10
Baština sjeveroistočne Bosne VII 83 Edina HALILOVIĆ-ŠARIĆ, ing. hem. teh. TRADICIONALNA BOSANSKA HRANA Uvod Povijest ishrane na bosansko-hercegovačkim prostorima datira još od antičkog doba, klasičnog Rima i Vizantije, preko turskog i austrougarskog perioda do savremenog doba 20. i 21. stoljeća. Specifičnu notu bosanskohercegovačkim jelima daju i prehrambeni običaji koji svoje izvorište imaju u islamu, pravoslavnoj, katoličkoj i jevrejskoj vjeri. Tako je savremena izvorna bosanska hrana dio kulturno-povijesnog nasljeđa i mješavina je autentičnih bosanskih jela, tradicionalno turskih, arapskih, austrougarskih, jevrejskih i drugih prehrambenih običaja. Specifičnost i vrijednost bosansko-hercegovačkih jela je baš u tom orijentalnom i zapadnjačkom, a i vjerskom nasljeđu. Zbog toga se danas bosanska kuhinja puno razlikuje od arapske, austrijske, mađarske, ali i od turske i arapske bez obzira što postoje jela koja potiču kako iz Turske i drugih kuhinja. BiH jela i dalje ostaju karakteristična, jer se prenose sa koljena na koljeno. U kulturi ishrane, kao i prehrambenim običajima se najjasnije odražavaju tragovi različitih kultura koje su se u Bosni i Hercegovini najsnažnije isprepletale. Tradicionalno bosansko jelo može biti i izvorno ali i jelo koje je tokom povijesti došlo iz druge kulture pa se u Bosni priprema na poseban i specifičan način. U tradicionalnoj Bosanskoj kuhinji večera je glavni obrok i po obilatosti ima sličnosti sa Francuskom večerom dok je ručak manje obilato jelo. Autentični objekti u kojima se služe tradicionalna ishrana su aščinice, ćevabdžinice i buregdžinice. U tradicionalnoj bosanskoj kuhinji koristi se i posebno suđe. Takvi su sač, peka, dagara, pršulja, lonac, tepsija itd. Gastronomija u Bosni i Hercegovini razvijala se pod brojnim uticajima sa Istoka i Zapada. Mnoga jela nastala su pod uticajem srednjoeuropske, mediteranske, orijentalne, mađarske i istočne kuhinje, a vremenom se razvila i specifična kultura posluživanja hrane. Dodirivanje različitih kultura i tradicija na tlu Bosne i Hercegovine ostavilo je trag na lokalnoj gastronomiji. Uticaji i tehnike pripremanja obroka koji su došli izvana, vremenom su uklopljeni u domaću tradiciju i nastao je vrlo zanimljiv spoj.

TRADICIONALNA BOSANSKA HRANA - · PDF fileBaština sjeveroistočne Bosne VII 85 Tipični sastojci jela bosanske kuhinje su paradajz, krompir, luk, bijeli luk, paprika, krastavci, mrkva,

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: TRADICIONALNA BOSANSKA HRANA - · PDF fileBaština sjeveroistočne Bosne VII 85 Tipični sastojci jela bosanske kuhinje su paradajz, krompir, luk, bijeli luk, paprika, krastavci, mrkva,

Baština sjeveroistočne Bosne VII

83

Edina HALILOVIĆ-ŠARIĆ, ing. hem. teh.

TRADICIONALNA BOSANSKA HRANA

Uvod

Povijest ishrane na bosansko-hercegovačkim prostorima datira još od antičkog

doba, klasičnog Rima i Vizantije, preko turskog i austrougarskog perioda do

savremenog doba 20. i 21. stoljeća. Specifičnu notu bosanskohercegovačkim jelima

daju i prehrambeni običaji koji svoje izvorište imaju u islamu, pravoslavnoj, katoličkoj

i jevrejskoj vjeri. Tako je savremena izvorna bosanska hrana dio kulturno-povijesnog

nasljeđa i mješavina je autentičnih bosanskih jela, tradicionalno turskih, arapskih,

austrougarskih, jevrejskih i drugih prehrambenih običaja. Specifičnost i vrijednost

bosansko-hercegovačkih jela je baš u tom orijentalnom i zapadnjačkom, a i vjerskom

nasljeđu. Zbog toga se danas bosanska kuhinja puno razlikuje od arapske, austrijske,

mađarske, ali i od turske i arapske bez obzira što postoje jela koja potiču kako iz Turske

i drugih kuhinja. BiH jela i dalje ostaju karakteristična, jer se prenose sa koljena na

koljeno. U kulturi ishrane, kao i prehrambenim običajima se najjasnije odražavaju

tragovi različitih kultura koje su se u Bosni i Hercegovini najsnažnije isprepletale.

