Treća životna dobTreća životna dob

Starenje populacije, demografski Starenje populacije, demografski pokazatelji i prognozepokazatelji i prognoze

Značajan porast udjela starijeg stanovništva Značajan porast udjela starijeg stanovništva kako u razvijenim, tako, očekivano i u kako u razvijenim, tako, očekivano i u nerazvijenim zemljamanerazvijenim zemljamaKlasifikacija UN – proporcija stanovništva Klasifikacija UN – proporcija stanovništva starijeg od 65 godina (4% - mlada; 4-7% - zrela, starijeg od 65 godina (4% - mlada; 4-7% - zrela, 7-10% stara i više od 10% vrlo stara populacija)7-10% stara i više od 10% vrlo stara populacija)Hrvatska prema podacima za 2004. godinu ima Hrvatska prema podacima za 2004. godinu ima 16,64% udjela osoba preko 65 godina16,64% udjela osoba preko 65 godinaProjekcije do 2025. godine – 27,4%Projekcije do 2025. godine – 27,4%Očekivano trajanje života (2004.) – 72 odnosno Očekivano trajanje života (2004.) – 72 odnosno 79 godina79 godina

Trend smanjenja ukupnog hrvatskog stanovništvaTrend smanjenja ukupnog hrvatskog stanovništvaStariji od 65 godina 2001. činili su 15,62%, a procjene za Stariji od 65 godina 2001. činili su 15,62%, a procjene za 2011. govore o povećanju na 17,09%2011. govore o povećanju na 17,09%Prognoze za 2050. godinu govore kako će u Europi čak Prognoze za 2050. godinu govore kako će u Europi čak 60% činiti starije osobe60% činiti starije osobeUdio osoba preko 80 godina u Hrvatskoj činit će čak Udio osoba preko 80 godina u Hrvatskoj činit će čak 7,4%7,4%Ova životna dob karakterizirana je funkcionalnom Ova životna dob karakterizirana je funkcionalnom onesposobljenošću, multimorbiditetom, sve značajnijom onesposobljenošću, multimorbiditetom, sve značajnijom osamljenošću s povećanjem broja samačkih kućanstavaosamljenošću s povećanjem broja samačkih kućanstava

Poseban problem - urbane cjeline s Poseban problem - urbane cjeline s najvećim udjelom starije populacijenajvećim udjelom starije populacije

Grad Zagreb – 16,99%Grad Zagreb – 16,99%

Splitsko-dalmatinska županija – 9,91%Splitsko-dalmatinska županija – 9,91%

Primorsko-goranska županija – 7,23%Primorsko-goranska županija – 7,23%

Povećanje zdravstvenih potreba starijihPovećanje zdravstvenih potreba starijihNužno ih je pratiti u okviru gerontološko-javno Nužno ih je pratiti u okviru gerontološko-javno zdravstvene zaštitezdravstvene zaštiteSvrha – izrada Programa zdravstvenih mjera i Svrha – izrada Programa zdravstvenih mjera i postupaka u zaštiti zdravlja starijihpostupaka u zaštiti zdravlja starijihNedostatnost smještajnih kapacitetaNedostatnost smještajnih kapacitetaNužnost osiguranja izvan institucijske skrbi za Nužnost osiguranja izvan institucijske skrbi za starije u okvirima Gerontoloških centara s ciljem starije u okvirima Gerontoloških centara s ciljem što duljeg zadržavanja starijih unutar vlastite što duljeg zadržavanja starijih unutar vlastite obitelji obitelji

Demografski pokazatelji ukazuju na Demografski pokazatelji ukazuju na šaroliku zastupljenost starijih osoba u šaroliku zastupljenost starijih osoba u pojedinim županijamapojedinim županijama

