površine pregrade na toplinskom mostu manja je nego na preostaloj površini, što povećava potencijalnu opasnost kondenziranja vodene pare na ovim mjestima.

Posljedice toplinskih mostova su:

- promjene u toplinskim gubicima,- promjene unutarnje površinske temperature.

19

Ovisno o uzroku povišene toplinske propustljivosti, razlikujemo dvije vrste toplinskih mostova:

a) konstruktivni toplinski mostovi s promjenom toplinske propustljivosti unutar konstrukcije. Oni su uslovljeni razlikom u vrsti materijala pojedinih dijelova toplinskog mosta. Djelovanje konstruktivnog toplinskog mosta temeljeno je na pojačanom protoku topline na mjestima spajanja različitih materijala.

b) geometrijski toplinski mostovi s povećanjem plohe za preuzimanje ili odavanje topline. Oni nastaju uslijed promjene oblika istovrsne konstrukcije, a djelovanje je temeljeno na pojačanom protoku topline uslijed povećanja vanjske plohe konstrukcije kroz koju se odaje toplina (na primjer uglovi).

Vrste toplinskih mostova:

a) konstruktivni b) geometrijski

20

Toplinski mostovi

Članak 26.

- Zgrada koja se grije na temperaturu višu od 12 °C mora biti projektirana i izgrađena na način da utjecaj toplinskih mostova na godišnju potrebnu toplinu za grijanje bude što manji.

Da bi se ispunio taj zahtjev, prilikom projektiranja treba primjeniti sve ekonomski prihvatljive tehničke i tehnološke mogućnosti.

1. Utjecaj toplinskih mostova prema točnom proračuna (prema normama).

2. Ako je potencionalni toplinski most projektiran u skladu s hrvatskom normom koja sadrži katalog dobrih rješenja toplinskih mostova, tada se može umjesto točnog proračuna utjecaj toplinskih mostova uzeti u obzir povećanjem koeficijenta prolaska topline, U [W/(m²·K)], svakog građevnog dijela oplošja grijanog dijela zgrade za ∆UTM = 0,05 W/(m²·K) .

3. Ako rješenje toplinskog mosta nije iz kataloga hrvatske norme ili rješenje toplinskog mosta nije u skladu s rješenjem iz te norme, tada se umjesto točnog proračuna prema hrvatskim normama utjecaj toplinskih mostova može uzeti u obzir s povećanjem koeficijenta prolaska topline, U [W/(m²·K)], svakog građevnog dijela oplošja grijanog dijela zgrade za ∆UTM = 0,10 W/(m²·K) .


21

- spoj zida i balkona (istaka):

- točkaste veze - toplinski mostovi

Element za prekid toplinskog mosta ("Isokorb")

22

22At0 dnevna amplituda toplinskih valova

0 vremensko razdoblje od 24 sata

LJETNA TOPLINSKA ZAŠTITA NETRANSPARENTNIH PLOHA (dinamičke toplinske karakteristike, ljetna toplinska stabilnost)

Dinamičke toplinske karakteristike nekog građevnog dijela opisuju toplinsko ponašanjegrađevnog dijela kad je izložen promjenjivim rubnim uvjetima, tj. promjenjivom toplinskom toku ili promjenjivoj temperaturi, na jednoj ili objema graničnim površinama. Najčešće su sinusoidalne promjene temperature ili toplinskog toka.

Pojam ljetne toplinske stabilnosti građevnog dijela je da se na unutarnjoj površini građevnog dijela postiže ujednačena temperatura.

23

Dinamičke toplinske karakteristike građevnih dijelova zgrade

Članak 48.

- Vanjski neprozirni građevni dijelovi, koji su izloženi sunčevu zračenju, moraju imati odgovarajuće dinamičke toplinske karakteristike kako bi se smanjio njihov doprinos zagrijavanju zraka u zgradi tijekom ljetnih mjeseci.

- Ispunjenje dinamičkih toplinskih karakteristika za lagane vanjske građevne dijelove izložene sunčevu zračenju, s plošnom masom manjom od 100 kg/m² dokazuje se posredno preko koeficijenta prolaska topline, U [W/(m²·K)], koji:

– za zidove ne smije biti veći od 0,35 W/(m²·K),– za krovove ne smije biti veći od 0,30 W/(m²·K).


