27
1.. EKONOMSKI ASPEKTI GLOBALIZACIJE Institucije Moderne Ulrich Beck Njegova ideja da globalizacija i Moderna (posmoderna takođe) stvaraju velike transnacionalne društvene prostore, svjetski rizik društva Beck),glokalizacija, pad rada i stvaranja globalnih bogatih i siromašnih uz lokalno i svjetsko društvo Moć i profit razvijenih zemalja kao posljedica procesa globalizacije Globalizacija u svom ekonomskom poimanju označava proces, a ne ideologiju. Ona predstavlja bezuslovni tok promjena kako na političkom tako i na ekonomskom polju. Dva polariteta globalizacije jesu njeni pozitivni i negativni aspekti. Blagodat koju donosi globalizacija u vidu svjetskog povezivanja, prevazilaženja nacionalne zatvorenosti i slobodnog protoka ideja stvara megalomansku MOĆ. Moć je u direktnoj sprezi sa profitom. Moć i profit su efekti globalizacionih procesa. Međutim, na taj način globalizacijom se jaz između bogatih i siromašnih sve više produbljuje. Prema statističkim podacima koje je objavio Njusvik odnos između bogatih i siromašnih 1930. godine iznosio je 3:1, da bi 1997. godine dostigao iznos 727:1. DRUŠTVENI ASPEKTI GLOBALIZACIJE Seoba kapitala prema povoljnijim uslovima poslovanja Kapital koji je prijeko potreban nerazvijenim privredama nalazi se u posjedu razvijenih zemalja. S druge strane, jeftina radna snaga je resurs (bogatstvo) nerazvijenih tržišnih privreda. Kako bi izbjegle političku kontrolu u svojoj zemlji, velike kompanije često pribjegavaju otvaranju svojih sjedišta u zemljama u kojima je finansijska i fiskalna kontrola vrlo liberalna. Nerazvijenost i niska produktivnost zemalja sa nerazvijenom privredom nameću zavisnost tih država od međunarodnih finansijskih institucija. Svaka zavisnost sa sobom donosi brojne opasnosti i ograničavajuću slobodu. „Globalistički procesi doveli su da se kapital seli u inostranstvo, u zemlje gdje je radna snaga jeftinija i gdje su fiskalni propisi fleksibilniji, a nameti manji. Postoji li neka vrsta prećutnog sporazuma između kapitalističkih korporacija i političkih vođa u industrijski razvijenim zemljama kako bi se stimulisao privredni rast eksportom kapital i industrijske tehnologije na korist oboma. - 255 svjetskih milijardera kontrolišu veće bogatstvo, od kombinovanog godišnjeg dohotka zemalja u kojima živi 45% svjetskog stanovništva - za tri decenije, 1/5 najbogatijih je uvećala svoju imovinu sa 70% na 85% svjetskog bogatstva, dok je udio najsiromašnije petine opao sa 2,4% na 1,2% - početkom 19. stoljeća, disparitet u prihodima između najbogatijih i najsiromašnijih bio 1:3 - početkom 20. stoljeća 1:13 - 1960. – 1:30 - 1990. – 1:74 - 1997. – 1:84 DRUŠTVENI ASPEKTI GLOBALIZACIJE Savremeno društveno bitisanje podrazumijeva uspostavljanje novih vrijednosti, kako moralnih, tako i kulturnih, religijskih, političkih i

Totalitarne Ideologije i Tranzicija Predavanja

Embed Size (px)

DESCRIPTION

totalitarne ideologije

Citation preview

Page 1: Totalitarne Ideologije i Tranzicija Predavanja

1.. EKONOMSKI ASPEKTI GLOBALIZACIJE Institucije Moderne Ulrich BeckNjegova ideja da globalizacija i Moderna (posmoderna takođe) stvaraju velike transnacionalne društvene prostore, svjetski rizik društva Beck),glokalizacija, pad rada i stvaranja globalnih bogatih i siromašnih uz  lokalno i svjetsko društvo Moć i profit razvijenih zemalja kao posljedica procesa globalizacije Globalizacija u svom ekonomskom poimanju označava proces, a ne ideologiju. Ona predstavlja bezuslovni tok promjena kako na političkom tako i na ekonomskom polju. Dva polariteta globalizacije jesu njeni pozitivni i negativni aspekti. Blagodat koju donosi globalizacija u vidu svjetskog povezivanja, prevazilaženja nacionalne zatvorenosti i slobodnog protoka ideja stvara megalomansku MOĆ. Moć je u direktnoj sprezi sa profitom. Moć i profit su efekti globalizacionih procesa. Međutim, na taj način globalizacijom se jaz između bogatih i siromašnih sve više produbljuje. Prema statističkim podacima koje je objavio Njusvik odnos između bogatih i siromašnih 1930. godine iznosio je 3:1, da bi 1997. godine dostigao iznos 727:1.

DRUŠTVENI ASPEKTI GLOBALIZACIJE Seoba kapitala prema povoljnijim uslovima poslovanja Kapital koji je prijeko potreban nerazvijenim privredama nalazi se u posjedu razvijenih zemalja. S druge strane, jeftina radna snaga je resurs (bogatstvo) nerazvijenih tržišnih privreda. Kako bi izbjegle političku kontrolu u svojoj zemlji, velike kompanije često pribjegavaju otvaranju svojih sjedišta u zemljama u kojima je finansijska i fiskalna kontrola vrlo liberalna. Nerazvijenost i niska produktivnost zemalja sa nerazvijenom privredom nameću zavisnost tih država od međunarodnih finansijskih institucija. Svaka zavisnost sa sobom donosi brojne opasnosti i ograničavajuću slobodu. „Globalistički procesi doveli su da se kapital seli u inostranstvo, u zemlje gdje je radna snaga jeftinija i gdje su fiskalni propisi fleksibilniji, a nameti manji. Postoji li neka vrsta prećutnog sporazuma između kapitalističkih korporacija i političkih vođa u industrijski razvijenim zemljama kako bi se stimulisao privredni rast eksportom kapital i industrijske tehnologije na korist oboma. - 255 svjetskih milijardera kontrolišu veće bogatstvo, od kombinovanog godišnjeg dohotka zemalja u kojima živi 45% svjetskog stanovništva

- za tri decenije, 1/5 najbogatijih je uvećala svoju imovinu sa 70% na 85% svjetskog bogatstva, dok je udio najsiromašnije petine opao sa 2,4% na 1,2%

- početkom 19. stoljeća, disparitet u prihodima između najbogatijih i najsiromašnijih bio 1:3

- početkom 20. stoljeća 1:13- 1960. – 1:30- 1990. – 1:74- 1997. – 1:84

DRUŠTVENI ASPEKTI GLOBALIZACIJE Savremeno društveno bitisanje podrazumijeva uspostavljanje novih vrijednosti, kako moralnih, tako i kulturnih, religijskih, političkih i drugih. Društveni aspekti globalizacije izražavaju se kroz: socijalni aspekt, moralne i kulturne vrijednosti, stavove pojedinaca i država prema drugim državama, bileteralne i multilateralne odnose između država i institucija itd. Društvena promjena: Razvoj i rast gradova Socijalan promjena:Povećavanje slobodnog vremena Štedi rad preko uređaja koje je  izumio i proizveo kao što su:Usisivači prašinestrojevi za pranjehladnjaciPoduzetnici i izumitelji razvili nove oblike zabave kao što je:filmzabavni parkoviRođendani vikendiTradicionalno, zapadne zemlje su u nedjelju (kršćanski dan odmora) kao jedini slobodan

Page 2: Totalitarne Ideologije i Tranzicija Predavanja

dan od posla. Subota je dodata (nakon borbe židovskih i rada sindikalista) za upražnjavanje vjerskih obreda u židovskim tvornicama  radnika (Socijalna promjena : Promijenjen status žena

U početku, vlasnici tvornice angažirao žene i djecu, jer su radile za manju plaćuTo je dovelo mnoge žene, inače siromašne, u gradove za rad u tvornicamaVlada je  ograničila rad djece i, ponekad, ženaŽene  su stekle ekonomsku moć i neovisnostPrije industrijalizacije, bilo je gotovo nemoguće da žena ostane jedinstveno i živjeti na svomeTvornice i urbani centri privlače žene u velikom brojuŽene su se borilae za i na kraju dobile politička prava

Društvene promjene: Populaciona kriza Krug učenja za inovacijuKultura, svijet i društvena akcija

