SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

ADRIANO FUĆAK

TRENDOVI RAZVOJA INFORMATIZACIJE LOGISTIČKIH SUSTAVA

DIPLOMSKI RAD II

Rijeka, 2013.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

TRENDOVI RAZVOJA INFORMATIZACIJE LOGISTIČKIH SUSTAVA

DIPLOMSKI RAD II

PREDMET: Informatička tehnologija

MENTOR: Prof. dr. sc. Slavomir Vukmirović

STUDENT: Adriano Fućak

Smjer: Menadžment

Matični broj: 19670

Rijeka, srpanj 2013.

SADRŽAJ

1. UVOD .................................................................................................................................... 1

1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA.................................................. 1

1.2. RADNA HIPOTEZA I POMOĆNE HIPOTEZE ........................................................... 2

1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA............................................................................ 2

1.4. ZNANSTVENE METODE............................................................................................. 3

1.5. STRUKTURA RADA..................................................................................................... 3

2. TEMELJI POSLOVNE LOGISTIKE.................................................................................... 5

2.1. POJAM LOGISTIKE...................................................................................................... 5

2.2. DEFINICIJA LOGISTIKE ............................................................................................. 7

2.3. ZADAĆE POSLOVNE LOGISTIKE.......................................................................... 11

2.4. MEðUODNOS LOGISTIKE I DISTRIBUCIJE.......................................................... 11

2.5. POTREBA UVOðENJA LOGISTIKE ........................................................................ 12

2.6. SVRHA LOGISTIKE I POTICAJI ZA UVOðENJE LOGISTIKE............................ 14

2.7. ZNAČENJE POSLOVNE LOGISTIKE....................................................................... 15

2.8. ULOGA LOGISTIKE U SUVREMENOM GOSPODARSTVU................................. 16

3. LOGISTIČKI SUSTAVI...................................................................................................... 17

3.1. ODREDNICE LOGISTIKE U SUVREMENOJ ORGANIZACIJI.............................. 17

3.2. KRITERIJI LOGISTIČKIH SUSTAVA ...................................................................... 18

3.3. ELEMENTI LOGISTIČKIH SUSTAVA ..................................................................... 20

3.4. OSNOVNE STRUKTURE LOGISTIČKIH SUSTAVA ............................................. 20

3.5. FUNKCIONALNO RAZGRANIČENJE LOGISTIČKIH SUSTAVA........................ 22

3.6. PODSUSTAVI LOGISTIČKIH SUSTAVA ................................................................ 24

4. TEORIJSKE ZNAČAJKE INFORMACIJSKIH SUSTAVA.............................................. 30

4.1. INFORMACIJSKI SUSTAVI....................................................................................... 30

4.1.1. Životni ciklus informacijskog sustava.................................................................... 31

4.1.2. Zadaci i funkcije informacijskog sustava............................................................... 32

4.1.3. Struktura informacijskog sustava ........................................................................... 33

4.1.4. Razvoj informacijskog sustava u poduzećima ....................................................... 34

4.2. INFORMACIJSKI PROCESI U LOGISTIČKOM SUSTAVU ................................... 36

4.2.1. Kartoteke, datoteke, baze i banke podataka ........................................................... 37

4.2.2. Komuniciranje u logističkom informacijskom sustavu.......................................... 39

4.3. FUNKCIJE INFORMACIJSKO – LOGISTIČKOG SUSTAVA................................. 41

4.4. MISIJA i ODLUKE INFORMACIJSKO – LOGISTIČKOG SUSTAVA .................. 44

4.5. ZNAČENJE INFORMACIJSKO – LOGISTIČKOG SUSTAVA U IZVRŠAVANJU

LOGISTIČKIH ZADATAKA ............................................................................................. 45

5. MODERNA TEHNOLOGIJA I INFORMACIJSKI SUSTAVI U FUNKCIJI

LOGISTIČKIH SUSTAVA NA PRIMJERU MAERSK LOGISTICS (MLOG)................... 47

5.1. OSNOVNE ZNAČAJKE PODUZEĆA MAERSK LOGISTICS (MLOG) ................. 47

5.1. DJELATNOSTI PODUZEĆA MAERSK LOGISTICS (MLOG)................................ 48

5.2. GLOBALNI I LOKALNI CILJEVI PODUZEĆA MAERSK LOGISTICS (MLOG). 50

5.3. INFORMACIJSKI SUSTAVI....................................................................................... 51

5.3.1. Outlook Express ..................................................................................................... 52

5.3.2. MODS .................................................................................................................... 53

5.3.3. RKEM .................................................................................................................... 53

5.3.4. SPECTIVE ............................................................................................................. 54

6. ZAKLJUČAK ...................................................................................................................... 55

LITERATURA......................................................................................................................... 58

POPIS ILUSTRACIJA............................................................................................................. 60

1

1. UVOD

Uloga informacijske tehnologije u suvremenom društvu je izrazito važna. O važnosti

informacijske tehnologije, koja omogućava transfer informacija, kazuje i činjenica da se

današnje društvo naziva informacijskim društvom, koje svoj napredak duguje isključivo

protočnosti i dostupnosti informacija. Kako je informacijska tehnologija potaknula razvoj

društva, odrazila se i na promjene u poslovanju. Naime, suvremeno se poslovanje odvija u

izrazito dinamičnim poslovnim uvjetima, koje obilježava stalno rastuća visoka koncentracija

konkurentnih poduzeća. Rastuća je konkurencija na domaćim tržištima potaknula traženje

novih klijenata na inozemnim tržištima. Kako bi se omogućila brza i efikasna isporuka dobara

i roba inozemnim klijentima potreban je dobro usklañen i efikasan lanac opskrbe. Danas se sa

ciljem poboljšanja poslovanja i obavljanja glavne djelatnosti poduzeća, sve veći dio

djelatnosti vezane za transport, manipulaciju i isporuku roba i proizvoda prepušta logistici.

Logistika danas postaje težište za stjecanje konkurentskih prednosti te se istovremeno javlja

sve veća meñuovisnost izmeñu logistike i tehnologije jer optimalni rezultati tj. performanse

logističkih sustava ovise prije svega o uporabi moderne računalne i informacijske tehnologije.

Uloga i učinkovitost informacijske tehnologije, te informacijskih sustava kao dijela

informacijske tehnologije, u procesu logistike tematsko je područje ovoga rada, te se kao

predmet istraživanja u radu mogu navesti temeljne značajke logistike i informacijskih sustava.

1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA

U kontekstu navedene problematike postavlja se problem istraživanja: nedovoljno

poznavanje moderne tehnologije uvelike šteti kompanijama koje se pokušavaju prilagoditi

modernim tržišnim prilikama, a pogotovo logističkim kompanijama i njihovim sustavima gdje

je esencija uspjeha brzina. U skladu sa time, predmet istraživanja je istražiti, analizirati i

definirati osobitosti logistike te informacijskih sustava i njihovu svrhu ispunjavanja zadaće

logističkog sustava. Objekt istraživanja čine logistika i moderna tehnologija kao jedan od

najvažnijih čimbenik poslovanja kompanija.

2

1.2. RADNA HIPOTEZA I POMOĆNE HIPOTEZE

Sukladno navedenom predmetu i objektu istraživanja postavljena je i radna hipoteza:

Znanstvenim činjenicama o logistici, informacijskim sustavima i informacijskoj tehnologiji

općenito, posebno o njihovoj vezi i odnosu, moguće je primjeniti takav logistički sustav koji

će biti u skladu s poslovnom politikom poduzeća te na taj način omogućiti poduzeću da

uspješno posluje na modernom globalnom tržištu.

Tako postavljena radna hipoteza, implicira više pomoćnih hipoteza:

• Logistika se javlja kao temelj poslovanja svake kompanije.

• Odnos logistike i distribucije od posebne je važnosti za poslovanje kompanija.

• Proučavanjem logističkih sustava može se doći do njihovih temeljnih odrednica.

• Sagledavanjem temeljnih značajki informacijskih sustava i informacija može se

odrediti njihova važnost u modernoj logistici.

• Konzistentnim spoznajama o temeljnim karakteristikama informacijske

tehnologije, moguće je ocijeniti njezinu važnost u modernom globalnom

poslovanju.

1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA

Svrha istraživanja je pobliže se upoznati sa logistikom, logističkim sustavima i

informacijskom tehnologijom pri čemu se posebna pažnja daje njihovoj povezanosti i

meñuovisnosti te njihovoj važnosti u suvremenom gospodarstvu. Ciljevi istraživanja jesu

prikazati važne značajke logistike, njezinu važnost u poslovanju kompanija, te neophodnost

praćenja i implementiranja moderne informacijske tehnologije radi bržeg, boljeg i efikasnijeg

poslovanja. Da bi se postigli svrha i ciljevi istraživanja bilo je potrebno odgovoriti na

slijedeća pitanja:

1. Kako definirati pojam logistike i logističkih procesa?

2. Koja je važnost logistike u poslovanju kompanije?

3. Kakva je veza izmeñu logistike i distribucije?

4. Koje su temeljne odrednice logističkih sustava?

5. Što je to informacijski sustav i od čega se sastoji?

6. Što je to informacijska tehnologija i koja je njezina važnost u suvremenom

poslovanju?

3

7. Koji se informacijski procesi primjenjuju u logističkim sustavima?

8. Što je to logističko informacijski sustav?

9. Koje se suvremene tehnologije i sustavi koriste u logistici?

1.4. ZNANSTVENE METODE

U ovom radu korištena je kombinacija različitih znanstvenih metoda, a zavisno o temi

izabrana je najbolja za postizanje traženih rezultata. Korištene su slijedeće metode: indukcija i

dedukcija, analiza i sinteza, apstrakcija i konkretizacija, generalizacija i specijalizacija,

komparativna metoda, metoda deskripcije, grafička metoda, metoda kompilacije i metoda

klasifikacije.

1.5. STRUKTURA RADA

Rezultati istraživanja u ovome diplomskome radu su predstavljeni u šest meñusobno

povezanih dijelova. U prvom dijelu, UVODU, postavljen je problem, predmet i objekt

istraživanja, radna hipoteza i pomoćne hipoteze, iznesena je svrha i ciljevi istraživanja te

znanstvene metode koje su se koristile za kompletiranje ovog rada, kao i prikaz strukture rada.

Drugi dio ima naslov TEMELJI POSLOVNE LOGISTIKE, a u njemu je definirana

logistika, njezin razvoj kroz prošlost, te su spomenuti relevantni pojmovi vezani za logistiku,

distribuciju i suvremeno poslovanje. Poseban naglasak je stavljen na važnost logistike u

suvremenom poslovanju. U trećem dijelu, koji nosi naslov LOGISTIČKI SUSTAVI, pobliže

su objašnjene temeljne odrednice logističkih sustava, strukture logističkih sustava, elementi i

komponente te podsustavi logističkih sustava. Četvrti dio nosi naslov OSNOVE

INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE I INFORMACIJSKIH SUSTAVA, te su u njemu

pobliže objašnjeni informacijski sustavi i njihova važnost, informacijska tehnologija i njezina

nužnost u suvremenom poslovanju. Osim toga napravljen je i osvrt na logističko

informacijske sustave te značenje tih sustava u izvršavanju logističkih zadataka. U petom

dijelu s naslovom MODERNA TEHNOLOGIJA I INFORMACIJSKI SUSTAVI U

FUNKCIJI LOGISTIČKIH SUSTAVA objašnjena je važnost moderne tehnologije u

logistici te neki od modernih sustava koji se primjenjuju u suvremenom poslovanju. U

posljednjem dijelu, ZAKLJUČKU, sistematizirano je cjelokupno izlaganje, sve relevantne

4

spoznaje do kojih se došlo tijekom pisanja rada te najvažniji rezultati istraživanja kojima je

dokazana postavljena radna hipoteza.

5

2. TEMELJI POSLOVNE LOGISTIKE

Logistika kao višeznačan pojam upotrebljava se u različitim područjima ljudskog života. Da

bi se moglo objasniti utjecaj informatičke tehnologije na logistiku i njegove trendove razvoja

potrebno je prvo objasniti osnove logistike. U nastavku ovog dijela razmatrat će se sljedeće

teme: Pojam logistike, Definiciju logistike, Zadaće logistike, Meñuodnos logistike i

distribucije, Potrebe uvoñenja logistike, Svrha logistike, Značenje logistike, Uloga logistike u

suvremenom gospodarstvu.

