Tradicijski elementi u hrvatskoj arhitekturi obiteljskih kuca u 20. st

Pag. 219-232

219219219219219219

Saètak � Abstract

Klju~ne rije~i � Key words hrvatska arhitekturaobiteljska ku}asuvremena arhitekturatradicijska arhitektura

Croatian architecturesingle-family housemodern architecturetraditional architecture

Lenko Ple{tina

Prethodno priop}enje � Preliminary CommunicationUDK � UDC 728.03:39(497.5)"19"Rukopis primljen � Manuscript Received: 03.10.1996.^lanak prihva}en � Article Accepted: 02.12.1996.

Tradicijski elementi u hrvatskoj arhitekturiobiteljskih ku}a tijekom 20. stolje}a

Inicirana narodnim preporodom u 19. stolje}u, arhitektura obiteljskih ku}a uHrvatskoj svjesno prihva}a neke elemente tradicijskoga gra|enja, po~ev{i od skicai projekata s po~etka stolje}a, pa sve do najnovijeg doba. Ti elementi, kao plodna{ih dvaju naslije|a � zidanja kamenom i gra|enja drvetom, u ve}em ili manjemopsegu i na razli~ite na~ine o~ituju odre|eni tradicionalizam, a mnogobrojniprimjeri to i pokazuju.

Initiated by the national revival in the nineteenth century, from the beginning ofthe twentieth century to the present architects of single-family houses in Croatiaintentionally included some elements of traditional architecture in their sketchesand designs. Those elements were the product of the two different Croatianheritages, building in stone and building in wood, and to a greater or lesserdegree expressed a traditional approach. There are many examples to show this.

Sveu~ili{te u ZagrebuArhitektonski fakultetHR - 10000 Zagreb, Ka~i}eva 26

Traditional Elements in 20th c. CroatianArchitecture of Single-Family Houses

Vol.4(1996), No.2(12) PROSTOR

L. Ple{tina: Tradicijski elementi ... Pag. 219-232

220

Vol.4(1996), No.2(12)PROSTOR

Kada u 19. stolje}u ja~aju pojedini slojevi selja{tva i pobolj{avajusvoj dru{tveni status, njihovo graditeljstvo, ku}e i prostori ukojima borave, tj. seoska arhitektura, dobiva sve ve}u va`nost.Oblikuje se novi estetski senzibilitet koji ne obuhva}a samo gra-diteljske objekte dru{tvene i arhitektonske elite, ve} "lijepim"postaje i onaj svakida{nji seoski, pu~ki ambijent, a narodno gra|enjetako|er moè biti inspiracijom.Nacionalni romantizam {to je u pro{lom stolje}u zahvatio europ-ske narode pridonio je i bu|enju hrvatskoga narodnog preporo-da1. U dràvnoj zajednici Habsbur{ke Monarhije, a zatim Austro--Ugarske Monarhije. Hrvatska je bila okruèna ~etirima sna`nimkulturnim krugovima: austrijskogermanskim na zapadu, ugarskimna sjeveru, talijanskolatinskim na jugu i otomanskoislamskim naistoku. Poput mnogih europskih zemalja u to doba, Hrvatska jebila preteìto selja~ka zemlja privrèna tradicijskome monokul-turnom modelu ìvljenja, a njezini su gradovi imali obilje`ja eu-ropskoga gra|anskog standarda � multikulturnost i univerzalizam.2Sjeverna, panonska Hrvatska, posjeduje gradove, burgove, dvorce iperivoje na kojima su zapisane stilske karakteristike srednjovjeko-vlja, baroka ili klasicizma, a ju`na, mediteranska Hrvatska obilujeiznimnim primjerima graditeljstva sklopova gradi}a, ka{tela, bede-ma, pala~e i ljetnikovaca s obilje`jima romanike, gotike i renesanse.(U hrvatskim gradovima osim arhitekture, europski standard slijedii slikarstvo, pisana rije~, kazali{te i glazba.)Hrvatski autohtoni, narodni, nacionalni duh te osobitosti vlastitogidentiteta egzistira, me|utim, u dominantnoj populacijskoj selja~kojmasi, u njihovoj kulturi, pa tako i u njihovu graditeljstvu. U skladus europskim revolucionarnim i reformatorskim gibanjima 1848.godine, najniì dru{tveni slojevi od objekta vladanja pomalo pre-rastaju u subjekt i sve zna~ajniji ~imbenik upravljanja dru{tvom.Hrvatski sabor 1847. ukida do tada slu`beni latinski jezik i uvodihrvatski narodni jezik kao slu`beni u radu Sabora.3 Prema zaklju~cimaHrvatskog sabora iz 1848, ban Jela~i} ukida kmetstvo. Seljaci izpoloàja nazadnih, neobrazovanih i zabitih kmetova, ljudi bezzna~ajnog digniteta, pomalo prerastaju u narod s osje}ajem vlas-tite vrijednosti i samopo{tovanja. Najzna~ajniji hrvatski politi~ardruge polovice 19. stolje}a Ante Star~evi}, nazvan i ocem domo-vine, radikalno isti~e hrvatsku samobitnost, odbacuje vezanost i zaBe~ i za Pe{tu te postavlja zahtjev za samostalnom dràvom.Narodni identitet postaje sve zna~ajniji, njegovi elementi sveromanti~nijim i pozitivnijim. U tom kontekstu do tada nezanimljivanarodna, pu~ka, tradicijska (predajno graditeljstvo), ruralna, auto-htona (engl. vernakularna), folklorna ili pod drugim regionalnimnazivima poznata arhitektura dobiva posebno zna~enje. Mo`da seodre|eni prostornofunkcionalni nedostaci i ignoriraju, a isti~e seromanti~na, metafizi~ka odrednica iz koje proizlazi i estetski valer.Kao dio tog senzibiliteta provedeno je istraìvanje i snimanjeselja~kih ku}a na podru~ju Banije, koje je Nikola Kolar 1885.objavio u "Viestima dru`tva inìnira i arhitekata" pod naslovom Osakupljanju gradjevnih oblika u hrvatskom narodu. ^lanak prati isedam listova s prostornim crteìma, tlocrtima i detaljima, svepod nazivom Hrvatski gradjevni oblici. Na velikoj gospodarskojizlo`bi u Zagrebu 1891. godine bila je izloèna i Posava~kaselja~ka ku}a, koja je izazvala posebnu pozornost. Po~etkom stolje}aMartin Pilar i Janko Holjac istraùju "gra|evne oblike hrvatskih