Tradicionalno bosansko jelo može biti i izvorno ali i jelo koje je tokom povijesti

došlo iz druge kulture pa se u Bosni priprema na poseban i specifičan način. U

tradicionalnoj Bosanskoj kuhinji večera je glavni obrok i po obilatosti ima sličnosti sa

Francuskom večerom dok je ručak manje obilato jelo. Autentični objekti u kojima se

služe tradicionalna ishrana su aščinice, ćevabdžinice i buregdžinice. U tradicionalnoj

bosanskoj kuhinji koristi se i posebno suđe. Takvi su sač, peka, dagara, pršulja, lonac,

tepsija itd.

Gastronomija u Bosni i Hercegovini razvijala se pod brojnim uticajima sa Istoka i

Zapada. Mnoga jela nastala su pod uticajem srednjoeuropske, mediteranske,

orijentalne, mađarske i istočne kuhinje, a vremenom se razvila i specifična kultura

posluživanja hrane. Dodirivanje različitih kultura i tradicija na tlu Bosne i Hercegovine

ostavilo je trag na lokalnoj gastronomiji. Uticaji i tehnike pripremanja obroka koji su

došli izvana, vremenom su uklopljeni u domaću tradiciju i nastao je vrlo zanimljiv spoj.

Page 2: TRADICIONALNA BOSANSKA HRANA - · PDF fileBaština sjeveroistočne Bosne VII 85 Tipični sastojci jela bosanske kuhinje su paradajz, krompir, luk, bijeli luk, paprika, krastavci, mrkva,

Baština sjeveroistočne Bosne VII

84

Karakteristike bosanske kuhinje

Osnovna karakteristika bosanske kuhinje je polagani način pripremanja jela, bez

mnogo žurbe, ali sa mnogo strpljenja, pažnje i ljubavi. Spori način kuhanja danas je

jedan od glavnih trendova u svjetskoj gastronomiji. U Bosni i Hercegovini hrana se već

stoljećima priprema upravo na taj, spori način. U bosanskoj kuhinji većina jela se kuha

u vlastitom soku, uz dodatak mesnog fonda. Ono što jelima daje karakterističan i

odličan ukus je fino usklađeni odnos između povrća, mesa i začina.

Kada se govori o karakteristikama bosanske kuhinje gastronomski stručnjaci

kažu da ono što ovu kuhinju čini posebnom jeste činjenica da se vrlo malo koristi tzv.

zaprška od brašna i masnoće. Jela sa zaprškom su gušća i sastojci su intenzivnije

povezani. No, u bosanskoj kuhinji koristi se drugi princip i filozofija pripremanja hrane.

Jela su zato laganija, a doživljaj ukusa svakog pojedinog sastojka jači. Po ovome,

bosanska kuhinja je bliska francuskoj kuhinji. Razlika je u tome što u bosanskoj kuhinji

u pravilu nema posebnih umaka, već se oni stvaraju u samom jelu na bazi juhe i

dodataka u toku kuhanja ili na samom kraju pripremanja obroka. Kuhana ili dinstana

bosanska jela u većini slučajeva su lagana, pošto se pretežno kuhaju i dinstaju s malo

vode, u pravilu juhe – fonda, pa tako imaju prirodni sok, odnosno umak koji u sebi nema

nimalo zaprške. Orijentalni začini se dodaju u malim količinama te oni ne umanjuju

slasti i okus mesa.