24

Sa stanovišta fizikalnih procesa bitno se razlikuju:

1. Masivne konstrukcije oplošja

2. Lagane konstrukcije oplošja

KONSTRUKCIJE NETRANSPARENTNIH OPLOŠJA ZGRADE

za vanjske zidove: U ≤ 0,35 W/(m2K); za krovove: U ≤ 0,30 W/(m2K),

što znači da, u odnosu na masivne konstrukcije, moraju imati veću debljinu toplinske izolacije!

Masivne konstrukcije imaju zadovoljavajuća svojstva.

Lagane konstrukcije postižu zadovoljavajuća svojstva samo ako imaju propisanuU-vrijednost za zidove i za krovove:

Kriterij za podjelu konstrukcija na masivne i lagane je površinska masa konstrukcije: 100 kg/m2

Bitna razlika između masivnih i laganih konstrukcija (sa gledišta fizikalnih procesa) očituje se u ljetnoj toplinskoj stabilnosti:

25

MASIVNE KONSTRUKCIJE

U masivne konstrukcije ubrajamo zidane i armirano betonske dijelove zgrade (zidovi, krovovi, ...) .

Nosiv dio konstrukcije može se nalaziti:

- s unutarnje strane (najčešće, najpoželjnije)

- s vanjske strane (kod zidova)

vani unutra

e i

26

LAGANE KONSTRUKCIJELagane konstrukcije su izrađene od drva ili metala (drvena ili metalna okvirna konstrukcija) s oblogama i s ispunom od materijala toplinske izolacije.

toplinska izolacija

27.

PRINCIPI RJEŠAVANJA GRAĐEVNIH DIJELOVA U SMISLU ISPRAVNOG FIZIKALNOG PROCESA

Jednoslojni građevni dijelovi oplošja su zidovi izgrađeni od toplinsko-izolacijskih blokova, obostrano ožbukani.

Ispravan fizikalni proces postiže se s paropropusnim materijalima (blok opeka i žbuka) koji unutar zida omogućavaju difuziju vodene pare bez zaustavljanja

Ovdje je najbitnije svojstvo paropropusnosti vanjskežbuke (produžna žbuka ili toplinsko-izolacijska žbuka).

PRINCIPI RJEŠAVANJA JEDNOSLOJNIH ZIDOVA(bez dodatnog toplinsko-izolacijslog sloja)

28

"POROTHERM" BLOK (toplinsko-izolacijski blok)

Za proizvodnju "Porotherm" opeke koriste se tri osnovne sirovine: glina, pijesak i piljevina.

Piljevina se dodaje jer smanjuje stezanje, a time i deformiranje i pucanje proizvoda te ujedno smanjuje vrijeme sušenja i potrebnu energiju jer stvara dodatnu toplinu sagorijevanjem.

Nakon izgorijevanja piljevina u glinenoj stjenci ostavlja mikro šupljine. Upravo to svojstvo pridonosi otpornosti opeke na prolaz topline.

29

"YTONG" BLOK (plinobetonski blok)Osovne sirovine za proizvodnju porastog betona "Ytong" su:

kremeni pijesak, prirodni gips, vapno, cement i voda.

Pripremljena masa ulijeva se u kalup do približno polovice njegove visine. Kalup se do vrha napuni nakon reakcije osnovnih sirovina s aluminijskim prahom, što porastom betonu daje specifičnu strukturu (milion zračnih pora) i dobra toplinsko-izolacijska svojstva. Smjesa se u kalupu odvozi u toplinsku komoru, gdje ostaje dva i pol sata na temperaturi od približno 40°C. Nakon tog vremena, materijal je dovoljno tvrd i ujedno dovoljno plastičan te je spreman za rezanje.

30

Moguće varijante položaja toplinske izolacije:

1. toplinska izolacija bliže vanjskoj strani

2. toplinska izolacija unutar konstrukcije

3. toplinska izolacija bliže unutarnjoj strani

4. toplinska izolacija u cijeloj debljini građevnog dijela (poželjna ventilirana konstrukcija!)

e i e i e i e i

PRINCIPI RJEŠAVANJA VIŠESLOJNIH ZIDOVA (sa dodatnim toplinsko-izolacijskim slojem)

31

POLOŽAJ TOPLINSKE IZOLACIJE

Zidovi s istom U – vrijednosti / toplinskom izolacijom

Položaj toplinske izolacije s vanjske strane u zimskom periodu sprječava smrzavanje unutar strukture vanjskog zida, čime se znatno produljuje vijek samog građevnog dijela.U ljetnom periodu sprječava se pretjerano zagrijavanje građevnog dijela, čime se ujedno sprječava snažniji prodor topline (toplinskog toka) u unutarnje prostorije.

