Smotra učeničkih zadruga Republike Hrvatske

Tradicijska jela Humsko-Sutlanskog

kraja

OŠ Viktor Kovačić UZ Glažuta

Hum na Sutli 2013./2014.

Hladetina(Žulica)

Karta Huma na Sutli

Cilj:

• Cilj našeg istraživanja je istražiti, zaštititi i sačuvati

od zaborava jela koja su bila posluživala na

zagorskom stolu u određenim životnim prilikama, a

zatim ta jela izraditi u tehnici terakote te na taj

način naučiti nešto novo i pridonijeti očuvanju i

zaštiti narodne baštine.

Zadaci istraživanja:

• Zadatak nam je bio utvrditi (upoznati zaboravljena

jela) humsko-sutlanskog Zagorja te pribor i posuđe

potrebno za pripremanje, posluživanje i spremanje

hrane, a rezultate našeg istraživanja predočiti u

tehnici terakote.

• Pripremili smo anketu za naše djedove i bake i

sproveli ju marljivim radom učenika naše škole.

• Anketom smo željeli saznati koja su jela pripremale

obitelji sutlanskog kraja uz određene blagdane i

prigode.

Provođenje ankete:

• Prikupili smo informacije o jelima koja su blagovali

humski zagorci uz blagdane: BOŽIĆ, NOVU

GODINU, USKRS kao i uz poljodjelske radove

(žetva, berba grožđa, hrana težacima) i svinjokolja.

• Razgovarali smo s više baka, koristeći se pitanjima

iz anketa.

• Fotografija djece kako proucavaju ankete i knjige

Popunjavanje ankete uz bakinu pomoć

Analiza anketa:

ANALIZOM ANKETA

UOČILI SMO: JELA U VRIJEME USKRSNIH BLAGDANA

DORUČAK RUČAK • Šunka - Kokošja juha s domaćim rezancima • Hren - Pečena kokoš • Kuhana jaja - Mlinci

• Kobasica - Pečena svinjetina iz masti • Mladi luk - Salata od ukiseljenog povrća • Domaći kruh - Šunka • Orahnjača - Gibanica • Bider

• UŽINA VEČERA • Šunka - Šunka • pisanice - Hren • Kolači - Jaja

- Kolači

Slanina sa jajima, mladi luk

Pisanice, pečeno pile, šunka, pečena svinjetina iz masti, putica

Pečena kokoš

Gibanica

Kuglof, Bider

Suho meso i meso iz masti

Zaključak: • Analizirajući zastupljenost pojedinih jela tijekom dana

uočili smo da su šunka, jaja i hren namirnice koje su jeli uz svaki obrok.

• Od mesa dominira sušeno meso i meso iz masti jer se meso u to vrijeme moglo sačuvati do Uskrsa samo na taj način.

• Pisanice su bile simbol ljubavi, novog života i Isusova uskrsnuća, ali su jaja u to godišnje doba bila najdostupnija, a hren su pronalazili u prirodi.

• Iz ovoga možemo zaključiti da pripremanje jela i izbor namirnica ovisi o godišnjem dobu i dostupnosti namirnica.

JELA NA BLADANSKOM STOLU ZA

NOVU GODINU DORUČAK RUČAK

• Šunka - Juha od kokoši • Sir i vrhnje - Odojak • Tlačenica - Pečeni krumpir • Kuhano vino - Grah salata • Kukuruzni kruh - Meso iz masti

• Kolači - Mlinci *Voćni kruh - Sarma *Gibanica - Bider - Salovnjaci

UŽINA VEČERA • Hladetina -Sarma • Gibanica -Žganci -Štrukli

Meso iz masti, šunka

Tlačenica (prezvušt)

Kuhano vino, pečena prasetina

Pečeni krumpir

Zapečeni štrukli

Gibanica, orahnjača

Žganci s čvarcima

Kukuruzni kruh

Zaključak:

• To je vrijeme velikih želja i nade u dobru, bogatu i

rodnu novu godinu pa je zagorski stol izuzetno

bogat raznovrsnim jelima jer su ljudi vjerovali da će

im takva biti nadolazeća godina kakav im je

blagdanski stol.

• U novogodišnjem jelovniku koristili su namirnice

koju su bile plod njihovog godišnjeg rada i truda.