Sl. 1. Jela iz bosanske kuhinje

Page 3: TRADICIONALNA BOSANSKA HRANA - · PDF fileBaština sjeveroistočne Bosne VII 85 Tipični sastojci jela bosanske kuhinje su paradajz, krompir, luk, bijeli luk, paprika, krastavci, mrkva,

Baština sjeveroistočne Bosne VII

85

Tipični sastojci jela bosanske kuhinje su paradajz, krompir, luk, bijeli luk, paprika,

krastavci, mrkva, kupus, gljive, špinat, tikvice i grah. Od začina najčešće se koristi

mljevena paprika, biber, peršun, lovorov list i celer. Kao dodatak jelima u bosanskoj

kuhinji često se koriste mlijeko, kajmak i pavlaka. Slatkim jelima se dodaju cimet i

klinčić. Jela od mesa su od piletine, govedine ili jagnjetine. Za bosansku kuhinju

specifično je pripremanje jela ispod sača, odnosno peke, pri čemu se pripremljene

namirnice, poklopljene metalnim zvonom, spremaju u žaru.

Iako je tradicionalna bosanska kuhinja karakteristična po sporom načinu

pripremanja jela, jako je zanimljivo da, uprkos svemu tome, možda i najpoznatije jelo

u Bosni dolazi – sa roštilja. Riječ je o ćevapima, deliciji sačinjenoj od više vrsta

mljevenoga mesa, najčešće posluženom s lukom i uz posebnu vrstu hljeba – somun.

Naziv dolazi od turskog «kebapa» i danas ćevapa ima u gotovo svim balkanskim

državama, ali najpoznatiji su upravo oni iz Bosne i Hercegovine. Recepti su različiti i

često se čuvaju kao najstroža tajna. Razlikuju se i sarajevski, banjalučki, zenički,

tuzlanski ćevapi...

Pojedinačne i još neke karakteristike bosanske kuhinje su:

- Sofranska pec enja gotovo uvijek su dolmljena (punjena) zelenim i drugim

prilozima.

- Velika upotreba domac ih sirovina, kao slatkog kajmaka, s ljiva, jabuka, pekmeza,

meda itd.

- Znac ajno mjesto zauzima pec eno meso na z aru (raz njis tu) ucijelo, ili u komadima

(s is ), ovo se naroc ito odnosi na jagnjetinu.

- Znac ajno mjesto zauzima i kuhano meso u pekama ili sa povrc em.

- C orba (juha, fond) je u pravilu osnova ili dodatak mnogih varenih (kuhanih) jela

i c evaba. Karakeristika gustih juha (c orbi), koje u vec ini sluc ajeva sadrz e jednu ili

vis e vrsta povrc a i zac ina, a također i komadic e (ili na drugi nac in oblikovane

dijelove) mesa. U c orbi su obavezni pers unovo lis c e i meso. C orbe fungiraju i kao

samostalno jelo (za doruc ak, vec eru) i kao juhe, na poc etku, u sredini i na kraju

obroka.

- Znac ajno mjesto u jelovniku zauzimaju pite, kako slane, tako i slatke. Obavezni su

pratilac svakog sloz enijeg obroka u kojem je obavezno slaganje pirjanih jela, pita

i pec enja.

- Velika je upotreba nekih dodataka u samim jelima, kao luka, pers una i drugih

zac ina , te masla (topljenog maslaca) i ukuhanog paradajza.

- Mnoga jela (kolac i, pite, sarme, dolme) zac injavaju se skorupom (slatkim

kajmakom) i slatkim mlijekom te na taj nac in dobijaju poseban sos u jelima.

- Salate imaju svoje određene specific nosti, mnogo se upotrebljava kiselo mlijeko i

prilozi koji imaju funkciju salata.

Page 4: TRADICIONALNA BOSANSKA HRANA - · PDF fileBaština sjeveroistočne Bosne VII 85 Tipični sastojci jela bosanske kuhinje su paradajz, krompir, luk, bijeli luk, paprika, krastavci, mrkva,

Baština sjeveroistočne Bosne VII

86

- Za razne poslastice upotrebljavaju se pekmezi (naroc ito jabukov pekmez), dakle,

voc ni s ec eri, s to je naroc ito znac ajno i za ishranu savremenog c ovjeka.

- U bosanskoj kuhinji postoji jedno zajednic ko pravilo za sva jela, i to: ako vam je

nes to "suho" (oporo, tvrdo), zavisno od ukusa, treba ga s c evabiti (prodinstati, uz

dodatak c orbe - fonda - ili masnoc e i malo vode, kajmaka) da bi postalo soc no i

mehko, ili ga treba zaliti nekim zaljevom (maslacem i mlijekom, povlakom, agdom

i slic no) da bi postalo pihtijasto, rahli. Zalijeva se i pita (opet zavisno od ukusa)

mlijekom i maslacem, povlakom i maslom, pa i sve dolme, c ak i sogan dolma,

povlakom, kiselim mlijekom i slic no.