Page 3: Totalitarne Ideologije i Tranzicija Predavanja

trokut znnja u globalizaciji

Page 4: Totalitarne Ideologije i Tranzicija Predavanja

Institucije globalizacije

2. preadavanje Totalitarne ideologije XX stoljećaFAŠIZAM, NACIZAM i komunizam kao primjeri nasilne promjene Pojam i određenje fašizmaOblik vladavine koji ističe naciju i rasu iznad pojedinca i koristi nasilje i moderne tehnike propagande i cenzure za prisilno potiskivanje političke opozicijePodrijetlo riječi: od tal. fascio što znači savez (doslovno: snopovlje) Kao ideologija je negativan – antiliberalan, antikomunistički, antidemokratski, antiegalitaranKao politički i ekonomski sustav u Italiji kombinirao je elemente korporativizma, totalitarizma, nacionalizma i antikomunizmaNa određen način je opozicija socijalizmu i komunizmuNACIONALSOCIJALIZAM5. januara 1919 - Njemačka radnička partija Septembra 1919 – priključuje se Adolf Hitler.PRISTALICE: NACIONALISTI REVANŠISTI ANTISEMITI MONARHISTI VOJNICIZAHTJEVI:Jaka Njemačka Poništavanje Versajskog ugovoraVodeće mjesto u Evropi PUČ U MINHENU 8/9. novembar 1923Plan pohod na Berlin. Podrška samo od maršala Eriha von Ludendorfa. U sukobu sa policijom 14 poginulo. Stranka zabranjena. Hitler osuđen na 5 godina (izlazi krajem 1924).U zatvoru piše Mein Kampf (Moja borba) Delom autobiografija sa iznošenjem programaRasna teorija: Borba rasa; Nijemci viša rasa; Rasna čistoća

PROPAGANDA (Gebels) – sva medijska sredstva (radio, film, plakati), zborovi, putovanja IZBORI ZA RAJHSTAG 1920-1933 DOLAZAK NA VLAST EKONOMSKA KRIZA 1930-1933 - 6 miliona nezaposlenih

Page 5: Totalitarne Ideologije i Tranzicija Predavanja

30. januara 1933 - povjeren je mandat Hitleru za kancelara. VLAST Hitler formira koalicionu vladu sa desnicom Traži raspisivanje novih izbora.27. februar 1933 – nacisti pale Rajhstag. Povod za zabranu svih opozicionih partija. Komunisti uhapšeni5.mart 1933 – Izbori. Nacisti osvajaju 44%23. mart 1933 - Nacisti dobijaju sva ovlašćenja na 4 godineMart 1933 - Logor Dahau za protivnike april 1933 – prvi zahtijev za bojkot Jevreja JEDNA PARTIJA, JEDAN NAROD, JEDAN VOĐA Avgust 1934 – spaja funkcije predsjednika i kancelara. Na plebiscitu podrška 88% ŠIRENJE VLASTI 1934 – NOĆ DUGIH NOŽEVA (oslobađanje od suparnika, vođe SA Rema)1935 – Početak ubrzanog naoružavanja. Podrška 93%7.mart 1936 – ulazak u Rajnsku oblast1936 – podrška španskim nacionalistima1936 – Olimpijske igre – trijumf arijevaca19. oktobar 1936 – 4.godišnji plan razvoja RASNA TEORIJA Osnove u 19 stoljeću – Termin Antisemitizam iz knjige Vilhelma Mara ‚Pobjeda Jevreja nad Germanima’ (1880). Čemberlen, Osnove 19. stoljeća (uloga rasa u istoriji) 1 aprila 1933 - Nijemci pozvani da bojkotuju JevrejeNirnberški zakoni 1935 -Njemački građanin je Njemačke krvi. Jevreji gube građanska prava 9. novembra 1938 - KRISTALNA NOĆ

3. predavanje Evolucija i revolucijaPitanje evoluitivnog i revolucionarnog razvoja društva;Dva najčešće sukobljena pogleda na razvoj društva;Evoluitivan razvoj pretpostavlja postepenost, dok revolucionarni pretpostavlja trenutačni i brzi razvoj iz jednog u drugi stadij.evoluitivnom razvoju društvaEvolucija društva – društvo se razvija “kroz postupne kvalitativne i kvantitativne promjene u jednom dugom vremenskom razdoblju”;Osnivač evolucionizma Darwin drži kako je ljudsko društvo upravo nastalo u procesu dugotrajne evolucije koju je karakterizirala stalna i surova borba za opstanak;Najrazvijenija i najuspješnija društva proizašla su iz dugotrajnih i nemilosrdnih borbi (Runciman). revolucijskom razvoju društvaRevolucija u društvu – radikalna kvalitativna promjena stanja nekog društva, koja se događa u relativno kratkom vremenskom periodu;Prečesto favorizirana u odnosu na evoluciju upravo zbog brzine i intenziteta promjena;Njezine su posljedice redovito radikalne i korjenite promjene u društvu.prirodi revolucijeMože biti:Nasilna iliNenasilna.Socijalne revolucije su najčešće nasilnoga karaktera i plod su zaoštrenih suprotnosti:U proizvodnim,Ekonomskim iPolitičkim odnosima.“Sukob” građanske i marksističke sociologije oko revolucijeGrađanski smjer revoluciju ne preferiraju;Revoluciju smatraju nelegitimnim i protuzakonitim aktom, uperenim na rušenje postojećeg legalnog ustavnog poretka;Marksistički smjer je naklonjen revoluciji;Revolucija je u službi progresa, dopuštena uvijek kada radnička klasa svoja prava ne može postići mirnim putem (putem sindikata, štrajka i sl.).

Page 6: Totalitarne Ideologije i Tranzicija Predavanja

Vrste revolucijaUkoliko se radi samo o promjenama političke vlasti i sustava (jedna vlast zamjenjuje se drugom) onda se radi o tzv. političkoj revoluciji;Dublje promjene samog načina proizvodnje i proizvodnih odnosa nad sredstvima za proizvodnju, kao i zamjena određenih ideoloških i društvenih struktura novim nazivamo socijalnom revolucijom;Neke od značajnijih revolucija1775.-1783. - američka revolucija – za neovisnost;1789.-1793. – Francuska revolucija – protiv feudalizma i bogate klase;1848. – madžarska protu carska revolucija;XVIII.-XIX. st. – engleska (tzv. industrijska) revolucija;1917. – ruska “oktobarska” (ili boljševička) revolucija;1956. - madžarska proturuska revolucija;1959. – kubanska revolucija;1968. - Praško proljeće;1989. Rušenje Berlinskog zida1989. Perstrojka u SSSR, plišane i baršunaste revolucije, slom komunizmaPromjene dolaskom boljševika ili komunista Ukinuto privatno vlasništvoDržavno vlasništvo(trgovine, hoteli, banke, zemlja)NACIONALIZACIJA Protivnici jednopartijskog sistema i kulta vođe, te ideološki neistomišljenici su ubijani ili završali su u GULAGU , logor temeljen na robovskom raduNajveći broj logora je bio u Sibiru“arhipelag gulaga” prenapučeni, loša prehrana, težak rad,bolesti u čistkama je stradalo od 20-do čak 30 miliona ljudiJosif Visarionovič Staljin (1879-1953)Na čelu SSSR od 1929 do svoje smrti 1953. Za njega se vezuje pojam totalitarizma, kulta ličnosti i radikalnih metoda obračuna sa neistomišljenicima uz pokušaj međunarodnog vladanja putem Komunističke internacionale Propaganda sa fokusom na žene Nedavne studije ukazuju da je u 20. stoljeću komunizam izazvao 85-100 milijuna smrtnih slučajeva u svijetu, pri čemu brojeve od 25 milijuna smrtnih slučajeva pripisuje i fašizmu. Ostaju zastrašujući podaci:1,7 milijuna mrtvih u Kambodži25 milijuna u Sovjetskom Savezu65 milijuna u Kini Fundamnetalizam kao opozicija modernosti Fundamentalisti odbijaju:demokratijupluralizamvjersku tolerancijumirovni aranžmanSlobodu govora iOdvajanje crkve i države.