1 U njema~kim se zem-ljama generira (prema K.Framptonu, 1806. F. L.Jahn) mit o njema~komnarodu (Volk). Kancelar "krvii èljeza" Bismark u tomduhu provodi i realpolitiku,Talijani su nadahnuti risorg-imentom i Garibaldijem,Ma|ari I. Kossutijem. Fran-cuzi su, tako|er inspiriraniparolama "liberte-egalite-fra-ternite" iz 1789. i svih kasni-jih doga|anja, izgradili svojmoderni "nation" itd.

2 U srednjem se vijekuna zagreba~kom Gradecuosim Hrvata nastanjuju ibrojni Nijemci, Ma|ari iTalijani.

3 Hrvatska je iza Vatika-na druga zemlja u svijetuu kojoj se latinski najduèzadrào u slu`benoj upotrebi(konstatacija prof. V. Beden-ka). Ina~e, prvi se put upovijesti Sabora na hrvat-skom jeziku sabornicimaobratio I. Kukuljevi} 2. svib-nja 1843. (To je podataknaveden u razli~itim izvori-ma. îtaju}i ovaj tekst,kolega M. Obad [}itarociuputio me na jo{ ranijidatum: godinu 1832, kadaje u Saboru hrvatskim jezi-kom progovorio Juraj Gjurobarun Rukavina Vidovgrad-ski; izvor: "Obzor", god.LXXII, br. 23, str. 2.)

L. Ple{tina: Tradicijski elementi ...Pag. 219-232

221


selja~kih zgrada". Publiciranjem i popularizacijom svih tih radova,oficijalna je arhitektonska struka dala va`nost svom graditeljskomnaslije|u te na odre|eni na~in uvela i doma}e graditeljske motivekao ravnopravne inspirativne teme. Anonimno, predajno graditeljstvo"arhitekture bez arhitekata" (ne i bez cijenjenih majstora) i dalje jeglavnina gra|enja, ali poneki arhitekti prave skice i projekte nakojima se o~ituju tradicijski elementi (]. Ivekovi}: Ku}a u Trste-nom pokraj Dubrovnika iz 1908; V. Kova~i}: Vila Freulich u Zagre-bu iz 1919).Izme|u dva svjetska rata u Hrvatskoj je bilo oko 80% seoskepopulacije, od ~ega je ve}ina bilo poljoprivredno stanovni{tvo.Seoska ku}a upotpunjena poljoprivrednim gospodarskim sadràjimavi{ega ili nièg prostornogra|evinskog standarda karakteristi~na jeobiteljska ku}a naj{ire populacije tog vremena. Ku}e napravljenena podlozi davnoga tradicijskog gra|enja postupno dobivaju do-datke i preobrazbe uvjetovane pojavom industrije. Vjera u selja{tvokao najpozitivniji dio hrvatskog dru{tva osnovno je na~elo naukanajpopularnijega hrvatskog politi~ara s po~etka stolje}a Stjepana

Prizemno Na triemu (I. kat)

SLSLSLSLSL..... 1.1.1.1.1. Primjer izistraìvanja Hrvatskihgra|evnih oblika, 1885.

Izvor � Source"Hrvatski gra|evni oblici",1. i 2, VI, 1885: 5.

FGFGFGFGFG..... 1.1.1.1.1. Example fromresearch projectCroatian ArchitecturalForms, 1885

4 U Njema~koj 1929. R.W. Darre izdaje knjigu Se-lja{tvo kao izvor ̀ ivota nor-dijske rase, u kojoj se o~i-tuju ideje Blut und Boden -kulture (prema K. Framp-tonu, Modern Architecture:216), ~ija je posljedica za-cijelo i afirmacija heimatstila,tj. gra|enja u njema~komduhu, a "seoska naselja nisusamo upori{ta patriotizma,ve} i izraz ~iste nordijskerase" (prema K. Framptonu,str. 217). Posljedica togaje i sataniziranje moderne ar-hitekture u Tre}em Reichu{to je nastajala u to istovrijeme, a u Njema~koj jeimala sna`no upori{te uBauhausu. Novo oglednonaselje Weissenhof u Stutt-gartu iz 1927. (po uzoruna njega 1932. izgra|enje Werkbundsiedlung u Be~u)te, uz ostalo, i Le Corbus-ierovih "5 to~aka novearhitekture" u sna`noj suopoziciji sa srednjoeurops-kom tradicijom i slikom o-biteljske ku}e.


222


Radi}a, ~ija je Selja~ka stranka neusporedivo najbrojnija u hrvat-skim prostorima. Kultura "nepokvarenog" sela jo{ je dosta ~estideal {iroke populacije.U podru~ju arhitekture, pogotovo gra|enja obiteljskih ku}a(najopse`nijeg fonda gra|enja) tridesetih se godina u Europi kon-frontiraju ideje. S jedne strane to je gra|enje u duhu romanti~ne,konzervativne, narodne, iskonske, neiskvarene tradicije, a s druge� promoviranje univerzalisti~kog modela odbacivanja pro{losti injezinih oblika, s vjerom u napredak znanosti, novih otkri}a inovih oblika.4 Konfrontacija, ali i koegzistencija tih dvaju senzi-biliteta na hrvatskom prostoru tako|er je prisutna ne samo urazli~itim stru~nim krugovima, ve} i me|u pojedinim arhitekton-skim li~nostima. Primjerice, ~ak su na istom zadatku Huga Ehrichaiz 1929/1931. (vrijeme nastajanja Vile Savoye) zabiljeèna dvarazli~ita stava. Prvi, nerealizirani, projekt obiteljske ku}e Kerdi}pun je Loosova modernizma, a drugi je realizirani projekt "jednos-tavno koncipirane vernakularne vile"5 i ku}e koja "otvoreno ispo-vijeda svoje srodstvo s jednostavnim oblicima primorskih kamenihku}a".6