32

Vanjski zaštitno-dekorativni sloj koji se izvodi na toplinskoj izolaciji (odnosno u kontaktu s njom) treba biti paropropustan.

Žbuka je najčešći oblik vanjskog paropropusnog zaštitno-dekorativnog sloja.

Sastav i izvedba vanjske žbuke ovisi o vrsti podloge (vrsti toplinske izolacije).

1 - Toplinska izolacija je bliže vanjskoj strani,a/ s vanjske strane paropropustan sloj

zid

temeljni sloj morta

ploče toplinske izolacije

tankoslojna žbukastakleno pletivo za armiranje žbukezavršna žbuka

ETICS FASADNI SUSTAVExternal Thermal InsulationComposite Systems

(povezani sustavi za vanjsku toplinsku izolaciju)

33

ETICS FASADNI SUSTAV

External Thermal Insulation Composite Systems

(povezani sustavi za vanjsku toplinsku izolaciju)

- na EPS-u

- na mineralnoj / kamenoj vuni

na EPS-u

34

ETICS izvedba s kamenom mineralnom vunom

- ploče kamene vune

- lamele kamene vune

lijepljenje i dodatno učvršćenje mehaničkim spojnicama

(”tiplima”, ”sidrima”) sa 6-8 kom/m2(smjer vlakna u pločama paralelan

površini ploče)

samo lijepljenje(lamele kamene vune –smjer vlakna okomit na

površinu)

35

1 - Toplinska izolacija je bliže vanjskoj strani, b/ s vanjske strane paronepropustan sloj

Vanjski paronepropustan sloj, t.j. oblogu, treba odvojiti od unutarnjeg dijela zida sa zračnom šupljinom koja mora biti dobro provjetravana!

Za dobro provjetravanje potrebno je oblogu projektirati na način da na najnižem mjestu omogućimo ulaz vanjskog zraka u šupljinu, a na najvišem mjestu izlaz zraka iz šupljine u vanjski prostor.

Ukoliko se vanjska paronepropusnaobloga izvede bez provjetravanog zračnog sloja dolazi do kondenzacije vodene pare unutar zida!

36

Elementi oblogeNačin izvedbe, pričvršćenja, preuzimanja i prenošenja opterećenja (pritisak vjetra, vlastita težina) teveličina i struktura obloge ovise o materijalu i debljini obloge.

Obloge fasada se izvode od različitih materijala:

armirano betonskih elemenata, fasadane opeke, keramike, kamena, lima, stakla, drva, umjetnih materijala, ...

Provjetravani (ventilirani) fasadni sustavi

37

Obloga od zidane fasadne (obložne) opeke

1 - fasadna, klinker ili silikatna opeka 12 cm

2 - provjetravani zračni sloj min 4 cm

3 - toplinska izolacija -

mineralna vuna + kišna brana min 12 cm

4 - armirano-betonska stijena cca 16 - 20 cm

5 - unutarnja žbuka 1.5 - 2 cm

6 - nerđajuće sidro 3 - 4 mm

38

Klinker opeka - služi za izradu fasadnog zida od opeke s velikom otpornošću na kemijske utjecaje i smrzavanje kao i za zidove s velikim zahtjevom na pritisak te zidove obzidane opekom. Osnovna karakteristika je malo upijanje vode (klinker do 6%) za razliku od fasadne pune opeke koje imaju upijanje vode iznad 10%.

Silikatna opeka - osnovni sastojci su silicijum oksid (silikat) - pijesak i vapno.Masa se stavlja u kalup te se suši na pari i na taj način dobiva se opeka velike čvrstoće i prirodne bijelosive boje. Dodatkom pigmenta u sirovu masu dobije se proizvod iste kvalitete, ali različitih boja. Opeka ima karakteristiku malog upijanja vode, te je otporna na smrzavicu.

39

Obloga fasadnim keramičkim pločama

Ventilirane fasade s fasadnim keramičkim pločama učvršćuju se na metalnu (najčešće aluminijsku) potkonstrukciju i odvojene su 3-4 cm od nosive podloge zračnim (ventiliranim) slojem. Ventilirane keramičke fasade se obično izvode sa 4-8 milimetarskim otvorenim fugama.