U ukupnom stanovništvu udio starijih čini u U ukupnom stanovništvu udio starijih čini u Ličko-senjskoj županiji čak 23,92%, Ličko-senjskoj županiji čak 23,92%, Karlovačkoj 21,04%, Šibensko-kninskoj Karlovačkoj 21,04%, Šibensko-kninskoj 20,84% te Primorsko-goranskoj 17,64%20,84% te Primorsko-goranskoj 17,64%

Regionalni raspored ukazuje na Regionalni raspored ukazuje na podjednaku zastupljenost starijih sa podjednaku zastupljenost starijih sa 17,35% udjela u Središnjoj i istočnoj regiji, 17,35% udjela u Središnjoj i istočnoj regiji, 17,21% u Jadranskoj regiji i 15,91% u 17,21% u Jadranskoj regiji i 15,91% u Sjeverozapadnoj regijiSjeverozapadnoj regiji

Demografski trendovi utječu na Demografski trendovi utječu na zdravstveni, mirovinski, gospodarstveni i zdravstveni, mirovinski, gospodarstveni i obrazovni sustav, ali i na fiskalna kretanja, obrazovni sustav, ali i na fiskalna kretanja, tržište rada i kapitala, gospodarski rast i tržište rada i kapitala, gospodarski rast i životni standardživotni standard

Rast potrošnje za liječenje i unaprjeđenje Rast potrošnje za liječenje i unaprjeđenje zaštite zdravlja i socijalne skrbi – upitna zaštite zdravlja i socijalne skrbi – upitna tzv. Međugeneracijska solidarnosttzv. Međugeneracijska solidarnost

Europski trendovi inzistiraju na preraspodjeli sredstava, Europski trendovi inzistiraju na preraspodjeli sredstava, racionalizaciji i određivanju prioriteta zdravstvene zaštite racionalizaciji i određivanju prioriteta zdravstvene zaštite osiguravanjem aktivnog, zdravog starenjaosiguravanjem aktivnog, zdravog starenjaProblem je i političke naravi (biračko tijelo!) s Problem je i političke naravi (biračko tijelo!) s posljedičnim ekonomsko-političkim posljedicamaposljedičnim ekonomsko-političkim posljedicamaNužnost produljenja radnog vijekaNužnost produljenja radnog vijekaOdgovornost svakog društva i sustava, ali i Odgovornost svakog društva i sustava, ali i suodgovornost pojedinca za svoje zdravlje (pozitivno suodgovornost pojedinca za svoje zdravlje (pozitivno zdravstveno ponašanje)zdravstveno ponašanje)Cilj – sačuvati dostojanstvo življenja osiguranjem Cilj – sačuvati dostojanstvo življenja osiguranjem gerijatrijske skrbi (učinkovitost, dostupnost, primjerenost gerijatrijske skrbi (učinkovitost, dostupnost, primjerenost potrebama) uz poštivanje socijalnih i ekonomskih potrebama) uz poštivanje socijalnih i ekonomskih potreba starijihpotreba starijih

Biologija starenjaBiologija starenja

Starenja je složen proces – posljedica Starenja je složen proces – posljedica sporijeg i slabijeg obnavljanja stanica i sporijeg i slabijeg obnavljanja stanica i tkivatkiva

Progresivno i ireverzibilno – mijenjanje Progresivno i ireverzibilno – mijenjanje struktura i funkcija – smanjena struktura i funkcija – smanjena adaptabilnost okolini i veći rizik smrtiadaptabilnost okolini i veći rizik smrti

Trajan proces koji je pod utjecajem Trajan proces koji je pod utjecajem nasljednih i okolišnih čimbenikanasljednih i okolišnih čimbenika