- Posebnu grupu jela c ini tzv. meze, koje se servira uz pic e kod vec ernjih sjedjeljki

(aks amluka). Meze se moz e sastojati iz obic nog prijesnog priloga, kisele ili druge

c orbe sa komadic ima mesa te do najsloz enijih dinstanih jela i c ufta.

Što se tiče pića, u životu Bošnjaka i Bosne u cjelini kahva ima svoju nezamjenjivu

ulogu. Stoljećima su Bošnjaci stvarali kult kahve usavršavajući mljevenje, pečenje

(kuhanje), služenje i pijenje kahve do najsuptilnijih detalja. Kahva je postala integralni

dio svih drugih običaja, ali i samoj sebi svojstven običaj.

Priprema kahve počinje prženjem i mljevenjem, a tek se onda peče (kuha).

Dobro samljevena kahva zaspe se u već malo zagrijanu džezvu. Ključalom vodom iz

šerbetnjaka se zatim zalije (ali se ne prepuni), dobro promiješa i vrati na vatru da se

"digne" do vrha džezve, no ne smije prekipjeti. Nakon što kratko "odstoji" da se slegne,

ljeva se u findžane (šalice). Šećer i mlijeko se serviraju posebno i dodaju po želji.

Sl. 2. Bosanska kahva

Page 5: TRADICIONALNA BOSANSKA HRANA - · PDF fileBaština sjeveroistočne Bosne VII 85 Tipični sastojci jela bosanske kuhinje su paradajz, krompir, luk, bijeli luk, paprika, krastavci, mrkva,

Baština sjeveroistočne Bosne VII

87

Jela bosanske kuhinje

Hljeb, pogače, peciva

Nema ljepšeg mirisa u bosanskoj kuhinji od mirisa koji se širi dok se u kuhinji

peče hljeb, pogače i različita peciva. Gotovo sve seoske i gradske sredine u BiH imale su

svoje vlastite recepture i naprosto su se takmičile u postizanju ljepšeg okusa, ugodnijeg

mirisa, mehkoći, izgledu. Neke vrste peciva su: čurek, somun, bosman, kaplama,

paklama, česnica, simit, pogače, čahije, lepinje, fodule, pituljice, peksimeti, pereci,

đevreci, slani lokumi, kifle, paprnjaci, dvetice, elifi, kovrtanji, zemičke, maslenice, puh -

pecivo.

Sl. 3. Hljeb i ramazanske lepine

Čimburi

Gotovo da nijedna nacionalna kuhinja u svijetu u svom jelovniku nema toliko

različitih vrsta čimbura kao bošnjačka. To, kako je svojevremeno zapisao jedan

austrijski putopisac, prevazilazi svaku maštu: čimbur sa mladim lukom, sa crvenim

lukom, sa bijelim lukom, sa prasom, sa mljevenim mesom, sa suhim mesom, aščijski

čimbur, pekarski čimbur, čimbur od koprive/žare, od špinata, čimbur sa rižom

(joširluk), sa zelenom paprikom, tišak – čimbur.

Čorbe

U svakodnevnoj tradicionalnoj ishrani Bosanaca i Hercegovaca, čorbe zauzimaju

značajno mjesto. Za razliku od blagih supa, obično se prave jače začinjene, s više

masnoće, guste i hranjive, najčešće sa mesom ili sa jačim dodacima, kao što su povrće,

tjestenina, jaja i slično. Iako se obavezno jedu uz glavno jelo, prije ili poslije čimbura,

čorbe egzistiraju i kao samostalna jela, koja se uzimaju za doručak. Tada se, po pravilu,

spravljaju nagusto, od komadića mesa, priređene na mnogobrojne načine: s telećim,

Page 6: TRADICIONALNA BOSANSKA HRANA - · PDF fileBaština sjeveroistočne Bosne VII 85 Tipični sastojci jela bosanske kuhinje su paradajz, krompir, luk, bijeli luk, paprika, krastavci, mrkva,

Baština sjeveroistočne Bosne VII

88

goveđim, jagnjećim ili kokošijim mesom, te u obliku ćufteta, flekica, izmiješanim s

bamijom i povrćem, tjesteninom i rižom i obavezno začinjenim raznim mirođijama i

uzavrelim (ucvrkanim) mladim maslom.