BLAGDANSKI STOL ZA BOŽIĆ

DORUČAK RUČAK

• Kobasice - Purica

• Čvarci - Svinjska pečenka

• Žganci - Mlinci

• Kukuruzni kruh - Široki rezanci

• Orahnjača - Grah salata

• Kuhano vino - Krumpir

- Bider

- Gibanica

UŽINA VEČERA

• Buhtle - Štrukli

• Tlačenica - Krvavice

- Žganci

Purica sa mlincima

Kobasice, krvavice, restani krumpir, kiseli kupus

Hladetina, žulica

Čvarci

Žganci s čvarcima

Kisela repa

Žganci na mlijeku

Grah salata

Tlačenica (prezvušt)

Kolači - gibanica i bider

Kukuruzni i pšenični kruh (kuruzni i zmesni kruh)

Zaključak:

• Na blagdanskom stolu glavno mjesto ima

zagorska purica s mlincima.

• Uz Božić mnoge obitelji su nastojale imati

svinjokolju. Na taj način su svečanije i

bogatije mnogi proslaviti rođenje Kristovo.

JELO U VRIJEME ŽETVE

(obrok nakon završetka žetve)

• Sušeno meso

• Meso iz masti

• Pečena kokoš

• Mlinci

• Štrukli

• Kuhani buncek

• Zlevka s čvarcima

Sušeno meso, meso iz masti

Pečena kokoš

Kuhani štrukli i zlevka s čvarcima

Štrukli

Kisela repa i čvarci

Zaključak:

• Žetva je bila izuzetno važan događaj za sve

članove obitelji.

• Uspješna žetva značila je dovoljno hrane za obitelj i

životinje koje su bile izuzetno važne za obitelj.

JELA U VRIJEME SVINJOKOLJE

DORUČAK RUČAK VEČERA

• Kuhano vino - Pečenka - Krvavice

• Jetrice - Restani krumpir lokotima/zelje sa svježim - Kobasice

• Žganci - Zelje mesom - Kiselo zelje

• Salata - Kisela juha - Kuhano meso

• Orehnjača - Štrukli - Gulaš

• Pečeni štrukli - Pečenka

- Grah salata

- Cikla

Krvavice sa zeljem i krumpirom, devenice i kiseli kupus i kisela repa

Čvarci i i grah varivo (ocvirek z fažol)

Zapečeni štrukli i kisela repa

Čvarci sa žgancima, žganci na mlijeku, pečenka

Zaključak:

• Svinjokolja je važan događa za obitelj jer su na taj

način dobili meso za čitavu godinu.

• Najviše mesa i mesnih prerađevina domaćica je

pripremila za večeru kada su joj meso, krvavice,

kobasice i čvarci bili dostupni.

JELO POVODOM BERBE GROŽĐA

• Nakon završetka berbe domaćica je berače počastila hranom koju je pripremila od namirnica dostupnih u tom dijelu godine.

• Sušeno meso

• Meso iz masti

• Pečeni picek

• Žganci

• Kuhani štrukli

• Grah salata

• Kobasice

• Bučnica

• Jerpica

• Putica

Kukuruzni kruh

Kuhani i pečeni štrukli

Pečena kokoš

Putica, potica

Hladetina (žulica)

Kisela repa (kisela rejpa)

JELA PRIPREMANA TEŽACIMA

• Žganci s čvarcima Paprikaš

• Meso iz masti Zlevka s čvarcima

• Mlinci Slanina

• Grah salata Jerpica

• Gulaš

• Jela koja su se pripremala za težake bila su jednostavna, ali bogato

mastima da bi težaci dobili što više energije koja im je bila potrebna za rad.

• Izbor namirnica je u skladu s vremenskim razdobljem kada su te

namirnice bile dostupne. U prehrani su zastupljene male količine svježeg mesa, voća i povrća jer ga je bilo teško sačuvati u tadašnjim uvjetima.

Sušeno meso (zeljhano meso), meso iz masti

Slanina sa lukom i jajima (špeh z ljukom i jajcami)

Žganci na mlijeku i žganci sa čvarcima

Grah salata (fažol salata)

Grafički prikaz najzastupljenijih

tradicijskih jela Sutlanskog kraja:

GRAH SALATA

PEČENI KRUMPIR

ŠTRUKLI

ŽGANCI

ŠUNKA

ORAHNJAČA

BIDER

KOKOŠJA JUHA

PEČENA KOKOŠ

MLINCI

SVINJETINA IZ MASTI

GIBANICA

KUKURUZNI KRUH

HLADETINA

0 10 20 30 40 50 60 70 80

Iz grafičkog prikaza možemo uočiti da su najzastupljenija jela: kukuruzni kruh, svinjetina iz masti, žganci,hladetina i mlinci.