2.1. POJAM LOGISTIKE

Podrijetlo riječi logistika dolazi od grčkih riječi '' lego '' (zamisliv) i '' logik '' (proračunat,

logički misleći) te francuske riječi '' loger '' (kratkotrajno zbrinjavanje gosta ili vojnika i

njegovo smještanje u stambenu prostoriju). (Segetija, 2002., str.6) Pojam logistike potječe od

Platonova izraza za praktičnu matematiku. Pod ovim se izrazom u srednjem vijeku

razumjevala vještina računanja. U novije vrijeme upotreba riječi '' logistika'' ˝poznata je iz

vojnog područja, a označava sve zadaće vezane uz potporu oružanih snaga. U ovom se

području riječ logistika izvodi iz francuske riječi '' loger ''. Vojna logistika obuhvaća kako

transport, opskrbu trupa i transport, skladištenje i održavanje vojnih dobara. Sam izraz ''

logistika '' je u gospodarstveno – znanstvenu literaturu ušao iz vojnog područja. Za razliku od

vojnog područja, u kojem se logistika odnosi na trupe i dobra, u gospodarstvenom području

ona se u prvome redu odnosi na materijalne tokove. Takoñer za razliku od vojne logistike, u

poslovnu ne spada održavanje proizvodne opreme. Posebno važna razlika je i u ciljevima, koji

se u vojnoj logistici postavljaju na osnovi političko – vojnih kriterija, a u poslovnoj logistici

postoje tehnološki, ekonomski, i socijalni kriteriji.

Pretpostavlja se da su u Europi pojam i načela logistike preuzeti iz američke literature poslije

Drugog svjetskog rata i to se može označiti kao početak procesnog načina promišljanja i

upravljanja procesima fizičkog premještanja sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda od

ishodišta do odredišta. Zbog primjenjivosti logističke koncepcije u mnogim područjima

poslovanja i na raznim upravljačkim razinama u američkoj se literaturi pojavljuju slijedeća

logistička područja: (Zelenika, 2005., str.47)

6

* business logistics, marketing logistics, industrial logistics,

(poslovna logistika, logistika marketinga, logistika proizvoñača)

* logistics or logistical management, logistics of the firms,

(logistika ili logističko upravljanje, logistika poduzeća)

* materials management, physical supply, market supply,

(materijalno poslovanje, fizička opskrba, opskrba tržišta)

* physical distribution, logistics of distribution, physical marketing.

(fizička distribucija, logistika distribucije,marketing fizičke opskrbe).

Pojam i značenje logistike kao sustavnog pristupa upravljanju poslovnim i ostalim procesima

od neprijeporne je važnosti za poslovni uspjeh poduzeća, ali i za uspješno provoñenje

zadataka državnih, izvršnih organa na svim upravljačkim razinama. Od znanosti se danas traži

razvijanje i utvrñivanje logistički utemeljenih teoretskih modela za potrebe proizvodnje,

trgovine i prijevoza koji bi doprinjeli unapreñenju ukupne ekonomske znanosti. Sve veće

značenje logistike u gospodarstvu ogleda se i po mnogim objašnjenjima, definicijama i

načinima objašnjavanja tog pojma.

Mnogi su se autori pitali što je ustvari sadržaj logističke ideje ili logističkog načina

promišljanja. Najšire i opće objašnjenje logistike je: pravi materijal, u pravo vrijeme, na

pravom mjestu i uz najniže troškove u procesima nabave, proizvodnje i distribucije.

Američki autori su želeći naglasiti presudno značenje logistike za postizanje konkurentske

prednosti na tržištu posebno razgraničili cilj (misiju) od definicije pojma logistike. Najviše su

o tome pisali Ballou i Hutchinson čije ćemo definicije ovdje i navesti. Ballou (Ballou, 1992.)

smatra da je cilj logistike staviti na raspolaganje traženu robu ili uslugu na mjestu i u vrijeme

koje odgovara kupcu ali istovremeno maksimiranje koristi za poduzeće. Hutchinson

(Hutchinson, 1987.) ima drugačiji pristup i smatra da se misija logistika može definirati kao

razvoj logističkog sustava koje će postavljene zadaće izvršiti na način da usklañivanje svih

sudionika i procesa ima najniže troškove.

Cilj logistike je postizanje ravnoteže izmeñu načina izvoñenja procesa, troškova i optimiranje

ciljeva poduzeća. Tijekom godina je logistika i logistički način upravljanja postajao sve

značajniji u industriji, trgovini, prometu, upravljanju lokalnim zajednicama (primjerice u

komunalnim uslugama) pa je i definiranje pojma logistike postajalo sve preciznije. Budući da

je logistički pristup upravljanju u gospodarstvu najprije prihvaćen i primjenjen u SAD-u tako

7

prevoñenjem na važnije svjetske jezike engleska terminologija djelomično gubi preciznost i

rezultira mnoštvom sličnih definicija. Ako proučavamo djela različitih autora možemo

konstatirati da opća definicija pojma logistike naglašava globalnost. Logističke zadaće i

rješenja protežu se danas na razna funkcionalna područja kao što su primjerice: (Zelenika,

2005.)

• nabava,

• proizvodnja, prodaja,

• rukovanje, prijevoz,

• trgovina i sl.

Naravno da se odmah pojavilo mnogo definicija logistike pojedinih funkcionalnih područja.

Općenito bi se moglo reči da logistika obuhvaća planiranje i upravljanje tijeka sirovina,

materijala, poluproizvoda i gotovih proizvoda i potrebnih informacija s ciljem ubrzavanja

odvijanja ukupnog tijeka i minimiziranja ukupnih troškova procesa. (Zekić, 2000.)

2.2.DEFINICIJA LOGISTIKE

Postoji mnoštvo definicija logistike, koje samim time ukazuju na više pristupa logistici. Tri su

osnovna pristupa definiranju poslovne logistike: (Zelenika, 2005.)

1) orijentacija na tok (zasniva se na sagledavanju tokova)

2) orijentacija na životni ciklus proizvoda

3) orijentacija na usluge

Sljedeće definicije logistike se temelje na orijentaciji na tok koja kaže da u logistiku spadaju

aktivnosti kojima se planiraju, realiziraju ili kontroliraju preobrazbe proizvoda i time

povezane preobrazbe s obzirom na količine proizvoda, vrste proizvoda, osobitosti rukovanja

proizvodima kao i logističku determiniranost. Zajedničkim djelovanjem ovih aktivnosti treba

pokrenuti tok proizvoda. Opća definicija logistike glasi '' pod logistikom se razumjeva

ukupnost aktivnosti u postavljanju, osiguranju i poboljšanju raspoloživosti svih osoba i

sredstava, koje su pretpostavka, prateća pomoć ili osiguranje za tokove unutar jednog sustava

''. Definicija poslovne logistike (poduzeća ) bila bi sljedeća: '' logistika poduzeća je ukupnost

zadataka i mjera koji prozlaze iz ciljeva poduzeća, a odnose se na optimalno osiguravanje

materijalnih, informacijskih i vrijednosnih tokova u preobrazbenom procesu poduzeća''.

8

Isto tako, logistika poduzeća se može definirati kao: (Segetlija, 2002.)

a) zadaće sa težištem na dostavi objekata s ciljem njihova stavljanja na raspolaganje

korisnicima izravno i neposredno;

b) znanost o strukturama, tokovima i procesima za efikasno i fleksibilno dostavljanje

obljekata korisnicima.

Definicija američkog logističkog druženja '' Council of Logistics Management '' glasi

(Segetlija, 2002.): Logistika je onaj dio procesa lanca opskrbe koji planira, uvodi i kontrolira

uspješan, učinkovit tok i zalihe proizvoda, usluga i odnosne informacije, od točke izvora do

točke potrošnje, da bi se ispunili zahtjevi kupaca.

Kod orijentacije na životni ciklus radi se o proizvodu kao logističkom objektu, koji ima svoj

životni vijek.

Definicije s orijentacijom na usluge grade se na ideji da se usluga kupcu može staviti na

raspolaganje optimalno samo tada kada se sve aktivnosti uz proizvodnju pružaju usklañeno.

Težište ovih aktivnosti leži u sljedeća tri područja:

- minimiziranju vremena čekanja

- menadžmentu kapaciteta usluge

- stavljanju na raspolaganje usluge kroz jedan distribucijski kanal

Shema 1. Institucionalno rasčlanjivanje logistike

Izvor: Izrada studenta prema Zelenika, R.: Logistički sustavi, Ekonomski fakultet Rijeka,

Rijeka, 2005.

9

U makrologistiku (logistika u okvirima nacionalnog gospodarstva ) spada logistika izmeñu

poduzeća, odnosno otpremničko gospodarstvo(teretni promet). Elementi ove logistike su

poduzeća, odnosno njihove asocijacije i institucije koje se bave robnim tokovima.

Makrologistički sustav objedinjuje mikrologistiku i metalogistiku u jedan jedistveni sustav,

koji predstavlja jedan podsustav gospodarstva neke zemlje. Razvoj računarske tehnologije

omogućio je povezivanje i usklañivanje prijevoza robe putem integralnog transporta i to

unutar zemlje i prema inozemstvu. Prema tome, makrologistički sustav čini neposredna

okolina u kojoj se nalaze mikrologistički i metalogistički sustavi. U makrologističkoj

industriji proizvode se logistički proizvodi unutar nacionalnih granica tj. nacionalnih

logističkih sustava.

U mikrologističkoj industriji proizvode se logistički proizvodi unutar odreñenog logističkog

sustava. U mikrologistiku spadaju:

- logistika bolnice

- vojna logistika

- poslovna logistika

- logistika drugih organizacija.

Elementi mikrologistike su: skladišta, transport, distribucijska mjesta i centri za upravljanje i

regulaciju prostorno – vremenske transformacije materijalnih dobara.

Shema 2. Raščlanjenje mikrologistike

Izvor: Izrada studenta prema Zelenika,R: Logistički sustavi, Ekonomski fakultet Rijeka,

Rijeka, 2005.

10

U metalogistiku (Zelenika, 2005.) spada: promet dobara poduzeća koja sudjeluju u nekom

kanalu prodaje odreñenog proizvoda (industrijskoga dobavljača, veletrgovca, maloprodavača

te eventualno špeditera). Metalogistički sustavi su interorganizacijski i sadrže kooperaciju

više poduzeća koja kooperiraju u toku dobara. U megalogističkoj industriji se proizvode

logistički proizvodi na odreñenom kontinentu, na području velike ekonomske integracije,

velike i razvijene države ili pak u sklopu velike multinacionalne korporacije.

Shema 3. Raščlanjenje metalogistike

Izvor: Izrada studenta prema Zelenika, R., Logistički sustavi, Ekonomski fakultet Rijeka,

Rijeka, 2005.

Poslovnu logistiku možemo shvatiti u trostrukom smislu (Segetlija, 2002.):

● funkcijskom,

● instrumentalnom i

● institucijskom.

U funkcijskom smislu ona je nova funkcija poduzeća. Integrirajuća, uslužna, presječna

funkcija koja prožima sve druge funkcije. U instrumentalnom smislu ona je nova softverska i

hardverska tehnologija za obradu informacija i olakšanje tokova dobara. Instrumentalni

smisao odnosi se na potrebu uvoñenja instrumentarija elektroničke obrade podataka u svrhu

podrške u odlučivanju, a i za samo odvijanje procesa (npr. obrade naloga, narudžbe). Tu je

bitna brza i točna obrada velike količine podataka. Institucijski smisao logistike odnosi se na

organizacijsku izgradnju poduzeća i suradnju poduzeća u poslovnoj logistici. Okolina sustava

11

na ovu organizaciju ima veliki utjecaj pa granice sustava treba širiti i neke od tih varijabli

okoline.

Logistika je, dakle, dio upravljačkog sustava poduzeća. Ona upravlja količinama, vremenom i

mjestima u transformacijskom procesu poduzeća, tj. mora jamčiti: proizvodnu fleksibilnost,

potrebne dobavne termine i dobavnu pripravnost za prodajno tržište. K tome, odgovorna je i

za vezivanje kapitala u zalihe i za otklanjanje uskih grla.

2.3. ZADAĆE POSLOVNE LOGISTIKE

Zadaće logistike se ne kreću unutar jedne funkcije već se protežu na cjelokupno poduzeće.

Ona ne sagledava samo pojedine segmente poslovnog sustava, već cijeli gospodarski tok.

Problemi u svezi s kretanjem dobara i informacija sagledavaju se u njihovoj povezanosti s

tokovima vrijednosti unutar poduzeća. Tu je važno osiguranje optimuma s aspekta cjeline

poduzeća, a ne samo pojedinih njegovih podsustava.