Bosanski lonac je izvorno jelo koje vodi porijeklo od bosanskih rudara. U pravilu

se peče u zemljanom loncu po pet - šest sati na laganoj vatri. Odgovarajući ukus i aromu

dobija samo ako se sprema veća količina jela iako se danas peče i u malim loncima za

jedan obrok. Ne presipa se u druge posude već se servira u loncu u kojem je pečen.

Bosanski lonac je jelo koje je jako dobro i kad stoji pa se podgrije. Pravi bosanski lonac

se peče u pekari a ne dinsta na peći i obično se pripremljen nosio naveče u pekaru. U

sastav mu ulazi kvalitetna govedina, krompir, crveni luk, malo mahuna, bijeli luk,

mrkva, peršun, celer, paradajz, bijelo vino i jabukovo sirće. U pravi bosanski lonac se ne

stavlja kupus jer se tad dobije bosanska papazijanija.

Sl. 4. Bosanski lonac, čorbe

Pite i buredžici

U bošnjačkoj kuhinji pite se smatraju prijelaznim jelima i prave se na 1001

način. Pite se smjenjuju s dolmama, ćevapima i sličnim jelima i neizostavne su u

svakodnevnoj ishrani. Mogu biti slane, poluslane, kisele i slatke. Iako su najpoznatije

burek-pite, sirnice, zeljanice, tikvenice, krompiruše... pite se prave, takoreći, od svega.

Page 7: TRADICIONALNA BOSANSKA HRANA - · PDF fileBaština sjeveroistočne Bosne VII 85 Tipični sastojci jela bosanske kuhinje su paradajz, krompir, luk, bijeli luk, paprika, krastavci, mrkva,

Baština sjeveroistočne Bosne VII

89

Sl. 5. Burek pravljen na različite načine

Ćevap

Jelo ćevap (ćevab, čebap) moglo bi se reći, osnova je bošnjačke nacionalne

kuhinje kao što su čorbe, čimburi, pite i dolme, i bez njih se ne bi mogao zamisliti

nijedan glavni obrok. Iako nema preciznije definicije, moglo bi se reći da se radi o jelima

od mesa ili, tačnije, radi se o „na komade isječenom“ kuhanom ili dinstanom mesu sa

dosta začina i umaka. U BiH pravi se i veliki broj slatkih ćevapa. Moglo bi se, zapravo,

reći da kulinarskoj mašti tu i nema kraja. Koristi se gotovo svo voće i najrazličitije

kombinacije (šareni ćevap, ćevap sa dunjama, slatki vrat, čantrin slatki ćevap... samo su

neki od naziva ovih jela).

Page 8: TRADICIONALNA BOSANSKA HRANA - · PDF fileBaština sjeveroistočne Bosne VII 85 Tipični sastojci jela bosanske kuhinje su paradajz, krompir, luk, bijeli luk, paprika, krastavci, mrkva,

Baština sjeveroistočne Bosne VII

90

Sl. 6. Bosanski ćevapi u lepini

Krzatme

Ljudima koji dovoljno ne poznaju bošnjačku tradicionalnu kuhinju, zasigurno je

ponekad teško razlikovati ćevap od krzatme. Uostalom, i sama riječ – krzatma, turskog

porijekla, označava "ćevap od janjetine ili bravetine dinstan sa graškom", a prema vrsti

mesa: janjeće, teleće, ovčije, jugneće, pileće...; te vrsti povrća i žitarica, koji se koriste za

pripremanje ovog ukusnog jela, u BiH je poznato više od desetak različitih krzatmi.

Dolme i sarme

Dovoljno je reći "dolma" i svako ko poznaje bošnjačku tradicionalnu kuhinju

sjetit će se mnogih ukusnih jela u kojima su povrće i mljeveno meso glavni sastojci.

Istraživači kuharskih tradicija BiH došli su do zaključka da su dolme u naše krajeve

pristigle sa Orijenta. Najpopularnije dolme u bosanskoj kuhinji su punjena paprika,

punjena tikvica, punjeni luk (sogan dolma), punjena rajčica, japrak (punjena vinova

loza ili raštika) te sarma (punjeni listovi kiselog kupusa).