Kršćanski fundamnetalizam Kršćanski fundamentalisti odbiti otkrića fizike i biologije o nastanku života i inzistira na tome da Knjiga Postanka (Biblija)je znanstveno dokazana u svakom detalju, znači i reafirmacija krstaških pohoda Jevrejski fundamentalisti Židovski fundamentalisti smatraju da je potrebno provoditi izvorne jevrejske zakone (Tora) strožije nego ikada prije.Islamski fundamentalizamPovratak izvornom tumačenju vjere i primjene propisa bez ikakvog preispitivanja. Odgovor na loš položaj muslimana svijeta koji su većinom bili pod dominacijom imperijalističkih zapadnih silaPlan za akciju (rat) Uz vodstvo svojih karizmatičnih lidera, oni poboljšati te "osnove" kako stvoriti ideologiju koja spaja vjernike (sljedbenike) s njihovim planom djelovanja.

Page 7: Totalitarne Ideologije i Tranzicija Predavanja

4. Tran z i c i ja Industrijsko društvoU sociologiji , industrijsko društvo odnosi na društva s modernom društvenom strukturom. Takva struktura razvijena na zapadu u vrijeme nakon industrijske revolucije . pred-moderne , ili pre-industrijsko društvo se također naziva agrarnim društvima . Industrijska društva uglavnom su masovna društva  .Neki teoretičari - naime Ulrich Beck , Anthony Giddens i Manuel Castells - tvrde da se nalazmo u sredini transformaciju ili prijelaza od industrijskih društava u post-modernim društvima. Pokreće ga tehnologija za promjenu od poljoprivredne do industrijske organizacije kada je bila  parna snaga , čime masovnu proizvodnju i smanjenje poljoprivredne radove potrebne. Tako su mnogi industrijski gradovi izgrađeni oko rijeka.  Kao katalizator ili okidač za prijelaz na post-moderne tokove  informacijskog društva je locirana globalna informacijska tehnologija .ModernostModernost je izraz koristi za opisivanje stanja biti "moderni". Budući da je izraz "moderno" se koristi za opisivanje širok spektar razdoblja, modernost treba razumjeti u kontekstu.Moderna može značiti sve post-srednjovjekovnoj europskoj povijesti, u kontekstu podjele povijest na tri velike razdoblja: antičkim ilipovijest staroga vijeka , u srednjem vijeku , i Suvremena . U kontekstu suvremene kulture, politike i drugih subjekata, također se primjenjuje posebno na razdoblje koje počinje negdje između 1870 i 1910, kroz savremenost, pa čak i točnije do početka 20. stoljeća, iako  moderni  put će se obilježiti kraj 18. stoljeća (Industrial, American, i francuska revolucija).

"Modernizam" je različit pojam od modernih vremena , a potonji se odnosi na politička zbivanja (uspostavljanje parlamentarizma) i religijski (reformacija , Tridesetogodišnji rat ), modernost, a odnosi se na razvoj koncepata poput kapitalizma i individualizma . Ipak, ta dva pojma često se može koristiti kao sinonimi .To je također razlikuje od modernizma , pokret kasne moderne kulture.Teleologija Kod modernizacije je važno da zapamtimo da postoje evolucione, funkcionalističke i cikličke teorije, sve one, izuzev ove posljednje počinju sa stupnjevitim fazama prijelaza i na teleološki način daju smisao historiji.Teleologija je teorija o posljednjim uzrocima stvari, priča koja se odmotava do unaprijed određenog kraja.

Modeli i kraj historije Karl Marx, F. Fukujama, Martin Lipeset (Politički čovjek 1959.)- veza demokratije i BNP- SAD i Britanija industrijalizacija i demokratizacija i model za druge

Kulturna raznolikostKulturna raznolikost je raznolikost ljudskih društava i kultura u određenoj regiji ili u svijetu u cjelini. (Izraz se također ponekad koristi da se odnosi na multikulturalizma unutar organizacije.  Od početka razvoja ljudskih društava ona su se proširila diljem svijeta, uspješno se prilagođavajući naširoko različitim uvjetima i povremenim kataklizmičkih promjena na lokalnoj i globalnoj klimi. Mnogi odvojena društva koje su se pojavile oko svijeta značajno razlikovao od drugih, a mnogi od tih razlika traju do današnjega dana.Kao i više očite kulturne razlike koje postoje među narodima, kao što su jezik, haljina i tradicija, postoje i značajne razlike u načinu na koji se organiziraju društva, u njihovom zajedničkom shvaćanju morala , i na način kako su u interakciji s okolinom. To je sporno jesu li te razlike su samo u vezi artefakti koji proizlaze iz obrazaca migracije ili da li oni predstavljaju evolucijski osobinu koja je ključ našeg uspjeha kao vrsta. Po analogiji s biološkoj raznolikosti  , koji se smatra da je bitno za opstanak života na Zemlji, može se reći da je kulturna raznolikost može biti od vitalnog značaja za dugoročni opstanak čovječanstva, i da je očuvanje autohtonih kultura može biti je važno za čovječanstvo kao očuvanje vrsta i ekosustava je život u cjelini.Konvencija o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih ispoljavanjaKonvencija o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih ispoljavanja je UNESCO   konvencija  i sporazuma usvojiti na konferenciji UNESCO-a

Page 8: Totalitarne Ideologije i Tranzicija Predavanja

na   2005  . Sporazum su zajednički dogovoreni od strane Europske komisije , u ime Europske zajednice , te od strane Europskog vijeća , u ime država članica.Konvencije je glavni cilj je uzeti u obzir kulturnu raznolikost pri razvoju drugih politika. U preambuli ističe "potrebu da se uključi kulturu kao strateški element u nacionalnim i međunarodnim razvojnim politikama, kao i u međunarodnoj razvojnoj suradnji, uzimajući u obzir uzeti i Milenijske deklaracije Ujedinjenih naroda (2000) s posebnim naglaskom na iskorjenjivanje siromaštva."Član 1 (h) Konvencije navodi kao jedan od ciljeva "potvrđivanje suverenog prava država da održavaju, usvajaju i provode politike i mjere koje smatraju prikladnima za zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih ispoljavanja na svom teritoriju ".Član 3. koji se odnosi na područje primjene, propisano je da Konvencija "primjenjuju se na politikama i mjerama koje su donijele strane se odnose na zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih ispoljavanja." Član 6. propisuje da svaka strana može usvojiti mjere za zaštitu raznolikosti kulturnih ispoljavanja na svom području u okviru Konvencije Multikulturalizam

Pojam multikulturalizam općenito se odnosi na stanje i kulturne i etničke   različitosti  unutar demografije određenog društvenog prostora.Neke zemlje imaju službeni, ili de jure , multikulturalizam politike usmjerene na očuvanju kulture ili kulturnog identiteta - obično one od imigrantskih skupina - unutar jedinstvenog društva . U tom kontekstu, multikulturalizam zagovara društvo koje se proteže pravičan status različitih kulturnih i vjerskih skupina, nitko ne prevladavaju. Međutim, termin se češće koristi za opisivanje društvo se sastoji od manjinskih imigrantskih kultura postojećih uz dominantne i autohtone kulture.Zagovornici za usvajanje (ili održavanje) službene politike multikulturalizma često tvrde da je kulturna raznolikost je pozitivna sila za društvo je nacionalnosti ili kulturnog identiteta .  Multikulturalizam u suprotnosti s oblicima propisano monoculturalism(iako kao termin koristi se tek retroaktivno). Monokulturalizam podrazumijeva normativnu kulturno jedinstvo ili kulturne homogenizacije. Gdje nacija je prihvatila visoke razine imigracije, monoculturalism je bio u pratnji sorti asimilacijskoga politika i praksi poticati oblikeakulturacije do (i zaštita) normi dominantne kulture.  U zemljama poput SAD-a , Kanada, Australija i Novi Zeland, izrazmultikulturalna Također se često koristi da se odnosi na ne-europskih useljenika skupine na način sličan uvjetima NESB (Non-English speaking background) i CALD (kulturnog i jezičnog podrijetla) ljudi.

Castels Manuel -naša kultura sve više orijentirana oko bipolarnih suprotnosti Mreže i Sebstva- stanjeshizofrenije između funkcije i smisla – obrasci socijalne komunikacije podnose sve veći stres - a kada se komunikacija prekine i više ne postoji ni kao komunikacija sukoba čak – što je slučaj kod društvenih nemira – tada se društvene skupine i pojedinci međusobno udaljavaju i počinju doživljavati jedni druge kao strance i prijetnju s vremenom – tim se procesom širi društvena podijeljenost -postmoderna kultura i teorija slave kraj povijesti, pa u neku ruku i kraj Razuma, odričući se naše sposobnosti razumijevanja i pronalaženja smisla, čak i besmisla. Pri tome je prešutna pretpostavka prihvaćanje potpune individualizacije ponašanja i nemoći društva da upravlja svojom sudbinom-revolucionarna tehnološka promjena u društvenom kontekstu u kojem se zbiva i koja ga oblikuje .-prijelaz iz industrijskog u informacijsko doba danas-nesposobnost sovjetskog etatizma naspram revolucije informacijske tehnologije, što je za posljedicu imalo smanjenje proizvodnog kapaciteta i narušavanje vojne moćiNAČINI RAZVOJA I NAČINI PROIZVODNJE ZA CASTELLSAInformacionalizam IndustrijalizamKapitalizamEtatizam (državni socijalizam)Načini proizvodnje: kapitalizam, etatizamNačini razvoja, industrijalizam, informacionalizam-pojava novog načina razvoja – informacionalizam -povijesno oblikovana restrukturacijom kapitalističkog načina proizvodnje pod kraj 20. st.