Involucijom slabe tkiva (mišići, kosti), organi Involucijom slabe tkiva (mišići, kosti), organi (srce, pluća) i sustavi (cirkulatorni, respiratorni, (srce, pluća) i sustavi (cirkulatorni, respiratorni, neuro-hormonalni) te organizam u cjelinineuro-hormonalni) te organizam u cjeliniParametar maksimalne sposobnosti potrošnje Parametar maksimalne sposobnosti potrošnje kisika se smanjuje s porastom dobi (svakih 10 kisika se smanjuje s porastom dobi (svakih 10 godina za 5%), a u slabije aktivnih osoba i godina za 5%), a u slabije aktivnih osoba i dvostruko bržedvostruko bržeSposobnosti organizma slabe određenim Sposobnosti organizma slabe određenim slijedom – brzina, koncentracija, snaga i slijedom – brzina, koncentracija, snaga i izdržljivost, uz razlike među pojedinim organima izdržljivost, uz razlike među pojedinim organima i funkcijama, ali i među ljudimai funkcijama, ali i među ljudima

Kronološka dob od 65 godina uzeta je kao Kronološka dob od 65 godina uzeta je kao granična jer u većini zemalja predstavlja granicu granična jer u većini zemalja predstavlja granicu radnog vijekaradnog vijekaTežnja pomicanje granice na 75 godinaTežnja pomicanje granice na 75 godinaPodjela na mlađe starije (65-74), stare (75-84) i Podjela na mlađe starije (65-74), stare (75-84) i vrlo stare osobe (preko 85)vrlo stare osobe (preko 85)Definiranje starosti temeljem bioloških Definiranje starosti temeljem bioloških pokazatelja i funkcionalne sposobnosti koje ne pokazatelja i funkcionalne sposobnosti koje ne moraju biti obrnuto proporcionalne kalendarskoj moraju biti obrnuto proporcionalne kalendarskoj dobidobi

Povijesno – produljenje očekivanog Povijesno – produljenje očekivanog trajanja života s 20 godina (antika) na 50 trajanja života s 20 godina (antika) na 50 godina (početak 20. stoljeća) do današnjih godina (početak 20. stoljeća) do današnjih blizu 80 godina, uz gotovo 8 godina višu blizu 80 godina, uz gotovo 8 godina višu dob u ženadob u žena

Pretpostavlja se da bi gornja granica Pretpostavlja se da bi gornja granica ljudskog vijeka mogla biti oko 120 godinaljudskog vijeka mogla biti oko 120 godina

Kako na procese starenja utječu nasljedne Kako na procese starenja utječu nasljedne osobine na koje vrlo malo možemo osobine na koje vrlo malo možemo djelovati za sada, od iznimne su važnosti djelovati za sada, od iznimne su važnosti vanjski utjecaji koji mogu nepovoljno vanjski utjecaji koji mogu nepovoljno utjecati na biološku vrijednost, potencijale i utjecati na biološku vrijednost, potencijale i funkcionalnu sposobnost organizma funkcionalnu sposobnost organizma (traume, akutni i kronične bolesti, samo-(traume, akutni i kronične bolesti, samo-oštećivanje, nepravilna prehrana, oštećivanje, nepravilna prehrana, nedovoljno kretanje, štetni utjecaji iz nedovoljno kretanje, štetni utjecaji iz okoline – zrak, voda, hrana)okoline – zrak, voda, hrana)

Obzirom na sve navedeno, obveza svih Obzirom na sve navedeno, obveza svih zdravstvenih djelatnika je upoznavanje s zdravstvenih djelatnika je upoznavanje s problematikom i osobitostima starije životne problematikom i osobitostima starije životne dobidobiOsnovni moto globalnih aktivnosti zdravstvene Osnovni moto globalnih aktivnosti zdravstvene zaštite starijih osoba propagira integraciju ove zaštite starijih osoba propagira integraciju ove populacije u društvo (“Dodati život godinama, a populacije u društvo (“Dodati život godinama, a ne samo godine životu.”)ne samo godine životu.”)Čovjek se i nakon povlačenja iz aktivnosti treba Čovjek se i nakon povlačenja iz aktivnosti treba osjećati korisnim i objektivno to biti u odnosu na osjećati korisnim i objektivno to biti u odnosu na obitelj i društvoobitelj i društvo