Zna~ajna umjetni~ka grupacija slikara i arhitekata "Zemlja", osnova-na 1929, koja je 1935. godine zbog svojih lijevih socijalnih idejazabranjena, s jedne je strane promicala modernizam ("treba ̀ ivjetii stvarati u duhu svog doba"7), a s druge se okretala doma}emu,lokalnom, autohtonom, pa je visokovrijedni rezultat te njezineaktivnosti poznata "Hlebinska {kola" naivnog slikarstva. Predsjednik"Zemlje" arhitekt Drago Ibler projektirao je obiteljske vile, ekla-tantne primjere internacionalnog stila (Bauer, 1931; Beer, 1931), alii vile koje nose duh doma}ega regionalnog oblika (Blaèkovi},1936; Robi}, 1933; [i{i}, 1935). Sjajni modernisti izme|u dvasvjetska rata M. Kauzlari} � S. Gombo{, A. Albini, D. Gali}, L.Horvat i drugi8, tako|er rade obiteljske ku}e koje vi{e ili manjenose vernakularnu nit.Iako je nakon Drugoga svjetskog rata socijalizam i intenzivnijaindustrijalizacija potisnula va`nost sela i tradicijskog ugo|aja, vernaku-larni su oblici i dalje zanimljivi. Dvije tradicije � kamena, prete`nou jadranskom pojasu, i tradicija gradnje drvetom u kontinental-nom dijelu, iskazane su u zanimljivim primjerima obiteljskih ku}aD. Boltara � J. Seissla � M. Mili~i}a iz 1945. u Bilicama kod [ibeni-ka, izgra|ene za obitelji poljoprivrednika, a u Kumrovcu 1953/1954. B. Bernardi projektira obiteljske ku}e za u~itelje. Iz tog sevremena mogu spomenuti i grupacija manjih stambenih objekata u

SLSLSLSLSL..... 2.2.2.2.2. ]. Ivekovi}: Ku}akraj Dubrovnika, 1908.

Izvor � SourceSlavica Markovi}, ]irilMetod Ivekovi}, DPUH,Zagreb, 1992: 93.

FGFGFGFGFG..... 2.2.2.2.2. ]. Ivekovi}: Housenear Dubrovnik, 1908

SLSLSLSLSL..... 3.3.3.3.3. V. Kova~i}: Ku}aFreulich u Zagrebu, 1919.

Izvor � Source"Arhitektura", 186-188,1983/1984: 121.

FGFGFGFGFG..... 3.3.3.3.3. V. Kova~i}: theFreulich House inZagreb, 1919

5 A. Laslo, Arhitektonskivodi~, "Arhitektura", 186-188: 122. Bilo bi zanimlji-vo komentirati tvrdnju overnakularnosti s obziromna to da je u zagreba~komprostoru upotrijebljen pri-morski tradicijski element(oblik gabarita). Isti bi sekomentar mogao protegnutii na koju godinu kasnije, tj.na zagreba~ku Vilu Meix-ner (1934), za koju Laslo uistom ~lanku konstatira daje "jedan od najboljih pri-mjera interpretacije tradici-onalne morfologije" (Arhi-tektonski vodi~: 128). Natoj je oblikovnoj crti i VilaRodani} (1935) J. Korke.

6 @. Domljan, ArhitektEhrlich: 206.

7 Iz proglasa grupe "Zem-lja", katalog izlo`be 1929.(navedeno u: @. ôrak, Ufunkciji znaka: 109).

8 Kauzlari}/Gombo{ gra-de vilu na Kolo~epu "Ible-rovoj vili Robi} srodnimoblicima", B. Bon vilu Anti}u Bakru "s Iblerom kaokonzultantom", a "kao jedanod najljep{ih rezultata uokviru te problematike jevila Jak{i} D. Gali}a, iz1935" (navodi @. ôrak utekstu U funkciji znaka: 140).Kod Albinija se osim istak-nute Ku}e Arko iz 1939.na zagreba~kom Gornjemgradu, napravljene na mjes-tu i dijelom prema pred-lo{ku tradicijske ku}e �gostionice "Matejna", moènavesti Vila Meixner i skrom-na ku}a Matz iz 1934. naHvaru. B. Bon na Jadranuprojektira i Vilu Sever, aN. [egvi} realizira svoj (pret-postavljam) prvi objekt naHvaru ~istog kubusa, plit-koga dvostre{nog krova izi|a od finog kamenog kle-sanca. Iz tog je vremena itipolo{ki srodna Vila Mo-hovi} u Rijeci, arhitekta K.Ostrogovi}a.

22222 33333


223


Visu iz 1952. arhitekta I. Viti}a, njegov nerealizirani projekt obiteljskeku}e iz 1945. te projekt ku}e Pavan na Krku 9 A. Freudenreicha.Kao vrstan poznavalac narodnoga graditeljstva (izdao je i knjiguKako narod gradi ) , A. Freudenreich i sam radi ve}i broj projekatavernakularne inspiracije. U tom je duhu nastala i zanimljiva skicabelvedera na Brijunima. Nerealizirani projekt male kamene ku}e I.Viti}a na tragu je Iblerova projekta ku}e [i{i}. Na kamenoj ku}iMarasovi}, prema projektu N. [egvi}a, mijenja se slika uobi~ajeneizduène dvostre{ne ku}e na na~in da se na duljim fasadama diùtrokutasti zabati i u suprotnom smjeru dobiva dvostre{ni krov.Dakle, uvodi se jedan neuobi~ajeni format u splitski ambijent, a izsvih ostalih detalja izvire tradicijski impuls. (Mo`da bi se i u Viti}ai u [egvi}a mogla zamijetiti odre|ena sklonost teksturi kamenogzida koja korespondira (?) i s nekim Le Corbusierovim projektima0obiteljskih ku}a na kojima je nagla{avao malo nepravilniju ka-menu teksturu: Le Pradet, 1931; Les Mathes, 1935; La Celle-Saint-Cloud, 1935).Broj seoske, a pogotovo poljoprivredne populacije, rapidno se

SLSLSLSLSL..... 4.4.4.4.4. H. Ehrlich: Ku}aKerdi}, 1929(nerealizirani projekt nalokaciji Zelengaj)

FGFGFGFGFG..... 4.4.4.4.4. H. Ehrlich: theKerdi} House, 1929,unrealized design inZelengaj, Zagreb

SLSLSLSLSL..... 5.5.5.5.5. H. Ehrlich: Ku}aKerdi}, 1931.