2.4. MEĐUODNOS LOGISTIKE I DISTRIBUCIJE

Osnovno značenje distribucije proizlazi iz činjenice da se bez nje, čak ni superiorni proizvodi

i usluge, ne mogu na tržištu razmjeniti u značajnijem opsegu. Funkcije kanala distribucije

većim dijelom obuhvaćaju poslove: pregovaranja, narudžbi, plaćanja, sortiranja,

transportiranja, skladištenja, financiranja, promidžbe, preuzimanja rizika, prodaje, itd.

Distribucija u najširem smislu riječi obuhvaća sveukupne tokove materijala i informacija o

ulazu, prolazu i izlazu iz sustava, a fizička distribucija (vanjska logistika) se odnosi na fizičke

tokove sirovina, materijala i proizvoda i upravo je ona kao takva najčešće poistovjećena s

pojmom logistike.

Distribucija je stadij koji slijedi proizvodnju dobara od trenutka kada su ona prodana do

njihove isporuke potrošačima, olakšavajući izbor, kupnju i upotrebu robe. (Šamanović, 1999.)

Logistika kao znanost i kao aktivnost ima mnogo šire značenje nego distribucija robe ili

usluga. To zapravo znači da je distribucija roba ili usluga samo važan segment univerzalne

logistike ili samo jedna vrsta logistike: logistika distribucije ili distribucijska logistika.

12

(Zelenika, Pupovac, 2001.) Odnosi logističkog i distribucijskog sustava su vrlo složeni i

meñusobno se isprepliću, što se najbolje vidi na sljedećoj slici.

Slika 1: Odnos logistike i distribucije

Upravljanje(management) materijalima Distribucija

L O G I S T I K A

Legenda:

Tijek vanjskog transporta

Tijek informacija

Proizvodnja - skladište

Izvor: Šamanović, J.: Logistički i distribucijski sustavi, Ekonomski fakultet Split, Split,

1999, str. 22.

Danas je logistika nezamisliva bez distribucije, a uspješnija distribucije zahtijeva uspješnu

logistiku. Stoga se u djelatnosti svih logističkih operatera uz temeljne logističke djelatnosti

sve češće nalazi i djelatnost distribucije.

2.5. POTREBA UVOĐENJA LOGISTIKE

Do potrebe uvoñenja poslovne logistike u zemljama Zapadne Europe došlo je osamdesetih

godina prošlog stoljeća. U razdoblju prije tog ponuda dobara nije još mogla podmiriti

postojeću potražnju, pa je glavni problem poduzeća bio u pronalaženju načina kako da se

proizvede što više dobara. Tehničko – tehnološki razvoj, automatizacija procesa proizvodnje i

racionalizacije omogućuju povećanje obujma ponude te se zbog toga javlja problem

* Sirovine * Materijali * Poluproizvodi * Djelovi * Zalihe

* Proizvodnja (unutrašnji transport, manipulacija i skladištenje u proizvodnji)

* Stovarište * Javna skladišta * Distributivni centri

Kupci

13

zasićenosti tržišta te se problemi iz proizvodnje sele u prodaju. Zalihe rastu zbog potreba

prodaje da u traženim rokovima može zadovoljiti potrebe kupca. Asortimani se šire, a kupci

sve više traže male količine u kratkim rokovima dobave. Time raste značaj prodaje i

marketinga u sklopu čega se razvijaju istraživanje tržišta, ekonomska propaganda, psihologija

potrošača i sl. Nastoje se pronaći načini kojima bi se zadovoljile potrebe kupaca, a samim

time i osigurao opstanak poduzeća.

Poduzeća posebnu pažnju pridaju kanalima distribucije i njihovom širenju i inoviranju. Takav

razvoj omogućuje smanjivanje zaliha i podizanje ekonomske efikasnosti poduzeća. Nakon

1980. godine usavršavanjem tehnoloških procesa sužene su mogućnosti sniženja izravnih

troškova sirovina i materijala, značajno je porasla kvaliteta proizvoda i proizvodnost rada u

proizvodnji. Da bi se troškovi ipak snizili potrebno je sniziti razinu aktiviranih sredstava u

poduzeću. To se odnosi na bolju iskorištenost krupnih proizvodnih kapaciteta, ali i bržeg

obrtaja zaliha sirovina, poluproizvoda i materijala u svim fazama proizvodnog procesa.

Trebalo je ubrzati kruženje sredstava u svim fazama gospodarskog ciklusa, zbog svega toga

značaj poslovne logistike postaje sve veći, pogotovo zbog daljnjeg napretka podjele rada i

koncentracije poduzeća na najrentabilnija područja. Upravo je poslovna logistika koja se

osobito bavi načinom postupanja, količinama, osobinama materijala i proizvoda, transportom

i skladištenjem trebala rješiti novi problem u poslovanju. Logistikom se postižu

racionalizacije u poslovanju, a na tržištu konkurentske prednosti zbog kraćih dobavnih

rokova, veće fleksibilnosti proizvoda i sl. Osim toga logistikom se postiže i nov način

razmišljanja u poduzeću, prema kojem treba postaviti materijalne, vrijednosne i informacijske

tokove.

Slika 2: Razvoj problema poduzeća i instrumenta upravljanja

Do 1960. Do 1970. Nakon 1970.

Vitalni poslovni problemi

Proizvesti

Prodati

Racionalizirati

Glavni instrumenti upravljanja

Tehnički

Marketinški

Logistički

14

Izvor: Segetlija, Z.: Uvod u poslovnu logistiku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2002,

str. 74

Razvojem poslovanja i sve većom složenosti logistika sve više dobiva na značaju te se u

suvremeno vrijeme javlja kao potpora upravljanju poduzećem, posebice u onom dijelu gdje se

radi na racionalizaciji poslovanja.

2.6. SVRHA LOGISTIKE I POTICAJI ZA UVOĐENJE LOGISTIKE

Svrha logistike je stalno usavršavanje protoka dobara (materijala, poluproizvoda, gotovih

proizvoda, trgovačke robe itd.) i informacija kroz poduzeće. Kao ciljevi mogu se postaviti:

(Zekić, 2000.)

- smanjenje zaliha

- skraćivanje vremena protoka zaliha

- skraćivanje vremena reakcije.

Logistikom se biraju funkcijska, oragnizacijska, osobna, materijalna i druga sredstva za

poboljšanje i čak optimiranje tokova dobara i vrijednosti kroz cijelo poduzeće. Time logistika

postaje integrirajuća funkcija poduzeća. Rezultat toga jest troškovno povoljnija proizvodnja i

distribucija i time postizanje konkurentskih prednosti na osnovi bolje fleksibilnosti

proizvodnje i isporuke i sposobnosti bržih reakcija na narudžbe kupaca i promjene na tržištu.

Logistika sadrži tri komponente:

- gospodarsku, vrijednosnu

- tehničku

- informacijsku.

Tržište potiče da se ovim komponentama u poduzeću da veći značaj. Ono potiče poduzeće da

u sve kraćim razdobljima izlazi s novim proizvodima, te da diverzificira proizvodnju. Kupci

traže bržu isporuku sve manjih količina, a osim toga imaju i posebne želje – pakovanje,

označavanje, transportne jedinice itd.

Takoñer da bi se snizili troškovi proizvodnje treba sniziti zalihe skladišta materijala,

poluproizvoda i gotovih proizvoda. Isto tako treba skratiti vrijeme reakcije na izvršenje

15

narudžbe. Dakle, visoke troškove proizvodnje, rukovanja, skladištenja i transporta treba

sniziti. Mogućnost racionalizacije treba iskoristiti i u informacijskoj funkciji, osobito vezano

uz pripremu raspoloživih podataka i njihovu dostavu na prava mjesta u pravo vrijeme. Tu je

važna brzina i aktualnost podataka te njihova razmjena unutar cijeloga poduzeća, a i sa

sustavima izvan poduzeća. Na taj način treba stvoriti računalno integriranu logistiku (engl.

Computer Integrated Logistics). (Segetlija, 2002)

Stoga, logistika kao ukupna koncepcija postaje sustavnim dijelom politike uspješnosti

poduzeća. U hijerarhiji poduzeća logističko područje utvrñuje se na višoj upravljačkoj razini.

Zbog svega toga logistika ima rastuće značenje u poslovanju poduzeća, kao integrirajuća

funkcija. Ona se počela izučavati na visoko tehničkim, gospodarskim i drugim stručnim

školama, te na ekonomskim fakultetima, a danas se njome u razvijenom svijetu bave i različiti

istraživački instituti. Na razvoj logistike najviše je utjecao fenomen današnjeg gospodarstva:

globalizacija, te turbulentna okolina što je prije dvadeset godine bilo nepojmljivo.

2.7. ZNAČENJE POSLOVNE LOGISTIKE

Ispitivanja u SAD – u i u europskim zemljama jasno su pokazala da su poduzeća početkom

devedesetih godina prošlog stoljeća logistici pridavale znatno višu vrijednost nego samo još

nekoliko godina prije. Logistički troškovi su značajna stavka u razvijenim gospodarstvima.

Tako npr., u Njemačkoj, prema podacima Bundesverbandes der Deutscher Industrie,

logistički troškovi su dosegli 15 – 30 % od prometa uzimajući u obzir da se za prometne

usluge godišnje obrne oko 25 – 30 mlrd. eura. Prema nekim autorima iz SAD – a, oko 50 %

od cijene koštanja gotovog proizvoda odnosi se na troškove unutarnjeg i vanjskog prijevoza i

drugih oblika manipulacije proizvodom. Dakako logistički troškovi variraju od grane do

grane. Prema nekim studijama iz šezdesetih i sedamdesetih u SAD – u su logistički troškovi

iznosili 4,4 % od prodajne vrijednosti u farmaceutskoj industriji pa sve do 32,01 % u

prehrambenoj industriji. (Perić, Jugović, Pavlić, 2004.)

Dok maketing definira što treba prodati, a proizvodnja odreñuje voñenje ulaganja, logistika

osigurava spremnost ulaganja proizvodnih sredstava i raspoloživost proizvodnih dobara i

informacija u pravim količinama, u pravoj kvaliteti, u pravo vrijeme i na pravom mjestu.

16

U Republici Hrvatskoj naslijeñeno stanje upućuje na potrebu uvoñenja poslovne logistike

zbog potreba uštede oskudnih sredstava i racionalizacije. Ova potreba rast će sa

internacionalizacijom poslovanja, bržim uključivanjem u meñunarodne gospodarske tokove, s

obzirom na konkurenciju kojoj će biti izložene kompanije na domaćem i stranom tržištu.

2.8. ULOGA LOGISTIKE U SUVREMENOM GOSPODARSTVU

Uloga logistike u suvremenom gospodarstvu sve je veća što se najbolje može analizirati kroz

tri slučaja: (Perić, Jugović, Pavlić, 2004.)

• Prvo, logistički troškovi su najznačajniji troškovi u poslovanju što najbolje pokazuje

udio troškova u GDP – u, ujedno to pokazuje razvijenost poslovnog sustava jedne

države.

• Drugo, kroz logističke aktivnosti podržavaju se tijekovi kretanja proizvoda. To znači

opskrbljivanje proizvodima kada postoji potražnja na tržištu i opskrba proizvodima na

mjestu potražnje. Ukoliko proizvod nije dostupan u pravo vrijeme na pravom mjestu,

do prodaje neće ni doći.

• Treće, logistički sustav je omogućio da mjesta nabave, proizvodnje i potrošnje budu

prostorno disperzirani.

Stvarna uloga logistike u suvremenom gospodarstvu proizlazi iz tri osnovna logistička

principa: (Perić, Jugović, Pavlić, 2004.)

1. Princip – Logistika donosi korist društvu.

Stvara proizvode i usluge dostupne organizacijama, vladama i fizičkim osobama. Što je bolji

logistički sustav to je bolja dostupnost odreñenim proizvodima i uslugama. Omogućava

društvenom sustavu da odgovara na potrebe grañana, bilo svakodnevne ili one od posebnog

značaja. Cijena logističkih aktivnosti direktno utječe na cijenu proizvoda i usluga. Što je

cijena proizvoda manja, to je grañanima dostupnija, pa indirektno utječe na porast životnog

standarda.

2. Princip – Logistika utječe na sve aspekte poslovanja.

Organizacije koriste logistiku kako bi pridobile povjerenje kupaca koje se stječe pouzdanošću

u obavljanju usluge. Visoki troškovi logistike direktno utječu na cijenu proizvoda, tako da je

danas temeljni cilj bilo koje kompanije smanjenje logističkih troškova, koji iznose i do 30 %

cijene proizvoda. Dobro organizirani logistički sustav smanjuje cijenu proizvoda, osigurava

17

bolju dostupnost proizvodima i uslugama što razvija zdravu konkurenciju, koja pak utječe na

racionalniju upotrebu logističkih resursa kako bi se održao tržišni udio kompanije i ostvario

zadovoljavajući profit.