Zdravstvena zaštita starijih osobaZdravstvena zaštita starijih osoba

Nužnost individualnog gerontološkog Nužnost individualnog gerontološkog pristupapristupa

Prilagodba dijagnostike, liječenja, Prilagodba dijagnostike, liječenja, rehabilitacije i njege starijoj dobirehabilitacije i njege starijoj dobi

Važno sačuvati funkcionalnu sposobnost Važno sačuvati funkcionalnu sposobnost bolesnikabolesnika

Starost je fiziološka pojava i taj je proces Starost je fiziološka pojava i taj je proces nužno dobro poznavati nužno dobro poznavati

Svaka peta osoba između 65. i 74. godine Svaka peta osoba između 65. i 74. godine ovisna je o zdravstvenoj i socijalnoj skrbi i tuđoj ovisna je o zdravstvenoj i socijalnoj skrbi i tuđoj pomoćipomoćiTa je pomoć potrebnija osobama iznad Ta je pomoć potrebnija osobama iznad navedene dobinavedene dobiOsnovno obilježje – multimorbiditetOsnovno obilježje – multimorbiditetZnačaj primarne, sekundarne i tercijarne Značaj primarne, sekundarne i tercijarne prevencije radi izbjegavanja nastanka prevencije radi izbjegavanja nastanka komplikacija (funkcionalna nesposobnost – tzv. komplikacija (funkcionalna nesposobnost – tzv. domino efekt – gerijatrijski sindrom 4 “N” – domino efekt – gerijatrijski sindrom 4 “N” – nepokretnost, nesamostalnost, nestabilnost i nepokretnost, nesamostalnost, nestabilnost i nekontrolirano mokrenje)nekontrolirano mokrenje)

Najzastupljenije bolesti su cirkulatorne, a potom Najzastupljenije bolesti su cirkulatorne, a potom slijede lokomotorne, nervne i osjetilne, slijede lokomotorne, nervne i osjetilne, endokrine, psihičke, metaboličke, imunološke te endokrine, psihičke, metaboličke, imunološke te padovi i ozljedepadovi i ozljedeRast farmakoterapije u starijih osoba iako Rast farmakoterapije u starijih osoba iako multimorbiditet ne bi trebao nužno uvjetovati multimorbiditet ne bi trebao nužno uvjetovati ovakav trendovakav trendStarije osobe drugačije reagiraju na lijekove – Starije osobe drugačije reagiraju na lijekove – češće nuspojave i interakcije češće nuspojave i interakcije U pravilu ne više od 3 lijeka – pogotovo ne U pravilu ne više od 3 lijeka – pogotovo ne nekontroliranonekontrolirano

Zdravstvena zaštita starijih pokazatelje je Zdravstvena zaštita starijih pokazatelje je napretka, ali i propusta zdravstvene zaštite napretka, ali i propusta zdravstvene zaštite stanovništva u cjelinistanovništva u cjeliniVažnost određivanja i praćenja javno-Važnost određivanja i praćenja javno-zdravstvenih pokazatelja potreba i funkcionalne zdravstvenih pokazatelja potreba i funkcionalne sposobnosti starijih kako na institucijskoj tako i sposobnosti starijih kako na institucijskoj tako i izvan institucijskoj raziniizvan institucijskoj raziniZadaća Gerontološko-javno-zdravstvenih Zadaća Gerontološko-javno-zdravstvenih jedinica pri županijskim ZZJZ (ZZZ 85/06 i jedinica pri županijskim ZZJZ (ZZZ 85/06 i 126/06) – na razini primarne zaštite126/06) – na razini primarne zaštite