Uobičajeni formati koji se danas racionalno koriste za oblaganje vjetrenih keramičkih fasada su: 400×600mm, 300×600mm, 600×900mm, 600×1200mm, 900×900mm.

Debljina keramike iznosi 10-12 mm.

Koristi se neglazirana i glazirana keramika. Glazirane keramičke ploče mogu se dobiti u bilo kojoj boji, dok su boje neglazirane keramike ograničene. Neglazirana keramika se može brusiti i polirati. Kod glazirane i polirane keramike je efekt “samopranja” veći nego kod neglazirane.

Obloga keramičkim pločama na metalnoj podkonstrukciji

40

Obloga fasadnim keramičkim pločama - primjeri

41

Šuplje keramičke ploče (Terracotta) u usporedbi s klasično prešanim velikoformatnim keramičkim pločama moguće jeizvesti ekstrudiranjem u dužini do 2 m i širini od 15 do 60 cm. Ploče se izrađuju u neglaziranoj i glaziranoj površini, glatke ili reljefne. Ploče su duple, sa šupljinama i debljine su 3 ili 4 cm. Duple ploče sa šupljinama imaju veću otpornost na udarce u odnosu na ravne ploče. Prednost na klasične keramičke ploče je da se horizontalna otvorena fuga prekrivena perom gornje ploče tako da voda ne može ući iza ploče. Velika prednost je i to da se svaka ploča pojedinačno da naknadno zamijeniti. Montaža ploča vrši se inox kopčama na svakoj ploči. Potkonstrukcija se sastoji od vertikalnih T-profila s utorima u koje se ubacuju inox kopče i EPDM gumene trake. EPDM gumene trake osiguravaju elastično nalijeganje i sprečavaju klizanje ploča.

Obloženje šupljim keramičkim pločama na metalnoj podkonstrukciji

42

Kulturni centar Valpovo

ploče 120×30×3 cm

Cascade - Zagreb

terracotta ploče u boji opeke 120×30×4 cm

Obloženje šupljim keramičkim pločama na metalnoj podkonstrukciji - primjeri

43

Pastoralni centar svetišta “Aula Ivana Pavla II” – Rijeka, Trsat

(arh. Randić, Turato)

44

Obloga kamenim pločama

1 - kamena ploča (min. 3 ili 4 cm ovisno o tvrdoći kamena)

2 - provjetravana šupljina min 2 cm

3 - toplinska izolacija / mineralna vuna + kišna brana

4 - nosivi zid / armirano-betonska stijena

5 - žbuka

6 - nosač kamene ploče (sidro)

POGLED NA RASPORED KAMENIH PLOČA NA FASADI

Oznake sidara od 1 do 7 odnose se na vrste nosača kamenih ploča ovisno o njihovoj funkciji i položaju (na primjer: nosiva sidra, pridržavajuća sidra, ...).

PROZOR

45

Obloga kamenim pločama - primjeri

46

Obloga armirano betonskim elementima (ploče manjeg formata)

47

Obloga armirano betonskim elementima (ploče velikog formata)

Različite završne obrade betona:

- natur beton

- bojanje

- u kamenu

- u kuliru

Fasadne monijerke vješaju se preko nerđajučeg (“rostfrei”) ovjesa na nosivu konstrukciju ili se oslanjaju preko kratkih

konzolica na nosivu

48

Obloga limenim pločama – trapezni lim

Masivna konstrukcija

Lagana konstrukcijaVA

NJS

KA

STI

JEN

A(A

RM

. BET

ON

, OPE

KA

, ....

)

ventilirani zračni sloj

49

Obloga limenim metalnim lamelama

- mogućnost horizontalne i vertikalne postava

Horizontalna postavaPrednosti horizontalnog postavljanja:- jeftinija izvedba- jednostavnija postava toplinske izolacije- montaža s jednog nivoa skele- odvajanje katova često nije potrebno- bolji završetak podnožja (sokla) - kod oštećenja podnožja (sokla) jednostavna izmjena

Vertikalna postavaVertikalna postava omogućuje:- paralelnu, okomitu stranu zgrade

Vertikalna postava smanjuje otpad lamela.