Sl. 7. Dolme i sarme

Page 9: TRADICIONALNA BOSANSKA HRANA - · PDF fileBaština sjeveroistočne Bosne VII 85 Tipični sastojci jela bosanske kuhinje su paradajz, krompir, luk, bijeli luk, paprika, krastavci, mrkva,

Baština sjeveroistočne Bosne VII

91

Pilavi i ćufteta

Tradicionalna bošnjačka kuhinja ne može se ni zamisliti bez pilava, jela od gusto

kuhane riže, koje se priprema u stotinu varijanti i koje je neizostavno u svečanim i

blagdanskim prilikama. Nekada se "veliki pilav" obavezno pravio poslije uspješnih

polaganja esnafskih (zanatskih) ispita, za svadbene večere ili za neka druga porodična

slavlja. Iako ćufte na perzijskom ne znači ništa drugo do "kolačić od mesa sa saftom", u

tradicionalnoj bošnjačkoj kuhinji se razlikuje ćufte od kolačića, ali se razlikuje i ćufte od

raznih vrsta ćufteta.

Bamija

Bamija (bamya, turski - biljka) je nezamjenljivo jelo na svečanim gozbama, a njen

specifični okus ne može zamijeniti niti jedna druga biljka što se koristi u tradicionalnoj

kuhinji Bošnjaka. Bamja je povrće juga i na Orijentu se uzgaja više vrsta, a jedna vrsta

uspijeva i kod nas.

Musake i pirjani

Arapska riječ musaqqa (skvašen, napojen) najbolje govori o jelima koja se kriju

iza ovog imena. Nema sumnje da je u BiH, kao i mnoga druga jela, musaka došla sa

Orijenta, ali je ovdje doživjela različite izmjene i dopune, tako da je u pravom smislu

dobila kuharske specifičnosti i kvalitete ovog podneblja.

Ako pirjan spomenete u Bosni, lokalni sagovornik će odmah pomisliti na ukusno

jelo spravljeno od pirjane (kuhane, dinstane) bijele i crvene džigerice, a ako o njemu

započnete razgovor u Hercegovini, lokalni sladokusac će pomisliti na jela od svježeg ili

suhog mesa, koja se pirjaju u vreloj masnoći, zajedno s lukom. I jedni i drugi su u paravu,

a riječ je perzijskog porijekla "biryan" – označava nešto što se zajedno kuha (meso i

povrće) i to je suština naziva.

Slatka jela

Bosanska tradicionalna kuhinja obiluje slatkim jelima. Neka od njih su:

Tufahije – kuhane jabuke punjene orasima i šlagom;

Baklava – lisnato tijesto punjeno orahsima, natopljeno šećernim sirupom ili

medom;

Ružica – slična baklavi, ali se peče u malim rolnicama;

Hurmašica – tijesto u obliku hurme, natopljeno slatkim sirupom;

Sutlijaš – slatko jelo od riže;

Tulumbe – prženo testo zaslađeno slatkim sirupom;

Kadaif – tanko i vlaknasto tijesto, zaslađeno slatkim sirupom;

Page 10: TRADICIONALNA BOSANSKA HRANA - · PDF fileBaština sjeveroistočne Bosne VII 85 Tipični sastojci jela bosanske kuhinje su paradajz, krompir, luk, bijeli luk, paprika, krastavci, mrkva,

Baština sjeveroistočne Bosne VII

92

Halva – slatko jelo od brašna, šećera i masnoće;

Jabukovača – kolač od tijesta punjenog jabukama;

Lokumi – suhi keksi;

Šljivopita – kolač od šljiva, brašna i šećera;

Gurabije – suhi kolači;

Ćetenija – poslastica slična bonbonima;

Sl. 8. Slatka tradicionalna jela

Literatura

1. M.Jas ic : “Tehnologija voc a i povrc a”, Tehnolos ki fakultet Tuzla i Tempus, 2007.

2. M.Jas ic : „Zas tita oznake autohtonih prehrambenih proizvoda“, Nerda Tuzla,

2009.

3. http://castra.net/kuhinja/osobine.htm

4. http://www.velikakuhinja.ba/vidiblog/643/Tradicionalna-bosanska-kuhinja

5. https://bs.wikipedia.org/wiki/Bosanska_kuhinja

6. http://www.visitmycountry.net/bosnia_herzegovina/bh/index.php/hrana-i-

pice