Gerontološki centri – izvan institucijska zaštita Gerontološki centri – izvan institucijska zaštita uglavnom mlađih starijih osoba s očuvanim uglavnom mlađih starijih osoba s očuvanim funkcionalnim sposobnostimafunkcionalnim sposobnostimaInstitucijska zaštita – osobe s oslabljenom Institucijska zaštita – osobe s oslabljenom funkcionalnom sposobnošću (srednja i duboka funkcionalnom sposobnošću (srednja i duboka starost)starost)Program zdravstvenih mjera i postupaka u zaštiti Program zdravstvenih mjera i postupaka u zaštiti zdravlja starijih osoba uključuje primarnu, zdravlja starijih osoba uključuje primarnu, sekundarnu i tercijarnu prevencijusekundarnu i tercijarnu prevencijuCilj – zadržavanje unutar obiteljiCilj – zadržavanje unutar obitelji

Zadaća gerontološke djelatnosti ZZJZ je Zadaća gerontološke djelatnosti ZZJZ je praćenje, proučavanje, evaluacija i izvješćivanje praćenje, proučavanje, evaluacija i izvješćivanje te predlaganje zdravstvenih mjerate predlaganje zdravstvenih mjera

Gerontološki tim se treba sastojati od liječnika Gerontološki tim se treba sastojati od liječnika (specijalist javnog zdravstva ili epidemiologije, (specijalist javnog zdravstva ili epidemiologije, viša medicinska sestra ili viši radni terapeut za viša medicinska sestra ili viši radni terapeut za starije ljude i zdravstveni statističar ili starije ljude i zdravstveni statističar ili informatičar zdravstvenog usmjerenja informatičar zdravstvenog usmjerenja

Gerontološki centri – osiguravaju izvan Gerontološki centri – osiguravaju izvan institucijsku zaštitu starijihinstitucijsku zaštitu starijihZa sada u Hrvatskoj postoji preko 30 Za sada u Hrvatskoj postoji preko 30 CentaraCentaraProvoditelji aktivnosti su socijalni djelatnik, Provoditelji aktivnosti su socijalni djelatnik, viša medicinska sestra ili viši radni viša medicinska sestra ili viši radni terapeut te fizioterapeut ili patronažna terapeut te fizioterapeut ili patronažna sestra uz poželjno uključivanje stručnjaka sestra uz poželjno uključivanje stručnjaka drugih profiladrugih profila

Potrebe starijih za primarnom Potrebe starijih za primarnom zdravstvenom zaštitomzdravstvenom zaštitom

Prema preporukama SZO primarna Prema preporukama SZO primarna zdravstvena zaštita ima središnje mjesto u zdravstvena zaštita ima središnje mjesto u zdravstvenoj zaštiti starijih osobazdravstvenoj zaštiti starijih osoba

Uključuje mjere prevencije, dijagnostike, Uključuje mjere prevencije, dijagnostike, liječenja, rehabilitacije i njege u liječenja, rehabilitacije i njege u zdravstvenim ustanovama i u kući zdravstvenim ustanovama i u kući bolesnikabolesnika

PrevencijaPrevencija

Preventivne aktivnosti nužno je započeti za Preventivne aktivnosti nužno je započeti za vrijeme starenjavrijeme starenja

Primarna prevencijaPrimarna prevencija – sprječavanje – sprječavanje pojavljivanja bolesti (odgojno-obrazovna uloga pojavljivanja bolesti (odgojno-obrazovna uloga zdravstvenog osoblja)zdravstvenog osoblja)

Poseban naglasak na mijenjanje negativnog Poseban naglasak na mijenjanje negativnog stava o starenju i starijimastava o starenju i starijima

Značenje promjene načina ponašanja (prehrana, Značenje promjene načina ponašanja (prehrana, tjelesna aktivnost, sprječavanje nezgoda ...)tjelesna aktivnost, sprječavanje nezgoda ...)