Izvor � Source@arko Domljan: ArhitektEhrlich, DPUH, Zagreb,1979: 205.

FGFGFGFGFG..... 5.5.5.5.5. H. Ehrlich: theKerdi} House, 1931

9 Ti su projekti objavlje-ni u magazinima "Arhitek-tura 196-199" (Bilice, Kum-rovec, Viti}-obiteljska ku}a),"Arhitektura" 1/1952(Vis) imonografija Z. @ivkovi}, Alek-sandar Freudenreich (ku}aPavan).


224


smanjuje10, ali vezanje za tradicijska obilje`ja uvijek je pobu|ivaloodre|eni sentiment, mo`da u dijela stru~njaka na jedan, a u{iroke populacije na drugi na~in, neovisno o tome je li rije~ oupotrebi lokalnoga, autohtonoga (mo`da i rustikalno interpretira-nog) materijala, elementima arhitektonskog inventara (obrada pro-zora, isticanje dimnjaka, oblik strehe), obliku, proporciji i kompo-ziciji gabarita ili profiliranje nadvoja (!). U tom je oblikovanju biovaàn utjecaj komercijalnih kataloga.Turisti~kim bumom potkraj {ezdesetih godina nastojala se stranimgostima ponuditi lokalna ambijentalna specifi~nost, pa je, po~ev{iod hotelskog naselja Uvale Scott 1966/1968, nastala cijela serijahotela (Marko Polo, Babin kuk, Berulia, Haludovo, Kaktus) koja jenudila regionalni (primorski) romantizam {to je izvirao iz slikeprimorskih seoskih aglomeracija. Te su realizacije, ~ini se, inspiri-rale mnoga rje{enja obiteljskih ku}a u tim podru~jima: razbijanjegabarita na manje dijelove i vernakularno poetiziranje razigranimvolumenima (malo kamena i bijele `buke) s krovnim (crvenim)plohama.11 Tipi~ni primjeri u tom stilu su projekti obiteljskih ku}a

SLSLSLSLSL..... 6.6.6.6.6. D. Ibler: VilaBauer u Zagrebu, 1931.

Izvor � Source"Arhitektura", 186-188,1983/1984: 125.

FGFGFGFGFG..... 6.6.6.6.6. D. Ibler: VillaBauer in Zagreb, 1931

SLSLSLSLSL..... 7.7.7.7.7. D. Ibler: VilaRobi} na Kor~uli, 1933.

Izvor � Source@eljka ôrak, U funkcijiznaka, DPUH, Zagreb,1981: 137.

FGFGFGFGFG..... 7.7.7.7.7. D. Ibler: VillaRobi} on Kor~ula, 1933

10 Na podru~ju tada{njedràve, biv{e Jugoslavije,podaci o seoskome (a uzagradi poljoprivrednom)stanovni{tvu ovako su sekretali po godinama: 1948-80% (67%), 1953-78%(60%), 1961-71% (50%),1971-61% (37%), 1981-?(20%), a predvi|anja zagodinu 2000. iznosila su7% poljoprivredne popula-cije. U SAD-u, Velikoj Brita-niji i Kanadi tada je (osam-desetih godina) bilo manjeod 5% poljoprivrednog sta-novni{tva (podaci iz Encik-lopedije LZ, sv. 7, 1981,bibliografska jedinica SELO,str. 386). S obzirom na toda je Hrvatska bila malorazvijenija republika tada{njedràve, ti postoci po godi-nama vjerojatnu su za Hr-vatsku ne{to niì.

11 Dok su gradska naseljaobali ve} otprije imala kro-vove od crijepa (`lijebnja-ka), ruralna su naselja imalapokrove od kamenih plo~akoje su se povremeno pre-lijevale vapnom i neposred-no nakon toga bile su in-tenzivno bijele boje koja jes vremenom, do novogprelijevanja, poprimala siv-kastu patinu.


225


D. Kova~i}a u splitskoj regiji, [erbeti}a � ânkovi}a u naselju Zam-bratia (Umag), stambene grupacije u Zagrebu, na Dobrom dolu A.M. Semen~i} iz 1982, te pojedini projekti obiteljskih ku}a arhitekataE. Ser{i}a (Ba{ka, 1972), A. Roì}a (Bratu{, 1973), A. Ugle{i}a (Ist,1974), I. Kolomba (@abori}, 1975), B. Iskre (Pore~, 1978), V.Neidhardta (K. Buljan, 1979), B. [erbeti}a (Baldani, Dubrovnik,1980), J. Ro{ina (Ba{ka Voda, 1980), A. Velkavrha (Pula, 1986), T.Mladine (Bra~, 1989). Od onih s kompaktnijom krovnom plohom(dvostre{ni krov) mogla bi se navesti ku}a M. Kranjca u Novalji naPagu iz 1984, ku}a A. Ugle{i}a na otoku @verincu iz 1988. iliadaptacija vlastite ku}e Z. Bregovca (1980). Z. Perkovi} na obiteljskojku}i u Ka{tel [tafili}u neoplasti~koj igri ~istih volumena dodajelokalni, regionalni znak dvostre{nog krova koji, iako reduciran naminimum, govori o karakteru pripadaju}eg prostora.Moj projekt za obiteljsku ku}u za iznajmljivanje s apartmanima uOmi{koj Rogoznici (1979. g.), bez izravnih regionalnih konotacija,investitor oblikovno regionalizira tako da zadràva tlocrtni raspored,ali mijenja krov (umjesto upu{tenoga stavlja izdignuti), ograde

SLSLSLSLSL..... 8.8.8.8.8. Crte` tradicijskogmotiva arhitekturekamena A. Freudenreicha

Izvor � SourceZdravko @ivkovi},Aleksandar Freudenreich,DKH, Zagreb, 1992: 67.