3. Logistika utječe na organizacijski rast i razvoj.

Organizacijskog rasta i razvoja nema bez krajnjih korisnika koji kupuju proizvode i usluge.

Profiti se ostvaruju ako su zadovoljeni uvjeti «sedam R», tj. ako logistika omogućava

isporuku pravog proizvoda, prave količine, u pravim uvjetima, na pravom mjestu, u pravo

vrijeme, pravom kupcu i po pravim troškovima. Samo pod takvim uvjetima može doći do

prodaje proizvoda, a time i ostvarivanja profita u organizaciji.

Logistika omogućava krajnjim korisnicima dostupnost proizvoda i usluga neke organizacije,

čime pridonosi uspješnosti poslovanja organizacije, donosi dobrobit cijelom društvenom

sustavu, dižući standard svih grañana.

3. LOGISTIČKI SUSTAVI

Logistički sustav je sustav koji omogućuje prostorno – vremensku transformaciju dobara,

usluga i informacija potrebnih u procesu reprodukcije. On se jednostavno može shvatiti kao

jedan od poslovnih podsustava poduzeća (nabava, proizvodnja, marketing, računovodstvo). U

ovom dijelu ćemo pobliže objasniti: Odrednice logistike u suvremenoj organizaciji, Kriterije

logističkih sustava, Elemente logističkih sustava, Osnovne strukture logističkih sustava,

Funkcionalno razgraničenje logističkih sustava, Podsustavi logističkih sustava.

3.1. ODREDNICE LOGISTIKE U SUVREMENOJ ORGANIZACIJI

Funkcije suvremene organizacije utemeljene su na lancu stvaranja vrijednosti proizvoda ili

usluga. Logistika kao jedna od tih funkcija, utemeljila se na konceptu upravljanja zaliha.

Logistički menadžment koji je osnova funkcioniranja logističkog sustava obuhvaća procese

planiranja, implementacije i provjere uspješnosti stvarnog tijeka i skladištenja robe, usluga i

odgovarajućih informacija od mjesta polaska do mjesta potrošnje, a sve u skladu sa

18

zahtjevima kupaca. (Zelenika, Pupovac, 2001.) Komponente logističkog menadžmenta i

osnove logističke aktivnosti prikazane su na slijedećoj shemi:

Shema 4: Komponente logističkog menadžmenta

Izvor: Perić, A., Jugović, A., Pavlić, H., Logistika – preduvjet uspjeha suvremene

organizacije, Pomorstvo, 18, 2004, str. 163.

Po shemi je vidljivo da suvremeni logistički sustav uključuje sve logističke procese i

podsustave poduzeća u ciljno orijentiranu cjelinu. Logistika je sustav koji podrazumjeva

meñusobno usklañivanje logističkih inputa: ljudskih, prirodnih, financijskih i informacijskih

resursa, u procesu transformacije u logističke outpute.

3.2. KRITERIJI LOGISTIČKIH SUSTAVA

Da bi se ostvarile tri temeljne funkcije logističkih sustava, planiranje, uvoñenje i

kontroliranje logistički sustav mora zadovoljiti pet kriterija: (Zelenika, 2005.)

Aktivnosti menadžmenta

Planiranje Implementacija Kontrola

Tijek Raznovrsnost Završavanje Materijala proizvoda Proizvoda

Prirodni resursi

Ljudski resursi

Financijski resursi

Informacijsi resursi

Inputi u logistici Marketinška

orijentacija

Korisnost mjesta i

vremena

Efikasno kretanje

ka kupcu

Imovina u

vlasništvu

Outputi u logistici

Logističke aktivnosti

• Korisničke usluge • Planiranje • Distribucija • Rukovanje

materijalom • Naručivanje

• Odabir lokacije skladišta

• Nabava • Pakiranje • Povrat proizvoda • Promet i transport • skladištenje

kupac dobavljač

Logistički menadžment

19

• heterogenost,

• povezanost,

• dostupnost,

• transparentnost i

• integritet

Ti uvjeti moraju biti zadovoljeni prije nego logistički sustav uopće započne svoje djelovanje.

Oni neće osigurati nužno uspjeh, ali će omogućiti stručnom osoblju da brzo reagira u slučaju

pojave negativnih dogañaja. Važnost tih uvjeta može se vidjeti na primjeru nesreće broda

Titanika 1912. godine. u tablici 1.

Tablica 1. Logistički uvjeti na brodu Titanik 1912. godine

Uvjeti Realizacija

Heterogenost Manjak koncentracije posade na moru

Povezanost Manjak komunikacije sa ostalim

brodovima

Dostupnost Manjak barki za spašavanje

Transparentnost Smanjena vidljivost okoline

Integritet1 Iskorištenost barki za spašavanje

Izvor: Grochovski, L.,: The criteria of logistics systems,

www.okulewicz.republika.pl/17_ILC.htm (24.06.2013.)

Iz današnjeg gledišta takvo putovanje bi bilo smatrano veoma riskantnim tj. bila bi veoma

mala vjerojatnost da bi takvo putovanje bilo uspješno. Iz ovog primjera se vidi važnost

zadovoljenja tih uvjeta da bi logistički sustav mogao uopće funkcionirati.

1 Pod integritetom podrazumjevamo da su prave stvari na pravom mjestu u pravo vrijeme.

20

3.3. ELEMENTI LOGISTIČKIH SUSTAVA

Logistički sustav sastoji se od niza meñusobno povezanih elemenata koji utječu na troškove i

rezultate poslovnih procesa. Elementi logističkog sustava su: (Zelenika, Puopvac, 2001a)

1. prijevoz (vanjski i unutarnji)

2. distribucija

3. skladištenje

4. zalihe

5. rukovanje (manipulacija)

6. ljudski potencijali (zaposlenici)

7. informacijski sustav

8. integracija (elemenata poslovne logistike).

Da bi se logistički zadaci izvršili sukladno ciljevima poduzeća potrebno je na najbolji mogući

način upravljati elementima poslovne logistike. Odluke se moraju donositi na temelju stvarnih

podataka, dakle oni koji odlučuju moraju imati baze podataka iz kojih se formiraju podloge za

odlučivanje.

3.4. OSNOVNE STRUKTURE LOGISTIČKIH SUSTAVA

Logistički sustav definiramo kao sustav prostorno – vremenske preobrazbe dobara, a procesi

koji u njima teku kao logistički procesi. (Zekić, 2002.) Logističkim procesima se izaziva tok

dobara, koji povezuje sustave pripravnosti dobara i sustave upotrebe dobara. Oblilježja

logističkih sustava je shvaćanje povezanosti procesa kretanja (transporta) s procesima

zadržavanja (skladišta). Procesi kretanja i procesi zadržavanja mogu se predstaviti mrežom.

Objekti se kreću mrežom, zadržavaju se u njezinim čvorovima u kojima se usmjeravaju na

puteve za različita odredišta. Osim dobara mrežom se kreću još i energija, informacije i ljudi.

Prema toj ideji mreže, mogu se razlikovati osnovne strukture logističkih sustava. Tu se

razlikuju: (Zelenika, 2005.)

1. jednostupnjevani logistički sustavi u kojima se prostor i vrijeme premošćavaju se

izravnim tokom dobara izmeñu točke isporuke i točke prijama, tj. roba se kreće

izravno od kupca bez zadržavanja i dodatnih procesa skladištenja, sortiranja,

prepakiranja, pretovara i sl. U točki isporuke se dobra pripremaju, a u točki prijema se

21

koriste. Prednost ovog sustava je što se prostor i vrijeme premošćuju izravnim tijekom

robe što smanjuje troškove distribucije.

izravni tok dobara

2. višestupnjevani logistički sustavi u kojem se tok izmeñu točke isporuke i točke

prijema prekida se najmanje u jednoj točki, čija je zadaća pregrupiranja dobara u

manje jedinice količine ili pak njihova koncentracija u veće jedinice za isporuku. To

je uvjetovano potrebama primatelja u točki prijama. Primjenjuje se kada robu nije

moguće isporučiti bez dodatnih logističkih procesa(sortiranja, prepakiranja, prekrcaj).

točke prijema

3. kombinirani logistički sustavi koji je kombinacija dva ranije opisana sustava. U

kombiniranim logističkim sustavima postoje istovremeno izravni i neizravni tokovi

dobara. Kod ovog sustava se jedan dio robe kreće izravno od točke preuzimanja do

točke isporuke, dok se drugi dio privremeno zadržava u točki prekida, da bi se nakon

pregupiranja nastavio kretati do točke isporuke.

točke prijema

izravni i neizravni tok dobara

TOČKA ISPORUKE

TOČKA ISPORUKE

TOČKA RAZLAGANJA

TOČKA ISPORUKE

TOČKA PRIJEMA

22

Tok proizvoda izmeñu točke isporuke i točke prijema pretpostavlja i razmjenu informacija

izmeñu obje točke. Informacije se razmjenjuju prije, za vrijeme i nakon završenog tijeka

proizvoda. Stoga su i procesi tokova informacija takoñer logistički procesi.

U skladu sa time poslovni logistički sustavi se mogu podijeliti na dva podsustava i to:

(Zelenika, 2005.)

● logistički informacijski sustav (formalizirano komuniciranje meñu subjektima

logističkog procesa),

● fizički logistički sustav (prostorno – vremenska preobrazba materijalnih dobara)

Funkcioniranje oba sustava je meñuovisno, ali bitno je da je fizički logistički sustav podržan

informacijskim. S obzirom na tekuće logističke procese, logistička područja zadataka vide se

iz funkcijskih logističkih podsustava u kojima se odlučuje o:

- držanju zaliha

- skladištenju

- pregrupiranju, pakiranju i otpremi

- transportu

- ukupnom izvršavanju naloga(procesiranju narudžbe).

Tu postoje:

- logistika nabave

- logistika proizvodnje

- logistika distribucije

Logistika nabave i logistika distribucije spadaju u marketinšku logistiku, a logistika nabave i

logistika proizvodnje u logistiku materijala. Spomenuti logistički sustavi spadaju u logistiku

industrijskog poduzeća, kod trgovinskog poduzeća nema logistike proizvodnje, a kod

uslužnog ni logistike distribucije, ali su im posebno značajni tokovi informacija.

3.5. FUNKCIONALNO RAZGRANIČENJE LOGISTIČKIH SUSTAVA

Logistički sustav može se razgraničiti kao što pokazuje slika 3. prema sadržaju logističkih

zadataka i poslova na: (Šamanović, 1999.)

• sustav dostavljanja i obrade narudžbi,

• transportni sustav,

23

• sustav skladištenja,

• sustav upravljanja zalihama,

• sustav pakiranja.

Slika 3. Funkcijsko razgraničenje logističkih sustava prema sadržaju logističkih zadataka

INPUT – logistički troškovi

OUTPUT – logistički učinci

Tijekovi informacija

Izvor: Šamanović, J.: Logistički i distribucijski sustavi, Ekonomski fakultet split, Split,

1999, str. 19.

Inpute logističkog sustava predstavljaju ulaganja u logističke sustave, a outpute logistički

učinci ili logističke usluge.

Za uspješno obavljanje logističkih poslova i zadataka uz kvalitetne kadrove neophodan je

dobar informacijski sustav. Informacije se razmjenjuju prije, za vrijeme i nakon tijeka dobara.

One ga izazivaju, prate i objašnjavaju, kontroliraju i slijede, te potvrñuju ili ukazuju na

LOGISTIČKI

SUSTAV

Sustav upravljanja zalihama

Sustav dostavljanja i

obrade narudžbi

Sustav pakiranja

Sustav skladištenja

Transportni sustav

1 2

1

2

24

odstupanja. Zato su tijekovi informacija od neophodnog značaja za funkcioniranje logističkih

sustava.

Osim informacija, za kvalitetno funkcioniranje logističkih sustava veliku važnost ima

kvaliteta planiranja te uporaba suvremene informatičke tehnologije, što software ili hardware

– a. (Šamanović, 1999.) Upravo zbog sve većeg razvoja hardwarske i softwarske tehnologije,

upravljanje logističkim sustavom postaje osnovica povećanja efikasnosti, efektivnosti i

fleksibilnosti poslovanja, tj. glavna konkurentska prednost.