Sekundarna prevencijaSekundarna prevencija – cilj joj je rano – cilj joj je rano otkrivanje bolesti kako bi im se razvoj mogao otkrivanje bolesti kako bi im se razvoj mogao zaustaviti ili čak i uklonitizaustaviti ili čak i uklonitiUključuje mnoge, vrlo jednostavne procedure Uključuje mnoge, vrlo jednostavne procedure (RR, ŠUK, vid, sluh ...)(RR, ŠUK, vid, sluh ...)Na taj način se mogu otkriti brojne bolesti Na taj način se mogu otkriti brojne bolesti uključujući kardio i cerebrovaskularne bolesti, ali uključujući kardio i cerebrovaskularne bolesti, ali i tumore – ova stanja ujedno predstavljaju i i tumore – ova stanja ujedno predstavljaju i najznačajnije uzroke smrtnosti ( u Hrvatskoj čak najznačajnije uzroke smrtnosti ( u Hrvatskoj čak 65% svih uzroka smrti)65% svih uzroka smrti)

Tercijarna prevencijaTercijarna prevencija – aktivnosti kojima se – aktivnosti kojima se sprječavaju poremećaji i oštećenja koja može sprječavaju poremećaji i oštećenja koja može uzrokovati postojeća bolestuzrokovati postojeća bolestZa starije ljude od iznimne je važnosti zadržati Za starije ljude od iznimne je važnosti zadržati samostalnost i neovisnost o tuđoj pomoćisamostalnost i neovisnost o tuđoj pomoćiOve su aktivnosti naglašene u staroj populaciji Ove su aktivnosti naglašene u staroj populaciji obzirom na njihov visok morbiditet u usporedbi s obzirom na njihov visok morbiditet u usporedbi s mlađom populacijommlađom populacijomPosebno značenje obiteljskog liječnika - od Posebno značenje obiteljskog liječnika - od edukativnih do provedbenih postupaka edukativnih do provedbenih postupaka

Program zdravstvenih mjera Program zdravstvenih mjera prevencije u starijih osobaprevencije u starijih osoba

Zakonski reguliran (NN 126/06)Zakonski reguliran (NN 126/06)1.1. Promicanje zdravlja i očuvanja funkcionalne Promicanje zdravlja i očuvanja funkcionalne

sposobnosti u osoba starijih od 65 godina i sposobnosti u osoba starijih od 65 godina i viševiše

2.2. Zdravstvene mjere primarne prevencije za Zdravstvene mjere primarne prevencije za starije u djelatnosti Gerontološkog centra starije u djelatnosti Gerontološkog centra domicilne lokalne zajednice u kojoj starije domicilne lokalne zajednice u kojoj starije osobe žive i stvarajuosobe žive i stvaraju

3.3. Preventivna poduka te savjetovanje kako Preventivna poduka te savjetovanje kako zdravih tako i bolesnih starijih osiguranikazdravih tako i bolesnih starijih osiguranika

4.4. Zdravstveno savjetovanje i podučavanje Zdravstveno savjetovanje i podučavanje o samo odgovornosti i samo pomoći te o samo odgovornosti i samo pomoći te uzajamnoj pomoćiuzajamnoj pomoći

5.5. Zdravstveni - savjetodavni radZdravstveni - savjetodavni rad6.6. Registracija, praćenje, gerontološka Registracija, praćenje, gerontološka

analiza, nadzor, evaluacija i izvješćivanje analiza, nadzor, evaluacija i izvješćivanje te planska projekcijate planska projekcija

7.7. Utvrđivanje, evidencija i praćenja Utvrđivanje, evidencija i praćenja zdravstvenih potreba starijih osoba zdravstvenih potreba starijih osoba

8.8. Koordinacija svih zdravstveno-gerontoloških Koordinacija svih zdravstveno-gerontoloških službi i stalna edukacija zdravstvenih djelatnika službi i stalna edukacija zdravstvenih djelatnika koji se bave zdravstvenom zaštitom starijih koji se bave zdravstvenom zaštitom starijih osoba kroz različite vidove obrazovanjaosoba kroz različite vidove obrazovanja