Page 9: Totalitarne Ideologije i Tranzicija Predavanja

-odnosi prozivodnje, iskustva i moći-proizvodnja – djelovanje na materiju sa svrhom izvlačenja kroisti iznjezina prisvajanja i transformacije – proizvod koji se konzumira – višak se akumulira – investicija.iskustvo- djelovanje ljudi na sebe same, određeno biološkom i kulturalnom uvjetovanošću, strukturirano oko beskrajne potrage za ispunjenjem ljudskih potreba i želja-moć – onaj odnos između ljudi koja na temelju proizvodnje i iskustva nameće volju jednih ljudi drugima potencijalnom ili aktualnom primjenom fizičkog ili simboličnog nasiljaTri oblika razvoja

SVAKI NAČIN RAZVOJA ODREĐEN JE ELEMENTOM KOJI JE KLJUČAN ZAODRŽAVANJE PRODUKTIVNOSTI U PROIZVODNOM PROCESU:1.POLJOPRIVREDNI NAČIN RAZVOJA –izvor povećanja viška – kvantitativno povećanje radne snage i prirodnih resursa (posebice zemlje) u proizvodnom procesu2. INDUSTRIJALIZAM izvor produktivnost –uvođenje novih izvora energije i sposobnosti decentralizacije upotrebe energije širom procesa proizvodnje3. INFORMACIJSKI NAČIN RAZVOJA -tehnologija stvaranja znanja, obrade informacija i komunikacija simbola

-djelovanje znanja na samo znanje kao glavni izvor produktivnostiNačela izvedbe: industrijalizam i informacionalizam -strukturalno određeno načelo izvedbe oko kojeg se organiziraju tehnološki procesi –-industrijalizam –orijentiran na ekonomski rast tj. na maksimizaciju proizvodnje-informacionalizam- na tehnološki razvoj tj. prema skupljanju znanja i višim razinama složenosti obrade informacija-u informacionalizmu funkciju tehnološke proizvodnje karakterizira potraga za znanjem i informacijama -posebna povezanopst između kultrue i proizvodnih sila, tj. između duha i materije – zato možemo očekivati pojavu povijesno novih oblika društvene interakcije, kontrole i promjene-društvo je ostalo kapitalističko ali je promijenilo bazu tehnološkog razvoja na temelju koje se razvija s ENERGIJE na INFORMACIJE

5 značajki tehnološke paradigme: 1. ne samo što informacija djeluje na tehnologiju kao u prijašnjim tehn revolucijama, nego i obratno, tehnolog na informaciju2. proširenost učinaka novih tehnologija –informacija je sastavni dio svake ljudske aktivnosti, pa novi tehnološki medij izravno oblikuje sve procese našeg individualnog i kolektivnog postojanja 3. logika umrežavanja bilo kojeg sustava-stvaralačka snaga takve interakcije4.fleksibilnost5. približavanje specifičnih tehnologija u visoko povezani sustav PROSTOR društveno značenje prostora i vremena-u umreženom društvu PROSTOR organizira VRIJEME umjesto obratno –paradigmainformatičke tehnologije i društvenih oblika i procesa koje potiču sadašnji procesi povijesnih promjena, mijenjaju i vrijeme i prostor-no stvarne promjene još uvijek nisu tako drastične kako bi se očekivalo-još uvijek postoje veliki svjetski centri koji su gospodarska i komunikacijska središta konkretno NY, Tokyo, London-novi indusrijski prostori se ipak stvaraju – 4 lokacije1. istraživanje i razvoj, visokoinfovativni industrijski centri, dobra kvaliteta življenja prije ugrožavanja okoliša2. kvalificirana proizvodnja u podružnicama, uglavnom u novim industrijskim područjima u zemlji 3. polukvalificirana masovna proizvodnja na tekućoj vrpci –jugoistočna Azija4. prilagođavanje naprava korisniku i održavanje nakon prodaje informacijsko doba uvodi novi gradski oblik – temeljne transkulturalne osobine: nije OBLIK nego PROCES koji označava STRUKTURALNA DOMINACIJA PROSTORA TOKOVA i širenje rubnih dijelova gradova

Povezivanje gradova jedna od odlika globalizacije

Page 10: Totalitarne Ideologije i Tranzicija Predavanja

-europski gradovi – nova profesionalna srednja klasa rascijepljena između života u užurbanim gradovima, zanimljivog i mirnoj udobnosti dosadnih predgrađa ali s većom kvalitetom života-američka predgrađa-urbanizacija trećeg tisućljeća_ megagradovi – Hong Kong – ono što ih čini novim urbanim oblikom je njihova značajna osobina da su na globalnoj razini povezani a lokalno, fizički i društveno, iskopčani-megagradovi, središte kulturalne i političke inovacije, središta gospodarskog, tehnološkog i društvenog dinamizma, spojnice na svjetske mreže svih vrsta-inače utjecaj globalizacije na globalno povezivanje gradova više nego s vlastitim regijama-regionalno povezivanje regijaDRUŠTVENA TEORIJA PROSTORA I TEORIJE PROSTORA TOKOVA-prostor je kristalizirano vrijeme-s gledišta društvene teorije, prostor je materijalna podrška društvenih praksi koje dijele zajedničko vrijeme-PROSTOR TOKOVA je MATERIJALNA ORGANITACIJA DRUŠTVENIH PRAKSI KOJE SE ZBIVAJU ISTOVREMENO I DJELUJU KROZ TOKOVE-PRVI SLOJ ČINE KRUGOVI ELEKTRONIČKIH IMPULSA-DRUGI ČVOROVI I SREDIŠTA

-NOVE ELITE- inkluzivna ekskluzivna logika mreža – „isključuje ljude i teritorije koji se smatraju irelevantnima iz perspketive dominantnih intersa“ - „dominacija ovisi o simultanom kapacitetu elita da se artikuliraju i dezartikuliraju mase“ –Elite ne priznaju ograničenja jer vladaju informacionim tokovima

ELITE SU KOZMOPOLITSKE, NAROD JE LOKALAN – prostor moći i bogatstva projicira se diljem svijeta dok su život i iskustvo naroda ukorijenjeni lokalno-to dovodi do novih zajednica- tj. oni isključeni iz prostornih tokova stvaraju svoje identitete formirane oko lokalnihzajednica (stoga toliko fundamentalizma i porast nacionalizma) –prirodno gravitiraju k tim identitetima kao komunalnim oblicima otpora- komunalni identiteti -posljedice po naciju-državu- ne može istovremeno biti uključena u globalne prostorne tokove i reprezentiranti komunalne identitete zajednice,

Revolucija Temeljite promjene društva koje uključuju dramatične događajeTed Skopol :Države i društvene revolucije (Francuska, Rusija, Kina)Društvene revolucije po njemu brze i temeljite preobrazbe društvene i klasne strukture koje često prate klasne pobune odozdoČarl Tili modernizacija i revolucia, revolucija obuhvata politički diskontinuitet i problemi jednog političkog sistema. Revolucija završava kada se taj izazov promjena završi (pučevi, pobune Mustafa Kemal Turska: koliko to mijenja strukturu dotične države, ustrojstvo supraničkih snaga, obim strukturalnih promena iz revolucije, po tomese revolucija razlikuje od obilne pobuneRevolucije i moderno vrijeme Funkcionalisti naglašavaju promjene vrijednostiIdetnitet nekog sistema kod strukturalistaRevolucije i nasilje: ne uvijekRevolucije odozgo (Japan, Turska, Peru)Događaji iz 1989. Unutarnji i vanjski faktoriInformaciona revolucija Informacijska revolucija uključuje dramatičan pomak od proizvodnje i poljoprivrede ka uslužnim djelatnostima.Informacije se plasiraju putem super visoke tehnologije, satelitskih antene i mobitela i čine da se  sve mijenja:od toga kako će obitelji potrošiti svoje vrijeme, ali i vrste poslova imnogi drugi aspekti naših života Postindustrijska društva