FGFGFGFGFG..... 8.8.8.8.8. A. Freudenreich:drawing of a traditionalmotif of stonearchitecture

SLSLSLSLSL..... 9.9.9.9.9. A. Freudenreich:Belvedere na Brijunima,1952.

Izvor � SourceZdravko @ivkovi},Aleksandar Freudenreich,DKH, Zagreb, 1992: 51.

FGFGFGFGFG..... 9.9.9.9.9. A. Freudenreich:The Belvedere on theBrijuni Islands, 1952.


226


(umjesto "brodske" izvodi "baroknu") i za{titu otvora (umjestobijele stolarije i "eslingera" stavlja "grilje" / kapke u prirodnoj bojidrva). Na projektu obiteljske ku}e u Jadranovu (1977. g.) ambijent-nu sam pripadnost ̀ elio posti}i izduènim kubusom ravnog krovas dodatkom krovnih pergola s loznicom (odrinom) i razvu~enimtendama. Zbog zahtjeva slu`be regionalne za{tite (i ̀ elje investito-ra) objektu je dodan kosi krov, a investitor je odbacio stube dokatne terase, te ̀ eljeznu, bijelu "brodsku" ogradu zamijenio "plani-narskom" ogradom od tamnobajcanih dasaka.Dio kontinentalnoga vernakularnog osje}aja kao da je generiranarhitekturom Spomen-doma u Kumrovcu B. [erbeti}a i I. Filip~i}aili kapama na zgradama M. Kranjca u Ogulinu 1971 � 1974, nakojima su krovovi od tamnog eternita,12 postali predloàk zapostizanje lokalne ambijentne vrijednosti, barem za odre|enu pub-liku. Na toj su oblikovnoj liniji i projekti obiteljskih ku}a B.[erbeti}a (Zagreb: Gra~anska, Zelengaj), M. ânkovi}a (Dubrava),G. Kneèvi}a i \. Romi}a (ku}e u naselju Sesvetski Kraljevec), M.Prpi}a (Nova Gradi{ka).Posavska tradicijska drvena ku}a � "hrvatska korablja", duboko jeproèla arhitekta Salopeka, tako da su njegovi projekti obiteljskihku}a uvijek, i {to je mogu}e vi{e, na tragu tog nadahnu}a. Kodnekih je arhitekata, nasuprot tome, vernakularnost krajnje diskret-na i jedva zamjetljiva.13

Dana{nji odnos obiteljskih ku}a prema vernakularnom impulsu usuvremenoj je hrvatskoj arhitekturi raznovrstan i varijabilan. Dostase izgubio u smislu izravne korelacije. Mnogi "obi~ni" ljudi kojigrade obiteljske ku}e tradicijske elemente naj~e{}e nalaze u istak-nutoj ulozi kosog krova (ili vi{e "krovi}a"), vidljivoj upotrebi pone{tokamena ili drveta (tamno ili prirodno obojenoga), za{titi otvora"griljama", polukru`nim profilacijama iznad otvora, profiliranimèljeznim ogradama ili rustikalno izvedenom ro{tilju. Postoje}aregulativa u mnogim regijama upu}uje na, primjerice, "... primjenuelemenata graditeljskog naslije|a karakteristi~nog za ovo podne-blje ili malo detaljnije zahtijeva kose krovne plohe nagiba 18 � 35stupnjeva, uz obvezno kori{tenje elemenata tradicionalne dalma-tinske arhitekture � abaina i luminara".14

Tradicionalni sadràji, tj. biv{a funkcija, suvremenim je okolnosti-ma, potrebama i standardima, naravno, potpuno revidirana, atradicionalni su materijali kao glavni konstrukcijski i gradbenimaterijal nestali. Preostali su, dakle, elementi oblikovanja koji u

SLSLSLSLSL..... 10.10.10.10.10. L. Ple{tina: Ku}au Jadranovu, 1977.(aksonometrija, maketa)

Izradio � Made byLenko Ple{tina

FGFGFGFGFG..... 10.10.10.10.10. L. Ple{tina:House in Jadranovo,1977 (axonometry,model)

12 Mo`da bi se te "te{kekape" mogle povezati s"te{kim" ugo|ajem slamnatihkrovova zagorskog podru~ja.(Prvonagra|eni natje~ajnirad - Spomen-dom, B. [er-beti}a i I. Filip~i}a, predvi|aoje i slamnati krov na ob-jektu.) Mo`da je i donekleneprimjerena primjena tihtamnih eternit-kapa u ak-tualnom zagreba~kom GUP-u (iz 1986, dopunjenom1990) rezultirala zabranomuporabe tog krovnog ma-terijala na pro~eljima) (!?).

13 Projekt obiteljske ku}ena îlipima N. Filipovi}aiz 1987, iako izvedenmodernisti~kim vokabularom(ravni krov) i plosnatimprizemnim gabaritom, udvije sastavnice evociratradiciju; u kamenoj oblozi(fino rezani bra~ki kamen,ali slagan "fuga na fugu")i u trima fasadama s pojednim lukom ("tri volta"),ali izvedenim kao scenograf-ski motiv od drvenih letvi-ca. Naravno, taj se tradi-cijski titraj moè vezati i zaarkade gradske dubrova~kearhitekture.