9.9. Priprema i izrada stručnog zdravstvenog Priprema i izrada stručnog zdravstvenog sadržaja za tiskani gerontološko-edukativni sadržaja za tiskani gerontološko-edukativni materijalmaterijal

10.10. Prevencija gripe i pneumonijePrevencija gripe i pneumonije

11.11. Prevencija tetanusaPrevencija tetanusa

12.12. Prevencija infekcija i epidemija u gerijatrijskim Prevencija infekcija i epidemija u gerijatrijskim bolnicama, psihogerijatrijskim odjelima, palijativno bolnicama, psihogerijatrijskim odjelima, palijativno gerijatrijskoj skrbi, dnevnim bolnicama i u stacionarnim gerijatrijskoj skrbi, dnevnim bolnicama i u stacionarnim domovima za starije i nemoćne osobedomovima za starije i nemoćne osobe

13.13. Sekundarna prevencija bolesti u osoba starijih od 65 Sekundarna prevencija bolesti u osoba starijih od 65 godinagodina

14.14. Preventivne zdravstvene mjere tercijarne prevencije za Preventivne zdravstvene mjere tercijarne prevencije za starijeg osiguranika, pripreme gerijatrijskog bolesnika na starijeg osiguranika, pripreme gerijatrijskog bolesnika na određene terapeutske postupkeodređene terapeutske postupke

15.15. Dijagnostika, liječenje, rehabilitacija i njega bolesnika Dijagnostika, liječenje, rehabilitacija i njega bolesnika starijih od 65 godinastarijih od 65 godina

16.16. Kućne posjete gerijatrijskim osiguranicimaKućne posjete gerijatrijskim osiguranicima17.17. Provedba kućnog liječenja gerijatrijskih Provedba kućnog liječenja gerijatrijskih

bolesnika, njege i rehabilitacije prema bolesnika, njege i rehabilitacije prema medicinskim indikacijama za kućno liječenjemedicinskim indikacijama za kućno liječenje

18.18. Utvrđivanje uvjeta, okolnosti radnih i Utvrđivanje uvjeta, okolnosti radnih i psiholoških karakteristika okolišapsiholoških karakteristika okoliša

19.19. Određivanje zdravstvene potrebe za Određivanje zdravstvene potrebe za specijalističko-konzilijarnom zaštitom starijihspecijalističko-konzilijarnom zaštitom starijih

20.20. Pružanje medicinske pomoći u rješavanju hitnih Pružanje medicinske pomoći u rješavanju hitnih stanja bolesnih starijih osobastanja bolesnih starijih osoba

Potrebe starijih osoba za Potrebe starijih osoba za socijalnom skrbisocijalnom skrbi

Institucionalni kapaciteti su ograničeni Institucionalni kapaciteti su ograničeni (obuhvaćeno svega 3% starijih od 65 (obuhvaćeno svega 3% starijih od 65 godina)godina)

Izvaninstitucionalna skrb oslanja se na Izvaninstitucionalna skrb oslanja se na aktivnu ulogu obitelji, ne iziskuje visoka aktivnu ulogu obitelji, ne iziskuje visoka financijska sredstva, dostupnija jefinancijska sredstva, dostupnija je

Aktivna uloga zdravstvenih službiAktivna uloga zdravstvenih službi

Porastom dobi raste i potreba za tuđom njegom i Porastom dobi raste i potreba za tuđom njegom i pomoćipomoći

Pored države za provedbu socijalne skrbi Pored države za provedbu socijalne skrbi zadužena je i lokalna samouprava (5% prihoda)zadužena je i lokalna samouprava (5% prihoda)

Različitosti u zbrinjavanju starijih nisu uvjetovane Različitosti u zbrinjavanju starijih nisu uvjetovane samo materijalnim mogućnostima već i sviješću samo materijalnim mogućnostima već i sviješću o problemima starije dobi te volji i nastojanjima o problemima starije dobi te volji i nastojanjima da se oni riješeda se oni riješe