Page 11: Totalitarne Ideologije i Tranzicija Predavanja

Postindustrijska društva dominiraju:- Informacije- Sektor usluga  (npr. vlada,  istraživanja,  obrazovanje, zdravstvo, prodaja, pravo, bankarstvo)- visoke tehnologijeIpak još je uvijek prerano identificirati i razumjeti sve posljedice koje će ova nova vrsta društva  imati za društveni život. TRANZICIJA POJAMTranzicione privrede ili zemlje u tranziciji, su privrede koje se menjaju od centralno planski organizovanih, ka zemljama slobodnog tržišta.Ove zemlje sprovode ekonomsku liberalizaciju, u kojoj tržišne snage utiču na formiranje cijena, trgovinske barijere se smanjuju do ukidanja, vrši se privatizacija državnih preduzeća i resursa, i stvaranje finansijskog sektora koji bi trebalo da olakša kretanje privatnog kapitala.Proces je primijenjen u Kini, zemljama bivšeg Sovjetskog saveza i zemljama koje su pripadale komunističkom bloku Evrope (nekada članice SEV-a) i u mnogim zemljama “trećeg svijeta”. Naravno to se odnosi i na prostor Jugoistočne Evrope, pa i Bosne i HercegovineCILJ IZUČAVANJA TRANZICIJE Drugu polovinu XX stoljeća obeležila su dva paralelna procesa:Globalizacija 80-tih godina dvadesetog stoljeća, iTranzicija 90-tih godina dvadesetog stoljeća.Osnovne karakteristike političkog ambijenta u kome funkcioniše savremeni svijet su sledeće:izmjenjena je politička karta svijeta i umjesto dva, međusobno ideološki i vojno konfrontirana bloka, dominira samo jedan pakt, NATO savez;raspadom socijalizma, podjela zemalja na kapitalističke i socijalističke, ustupila je mjesto podjeli na razvijene zemlje, zemlje u tranziciji i nerazvijene zemlje.TRANZICIJA POJAMIako termin “zemlje u tranziciji” obično pokriva zemlje centralne i istočne Evrope i bivše zemlje Sovjetskog saveza, ovaj termin ima i širi kontekst.Postoje zemlje izvan Evrope koje prelaze sa centralističkog na tržišno funkcionisanje (npr. Kina). U širem smislu naziv bi mogao da se odnosi na sve zemlje koje pokušavaju da promijene osnovne konstitucionalne elemente ka tržišnom načinu funkcionisanja.Začeci ovog procesa se mogu naći i u strogo kontrolisanim azijskim privredama, postdiktatorskim zemljama Latinske Amerike, čak i u nekim ekonomsko nerazvijenim zemljama Afrike.TRANZICIJA POJAM Sve bivše komunističke zemlje, sa izuzetkom Sjeverne Koreje i Kube su u procesu tranzicije.Što se tiče azijskih zemalja, posebno Kine i Vijetnama, tranzicioni proces su na dobrom putu na početku 21. stoljeća.Putanje tranzicije su bile različite.Neke nacije su eksperimentisale sa tržišnim reformama nekoliko decenija, dok su druge relativno skoro prihvatile ove reforme (npr. Makedonija, Srbija i Crna Gora, Bosna i Hercegovina). TRANZICIJA POJAM U nekim situacijama reforme su bile udružene sa naglim promjenama režima, kao što je bilo svrgavanje diktatora (Rumunija), kolaps vlade (Sovjetski savez), deklaracija o nezavisnosti (Hrvatska), ili integracija sa drugom zemljom (Istočna Njemačka).U drugim slučajevima ekonomske reforme su bile prihvaćene od vlada koje nisu imale interes za političkim promjenama (Kina, Laos, Vijetnam).Putanje tranzicije se razlikuju i po pitanju širine odricanja od centralnog planiranja (npr. visoka centralizovana koordinacija između zemalja Zajednice nezavisnih država- bivši SSSR), kao i po pitanju obima liberalizacije (relativno ograničena u Rumuniji bez obzira što je Rumunija članica EU) Termin Opšta definicija procesa tranzicije je da je to prelaz iz netržišnog oblika u tržini oblik privređivanja. Ova definicija ne izaziva kontroverze. Međutim, čim se prelazi na njenu

Page 12: Totalitarne Ideologije i Tranzicija Predavanja

praktičnu primjenu, iskrsavaju nebrojane dileme: oko načina na koji izvršiti prijelaz iz jednog u drugo stanje; oko distribucije troškova indukovanih promjena i vremenskog slijeda promjena. To je i razumljivo jer se ove dileme odražavaju na interese pojedinih grupa.Termin tranzicija se odnosi i na proces unapređenja uloge tržišta i u već postojećim tržišnim privredama.Historijski posmatrano pojam tranzicija je upotrebljen za opisivanje dva krupna događaja. Jedan je prelaz iz feudalizma u kapitalizam, a drugi je prelaz ratnih privreda poslije II Svjetskog rata u mirnodopske. Zajedničko obilježje oba događaja je zasnivanje tržišnog privređivanja.Tranzicija kao ključni ekonomski mehanizam Proces tranzicije može da se karakteriše i ključnim ekonomskim mehanizmima koji je određuju. Realokacija je klučni proces i on označava preusmerenje resursa (rada, kapitala...) iz jednih sektora u druge. Zapravo, iz sektora u kojima su se proizvodila inferiorna dobra - u sistemu u kome je takva proizvodnja bila subvencionirana, u sektore u kojima se proizvode superiorna dobra. To podrazumijeva da u procesu tranzicije ka tržišnoj privredi neki sektori (poput nekih industrijskih grana) opadaju, dok drugi (kao što su trgovina i usluge) rastu. Restruktuiranje je drugi mehanizam i on je vezan za preduzeća. Da bi preživjela u novim okolnostima preduzeća moraju da se suštinski transformišu. To se odnosi kako na svojinske odnose tako i na strukturu i organizaciju njihove proizvodnje.  Ključni elementi tranzicionog procesa Tranzicija se može definisati i obuhvatnije preko ključnih elemenata ovog procesa. To su:privatizacija državnih/društvenih preduzeća; restrukturiranje velikih javnih preduzeća; zasnivanje tržišta roba usluga i faktora proizvodnje; reforma društvenih ustanova; i reforma sistema socijalnog osiguranja. U prvu kategoriju može da se ubroji prodaja stambenog fonda, i celovita ili samo delimična prodaja državne imovine. U drugu kategoriju spada eksternalizacija nekih usluga koje je nekad obavljao isključivo javni sektor poput skupljanja smeća, gradskog prevoza i sl. Ključni argument u prilog privatizacije je povećanje efikasnosti.Tp jke ključ kojeg je Zapad ponudio uz političke uvjete za tranziciju svih zemalja bivšeg socijalizma, a tim izrazom se danas sve zove.LISTA MMF/2000. Zemlje u tranzicijiAlbanijaJermeniaAzerbejdžanBelorusijaBugarskaKambodžaKinaHrvatskaČeškaEstonijaGruzijaMađarskaLaosLetonijaLitvanijaRepublika KosovoKazahstanKirgizijaMakedonijaMoldavijaPoljskaRumunijaRusijaSlovačkaSlovenijaTadžikistanTurkmenistan

Page 13: Totalitarne Ideologije i Tranzicija Predavanja

UkrajinaUzbekistanVijetnam2002. BiH2004. Srbija, Crna GoraTransformacija na više nivoa Transformacija bivših socijalističkih/komunističkih društava se odvija na nekoliko nivoa:

1. političko-institucionalnom – izgradnja demokratskog političkog sistema2. pravno-normativnom – izgradnja vladavine prava3. ekonomskom - izgradnja tržišne ekonomije4. društvenom – izgradnja društvene strukture (interesno svjesnih, institucionalno

organizovanih, normativno integrisanih i aktivistički orijentisanih građana koji promovišu i realizaciju sopstvene interese) koja je u funkciji slobodnog društva i slobodnog građanina

Neusklađen razvoj sva četiri nivoa tranzicije dovodi do tranzicionih sukoba i dezorganizacije. Posmtarajući tranziciju kao višeslojan proces, uspešne promene na političko-institucionalnom, pravnom i ekonomskom ne znače da je tranzicija uspešna ukoliko u oblasti društvene strukture nema pratećeg napredovanja. Naša je tvrdnja da bez stvaranja društvene strukture, projekat tranzicije ma koliko on bio uspešan na ostalim nivoima nema na izgled na ukupna uspeh tranzicije.INDIKATORI TRANZICIJE/MMFPostojanje prava privatne svojine je možda osnovni element tržišne privrede, i zato primjena ovih prava je glavni indikator tranzicionog procesa.