50

Obloga metalnim kompozitnim panelima ("Alubond")

Kompozitni metalni paneli za oblaganje pročelja (kao "ALUBOND") satoje se od aluminijskih limova (debljime 0.3 ili 0.5 mm) i jezgrom od polietilena. Ukupna debljina panela iznosi 3, 4, 5 ili 6 mm

Dostupni su u 3 standardne širine koje iznose 1000 mm, 1250 mm i 1500 mm, sa dužinom po izboru u opsegu od 2000 mm do 6000 mm. Širok izbor boja u RAL tonu.

Kompozitni paneli izvode se i sa limovima od nerđajučeg čelika debljine 0.3 ili 0.4 mm i ukupne debljine 3 ili 4 mm.

Površinska obrada je brušena ili sjajna.

51

Obloga fotonaponskim čelijama(za aktivno korištenje sunčevog zračenja)

52

Obloga pločama (vlaknastocementne i slične ploče) na podkonstrukciji


53

Ploče velikog formata

3100 x 1250 x 8 ili 12 mm

2500 x 1250 x 8 ili 12 mm

Ploče malog formata

približne dimenzije 200 x 200 | 200 x 400

300 x 300 | 300 x 600 | 400 x 400

Različite boje

54

Obloga vlaknastocementnim pločama (razne veličine, formati i boje)

55

Sustav ventilirane fasade s vlaknastocementnim pločama

Nosiva I čvrsta podloga11

Izolacijski materijal10

Nosive letvice9

Montažne letvice8

AQUAPANEL® Silikonske ili disperzijske žbuke7

AQUAPANEL® temeljni premaz – za izvana6

AQUAPANEL® armaturna mrežica – za izvana5

AQUAPANEL® mort za lijepljenje i armiranje4

AQUAPANEL® mrežasta traka za spojeve – (10 cm)3

AQUAPANEL® gletmaterijal za spojeve – sivo2

AQUAPANEL® Cement Board Outdoor1

Opis sustava ventilirane fasade

56

Mogućnosti završne obrade fasadnih cementnih ploča

Završni fasadni premaz8

AQUAPANEL® mort za armiranje i lijepljenje +položena AQUAPANEL® armaturna mrežica – za izvana + završno zaglađivanje površine

567


AQUAPANEL® mrežasta traka za spojeve (33 cm)3

AQUAPANEL® Maxi vijak/ AQUAPANEL® fasadni vijak

2


Opis završne obrade cementne ploče s premazom

Keramika, prirodni kamen, …8

Ljepilo za oblogu7

AQUAPANEL® mort za armiranje i lijepljenje +položena AQUAPANEL® armaturna mrežica – za izvana

56


AQUAPANEL® mrežasta traka za spojeve (10 cm)3

AQUAPANEL® Maxi vijak/ AQUAPANEL® fasadni vijak

2


Opis završne obrade cementne ploče s oblogom

57

Hotel AC Barcelona, Spanien

AQUAPANEL® Cement Board Outdoor ("Knauf") - primjeri

58

HPL ploče - ploče na bazi tvrdo prešanih laminata / "Trespa"

- na metalnoj potkonstrukciji - na drvenoj potkonstrukciji

"Trespa" je ploča velikih dimenzija, izrađena na bazi termički obrađenih smola, homogeno učvršćenih drvenim vlaknima ili, ovisno o proizvodnoj liniji, ojačanih papirom te prešanih pod visokim pritiskom i temperaturom.

Fenolne smole koje se koriste kao vezivne tvari imaju sličnu kemijsku strukturu kao i lignin u drvu i termički se povezuju sa prirodnom sirovinom.

Posebno patentirana tehnologijoa pločama daje njihovu homogenu dekorativnu gornju površinu. Ta tehnologija koristi poliuretanske akrilne smole koje tijekom izlaganja elektronskom zračenju poprimaju svoja izvanredna svojstva.

Drugi postupak završne obrade je natapanje površinskog dekor-papira melaminskom smolom.

59

Obloga drvenim daskama

Vertikalno postavljene drvene daske Horizontalno postavljene drvene daske

ventilirani zračni sloj ventilirani zračni sloj


60

61

62

2 - Toplinska izolacija unutar konstrukcije

Ako je fizikalni proces nepovoljan (2. slučaj) tada treba ugraditi parnu branu. Parnu branu ugrađujemo prije materijala u kojem bi došlo do navlaženja.