14 Iz lokacijske dozvole(uvjeti gra|enja) u Klisu,1994.


227


detaljima pobu|uju sliku tradicijske arhitekture. Danas upotre-bljavani tradicijski materijal pojavljuje se fragmentno i kao odre|enitradicijski dekor.U traènju pravoga suvremenog izraza duha vernakularne arhitek-ture ni kompetentni stru~njaci nemaju usugla{ene stavove ni sen-zibilitete.Konzaltin{ka organizacija "Koprojekt" je pod pokroviteljstvom Mi-nistarstva graditeljstva Republike Hrvatske objavila 1992. natje~ajza prikupljanje provjerenih realiziranih projekata koji bi se katalo{kiponudili za brzu obnovu i izgradnju ku}a u ratom stradalimpodru~jima. Raspisom su se traìli projekti koji bi svojim oblikov-nim obilje`jima najbolje odgovarali za sedam tradicijski tipolo{kirazli~itih hrvatskih regija. U raspisu natje~aja, navedene su trikulturne regije u prostoru Hrvatske: jadranska, dinarska i panons-ka, "...unutar kojih otkrivamo mno{tvo regionalnih i lokalnih poseb-nosti, tako da se moè govoriti o sedam karakteristi~nih gra-diteljskih regija":� Slavonija, Baranja i Srijem� Zagorje, Prigorje, Me|imurje i Podravina� Posavina, Pokuplje i Moslavina� Gorski kotar i @umberak� Lika, Kordun i Banija� Istra, Kvarner i Primorje� Dalmacija.15

Te regije korespondiraju s regionalizacijom koju je napravio Z.@ivkovi} i prikazao na Karti pribli`no ozna~enih podru~ja Hrvatskeistih ili sli~nih tipolo{kih karakteristika narodne arhitekture.@iri sastavljen od vrlo kompetentnih stru~njaka16 od ponu|ena 134rada odabrao je 31 obiteljsku ku}u, 8 ku}a u nizu i 11 manjihvi{estambenih zgrada. @iri je tako|er utvrdio da je natje~aj uspio,da se dosljedno drào raspisom postavljenih kriterija (?) iakome|u odabranim radovima nema znatnije, ili gotovo uop}e nema,regionalne kategorizacije u duhu raspisanog natje~aja.17

Pro{logodi{nji natje~aj @upanije zagorske (iz 1995), proveden pre-ko Udruge arhitekata za suvremenu zagorsku ku}u dokaz jerelativizma procjene vrijednosti. U raspisu je zahtijevano racional-no rje{enje za suvremeno i funkcionalno obiteljsko stanovanje, stim da "... oblikovanje zgrade treba proizi}i iz tradicionalne arhitekture

SLSLSLSLSL..... 11.11.11.11.11. Dva primjera sotoka Hvara koji subili predmetom anketeo uklapanju u ambijent

Izvor � SourceOp}inska odluka otipologiji izgradnjeobjekata gra|ana, SOHvar, 1977.

FGFGFGFGFG..... 11.11.11.11.11. Two examplesfrom the island ofHvar that were thesubject of a questionnaireabout whether they arein harmony with theenvironment

15 Prema raspisu natje~aja"Ve~ernji list" od 1. kolovo-za 1992. Te regije kore-spondiraju s regionalizaci-jom koju je napravio Z.@ivkovi} i prikazao na Kartipribli`no ozna~enih podru~jaHrvatske istih ili sli~nih ti-polo{kih karakteristika na-rodne arhitekture (Z. @iv-kovi}, Hrvatsko narodno gra-diteljstvo, II, 1992: 8).

16 ^lanovi ìrija bili su:B. Kincl, G. Kneèvi}, \.Mirkovi}, A. Vulin, B. Tar-dozzi, I. Rogi}, V. [imetin,P. Durbe{i}, B. Fay, Z. Fron-lich, R. Ivan~evi}, S. Maru{i}.

17 Za vi{e je projekatanavedeno da su prikladniza sve regije (?!). (êtirigodine nakon provedbe tognatje~aja prodana su samotri projekta, a samo je jedan"u izgledu da bude reali-ziran negdje u Herceg-Bos-ni"; prema podacima iz"Koprojekta".)


228


Hrvatskog zagorja". Od pristiglih 98 radova, ìri je nagradio 5 iotkupio 15 radova (me|u kojima dosta radova mladih autora). Naotvorenju izlo`be prvi ~ovjek ̀ upanije � ̀ upan zagorski, otvorenoje iskazao svoje nezadovoljstvo odabranim radovima, natje~aj oci-jenio proma{enim te najavio svoj novi natje~aj s istom temom.18

Govore}i o vernakularnim senzibilitetima i razli~itom doìvljajuoblika obiteljske ku}e, valja re}i da se ta razli~itost ne o~itujesamo, na liniji stru~njaci � laici nego i stru~njaci na razli~it na~inprocjenjuju te vrijednosti. U bro{uri uputa o projektiranju na otokuHvaru iz 1977, koju su napravili kompetentni stru~njaci, a tada{njije op}inski vije}nici prihvatili kao op}insku odluku, prikazana sudva primjera obiteljskih ku}a, jedan kao "... veoma dobro rje{enje:razigrane krovne plohe, balkoni s lijepom baroknom ogradom,otvori u dalmatinskom omjeru, a drugi kao àlosna degradacijaambijenta: prozori, dimnjaci, ravni krov". U anketi koju sam pro-veo me|u 40 respektabilnih hrvatskih arhitekata19 i u kojoj suprikazani primjeri bez komentara iz bro{ure, u najve}em se brojuslu~ajeva dobrim rje{enjem pokazalo ono koje je u bro{uri o{trokritizirano (!?). U drugoj anketi, provedenoj me|u nearhitektima,rezultati su bili u skladu s preporukama op}inske odluke. Tajprimjer govori o konfrontaciji stavova i senzibiliteta te o sloènostiproblema dana{njeg projektiranja u prostoru ambijentnih i tradicij-skih vrijednosti, a na na~in da se te vrijednosti prolongiraju.Analiziraju}i tradicijski impuls i njegovu prisutnost u arhitekturina{ih obiteljskih ku}a, uz niz posebnosti prema pojedinim hrvat-skim regijama, ipak bi se op}enito mogle aproksimirati i utvrditidvije inicijacije: drvo na kontinentu i kamen na obali. Ta su dvamaterijala odredila one osnovne slike i predod`be o autohtonojarhitekturi u te dvije megaregije (kao u prostorima u kojima ìvii gradi najve}i dio hrvatske populacije). Usporedbom tla, podne-blja, gra|enja, materijala i oblika mogu se uo~iti neke razlikovnecrte. One, naravno, nisu isklju~iva specifi~nost jednoga ili drugogprostora (~esto se susre}u u oba prostora), nego su samo unekome od njih u odre|enom stupnju prisutniji, prevladavaju}i,dominantniji ili samo doìvljajno tipi~niji, pogotovo nakon pojavenovih materijala te komunikacijske i politi~ke integracije tih prostora.Navedena dvojna podjela svekolikih hrvatskih regija vrlo je aprok-simativna i ne izraàva sve regionalne nijanse.Povijest nije samo dionica vremena ve} i virtualna prisutnost. Moglibismo se sloìti s K. Mannheimom kada kaè da se "povijesnioblici ne mogu stvarati, nego oni rastu iz unutarnjeg centra poputbiljke". Taj unutarnji centar je vlastito graditeljsko naslije|e, a rastbiljke doga|a se u ozra~ju svekolikih novih arhitektonskih doga|anja:novih funkcionalnih zahtjeva i standarda, novih materijala, opremei infrastrukture, a ponekad i novih oblikovnih spoznaja. (To jekonceptualno dosta jednostavno i prihvatljivo postavljeno, ali uoperacionalizaciji i djelatnoj praksi projektiranja vrlo je sloèno.) Utoj se kompleksnosti nalaze i tragovi vernakularnoga u suvremenojhrvatskoj arhitekturi obiteljskih ku}a.