3.6. PODSUSTAVI LOGISTIČKIH SUSTAVA

Logistički sustav sadrži niz logističkih podsustava koji su raspodijeljeni prema nizu kriterija.

Najvažniji podsustavi dinamičkih i stohastičkih logističkih sustava su : (Zelenika, 2005.)

• Megalogistika,

• Globalna logistika

• Makro – mikro metalogistika,

• Inter i intra logistika,

• Servisna logistika,

• Informacijska logistika,

• Menadžment logistika,

• Primarna logistika,

• Sekundarna logistika,

• Tercijalna logistika,

• Kvartarna logistika,

• Kvintarna logistika,

• Logistika održivog razvitka.

Slijedeća slika pokazuje raspored najvažnijih logističkih podsustava u logističkom sustavu.

25

Slika 4: Podsustavi logističkoga sustava

Izvor: Zelenika, R., Pupovac, D. Suvremeno promišljanje osnovnih fenomena logističkog

sustava, Ekonomski pregled, 52, 3 – 4, 2001, str. 362.

Sve veća primjena logistike u brojnim profitnim i neprofitnim, te gospodarskim i

negospodarskim djelatnostima kao posljedicu ima okrupnjivanje logističkih tvrtki i njihovo

LOGISTIČKI SUSTAV

MEGALOGISTIKA

GLOBALNA LOGISTIKA

MAKRO-MIKRO LOGISTIKA

INTER I INTRALOGISTIKA

SERVISNA LOGISTIKA

INFORMACIJSKA LOGISTIKA

MENADŽMENT LOGISTIKA

PRIMARNA LOGISTIKA

SEKUNDARNA LOGISTIKA

TERCIJALNA LOGISTIKA

KVARTARNA LOGISTIKA

KVINTARNA LOGISTIKA

-industrijska logistika -grañevinska logistika -energetska logistika

-trgovinska l. -prometna l. -špediterska l. -skladišna l. -logistika ugostiteljstva i turizma

-odgojna l. -obrazovna l. -znanstvena l. -kulturološka l. -zdravstvena l. -socijalna l. -sportska l. -komunalna l. -stambena l. -logistika neprofitnih organizacija

-poljoprivredna logistika - rudarska l. - šumarska l. - ribarska l.

-državno upravna l. -sudska l. -vojna l. -logistika poslovnih usluga -osiguravateljna l. -financijska l.

LOGISTIKA ODRŽIVOG RAZVITKA

26

prerastanje u megalogističke operatere. Ti operateri svoju djelatnost obavljaju na rastućim

regionalnim tržištima, kontinentima, na planeti zemlji, a u budućnosti će i izmeñu planeta

sunčevog sustava.

Megalogistika u užem smislu se odnosi na svjetske logističke fenomene, na logističke

fenomene odreñenog kontinenta, na logističke fenomene velikih ekonomskih integracija ili na

logističke fenomene velikih razvijenih zemalja. Megalogistika u širem smislu se odnosi na

svjetski, odnosno planetarni logistički fenomen koji nastaje na prostoru odreñenog planeta

(log. Fenomen planeta Zemlje), dok se u najširem smislu megalogistika odnosi na logističke

fenomene koji nastaju ili će nastati izmeñu planeta sunčevog sustava. Megalogistiku bi bilo

moguće definirati kao strateški konzistentan i koordiniran skup primjerenih logističkih

aktivnosti i kao najveći skup logističkih znanja, zakonitosti, zakona, teorija (...) koje se

odnose na logističke fenomene velikih planetarnih i meñuplanetarnih prostornih i vremenskih

dimenzija. (Zelenika, Pupovac, 2001a)

Proces globalizacije koji sa sobom nosi pad trgovinskih barijera, jačanje meñunarodne i

svjetske konkurencije, tehnologije, te rast nacionalnih i globalnih tržišta, zahtjeva potrebu za

definiranjem globalne logistike, koja bi omogućila tvrtkama kombiniranje domaćih i

meñunarodnih logističkih aktivnosti s ciljem da ostvari efektivno i efikasno odvijanje

logističkih usluga unutar globalnog logističkog tržišta. Globalna logistika može se definirati

kao složen, dinamički i stohastički sustav logističkih fenomena, označujući skup

koordiniranih globalnih logističkih aktivnosti, koje ovjeravaju istodobno i sinergijsko

ostvarivanje strateških ciljeva i zadataka i u okviru pojedinih logističkih podsustava i u okviru

globalnog logističkog sustava, tj. planeta Zemlje. A to uz kontinuirano razvijanje i održavanje

globalnog strategijskog okvira, na osnovi normizacije i adaptibilnosti, ispunjavajući osnovna

načela efikasnosti i efektivnosti, ali s ciljem da se kombiniranjem resursa i potencijala

različitih logističkih podsustava maksimalno zadovolje zahtjevi svakog pojedinog i ukupnog

globalnog tržišta. (Zelenika, Pupovac, 2001a)

Makro logistika kao znanost i makrologistika kao aktivnost mnogo je uži pojam od

megalogistike i globalne logistike. Makrologistički sustav čine dva ili više mikrologistička

sustava, najčešće se odnosi na logističke fenomene nacionalnih gospodarstva. Makrologistika

je usmjerena na prilagoñavanje robnih tokova i usluga unutar nacionalnih gospodarstva.

Mikrologistika se može promatrati kao jedna od poslovnih funkcija unutar poduzeća. Odnosi

27

se na logističke fenomene kojima se želi ostvariti ciljevi tvrtki za efikasno i efektivno

obavljanje logističkih aktivnosti, od nabave inputa pa sve do priskrbljivanja outputa brojnim

logističkim uslugama do trenutka njihova izdavanja krajnjem korisniku. Mikrologistika se

odnosi na logistiku proizvodnje, nabave, distribucije, marketinga itd.

Izmeñu makrologistike i mikrologistike mjesto zauzima metalogistika koja označuje

interorganizacijske sustave, koji nadilaze pravne i organizacijske granice pojedinih sudionika.

Metalogistika stavlja naglasak na partnerstvo izmeñu tvrtki i na podjelu odgovornosti čime se

omogućuje razvijanje dugoročnih odnosa sa kupcima, dobavljačima, posrednicima i drugim

logističkim tvtkama, što za krajnji rezultat ima povećanje efikasnosti i efektivnosti poslovanja

tvrtke. Metalogistika proširuje svoj interes na uključivanje svih relevantnih tvrtki u logistički

proces sa svrhom da krajnji potrošač dobije pravi proizvod, u pravo vrijeme, uz najniže

troškove, u očekivanom stanju i u traženoj količini. (Zelenika, Pupovac, 2001a)

U okvirima logistike se često odvijaju usporedne tendencije u razvijanju logističkih veza i

odnosa. Riječ je o dva tipa odnosa: interkompanijskim odnosima u razvijanju logističkih

odnosa(inter – firm logistics relations) i intrakompanijskim odnosima u razvijanju logističkih

aktivnosti(intra – firm logistics relations). Interlogistika se afirmira osobito zbog postojećih

procesa internacionalizacije poslovanja, zbog intenziviranja konkurencije, zbog razvitka

transportne infrastrukture, zbog razvitka telekomunikacijskih veza, a iz toga proizlazi i zbog

sveukupne globalizacije poslovanja. Intralogistika se zasniva na razvijanju logističih procesa i

logističkih fenomena važnih za efikasno i efektivno obavljanje inter i intra zadataka pojedinih

funkcija, a to ima posljedice na ukupnu, a posebno na tržišnu strategiju i politiku poslovnih

pothvata. Njezino područje djelovanja je strogo omeñeno što znači da logistički fenomeni

kojima se bavi su fenomeni koji se oslanjaju na vlastite interne resurse, potencijale i

sposobnosti.

Intralogistika kao koncepcija u svojoj biti je orijentirana na dinamiku i ciljeve tvrtke kao

cjeline, pa sustavnim pristupom pridonosi ostvarenju sinergijskih djelovanja različitih

poslovnih funkcija uz istodobno smanjenje ukupnih troškova i efikasno upravljanje

konfliktima i intraorganizacijskim promjenama. (Zelenika, Pupovac, 2001a)

Servisna logistika se može definirati kao sustav logističkih fenomena kojima je osnovno

značenje dizajniranje servisnih aktivnosti na načelima efikasnosti i efektivnosti, tj. osiguranje

28

kvalitete krajnjim korisnicima putem integriranja potrošačevog probitka i oskudnih resursa

kako bi se dugoročno maksimizirala dobit potrošača. Servisna logistika ima veliko značenje

za poslovanje tvrtki iz računalne industrije, industrije uredske opreme, ali i tvrtki koje se bave

pružanjem usluga, a od posebnog je značaja za tvrke koje se bave proizvodnjom

visokovrijednih, snažnih motora(brodska i zračna industrija), koje 90 % profita ostvaruju

servisiranjem i zamjenom dijelova.

Informacijska logistika može se definirati kao sustav logističkih fenomena, označujući skup

koordiniranih, integriranih i kontroliranih logističkih aktivnosti, koje osiguravaju sustavno i

efikasno prikupljanje brojnih primarnih i sekundarnih podataka, pospješuju njihovu obradu,

uporabu i razmjenu sa drugim aktivnim sudionicima u logističkom lancu. (Zelenika, Pupovac,

2001a)Informacijska logistika potiče tvrtke da se efikasno koriste potencijalima suvremene

računalne i telekomunikacijske tehnologije (E – mail, Viewdata, Faks, VSF, internet),

tehnologije marketing informacijskog sustava. Danas je to osnova funkcioniranja bilo koje

tvrke, tako razne tvrtke razvijaju prema potrebama sustave koji im omogućuju konkurentsku

prednost na tržištu(aviokompanije razvijaju sustave bookiranja karata, informatičke

kompanije nova softverska rješenja, itd).

Menadžment logistika može se definirati kao sustav logističkih fenomena, označujući skup

koordiniranih, integriranih i kontroliranih logističkih aktivnosti, koje osiguravaju razvitak

efikasnoga sustava menadžmenta tvrtke na osnovi koordinacije i kontrole zemljopisno

disperziranih menadžment aktivnosti, povećavajući efikasnost odluka menadžmenta na svim

razinama, istodobno osiguravajući potrebnu fleksibilnost u prilagoñavanju tržišnim uvjetima i

promjenama u globalnom okruženju. (Zelenika, Pupovac, 2001a) Menadžment logistika mora

olakšati stjecanje znanja, transfer znanja, ideja i iskustva izmeñu različitih zemljopisnih

područja jer se time povezuje globalno disperzirani logistički sustavi.

Primarna logistika označuje koordiniran, konzistentan i kontrolirani skup logističkih

aktivnosti, zadatak kojih je pospješivati efikasnost onih aktivnosti čiji predmet rada je na

zemlji ili pod zemljom tj. odnosi se na ekstraaktivne grane proizvodnje(poljoprivredu,

ribarstvo, rudarstvo i vañenje). (Zelenika, Pupovac, 2001a) Glavni zadatak primarne logistike

se ogleda u efikasnom povezivanju neizravnih(privredni fakulteti, sjemenske tvrtke, kemijske

tvrtke, itd.) i izravnih sudionika(mreža poslovnih pothvata i pojedinaca, heterogenih po

29

veličini, vrsti i strukturi proizvodnje) u proizvodnji primarnoga sektora, osiguravajući što

efikasniju uporabu inputa u primarnome sektoru.

Sekundarna logistika označuje koordiniran, konzistentan i kontrolirani skup logističkih

aktivnosti, zadatak kojih je pospješivati efikasnost aktivnosti prerañivačke djelatnosti(opskrba

vodom, strujom, plinom, graditeljstvo, itd.), fokusirajući se na logističke fenomene lokacije

pojedinih grana prerañivačke idustrije, sirovina, radne snage, transporta, veličinu proizvodnih

kapaciteta, opskrbu vodom i energijom, (...). (Zelenika, Pupovac, 2001a)

Tercijalna logistika označuje označuje koordiniran, konzistentan i kontrolirani skup

logističkih aktivnosti, zadatak kojih je pospješivati efikasnost aktivnosti djelatnosti

tercijalnoga sektora, odnosno onih djelatnosti koje se bave pružanjem tzv. klasičnih ili

tradicionalnih gospodarskih usluga(trgovina na veliko i malo, hoteli i restorani, prijevoz,

špedicija, skladištenje i veze), a koje su izravno vezane uz privreñivanje, odnosno koje

omogućuju i olakšavaju podjelu rada. (Zelenika, Pupovac, 2001a) Glavni zadatak tercijalne

logistike je kreirati i isporučivati kvalitetu življenja čime se povećava blagostanje pojednca.