Parnu branu treba izbjeći ako su moguća druga rješenja kao:

ugradnja paronepropusnije toplinske izolacije, vanjski zid izvesti od paropropusnijegmaterijala i/ili manje debljine, unutarnji zid izvesti od paronepropusnijeg materijala i sl.)

63

U slučajevima kada se s unutarnje strane nalazi paropropustan materijal (npr. blok opeka) na lokacijama s vrlo niskim vanjskim temperaturama može doći do prekomjernog navlaženja.

Ugradnja parne brane u ovakav zid nije preporučljiva jer se zbog povezivanja zidova metalnim sponkama (sidrima) probija parna brana u mjeri da ona gubi svoju funkciju.

Tada treba primijeniti druge mogućnosti izbjegavanja navlaženja.

parna brana ??

64

Obloga armirano betonskim “sendvič”elementima

toplinski most

Treba izabrati elemente s prekidom toplinskog mosta!

65

Izvedba pročelja s arm.bet. elementima s prekinutim toplinskim mostom na spojevima.

prekinuti toplinski most

66

3 - Toplinska izolacija bliže unutarnjoj strani

Ovaj slučaj se najčešće pojavljuje kod projektiranja fasade s vanjskim vidljivim betonom, kod sanacija starih zgrada te kod prostora koje treba brzo kratkotrajno ugrijati.

Ovisno o lokaciji gradnje (klimatsko područje gradnje) i materijalima koji se koriste, u ovom slučaju vjerojatna je pojava prekomjernog navlaženja što se rješava s ugradnjom parne brane.

Kod novih se zgrada treba ugraditi element za prekid toplinskog mosta.

Rješenje s prekidom toplinskog mosta

vani unutra

e i

unutra vani

parna brana

67

PARNA BRANA

68

parna brana

Toplinska izolacija bliže unutarnjoj strani

69

Količina kondenzirane vodene pare na unutarnjoj površini zidova u ovisnosti o temperaturi unutarnje površine zida,

pri temperaturi zraka od 20C i različitoj relativnoj vlažnosti zraka(Izvor: Gösele K., Schüle W., 1985: 222)

70

Toplinska izolacija bliže unutarnjoj strani (sanacija postojećeg zida)

shematski prikaz promjene temperature unutarnje površine pregrade

θi = +20°C, θe= -15°C(Izvor:Arendt C., 1993: 83)

Odlučujuće za raspodjelu temperature u pregradi, a time i stvaranje odnosno izbjegavanje područja ugroženih vlagom, je položaj toplinske izolacije.

13C

10C17,5C

71

4 - Toplinska izolacija u cijeloj debljini građevnog dijela

Lagane stijene s većim debljinama toplinske izolacije radi ljetne toplinske stabilnosti.

Iz istog razloga najpovoljnija je izvedba s provjetravanom zračnom šupljinom.

Danas su česte kod projektiranja drvenih niskoenergetskih kuća (primjeri s nosačima s kojima se prekida toplinski most):

Varijanta izvedbe – nosiva konstrukcija je drveni sastavljeni profil

e /vani

i /unutra

e /vani

i /unutra

72

Fasadni sustav s direktnom oblogom

AQUAPANEL® Tyvek® StuccoWrap™12

Izolacijski materijal11

Čelični profili zidne potkonstrukcije10

Parna brana9

Unutarnja gipsana ploča8

AQUAPANEL® Silikonske ili disperzijske žbuke7

AQUAPANEL® temeljni premaz – za izvana6

AQUAPANEL® armaturna mrežica – za izvana5

AQUAPANEL® mort za lijepljenje i armiranje4

AQUAPANEL® mrežasta traka za spojeve – (10 cm)3



Opis sustava s direktnom oblogom

parna brana

73

Lagana konstrukcija s ventiliranom oblogom (drvo)

unutra

- unutrašnja obloga (drvo, ....) na potkonstrukciji

- parna brana

- toplinska izolacija (mineralna vuna)

- kišna brana (vodonepropusna / paropropusna)

- ventilirani zraćni sloj

- drvena obloga

vani

74

Limeni toplinsko izolacijski paneli

Limeni toplinsko izolacijski paneli sastoje se od dva lima i toplinsko-izolacijske jezgre.

Sva tri sloja povezana su u kompaktan "sendvič" element koji osigurava potrebnu nosivost, nepropusnost i sastavljivost.

75

76

HVALA NA PAŽNJI !

[email protected]

Documents

TOPLINSKA ZAŠTITA PROČELJA