18 Vidjeti "îP", 5-12/1995.^lanovi ìrija bili su: B.Gori~ki, Z. Drempeti}-Hr~i},M. Obad [}itaroci, N. Lipo-vac, T. Petrinec, H. Auf--Frani}, D. Vlahovi}, kaozamjena Z. Bo{evski i R.Cottiero.

19 Anketa je 1988. pro-vedena me|u ~lanovimaKatedre za arhitektonskoprojektiranje i me|u ~lanovi-ma Upravnog odbora DAZ-a, a anketno je pitanje gla-silo: "Ova dva objekta iz-vedena su na otoku Hvaru.Koji se po Va{em mi{ljenjubolje uklapa u taj ambi-jent?"


229


Jadranski prostorJadranski prostorJadranski prostorJadranski prostorJadranski prostor PPPPPanonski prostoranonski prostoranonski prostoranonski prostoranonski prostor

Autohtoni materijalAutohtoni materijalAutohtoni materijalAutohtoni materijalAutohtoni materijal

MaterijalMaterijalMaterijalMaterijalMaterijalkamen drvo

TloTloTloTloTlomore, kr{, golet bregovi, nizine, rijeke

KlimaKlimaKlimaKlimaKlimasredozemna: kontinentalna:sunce, èga, vjetar ki{a, snijeg, maglasvjetliji ugo|aj, kontrasti vlagatamno � svijetlo sfumato pretapanja

TTTTTradicijska ku}aradicijska ku}aradicijska ku}aradicijska ku}aradicijska ku}a- jednostavniji osnovni volumen, - "reljefiran" gabarit,~i{}i kubus (manji broj ploha) ponegdje ornament,- tekstura kamenog zida: pravilni, trake platica ili balvana sizduèni pravokutnici kamena, uglom na preklopklesan spoj ploha u crti ("hrvatski ugli") ili bez njega

("njema~ki ugli"), ako imakamena, nepravilno je slagan

BojaBojaBojaBojaBojasvijetla, sivkastobijela tamnosme|a, antracit- otvori za{ti}eni "kapcima" ({kurama) - otvori bez za{tite

KrovKrovKrovKrovKrovod kamenih plo~a od drvene {indre ili slamemalo blaèg nagiba, strmijeg nagiba (zbog snijega)vrlo male strehe istaknute strehe (za{tita drv. stijena)

KKKKKatnostatnostatnostatnostatnostku}a je ~e{}e katnica, ku}a je ~e{}e prizemnicasmje{tena u skupini ku}a slobodnostoje}a

VVVVVanjski prostorianjski prostorianjski prostorianjski prostorianjski prostoriterase s odrinom trijem,sular, balatura, dvor ganjak, dvori{te

KKKKKarakteristike nakon pojave novih materijala iarakteristike nakon pojave novih materijala iarakteristike nakon pojave novih materijala iarakteristike nakon pojave novih materijala iarakteristike nakon pojave novih materijala iformiranja "modernog regionalizma"formiranja "modernog regionalizma"formiranja "modernog regionalizma"formiranja "modernog regionalizma"formiranja "modernog regionalizma"

PPPPPokrovokrovokrovokrovokrov`lijebnjak (blijedi, crvenooker) biber crijepi francuski crijep (crveni) (tamni, zagasito crvene boje)(rani) beton (blijedoù}kasti) fasadna opekasivi valoviti salonit (oko 1930) sme|i eternit (oko 1970)

ZidoviZidoviZidoviZidoviZidoviglatka `buka bijela "{erana" `bukabetonske blokete blok-cigla

Na otvorimaNa otvorimaNa otvorimaNa otvorimaNa otvorimakapci drvene eslinger rolete(bijelo ili zeleno obojeno) (tamni sme|i bajc)

GabaritiGabaritiGabaritiGabaritiGabaritirazbijanje gabarita igrom masivne krovne kape,plitkih jednostre{nih i krov se spu{ta na pro~eljedvostre{nih krovova

Boja krovovaBoja krovovaBoja krovovaBoja krovovaBoja krovovacrvena, nepravilni tamnosme|a boja krovovakamen za dekoriranje ploha, fasadna cigla za dekoriranjedimnjaci ploha

poja~ano profiliranje poja~ano profiliranje(u betonu) lu~nim nadvojima (u betonu) lu~nim nadvojima