Kvartarna logistika označuje koordiniran, konzistentan i kontrolirani skup logističkih

aktivnosti, zadatak kojih je povećavati efikasnost djelatnosti koje proizvode znanje ili koje

razvijaju kvalitetu ljudskih čimbenika(obrazovanje, zdravstvena zaštita, socijalna skrb i ostale

društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti). (Zelenika, Pupovac, 2001a) Zadatak

kvartarne logistike je što efikasnije i efektivnije pružanje logističkih usluga sa ciljem da se što

učinkovitije oplemene i unaprijede primatelji usluga, što kulturno, zdravstveno, intelektualno

ili sigurnosno. Kvartarna logistika glavni je čimbenik povećanja cjelokupnog ljudskog

potencijala, na osnovi povezivanja različitih ljudi i socijalnih grupa, povećavajući mogućnost

komuniciranja prema potrebama svakog pojedinca i cjelokupnog društva.

Kvintarna logistika označuje koordiniran, konzistentan i kontrolirani skup logističkih

aktivnosti, zadatak kojih je pospješivati efikasnost aktivnosti poslovnih usluga i poslova

državne uprave. (Zelenika, Pupovac, 2001a) Kvintarna logistika sudjeluje u stvaranju

«neopipljivih roba», pri čemu je najznačajnija informacija. Zadatak kvintarne logistike je što

efikasnije korištenje financijskih i ljudskih potencijala u području poslovnih usluga, budući da

su djelatnosti kvintarnog sektora osiguravajuće tvrtke, banke i druge financijske tvrke,

30

promidžbene agencije, rent a car tvrtke, itd. Što se tiče državnih institucija glavni zadatak je

povećanje efikasnosti rada i njihova što veća «prohodnost».

Prekomjerno iskorištavanje prirodnih resursa i sve veći troškovi njihove eksploatacije, dovelo

je 80 – tih godina prošlog stoljeća do pojave kocepta održivog razvitka. Pod pojmom održivog

razvitka(sustainable development) podrazumjeva se razvoj koji zadovoljava potrebe

današnjeg naraštaja bez ugrožavanja budućih naraštaja. Logistika održivog razvoja označuje

koordiniran, konzistentan i kontrolirani skup logističkih aktivnosti, koje osiguravaju

istodobno i sinergijsko ostvarivanje gospodarskih i ekoloških ciljeva u skladu sa zahtjevima

envirnomentalističkog pokreta, sa sve strožijim ekološkim zakonima i sa zakonima za zaštitu

potrošača i s povećanim zahtjevima s tržišta za «zelenim» proizvodima i uslugama, koji su u

funkciji oplemenjivanja ljudi, prostora i svih razvojnih resursa. (Zelenika, Pupovac, 2001a)

4. TEORIJSKE ZNAČAJKE INFORMACIJSKIH SUSTAVA

Brzina promjena suvremenih informacijskih tehnologija i sve veći broj logističkih aktivnosti

na koje ona utječe povećava važnost informacijske tehnologije do te mjere da nijedan

logistički sustav ne može funkcionirati bez informacija i informacijske tehnologije kao

podrške, u ovom dijelu pobliže ćemo objasniti informacijske sustave.

4.1. INFORMACIJSKI SUSTAVI

Informacijski sustav poduzeća definira se kao podsustav poduzeća koji je osnovica za

koncipiranje i voñenje tekuće i razvojne politike, odnosno voñenje procesa i upravljanje.

Informacijski sustav daje odgovarajuću vrstu, količinu i kvalitetu informacija svakom

korisniku po utvrñenom redoslijedu ili istovremeno. (Srića, 1999.) Informacijski sustav

poslovnog sustava predstavlja skup ljudi, programa, metoda i drugih elemenata, svrsihodno

povezanih i organiziranih radi obavljanja informacijske aktivnosti. (Srića, 1999.) Menadžer

definira pojam «informacijski sustav» kao metodu obrade sirovih podataka u informacije i

njihovu dostavu u obliku koji je prihvatljiv korisniku za uporabu uz minimalne troškove.

(Srića, Spremić, 2000.)

31

S obzirom na današnju tržišnu orijentaciju kompanija, jasna je potreba za stalnim, dnevnim

trenutnim priljevom informacija, pri čemu je potrebno procijeniti odnos troškova prikupljanja,

obrade i dostave informacija i vrijednosti koju ona ima ili će imati. Danas kompanija koja

nema razvijeni i moderni informacijski sustav jednostavno ne može egzistirati na tržištu. Cilj

informacijskog sustava je dostava prave informacije u pravo vrijeme na pravo mjesto uz

minimalne troškove.

4.1.1. Životni ciklus informacijskog sustava

Bit je koncepta životnog ciklusa sustava shvaćanje prema kojemu svaki sustav u nekoj točki u

vremenu nastaje, potom se razvija te nakon stanovita vremena nestaje, odnosno biva

zamijenjen nekim novim sustavom. (Panian, 2001.) Za životni ciklus informacijskih sustava

karakteristične su četiri razvojne faze: (Panian, 2001.)

1. faza inicijalizacije (nastajanja),

2. faza ekspanzije (rasta),

3. faza konsolidacije (sazrijevanja),

4. faza zrelosti sustava.

Slijedeća slika grafički pokazuje životni ciklus informacijskog sustava.

Slika 5: Životni ciklus informacijskog sustava

kvaliteta

sustava

inicijalizacija ekspanzija konsolidacija zrelost vrijeme

Izvor: Panian, Ž.: Kontrola i revizija infromacijskih sustava, Sinergija, Zagreb, 2001, str. 2.

32

Faza inicijalizacije sustava započinje davanjem poticaja za razvitak novog poslovnog

upravljačkog informacijskog sustava. Takav poticaj daju menadžeri i djelatnici, koji osjećaju

da su nedovoljno informirani. U ovoj fazi obavljaju se opsežne konzultacije i razgovori te

pripreme za izgradnju novog informacijskog sustava.

Nakon odreñenog vremena i ulaganja odgovarajućih sredstava sustav se dovodi u fazu

ekspanzije, kada je uočljiv njegov kvantitativni rast u svin segmentima. Akumuliraju se

strojevi i oprema, pripremaju se programi, obrazuju se djelatnici, razvijaju organizacijske

metode i pribavljaju, odnosno razvijaju mrežne komponente sustava. Krivulja životnog

ciklusa sustava u ovoj fazi je eksponencijalne prirede i izrazito je strma.

Kada je dosegnuta odreñena razvojna razina sustava, njegov se daljnji rast svjesno usporava

kako bi se ostavrila odgovarajuća kontrola nad njegovim radom i uspostavile željene

mogućnosti upravljanja. Time se sustav dovodi u fazu konsolidacije. U ovoj fazi naglasak je

na standardizaciji i usklañivanju rada svih komponenata i tzv. ''finom podešavanju''.

Nakon što sustav ostvari postavljene kriterije kvalitete, učinkovitosti i djelotvornosti, prevodi

ga se u fazu zrelosti. Nastoji se da ta faza životnog ciklusa sustava potraje što dulje, kako bi

se u što većoj mjeri iskoristila dotadašnja ulaganja u njegov razvitak. U toj se fazi od sustava

očekuje da ostavaruje željene koristi. Meñutim iz brojnih objektivnih(promjene u okolini

sustava, nove tehnologije) i subjektivnih(nepažnja, nebriga, inercija) razloga sustav pomalo,

počinje zastarijevati, odnosno ostvarivati suboptimalne rezultate. To su prvi signali da valja

inicirati novi životni ciklus sustava.

4.1.2. Zadaci i funkcije informacijskog sustava

Ključni zadaci poslovnog informacijskog sustava odnose se na računalno pokrivanje

poslovnih transakcija i na osiguranje potrebnih informacija menadžerima u odgovarajućem

vremenu i upotrebljivom formatu tj. osnovna zadaća informacijskog sustava je

pravovremeno dostavljanje prave informacije na pravo mjesto i uz najniže troškove.

(Srića, 1999.) Ti zadaci zapravo se mogu svesti na operacije koje se odnose na: (Srića,

Spremić, 2000.)

• prikupljanje informacija,

33

• kontroliranje informacija,

• klasifikaciju informacija,

• obradu i čuvanje informacije,

• dostavljanje informacija korisnicima.

Osnovne funkcije informacijskog sustava su: (Srića, 1999.)

1) prikupljanje podataka,

2) obrada podataka,

3) pohranjivanje podataka i informacija,

4) dostavljanje podataka i informacija korisnicima.

Danas je nezamislivo poslovanje bez računala, pa tako ona nalaze primjenu u svim

područjima poslovanja, u svim funkcijama, za pripremu različitih odluka i za upotrebu

različitih instrumenata i modela. To je posebno značajno što se na osnovi različitih

softwerskih rješenja, mnoge odluke i postupci u poduzeću mogu automatizirati. Budući da

računalo može zapamtiti masu podataka i njih koristiti u danom trenutku, moguće su

racionalizacije u izvoñenju različitih operacija. To je od posebnog značaja za logistiku i

logističke sustave jer se bržom obradom informacija omogućuje i brže djelovanje na različite

čimbenike bilo unutarnje ili vanjske, i njezine troškove čime se uvelike utječe na rentabilnost

i samog poslovanja poduzeća.

4.1.3. Struktura informacijskog sustava

Informacijski sustav ima svoju strukturu koja mu omogućuje izvršavanje spomenutih zadaća i

funkcija. Struktura informacijskog sustava sastoji se od četiri elementa: (Panian, 2001.)

• hardware,

• software,

• lifeware,

• orgware.

Hardware se odnosi na materijalnu osnovicu, koju čine informatička tehnologija tj. na

elektronička računala, radne stanice, modeme, fizičke linije za komunikaciju, wireless linije

za komunikaciju itd. Software su nematerijalni elementi, programi i operativni sustavi na

34

kojima se temelji primjena hardwarea. Lifeware su ljudi tj. stručnjaci koji rade s

informatičkom tehnologijom. To su informatičari ili samo korisnici rješenja sustava.

Orgware su organizacijski postupci povezivanja prethodne tri komponente u skladnu cjelinu.

Javlja se i peta komponenta, netware. Ona se odnosi na koncepciju i realizaciju

komunkacijskog povezivanja svih elemenata sustava u skladnu cjelinu.

Uvjetovala ju je suvremena obrada informacija , gdje su bitne mreže i koncepti povezivanja

korisnika s informacijskim resursima i tehnologijama, neovisno o njihovu fizičku razmještaju.

Danas u uvjetima globalizacije netware ima neprocjenjivu važnost jer bez njega je

nezamislivo poslovanje bilo kojeg poduzeća. Budući da u modernim informacijskim

sustavima interne i eksterne baze podataka postaju okosnica projektiranja, korištenja i razvoja

primjene informatičkih tehnologija, V. Srića (Srića, 1999.) je uveo i šestu komponentu

dataware, koja se odnosi na koncepciju, strukturu i sadržaj informacijskih resursa poslovnog

informacijskog sustava, obično sadržana u njegovoj bazi podataka.

4.1.4. Razvoj informacijskog sustava u poduzećima

S obzirom na razvoj informacijskog sustava u poduzećima razlikuju se: (Srića, Spremić,

2000.)

• klasični informacijski sustavi,

• prijelazni informacijski sustavi,

• automatizirani informacijski sustavi,

• upravljački informacijski sustavi,

• računalom integrirana proizvodnja.

Klasični informacijski sustav podrazumjeva ručnu obradu podataka, uz korištenje odreñenih

mehanografskih i organizacijskih sredstava. Tu su metode analize sustava zasnivaju se na

analizi protoka dokumenata kroz organizacijski sustav.

Prijelazni informacijski sustav nalaze se na putu automatizacije. Razvijaju se pojedine

obrade djelomičnog značenja, a ide se sve do postavljanja kompletnih modula i podsustava s

defniranim vezama meñu podsustavima kao osnovici za postavljanje trećeg tipa tzv.

35

integralnih informacijskih sustava. Kao metode analize sustava upotrebljavaju se

matematičke, statističke i metode operacijskih istraživanja.

Automatizirani informacijski sustavi su integralni informacijski sustavi. Oni su

kompleksni, kompjutorizirani, obuhvaćaju cjelokupni poslovni sustav i stvaraju integralnu

funkcionalnost svih podsustava u cilju optimalnog upravljanja organizacijskim sustavom.

Metode analize sustava su dinamički modeli optimiranja koji se zasnivaju na matematičko –

statističkim metodama. Postavljanje integralnog informacijskog sustava treba omogućiti tzv.