Jela na zagorskom stolu : Meso

Mesni proizvodi

Mlijeko i mliječni proizvodi

Jela od žitarica

Voće i povrće

Kolači

Šunka Krvavice Sir Kukuruzni kruh

Sušeno voće (jabuke, šljive, kruške)

Bider

Slanina Kobasice Vrhnje Pšenični kruh

Orasi Orahnjača

Pečenka Tlačenica Štrukli Žganci Mak Makovnjača

Purica Hladetina Putica Mlinci Bućnica

Meso iz masti

Čvarci Žganci na mlijeku

Pogača Pečeni štrukli

Patka Putica

Kokoš Jerpica

Pile Zlevka

OBLIKOVANJE MODELA U

KERAMICI

(PRIPREMLJENA TRADICIJSKA JELA I NAMIRNICE)

• ZAGORSKE POSUDE I PRIBOR

• Sve izrađene forme izradili smo u tehnici

neobojane terakote, kako bi pozornost

pridali obliku.

• Prema razvedenom obliku, jela su vrlo

različita i osebujna, prepoznatljiva sa

znamenitim obilježjima hrvatskog zagorja.

• Rezultate dobivene istraživanjem naše vrijedne ruke

pretočile su u glinu.

• Izradili smo makete tradicijskih jela sutlanskog

kraja.

• Izradom jela u terakoti kao dokument u vremenu,

trajno smo ih oteli zaboravu kao poklon sljedećim

generacijama.

Oblikovanje vrča (verč)

Oblikovanje banjice ( škafa, baje)

Oblikovanje posude za kuglof, bider

Oblikovanje

posude, ronek

Zaključak:

• Prilikom razgovora sa svojim bakama, mamama i najbližima i ispunjavanjem ankete, a zatim i analizom iz ankete došli smo do podataka koji nam govore o jelima koja su naši stari jeli za doručak, ručak ili večeru u vrijeme određenih blagdana i težačkih radova.

• Žitelji humsko-sutlanskog kraja, u prijašnjim vremenima živjeli su vrlo skromno.

• Zbog skromnih uvjeta života imali su vrlo malo namirnica za pripremu hrane.

• Od osnovnih namirnica najviše su koristili grah, krumpir, kukuruz i pšenicu

od kojih su pripremali gotovo sve vrste hrane, a meso (piletina, puretina, prasetina) je bilo vrlo rijetko na njihovom stolu, najviše u vrijeme blagdana.

• Zagorski stol, ipak, nikad nije bio prazan, uvijek je bio simbol okupljanja obitelji, bilo za razgovor i planiranje što će se raditi, za pričanje priča djeci, da cijela obitelj zajedno blaguje u hrani i piću.

Blagdanski stol Humsko-Sutlanskog kraja

Izvori informacija: 1. Literatura:

- Krapinska purgerska kuhinja, autor: Ana Tӧpfer,

Zvonec, 1995.

- Tradicijska kuharica hrvatsko-poljska, OŠ V.

Kovačića, 2012.

- Osnove tehnologije i metode oblikovanja gline,

autor: Robert Kuhar, vl. naklada, 2014.

2. Fotografije o jelima pronalazili smo u navedenoj

literaturi o tradicijskoj zagorskoj kuhinji.

• Fotografije i ilustrirani prilozi bitni su nam za

konačno oblikovanje modela u terakoti što je

izvodila KERAMIČKA SKUPINA UZ Glažuta.

• Autori:

Dominik Barić, 5.a, Karlo Imširović, 5.a, Lovro Kurtušić, 5.a, Oto Novak,5.a, Lana Jurak, 8.a, Ivana Auguštin, 8.b, Ana Marija Gluhak, 5.a, Sara Završki, 5.a, Eva Novak, 7.b, Kaja Javorić, 7.b, Nataša Kic, 5.b, Elvira Ramadani, 5.b, Marko Pavić, 5.a, Marija Miklaužić, 6.a, Tea Drenški, 6.a

• Mentori:

Dragana Palčić, prof. lik. kult.

Zdravka Cesarec,učit. biologije