230


Literatura � Bibliography

1. "Arhitektura", br. 1, god. 1952.2. "Arhitektura", br. 186-188, god. 1983/1984.3. "Arhitektura", br. 196-199, god. 1986.4. "îP", 361: 492-499.5. ôrak, @. ôrak, @. ôrak, @. ôrak, @. ôrak, @. (1981), , , , , U funkciji znaka, Dru{tvo povjesni~ara umjet-

nosti Hrvatske, Zagreb.6. Domljan, @. Domljan, @. Domljan, @. Domljan, @. Domljan, @. (1979), , , , , Arhitekt Ehrlich, Dru{tvo povjesni~ara

umjetnosti Hrvatske, Zagreb.7. FFFFFrampton, K. rampton, K. rampton, K. rampton, K. rampton, K. (1985), , , , , Modern Architecture, Thames & Hudson,

London.8. KKKKKampu{, I.ampu{, I.ampu{, I.ampu{, I.ampu{, I. �� KKKKKaraman, I. araman, I. araman, I. araman, I. araman, I. (1989), , , , , Tisu}ljetni Zagreb, [kolska

knjiga, Zagreb.9. *************** (1993), , , , , Katalog projekata obiteljskih ku}a i zgrada, "Kopro-

jekt".10. Manhajm, K. Manhajm, K. Manhajm, K. Manhajm, K. Manhajm, K. (1979), , , , , Ideologija i utopija, Nolit, Beograd.11. MarkMarkMarkMarkMarkovi}, S. ovi}, S. ovi}, S. ovi}, S. ovi}, S. (1992), , , , , ]iril Metod Ivekovi}, Dru{tvo povjesni~ara

umjetnosti Hrvatske, Zagreb.12. MohorMohorMohorMohorMohorovi~i}, A.ovi~i}, A.ovi~i}, A.ovi~i}, A.ovi~i}, A. (1992),,,,, Graditeljstvo u Hrvatskoj, [kolska knjiga,

Zagreb.13. ** ** * ** * ** * ** * * (1981), , , , , Op}a enciklopedija, Leksikografski zavod, sv. 7,

Zagreb.14. ** ** * ** * ** * ** * * (1977), , , , , Op}inska odluka o tipologiji izgradnje objekata

gra|ana, SO Hvar.15. ** ** * ** * ** * ** * * , , , , , "Viesti dru`tva inìnira i arhitekata", ~lanci:

- O skupljanju gra|evnih oblika u hrvatskom narodu,"Hrvatski gra|evni oblici" broj 1. i 2, godina VI, 1885.- Posava~ka selja~ka ku}a na izlo`bi u Zagrebu 1891., broj 1,godina XIII, 1892.- Gra|evni oblici hrvatskih selja~kih zgrada, broj 3, 1904.- Hrvatska narodna ku}a, broj 4, godina XXVI, 1905.

16. @ivk@ivk@ivk@ivk@ivkovi}, Z. ovi}, Z. ovi}, Z. ovi}, Z. ovi}, Z. (1992), , , , , Hrvatsko narodno graditeljstvo, I,Ministarstvo prosvjete, kulture i {porta - Zavod za za{tituspomenika kulture, Zagreb.

17. @ivk@ivk@ivk@ivk@ivkovi}, Z. ovi}, Z. ovi}, Z. ovi}, Z. ovi}, Z. (1992), , , , , Hrvatsko narodno graditeljstvo, II,Ministarstvo prosvjete, kulture i {porta - Zavod za za{tituspomenika kulture, Zagreb.

18. @ivk@ivk@ivk@ivk@ivkovi}, Z. ovi}, Z. ovi}, Z. ovi}, Z. ovi}, Z. (1993), , , , , Hrvatsko narodno graditeljstvo, III,Ministarstvo prosvjete, kulture i {porta - Zavod za za{tituspomenika kulture, Zagreb.

19. @ivk@ivk@ivk@ivk@ivkovi}, Z. ovi}, Z. ovi}, Z. ovi}, Z. ovi}, Z. (1992), , , , , Aleksandar Freudenreich, Dru{tvo konzervatoraHrvatske, Zagreb.


231


Summary � Saètak

Traditional Elements in 20th c. CroatianArchitecture of Single-Family Houses

The national revival in the nineteenth century encouraged aspecial interest in traditional rural architecture. In that spirit,research into Croatian forms of architecture was initiated at theturn of the century. Themes and elements of indigenous architec-ture can be seen on single-family houses designed by someCroatian architects. The two dominant traditions, construction instone and construction in wood, resulted in elements (silhouette,material, openings) characteristic of family houses in the Adriaticpart and in the Pannonian part of Croatia. The sketch of a housein Trsteno near Dubrovnik, by ]. Ivekovi}, and the design of theFreulich house in Zagreb, by V. Kova~i}, are examples of construc-tion in stone and in wood. In the 1930s the group of artistsassociated with the "Zemlja" movement, although composed ofpeople who promoted modern architecture, also emphasized thecharacter of the home soil and environment. Some designs by D.Ibler (the Robi}, [i{i} and Blaèkovi} Villas) were completelydifferent from his usual flat-roofed modern houses (Beer, Bauer ) .A set of designs after the Second World War (houses in Bilice, inKumrovec, on Vis) also reflected the thirties. The tourist boom inthe sixties strengthened interest in the regional, the local, and inthe coastal belt this led to many designs of single-family houseswith a fragmented volume and an emphasis on roof variety.Massive dark, sometimes fanciful, �caps� appeared in the interioras a sign of the local style. Today almost every slanting roof isexperienced as a traditional element, which makes it is easiest tocommunicate with the sensibilities of the general public throughthe appearance of the roof. In the overall development of familyhouse architecture, traditional elements were always present, butin different ways - sometimes as direct association, sometimesincluded in the new vocabulary. The traditional was always need-ed in the field of single-family houses, but the measure andmanner in which it was included often allowed different interpre-tations and disagreement.

Lenko Ple{tina

232


PROSTORISSN 1330-0652CODEN PORREVUDK � UDC 71/72GOD. � VOL. 4(1996)BR. � NO. 2(12)STR. � PAG. 133-ZAGREB, 1996.srpanj - prosinac � July - December

Documents

Tradicijski elementi u hrvatskoj arhitekturi obiteljskih kuca u 20. st