Kondeziranje informacije i izbor informacije po razinama rukovoñenja prema tzv. piramidi

upravljanja. Kada uveden efikasan automatizirani informacijski sustav integrira i memorira u

bazama veći postotak svih podataka i sve relevantne podatke tog poduzeća, tada se može

razviti upravljački informacijski sustav sa svrhom stvaranja podloge za izbor upravljačkih

odluka i donošenje prijedloga rutinskih odluka te simuliranja ponašanja sustava nakon

poduzimanja odreñenih akcija.

Upravljački informacijski sustavi mogu se podijeliti na: (Srića, 1999.)

1. transakcijske (klasične, operacijske) informacijske sustave,

2. sustave za potporu u odlučivanju i

3. ekspertne sustave.

Transakcijski informacijski sustavi bave se svakodnevnim poslovnim transakcijama i

aktivnostima. Njihovim razvojem dolazi do ubrzanja poslovnog procesa u poduzeću. Time se

postiže viša kvaliteta logističkih učinaka npr. Bolje upravljanje zalihama, sniženje troškova

zaliha, sniženje troškova evidencije, brže obavljanje poslova. Razvojem ovih sustava podiže

se i kvaliteta usluga u smislu brzine opsluživanja potrošača, njegove informiranosti i sl.

U sustave za potporu u odlučivanju spadaju MIS(Management information system) koji se

odnosi na srednju upravljačku razinu u poduzeću te DDS(decision support system) koji sadrži

banke podataka, tehnika, metoda, prognoza i statistika. DDS se može izraditi tek nakon što je

poduzeće uvelo transakcijski informacijski sustav i MIS.

Ekspertni sustavi su najznačajniji praktični proizvod umjetne inteligencije, temeljeni su na

znanju, a rade u području nekog specijaliziranog znanja. Posebno su važni za područja u

kojima je složen proces analize ili nema dovoljno eksperata.

36

Računalom integrirana proizvodnja(CIM) se koristi u poduzećima odreženih industrijskih

grana(metaloprerañivačka, elektro i drvna). Označuje najviši stupanj informatizacije i

predstavlja integraciju hardwarea i softwarea u visokoautomatizirani sustav poduzeća.

4.2. INFORMACIJSKI PROCESI U LOGISTIČKOM SUSTAVU

Pod logističkim informacijskim podsustavom podrazumijeva se sveukupnost informacijskih

veza u okviru poslovnog logističkog sustava. Logistički informacijski podsustav omogućuje

funkcioniranje logističkog i distribucijskog sustava. Tu govorimo o pravovremenim

informacijama o eventualnim problemima koji se mogu javiti na nekom tržištu. Te

informacije omogućuju rukovodstvu poduzeća da pravovremeno poduzme potrebne mjere

kako bi se smanjili negativni utjecaji i smanjili troškovi servisiranja tih utjecaja.

Neusklañenost izmeñu tijekova informacija i tijekova predmeta rada u logističkom sustavu

dovodi do poremećaja u poslovanju i padu ekonomičnosti poslovanja. Tako prije otpreme

neke robne pošiljke, treba prvotno prikupiti i obraditi podatke o svim drugim narudžbama

kupca i tek tada izdati nalog za otpremu sve robe koja se može uključiti u pošiljku. Ukoliko se

to ne učini, povećat će se troškovi distribucije.

Upravo zbog toga za kvalitetno funkcioniranje logističkog sustava je neophodan kvalitetan

informacijski sustav. U logističkom informacijskom podsustavu procesi razmjene informacija,

u pravilu prethode, teku usporedo ili naknadno s fizičkim procesima. Zato logistički

informacijski podsustav treba biti u funkciji odvijanja i kontrole tijeka predmeta rada u

procesu distribucije. Znači da se na temelju informacija logističkog informacijskog

podsustava donose logističke poslovne odluke. Danas je od velikog značaja i odabir pravo

programskog rješenja kako bi logistički sustav optimalno funkcionirao. Podaci za logistički

informacijski sustav prikupljaju se iz različitih izvora. Najvažniji izvori podataka za

jedinstvenu bazu podataka u nekoj organizaciji su: (Sundać, Fatur, 2004.)

• Sustav obrade narudžbi

• Organizacijski spisi

• Industrijski/vanjski podaci

• Podaci menadžmenta

• Operativni podaci

37

Pojedine vrste podataka koje najčešće dolaze iz ovih izvora prikazani su na shemi 5.

Shema 5: Izvori informacija u logističkom informacijskom sustavu

Izvor: Lambert, D.M. et. al.: Funtamentals of Logistics, McGraw Hill, New York, 1997., str.

96.

4.2.1. Kartoteke, datoteke, baze i banke podataka

Veliki broj podataka koji se prikupljaju za potrebe logističkog sustava zahtjevaju veliku

sposobnost u njihovom selektiranju i adekvatnom evidentiranju. Vrste evidencija su:

(Segetlija, Lamza-Maronić, 2000.)

a) Kartoteka – evidencija se vodi u knjigama ili karticama,

Sustav obrade narudžbi: - lokacija kupca - povijest narudžbi - prodavatelj - prihodi - status aktualne narudžbe

Industrijski pokazatelji/vanjski izvori - Tržišni udjel - Trenutna ponuda proizvoda - Demografski trendovi - Ekonomski trendovi

Menadžment - konkurentska reakcija - predviñanja prodaje - budući trendovi - nova tržišta

Logistička baza podataka

Stvaranje izvještaja - Izvještaj o izvršenim poslovima - Izvještaj o otpremi robe - Izvještaj o oštećenoj i vraćenoj robi - Izvještaj o praćenju pošiljke - Izvještaj o troškovima

Računovodstvo - Troškovi kapitala - Trošak logističkih aktivnosti - Fiksni troškovi

Operativni podaci - Plaćanje tereta - Povijest transportnih usluga - Inventar - Davani kredit - Kretanje proizvoda

38

b) Datoteka – skup istovrsnih podataka, obuhvaćenim nekim zajedničkim kriterijem i

smještenim na posebnom magnetskom nositelju, koji omogućuje strojnu obradu

podataka u potrebne informacije.

c) Baza podataka – skup meñusobno povezanih podataka memoriranih u računalu na

način koji omogućava njihovu uporabu za različite potrebe i od različitih korisnika

neovisno o programima s kojim oni raspolažu,

d) Banka podataka – nastaje logičkim i tehničkim povezivanjem meñuovisnih baza

podataka. Kolekcija informacijskih resursa koje sustav posjeduje, neovisno o obliku,

medijima i tehnologiji koja se pri tom upotrebljava.

Izvori podataka mogu biti: (Segelija, Lamza-Maronić, 2000.)

• Unutarnji – samo poduzeće

• Vanjski – informacijski sustavi nacionalnih i meñunarodnih institucija

Poznatiji vanjski izvori su: statistički i demografski ljetopis OUN – a, Svjetska banka,

Business International, Banka meñunarodnih podataka (BMP), statistički ljetopisi OECD – a i

mnogi drugi izvori koje objavljuju vlade pojedinih zemalja, udruženja, komore, banke i

istraživačke institucije.

Danas u uvjetima globalizacije tržišta posebno do izražaja dolaze meñunarodne banke

podataka tj. one postaju neophodne za opstanak poduzeća na tržištu jer iz njih, u svako

vrijeme i uz niže troškove poduzeće može dobiti podatke važne za ulazak i opstanak na

tržištu. Ti podaci se prikupljaju, obrañuju i distribuiraju na temelju posebno izrañenog

programa i programskih jezika (SQL, ALPHA, COBOL, BASIC i dr.). Unose se u računalo

putem tastature ili optičkog čitača, a razmjenjuju se centralnom memorijom pomoću tzv. off -

line ili on - line povezivanja. To su temeljne mogućnosti povezivanja logističkih

informacijskih sustava. Navedeno je vidljivo na slijedećoj slici.

39

Informacijski sustav proizvoñača

Informacijski sustav kupaca

Unos podataka u papirnate dokumente, diskete, kazete i sl. te njihov fizički prijenos i unošenje u

računalo

Slika 5: Temeljne mogućnosti povezivanja logističkih informacijskih sustava

a) Off – line povezivanje

b) On – line povezivanje

Izvor: Šamanović, J: Logistički i distribucijski sustavi, Ekonomski fakultet Split, Split,1999,

str. 207.

4.2.2. Komuniciranje u logističkom informacijskom sustavu

Proizvodnost rada, ekonomičnost i rentabilnost poslovanja u logističkom i distribucijskom

sustavu, značajno ovise o kvaliteti komunikacije izmeñu i unutar logističkih informacijskih

sustava. Tehnološki razvoj komunikacijsko – informacijskog sustava značajno utječu na

brzinu razvitka logističkog sustava. To se najbolje vidi u posljednjih dvadesetak godina, po

snažnom razvoju u informacijskoj tehnologiji. Promjene analognih u digitalne mreže, razvitak

internet poslovanja, razvoj mobilne tehnologije i razvoj osobnih i prijenosnih računala

značajno su povećali brzinu i kvalitetu informacijskih sustava. Komunikacijski odnosi izmeñu

pojedinih elemenata sustava, mogu se uspostaviti:

• usmeno,

• pismeno i

• elektronički.

Informacijski sustav proizvoñača

Informacijski sustav kupaca Kablovska ili telefonska veza kupca

Kablovska i telefonska veza kupaca

40

Usmeno komuniciranje u logističkom i distribucijskom sustavu vrši se u situacijama koje

zahtjevaju razgovore, dogovore i ugovore u rješavanju kompleksnih poslovnih problema koji

se odnose na:

• Cijene logističkih usluga(prijevoz, skladištenje, pakiranje, isporuka robe i sl.),

• Način prijevoza,

• Reklamacije.

Ukoliko su partneri meñusobno udaljeni komuniciraju telefonom. Ukoliko je potrebno,

dokumentirati usmeni dogovor, on se prenosi na papir.

Pri pismenom komuniciranju informacije se prenose pomoću papira, mikrofilma, optičkog

diska, televizijskog teksta i video teksta. Kao sredstvo prijenosa podataka može biti: osobna

ili poštanska dostava, telefaks. Pismeno komuniciranje je pogodno za prijenos podataka koji

dokumentiraju neke poslovne dogañaje, pa neke od dokumenata, čiji bi sadržaji kasnije mogli

biti sporni(ugovori, narudžbe, primke i sl.), treba arhivirati.

Pod elektroničnim komuniciranjem se podrazumijeva uporaba informacijsko –

komunikacijske tehnologije u poslovnim transakcijama. Elektroničnim komuniciranjem

omogućuje se brži, lakši i jeftiniji tijek robe i informacija kroz logistički i distribucijski

sustav. Elektroničko komuniciranje izmeñu poslovnih partnera, posebno, dolazi do izražaja u

logističkom i distrbucijskom sustavu. Elektroničko povezivanje proizvoñača i kupaca pruža

niz pozitivnih efekata koji se ispoljavaju kroz: (Zelenika, Pupovac, Vukmirović, 2002.)

• Niže distribucijske troškove,

• Povećanje konkurentske prednosti na tržištu,

• Smanjenje administracije,

• Brže tijekove robe kroz logistički i distribucijski sustav,

• Poboljšanje logisičkih usluga,

• Niže zalihe robe na skladištu,

• Razvoj partnerskih odnosa.

Danas je glavni oblik elektroničkog komuniciranja je internet (engl. net = mreža). To je skup

računalnih mreža o kojima se brinu, financiraju i pomoću kojih razmjenjuju resurse, razne

41

korporacije, vladine agencije i druge profitne i neprofitne organizacije i ustanove. Internet

sadrži: (Šamanović, 1999.)

1) Računalne sustave vladinih ustanova širem svijeta;

2) Računala na raznim sveučilištima i školama;

3) Računalne sustave u vlasništvu velikih korporacija, kao što su IBM, GM, Microsoft;

4) Računalne sustave u vlasništvu neprofitnih organizacija koje osiguravaju pristup

širokom krugu korisnika;

5) Računala u vlasništvu komercijalnih poduzeća koje stvaraju profit omogućavajući

korisnicima pristup ovom ogromnom komunikacijskom sustavu.

Internet, kao ''mreža svih mreža'' ima u svijetu preko 40 milijuna računala sa serverima u

kojima je pohranjena golema količina podataka iz svih područja ljudske djelatnosti. Uz pomoć

interneta, svako se računalo može momentalno povezati i meñusobno razmjenjivati podatke s

bilo kojim računalom u svijetu. Danas u vremenu globalizacije, gdje je informacija najbitniji

resurs poslovanja bilo kojeg poduzeća, internet ima presudnu važnost. Uporaba interneta u

logističkom i distribucijskom sustavu poduzeća obično se odnosi na2: (Zelenika, Pupovac,

Vukmirović, 2002.)