Prema MMF sastavni dijelovi tranzicionog procesa su:1. Liberalizacija-proces koji omogućava da se mnoge cijene formiraju na tržištu, da se snižavanjem trgovinskih barijera omogući pravi uvid u strukturu svjetskih cena.2. Makroekonomska stabilizacija-stavlja se inflacija pod kontrolu, snižavanjem postepeno, poslije početnog skoka zbog liberalizacije i potisnute tražnje.Ovaj proces zahtijeva disciplinu u vezi budžeta, kao i rasta novca i kredita (tj. disciplina u fiskalnoj i monetarnoj politici) i napredak po pitanju održivog platnog bilansa. BUDŽET, PROPRAČUN, BUDŽET....INDIKATORI TRANZICIJE/MMF3. Restruktuiranje i privatizacija-stvaranje održivog finansijskog sektora i reforma preduzeća kako bi bila osposobljena za proizvodnju roba koja mogu biti prodata na slobodnim tržištima, kao i da se njihovo vlasništvo transferiše u privatni sektor.4. Reforma propisa i institucija-redefinisanje uloge države, ojačana uloga zakona i uvođenje odgovarajuće politike konkurencije.

PROMJENE I POKUŠAJI DA SE PROMJENE SPRIJEČE Prof. dr. Dželal Ibraković Struktura predavanja Konzervativizam

Pojam i definicija Povijesni smisao konzervativizma Teorija/ideologija Konzervativizam – temeljne faze

1. Tradicionalni konzervativizam2. Tradicionalni njemački konzervativizam3. Moderna faza njemačkog konzervativizma4. Suvremeno razdoblje njemačkog konzervativizma/

neokonzervativizam Društvena uvjetovanost neokonzervativizma Tipovi neokonzervativizma Postmoderna i neokonzervativizam

Konzervativizam – pojam i definicija Od lat. conservare = očuvati Konzervativizam znači čuvanje, održavanje ustanovljenih oblika života i sustava

vrijednosti Pojam potječe od Chateaubrianda, 1818. časopis ‘Le Conservateur’

Page 14: Totalitarne Ideologije i Tranzicija Predavanja

Rodno mjesto konzervativizma je sustav vrijednosti u vremenu koje se želi kulturologijski očuvati spram naglih umnih ili političkih okreta

Povijesni smisao konzervativizma U povijesnom shvaćanju konzervativizam je protu-pokretno djelovanje aristokracije,

plemstva protiv građanske revolucije Izraz je povijesnih težnji očuvanja poretka zasnovanog na staleškom ustrojstvu Burke: revolucija je izazov postojećim vrijednostima, propitivanje starih vrijednosti U biti konzervativizma kao proturevolucije je kritika prosvjetiteljskih načela i francuske

revolucije Povijesni konzervativizam zasnovan je na iracionalizmu i pretjeranom naglašavanju

prošlosti Zasniva se na načelima neprekidnosti, pravila, raznolikosti i nesavršenosti ljudske

naravi Konzervativizam nema univerzalno značenje, jer je rezultat niza različitih okolnosti –

tradicije, kulture, povijesti, sustava vrijednosti, političkih ustanova Povijesni smisao konzervativizma Od 1500. – novovjekovlje, prijelaz na moderni način života Temeljit raskid s teološkom kozmologijom, posvjetovljenje života, povratak čovjeka

sebi, oslobođenje od srednjovjekovne skolastike, razvoj znanosti Revolucija uma koja je raskinula s tradicijom Prosvjetiteljstvo- kritika prošlosti, crkvenih autoriteta i religije; ideja umnog napretka Ključni događaji u oblikovanju modernih ideologija:

Engleska revolucija Francuska revolucija

Restauracija/ reakcija – od 1814/15 – početak restauracije i čuvanja starog poretka Teorija/ideologija Konzervativizam se pojavljuje u obliku različitih konzervativnih teorija, ali nije moguće

pronaći jedinstvenu teorijukonzervativizma Treba razlikovati:

teorije konzervativizma – skup sintetiziranih znanja i vrijednosti o izvjesnom pogledu na svijet

konzervativne teorije – iskazuju karakter jedne teorijske pozicije Konzervativizam kao ideologija moguć je u aristokratskim definicijama (kao ideologija

plemstva) Kao ideologija nije određen mjestom društvene grupe, tj. konzervativisti se mogu

novačiti iz sloja liberala, komunista, fašista, socijalista, zelenih, itd Pojam ideologije Skup ideja i uvjerenja o ljudskoj prirodi, društvu, i povijesti pomoću kojih ljudi

objašnjavaju svoj položaj, opravdavaju postojeće stanje ili pružaju razloge i ciljeve za njegovu promjenu

Sustav ideja i vjerovanja koje pružaju orijentaciju za razumijevanje stvarnosti i društveno djelovanje

Iskrivljena, lažna svijest Zatvoreni i represivni sustav mišljenja Nastanak pojma Antoine Destutt de Tracy 1796. skovao je pojam ideologije kao znanosti o idejama. Cilj

je uspostava racionalnog društva preko sustava obrazovanja i uloge intelektualaca. Funkcije ideologije1. Pridonosi ispunjenju osobne i grupne potrebe za identitetom2. Osigurava perspektivu i orijentaciju3. Motivira djelovanje4. Omogućuje političko jedinstvo neke grupe ili zajednice Nastanak pojma ideologija je učenje o idejama, a te ideje potječu iz osjeta nastoji uspostaviti ideologiju kao nadznanost, odnosno analizu svih ljudskih ideja četiri elementa pojma ideologija, koji se i danas navode u definiciji ideologije

1. Ljudski svijet i iskustvo2. Program društvene i političke organizacije3. Upućenost na javno djelovanje4. Ideje o posebnoj ulozi intelektualaca

Page 15: Totalitarne Ideologije i Tranzicija Predavanja

sebe smatra ideologom, a svoje učenje ideologijom Napoleon ideologe nazvao zastupnicima “opasnih misli i djelovanja” Ideologija i znanost ideologija se obično shvaća kao “lažna znanost” znanost je objektivna i istinita spoznaja, a ideologija je iskrivljenje istine, manipulacija Raymond Boudon u svojoj knjizi “Ideologija” opisuje odnos ideologije i znanosti dva argumenta sličnosti:1. ideologija opisuje društvenu stvarnost tipom analize sličnom znanstvenoj analizi2. većina ideologija je utemeljena na znanstvenim doktrinama učinkovite ideologije obično imaju znanstvene jezgre, ali ta se dva pojma ne smiju

brkati Teorije o kraju ideologije (hladnoratovske)

Aron (1957), Bell (1960), Lipset (1960), Shills (1955)Ideologija = posebno strukturiran pogled na svijet“Formalizovan skup uvjerenja koji služi u svrhu analize, evaluacije i mobilizacije društvenih odnosa”

«Kraj ideologije» - smisao forenzičkih ideologija u modernom vremenu iscrpen; umjesto globalnih teorija – pragmatička stanovišta koja se usmjeravaju na ograničene i pojedinačne reforme

Ideologija i religija Usporedba s religijom (arhetipsko mišljenje) Ideologija = sekularna religija ? Zahtjeva vjeru i krajnje iracionalno mišljenje i stavove Ideologije 21. stoljeća Neoliberalizam Neokonzervativizam Socijalizam – reformatorski, tradicionalni, treći put Nacionalizam Feminizam Ekologizam Vjerski fundamentalizam Globalizam VELIKE IDEOLOGIJE LIBERALIZAM KONZERVATIVIZAM SOCIJALIZAM FAŠIZAM ANARHIZAM FEMINIZAM ENVIRONMENTALISM VJERSKI FUNDAMENTALIZAM Kraj ideologije? tezu o kraju ideologije iznio je američki sociolog Daniel Bell u knjizi Kraj ideologije

(1966.) trijumf ekonomije nad politikom nema više pitanja o naravi društva, tek “kako sačuvati obilje?”

Francis Fukuyama - Kraj povijesti (1989.) pobjeda zapadnog liberalizma nad marksizmom-lenjinizmom završava razdoblje velikih ideologija i ideološkog napretka slomom komunističkog sustava i njegove ideologije globalni ideološki sukob je

završen Komunizam četiri značenja pojma komunizam

Ideja besklasnog društva, potpune jednakosti Ideologija utemeljena na ukidanju privatnog vlasništva i uspostavi zajedničkog Politički pokret koji obuhvaća ukupnost komunističkih partija u svijetu Politički sustav jednostranačke vlasti

komunizam definiran u “Komunističkom manifestu” Lenjin, Staljin, Trocki, i dr. ideju diktature proletarijata pretvaraju u opravdanje svoje

osobne diktature, osnova boljševizma

Page 16: Totalitarne Ideologije i Tranzicija Predavanja

Nastanak i razvoj socijaldemokracije Javlja se krajem 19./ početkom 20. stoljeća Začetnici: marksisti koji vjeruju da je prijelaz u socijalističko društvo

moguće postići kroz demokratsku evoluciju, a ne revolucijom Tijekom I. svj. rata – stvorile su se dvije frakcije u radničkom pokretu Obilježja tradicionalne socijaldemokracije

Reformizam Parlamentarizam Odbacivanje diktature i revolucije

Teorijsko oblikovanje socijaldemokracije: F. Lassalle, E. Bernstein, K. Kautsky, M. Adler, i dr.

Nastanak i razvoj Do sredine 20. st. socijaldemokrati su promicali čvrste zakone o radu,

nacionalizaciju industrije i jaku socijalnu državu (welfare state) U drugoj polovini 20. st. većina se socijaldemokrata distancirala od

marksizma i klasne borbe Među socijaldemokratima dolazi do novog raskola Nastanak i razvoj Druga frakcija postaje dominanta nakon II. svj. rata - “zlatno doba

socijaldemokracije” (posebno Švedska, Austrija, Njemačka) A. Crossland - socijaldemokratski model:

Liberalna demokracija Mješovito gospodarstvo Izgrađena država blagostanja Keynezijanska gospodarska i novčarska politika Vjera u društvenu jednakost

Moderna socijaldemokracija “zlatno doba” potopljeno 80-ih s valom neokonzervativizma i neoliberalizma

(gospodarska, energetska i ekološka kriza) Od 1980-ih – većina socijaldemokratskih stranaka je prihvatila “treći put” Zalažu se za mješovitu ekonomiju – koja treba biti kapitalistička ali s jakom socijalnom

državom i adekvatnim socijalnim servisima Socijaldemokracija danas: ne vidi sukob između kapitalističke tržišne ekonomije i

socijalističke države; nastoji reformirati kapitalizam u smjeru stvaranja i održavanja socijalne države

Mnoge socijaldemokratske stranke se orijentiraju prema specifičnim područjima ljudskih prava i ekologije (Zeleni…)

Socijaldemokratske stranke - među najvećim političkim strankama u većini zemalja Europe danas

Politička orijentacija socijaldemokrata – lijevi centar KONZERVATIVIZAM TRADICIJA PRAGMATIZAM NESAVRŠENOST ČOVJEKA ORGANICIZAM HIJERARHIJA VLAST SVOJINA Konzervativizam – temeljne faze1. Tradicionalni konzervativizam

Francuska revolucija uvjetovala stvaranje konzervativizma E. Burke ‘Razmišljanja o francuskoj revoluciji’ – utemeljitelj Zastupa načelo očuvanja i poboljšanja Europska kultura je utemeljena u duhu viših staleža i religiji Ljudi po naravi nisu jednaki i demokracija je nemoguća Zastupnici su:

1. Joseph de Maistre – zastupnik apsolutne monarhije; čovjek ne smije mijenjati ‘plan svijeta’ i božji poredak na zemlji

2. Louis de Bonald – ne dopušta nadmoć crkve nad državom; vlast je po naravi apsolutna i nedjeljiva; zastupa načelo nasljedstva u vlasti

Page 17: Totalitarne Ideologije i Tranzicija Predavanja

Konzervativizam – temeljne faze2. Tradicionalni njemački konzervativizam

Predstavnici: F. Gentz, Novalis, A. Müller, Schlegel Politička romantika – reakcija na rušenje starog svijeta Temeljni elementi političke romantike:

1. Narav – jedinstvo organizma2. Povijest – jedinstvo raznolikosti3. Kontinuitet – održanje postojećega

Konzervativizam – temeljne faze3. Moderna faza njemačkog konzervativizma

Nakon 1918 – Njemačka nacionalna narodna stranka; nastavka tradicionalnog i konzervativnog djelovanja

Utemeljena udruživanjem starih konzervativnih i kršćansko socijalnih grupa

Zahtjev za obnovom njemačkog carstva Država se shvaća kao ‘životno djelo naroda’ Oštra oporba spram Weimarske republike Konzervativna revolucija je označavala pokušaj izbavljenja iz kolektivne

katastrofe 1918. Suprotstavljanje liberalizmu u kojem vidi društveno zlo, rastakanje

narodne zajednice i nemogućnost organskog ustrojstva zajednice Ideologijske točke:

Idealizam Nacionalizam Politički romantizam

Konzervativizam – temeljne faze4. Suvremeno razdoblje njemačkog konzervativizma/ neokonzervativizam

Neokonzervativizam Sačinjen je od homo oeconomimicusa + religije + nacionalizma

(Liedman) Neokonzervativizam zahtjeva jačanje društvenog autoriteta koji je

destabiliziran modernizacijskim procesima U sferi socijalne države postavlja se zahtjev za njenim ‘sužavanjem’, tj.

demontažom socijalne države na štetu nižih slojeva i u korist krupnog kapitala

U sferi obiteljskih odnosa neokonzervativizam se zalaže za jačanje tradicionalne uloge oca, antihedonizmu, borbi protiv abortusa…

Najsnažniji je u kulturnoj sferi – prosvjed protiv modernizacije i pokušaj zamrzavanja tradicije

Isključivo je pokret intelektualaca (protupopulistički) Društvena uvjetovanost neokonzervativizma

Poslijeratni razvoj industrijskih zemalja – faze uspona i krize (konjunkturni ciklusi) 1968 – nakon perioda uspona dolazi do recesije (u njemačkom gospodarstvu) koja je

slomila model socijalnotržišne privrede Oživljavaju restauracijske, desnoradikalne tendencije Sredinom 60-ih počinje proces razaranja tradicionalnih vrijednosti, te promjena sustava

vrijednosti (novi društveni pokreti) – poljuljana je stara tradicionalna paradigma Faze neokonzervativizma u Njemačkoj 1945. – 1960. – restaurativne tendencije

A. Gehlen, H. Freyer, H. Schelsky – predstavnici kulturnog tehnokratskog konzervativizma

70- ih – reformski konzervativizam Predstavnik: C. G. Krockow 80-ih – vrijednosni konzervativizam Javlja se pod utjecajem novih društvenih pokreta Predstavnici: Lübbe

Tipovi neokonzervativizma1. Antropologijski, kulturni neokonzervativizam

A. Gehlen

Page 18: Totalitarne Ideologije i Tranzicija Predavanja

Čovjek je po prirodi nestabilno biće, te je prisiljen utemeljiti stabilizirajuće poretke

U organiziranim društvenim zajednicama stabilnost se uspostavlja kroz ustanove (simboli, instrumenti, norme i pravila)

Kriza i nestabilnost nastaje kada se pomoću starih ideja ne mogu rješavati novi problemi

Čovjek tada gubi povjerenje u ustanove jer ne ispunjavaju stabilnost i sigurnost

Kriza legitimacije, narušavanje tradicionalnih vrijednosti ustanova: vojske, obitelji, crkve i države predstavljaju negativnu tendenciju razvoja moderne

Gehlen: kristalizacije moderne kulture Javlja se potreba za rehabilitacijom tradicionalnih ustanova i vrijednosti

– neokonzervativizam Tipovi neokonzervativizma

2. Tehnokratski neokonzervativizam Javlja se sredinom 50-ih 20. Stoljeća Izvori: Jünger, Freyer, Spengler Predstavnici: Freyer, Schelski, Forsthoff Pomirenje sa parlamentarnom demokracijom kao političkim okvirom Tehnokartsko-konzervativni model industrijskog društva temelji se na znanju

stručnjaka, eliti, hijerarhiji i organizaciji Sinteza tehničko-civilizacijskog napretka i tradicionalnih vrijednosti – kao jamac

stabilnosti društva Dakle, uvjetno prihvaćanje tehničkog napretka (moderniteta) ali uz njegovo

obuzdavanje tradicionalnim vrijednostima) Tipovi neokonzervativizma

3. Politički neokonzervativizam Forsthoff Polazi se od toga da je demokracija bitan element modernog shvaćanja

države Strukturna promjena moderne demokracije u industrijskom društvu –

javni interes se gotovo ne ozbiljuje Utjecaj stručnjaka u državnoj upravi puno je veći od utjecaja birača na

izborima Masovna demokracija (izražavanje volje naroda kroz izbore) je oblik

političkog sudjelovanja građana, dok u stvarnosti elita odlučuje Industrijsko društvo pokazuje nadmoć stručnjaka i strojeva nad

demokracijom Demokracija ostaje tek kolektivna predodžba izražavanja volje naroda

do određenih granica Postmoderna i neokonzervativizam

Postmoderna predstavlja: Zaborav ili kraj dominirajućih ideja moderne Dovršenje moderne Duhovni pokret

Postmoderna znači rušenje disciplinarnosti, obnovu iracionalnoga, ponavljanje, dekonstrukciju modernoga, rušenje čvrstih pravila djelovanja

Postmoderna politička paradigma, kao paradigma zasnovana na znanju i informacijama, razara modernu zasnovanu na strankama i tradiciji

Osnovni model vladanja u postmodernome društvu jest tehnokratski (tomu odgovara tehnokratski konzervativizam)

Neokonzervativizam uključuje smanjenje poreznih stopa radi stimulacije ekonomskoga rasta: koncentraciju usluga u rukama države u američkoj kulturi zapažaju stalno propadanje i nove dimenzije vulgarnosti Konzervativizam/desnica Radi se o razmjerno raznorodnoj skupini ideja i politika koje često ovise o kulturno-

političkom kontekstu.

Page 19: Totalitarne Ideologije i Tranzicija Predavanja

Desnica i konzervativizam uvijek se ne poklapaju. Unutar desnice, koja se uvijek protivi emancipaciji i općoj prevlasti racionalnosti, postoje pokreti koji ne teže obrani postojećeg poretka nego masovnoj mobilizaciji (radikalna desnica).

U 20. stoljeću pa nadalje polaze se od konzervativizam koji se (dijelom) protivi tržištu odnosno dezintegraciji koju donosi ‘moderna’ pa predlažu povratak na hijerarhijsko društvo…

Tipovi današnjeg konzervativizma/desnice Idejni neokonzervativizam I. Kristol, a politički ‘Tea party movement’. Kod nas je to

’antikomunistički” talas, a tko politički us konzervativne stranke? Europska nova desnica (Evola, de Benoist, Nolte..). Kod nas to recimo stranka prava i

neke nove konzervativne partije. ‘Progresivni konzervativizam’ (David Cameron Engleska). Stranke koje propagiraju svojevrsnu ksenofobiju (Wildersova Stranka slobode u

Nizozemskoj, Švedski demokrati... ) Europska nova desnica Ona je prosvjed protiv modernosti odnosno liberalizma (racionalizma, individualizma,

egalitarizma, meliorizma, univerzalizma… ) krajem 60-tih godina. Teži oporaviti desnicu od njenog povijesnog poraza u Drugom svjetskom ratu.

Naročito joj je protivnik liberalizam koji je djelotvorno obrisao tradicionalne kulture i univerzalizirao sustav proizvodnje.

Nova desnica odbacuje ideologije koje isključivo naglašavaju naslijeđene sposobnosti. Teži uravnoteženom pojedincu.

U pogledu definiranja čovjeka vide ga kao “konkretno ukorijenjenu osobu”. Definiran je kulturom koje se ne mogu objedinjavati jer ih to razara.

FEMINIZAM Prvi talas feminizma – polovina XIX vijeka; zamire s davanjem prava glasa ženama

početkom XX vijeka Drugi talas – 60-tih god. XX vijeka Osnovna teza svih feminističkih pokreta: u temelje ovoga svijeta uzidana je

neravnopravnost među polovima; svijet je uređen kao muški svijet i taj je poredak potrebno i moguće srušiti.

Ekologizam Zelena politika ili Zelena ideologija je ideologija koju propagiraju stranke Zelenih u

svijetu, a temelj im je ekologizam, ekologija i održiva ekonomija a za cilj ima stvoriti ekološki održivost društvo.

Njeni je zagovornici smatraju alternativom klasičnim ideologijama kao što su socijalizam, konzervativizam i liberalizam, dok zagovornici tradicionalnih ideologija imaju običaj Zelene promatrati kao jednu od njihovih varijacija.

Zelene stranke se, s druge strane, uglavnom smještaju među političku ljevicu, i to obično radikalniju od one koja se danas vezuje uz socijaldemokratske stranke.

Vjerski fundamentalizamNaziv za različite političke ideologije i pokrete koji nastoje cjelokupni društveni život uskladiti s dosljednim tumačenjem određene vjerske nauke. Relativno nov fenomen, uočen tek posljednjih 30 godinaTeorije zavjere

-posebna vrsta societalnih atribucija-Pripisivanje uzročnosti društvenim događajima i pojavama na globalnom planuOsnovna postavka: Sva zla ovog svijeta mogu se pripisati mahinacijama male grupe (ili kategorije) zavjerenikaBin LadenSadammasoni Šta je zajedničko svim “teorijama zavjere”?Kulturalno ili subkulturalno raširena uverenjaOdnose se na dramatične društvene događajeSadrže osnovne pretpostavke o prirodi i uzrocima ovih događajaKarakteriše ih «fundamentalna greška atribucije» (verovanje u personalnu determinaciju)Osnova su opravdavanja (zagovaranja) proganjanja određenih kategorija ljudi

Page 20: Totalitarne Ideologije i Tranzicija Predavanja

Prototip “teorija proganjanja” “Lov na vještice”Masovno raširen fenomen koji se može primeniti na mnoge socijalne situacije u kojima se uzroci stresnih socijalnih događaja (opšte nesreće) traže i pronalaze (pripisuju) u karakteristikama, namjerama ili ponašanju društvenih marginalaca i «autsajdera»Pravilo: “Zlo” se prvo izmisli a onda se ljudi koji su “odgovorni” za to traže i nalaze među manjinskim ili marginalnim grupama – autsajderima Fuko (1928) Fenomen «žrtvenog jarca»PrimjeriNeron – optužio kršćane da su zapalili RimVještice, heretici, leprozni, Jevreji Psihološka funkcija Pojava sujevernih uverenja o uzrocima zastrašujućih događaja proističe iz potrebe da se izbegne osećanje bespomoćnosti u suočavanju sa prirodnim ili društvenim katastrofama Socijalne posljedice Ishod = Ciljno i tolerisano nasilje usmereno na određene grupe ljudi

(koje se razlikuju po karakteristikama kao što su rasa, religija, ili tek način života)Puka pripadnost grupi je dovoljno opravdanje za teror Fenomen «žrtvenog jarca» Međuzamenljivost Jednak tretman Vide se kao udruženi u zavjeri Dijabolička uzročnost Njihov progon zasnivao se na uverenju da su svi i svuda udruženi u zavjerenički klan formiran u cilju uništenja i ovladavanja ostatkom čovečanstva.Funkcija “teorija zavjere” Teorije zavjere stvaraju osećanje kontrole nad događajima:

Društvena kriza se pripisuje uzrocima koji su podložni kontroli - aktivnostima male grupe veoma (socijalno) upadljivih ljudi Socijalni i kulturni kapitalDa bi komunikacija bila uspješna mora postojati povratna veza, a zbir tih veza je vrlo bitanDEMOKRACIJASOCIOKULTURNI Faktori po PUTNAM-u OBLICI KAPITALA

Fizički kapital čine prirodni kapital, proizvedeni kapital DIMENZIJE SOCIJALNOGA KAPITALANorme uzajamnosti / reciprocitetaMreže povezanostiPovjerenjeA) NORME UZAJAMNOSTI

specifična, uravnotežena uzajamnostuopćena, difuzna uzajamnost

B) MREŽE POVEZANOSTIčlanstvo u formalnim i neformalnim grupamaC) POVJERENJEinstitucijeSURADNJASOCIJALNI KAPITALZDRAVLJEKako povećati zalihe socijalnog kapitala?

manjine kao prijetnja koheziji, stabilnosti i razvoju političke zajednice označava postojanje kulturne raznolikosti u nekom društvu