• Elektroničku poštu,

• Elektroničku razmjenu podataka i dokumenata(EDI),

• Oglašavanje i prodaja proizvoda(na tzv. Web stranicama).

4.3. FUNKCIJE INFORMACIJSKO – LOGISTIČKOG SUSTAVA

Informacija je važna supstanca svakoga logističkog proizvoda, bez obzira o kakvoj se vrsti

logistike radi, bez informacije se ne može obaviti niti jedan logistički proces. (Zelenika,

2005.) U logistici subjekti komuniciraju tj. uspostavljaju informacijske veze i razmjenjuju

informacije pomoću integriranih informacijsko - logističkih sustava. Ti sustavi im omogućuju

ne samo meñusobno komuniciranje već i komuniciranje s partnerima, institucijama,

ustanovama izvan logističkodistribucijskih kanala.

2 Osim toga, internet se može koristiti i u brojnim drugim poslovnim transakcijama kao što su elektroničko bankarstvo, istraživanje i analiza tržišta, istraživanje i razvoj proizvoda, računovodstvo, prodaja proizvoda i usluga itd.

42

Informacijsko logistički sustav je sustav meñusobno, svrsihodno povezanih i meñuutjecajnih

podusustava i elemenata koji, pomoću ljudskih komponenata, materijalno – tehničkih

komponenata, nematerijalnih komponenata, omogućuje prikupljanje podataka, obradu

podataka, pohranjivanje podataka i informacija i dostavljanje podataka i informacija

logističkim subjektima kao proizvoñačima logističkih proizvoda. (Zelenika, 2005.) Na

temelju prethodne definicije moguće je definirati temeljne funkcije svakog logističko

informacijskog sustava:

1) prikupljanje podataka – logistički subjekt za svoje potrebe prikuplja podatke

o logističkim aktivnostima, troškovima, distribucijskim mogućnostima, itd.

2) Obrada podataka – stručnjaci i informatičari pomoću odgovarajućih hardvera

i softvera obrañuju prikupljene podatke, na temelju kojih pripremaju kratke

izvještaje za menadžment.

3) Pohranjivanje podataka i informacija – obrañeni podaci i pripremljene

informacije pohranjuju se u baze i banke podataka kako bi u svakom trenutku

bile na rspolaganju zaposlenicima logističkih subjekata(...).

4) Dostavljanje podataka i informacija – menadžerima se dostavljaju obrañene

informacije kako bi na osnovi njih mogli pravodobno donositi prave odluke,

upravljati logističkim resursima, potencijalima, procesima te kontrolirati sve

faze poslovanja.

Da bi logistički subjekti mogli ostvariti ostvariti logističke funkcije, njihov se informacijski

sustav mora sastojati od pet meñusobno povezanih komponenata: (Zelenika, 2005.)

1) Ljudska komponenta (engl. Lifeware) – ljudsku komponentu logističko

informacijskih sustava čine svi ljudi(menadžeri, stručnjaci, zaposlenici...) koji

u bilo kojoj funkciji sudjeluju u funkcioniranju takvih sustava i koji se koriste

prikupljenimi obrañenim podacima i informacijama.

2) Materijalno – tehnička komponenta (engl. Hardware) – čine ju svi strojevi,

ureñaji i sredstva namijenjeni procesiranju podataka i informacija te njihovoj

pripremi.

3) Nematerijalna komponenta (engl. Software) – Nematerijalnu komponentu

logističkoinformacijskih sustava čini ukupnost ljudskog znanja u strojeve,

ureñaje i opremu, koja predstavlja predmet obrade i koja odreñuje postupke

obrade u dotičnim sustavima(...).

43

4) Prijenosna komponenta (engl. Netware) – Prijenosnu komponentu tvore

sredstva i veze za prijenos podataka, odnosno informacija na daljinu, odnosno

telekomunikacijska sredstva i veze u dotičnim sustavima(...).

5) Organizacijska komponenta (engl. Orgware) – Organizacijsku komponentu

logističkoinformacijskih sustava predstavljaju sve mjere, akcije, postupci,

pravila(...) kojima se koordinira rad prethodno navedenih četiriju

komponenata, kako bi one tvorile funkcionalni i djelotvorni informacijski

sustav(...).

Pregled funkcija i komponenata dan je na slijedećoj shemi.

Shema 6: Komponente i funkcije logističkoinformacijskoga sustava

Izvor: obrada studenta prema Zelenika, R.: Logistički sustavi, Ekonomski fakultet Rijeka,

Rijeka, 2005, p.266.

GLOBALNI, MAKRO I MIKROGOSPODARSKI G S L O B U A L N S I M T A K R A O I V M I I K R O

G O S P O D A R S K I S U S T A V I

GLOBALNI, MAKRO, MIKRO, META... LOGISTIČKI G S L O U B A S L N T I A M A V K R I O M I K R O

META ... LOGISTIČKI SUSTAVI

LOGISTIČKOINFORMACIJSKI S L U O S G T I A S V T I I Č K O

INFORMACIJSKI SUSTAVI

LOGISTIČKO POSLOVNI SUSTAVI(LOGISTIČKI SUBJEKTI)

KOMPONENTE LOGISTIČKOINFORMACIJSKOG

SUSTAVA

FUNKCIJE LOGISTIČKOINFORMACIJSKOG

SUSTAVA

- LJUDSKE KOMPONENTE - MATERIJALNO-TEHNIČKE KOMPONENTE - NEMATERIJALNE KOMPONENTE - PRIJENOSNE KOMPONENTE - ORGANIZACIJSKE KOMPONENTE

- PRIKUPLJANJE PODATAKA - OBRADA PODATAKA - POHRANJIVANJE PODATAKA I INFORMACIJA - DOSTAVLJANJE PODATAKA I INFORMACIJA

44

Uspješno upravljati logističkoinformacijskim sustavima znači ostvarivati sinergijske učinke,

misije, funkcije, poslove(...) svih stratuma logističkih poslovnih sustava(...), bez obzira koju

vrstu logističkih proizvoda i u kojem opsegu proizvodi.

4.4. MISIJA i ODLUKE INFORMACIJSKO – LOGISTIČKOG SUSTAVA

„Temeljna je misija logističkoinformacijskog sustava da logističke menadžere i druge

specijalizirane logističke stručnjake pravodobno opskrbe kvalitetnim informacijama kako bi

mogli donositi primjerene logističke odluke u svim fazama, ne samo procesa proizvodnje

logističkih proizvoda, nego i upravljanja svim logističkim potencijalima, resursima,

aktivnostima(...), ali i odluke o rastu i razvoju logističkih poslovnih sustava(...).“ (Zelenika,

2005.)

Na osnovi prethodnog, logističke odluke prema stupnju hijerarhijske složenosti mogu biti:

(Zekić, 2000.)

• Strateške odluke – odluke o: lokaciji, broju, veličini i vrsti skladišta, kanalima

distribucije, uslugama kupcima, načinu transporta robe i sl.

• Taktičke odluke – odluke o: tipovima, broju i veličini vozila, glavnim rutama,

rasporedu i kontroli zaliha, obradi narudžbi, pakiranju robe, ugovorima o

zakupu, modelima upravljanja zalihama, outsorcingu.

• Operativne odluke – odluke o: rasporedu pošiljki, pripremi dokumenata za

transport robe, o obavljanju radnji u carinskom postupku, o ukrcaju, prekrcaju i

iskrcaju robe.

Prema vremenu trajanja, logističke odluke mogu biti:

• Kratkoročne – tekuće poslovanje do 1 godine.

• Srednjoročne – razvojni programi logističkih subjekata u razdoblju od 1 do 5

godina.

• Dugoročne – razvojni programi logističkih subjekata za razdoblja duža od 5

godina.

Prema elementima logističkog procesa razlikujemo:

• Odluke o nabavi,

• Odluke o skladištenju,

• Odluke o distribuciji,

45

• Odluke o transportu.

Da bi odluke bile uspješno donesene potrebno je uspješno izvršavanje logističke funkcije, što

ukazuje na to da je logistička aktivnost preduvjet dobrog upravljanja poduzećem.

4.5. ZNAČENJE INFORMACIJSKO – LOGISTIČKOG SUSTAVA U IZVRŠAVANJU LOGISTIČKIH ZADATAKA

Uspjeh upravljanja logističkim i distribucijskim sustavom ovisi o kvaliteti informacijskog

sustava u poduzeću. Sve odluke i planovi koji se donose u poslovnom logističkom sustavu

temelje se na odgovarajućim informacijama. Pri optimatizaciji poslovanja logističkog sustava,

posebnu pozornost treba posvetiti nastojanju maksimalnog smanjenja troškova i istovremenog

osiguranja što boljeg funkcioniranja čitavog sustava (široki asortiman, što veći koeficijent

obrtaja zaliha, što brža isporuka, najeftiniji prijevoz i sl.). Da bi se to ostvarilo potrebno je

utvrditi odreñene kriterije koji će služiti kao temelj za donošenje logističkih odluka. Zato

treba neprestano informacijski pratiti sve elemente logističkog sustava i njihove veze s

okolinom, kako bi logističke odluke i planovi bili u skladu s odreñenim okolnostima i

kriterijima. Od posebnog značaja za uspostavu odreñenih kriterija za donošenje logističkih

odluka i planova jest uspostava dvosmjernog toka informacija, koji će biti u skladu s

logističkim ciljevima (vidi sliku 4).

46

Slika 7. Uloga informacijskog logističkog sustava pri odlučivanju, planiranju i kontroli

izvršenja logističkih zadataka

Legenda:

tijekovi informacija

Izvor: Šamanović, J.: Logistički i distribucijski sustavi, Ekonomski fakultet Split, Split,1999,

str. 217.

Logistika se temelji na informacijama, na kojima se u konačnici i donose odluke. Tek

koordinirani tok i meñusobno povezivanje svih razina i procesa koji meñusobno sudjeluju u

poslovnom odlučivanju te optimalizacija toka informacija kroz njih može dovesti do uspješnih

odluka, namijenjenih u prvome redu prema unaprijeñenju poslovanja.

I N F O R M A T I Č K I

S U S T A V

ODLUKA PLAN

KONTROLA IZVRŠENJE

47

5. MODERNA TEHNOLOGIJA I INFORMACIJSKI SUSTAVI U

FUNKCIJI LOGISTIČKIH SUSTAVA NA PRIMJERU

MAERSK LOGISTICS (MLOG)

Važnost logistike se posebice javlja u suvremenom prometnom poslovanju i brodarstvu, što se

može potkrijepiti rastućim brojem globalnih logističkih operatera koji su najčešće locirani u

lukama. Da bi obavljanje njihove funkcije bilo uspješno potrebna je implementacija

odgovarajućih informacijskih sustava. U ovome je poglavlju na primjeru poduzeća prikazana

važnost informacijskih sustava u obavljanju logističke djelatnosti.

5.1. OSNOVNE ZNAČAJKE PODUZEĆA MAERSK LOGISTICS (MLOG)

A.P. Moller grupacija kao jedna od 50 najvećih u svijetu dijeli se na 8 kompanija koje se bave

raznim djelatnostima. Prva i osnovna djelatnost je kontejnersko poslovanje, CB (container

bussines) tj. svi poslovi vezani za kontejnerski pomorski prijevoz. Slijedeća slika pokazuje

korporaciju sa svim njezinim sudionicima.

Slika 8. Maersk Group

Izvor: Maersk, 2013., http://www.maersk.com/Aboutus/Pages/TheMaerskGroup.aspx

(23.06.2013.)

48

Osnovna djelatnost bazira se na kompaniji Maersk Line brodara koji posjeduje preko 500

kontejnerskih brodova i koji ima urede u više od 120 zemalja svijeta. Unutar grupacije osim

Maersk Line-a uz kontejnerski prijevoz vezane su jos dvije kompanije Safmarine,

Juznoafricki brodar kojeg je Maersk Line kupio 1980-tih godina te Maersk Logistics, globalni

špediter. Maersk Logistics kao i Maersk Line posjeduje preko 120 ureda širom svijeta što mu

omogućuje da klijentu pruži uslugu iz bilo koje svjetske destinacije. Maersk Logistics kao dio

te grupacije čini potporu Maersk Line u obavljanju njegovih djelatnosti.

Osnovna svrha osnivanja Maersk Logisticsa je da u kombinaciji sa Maersk Line svom klijentu

pruži second to none service tj. da se klijentu omogući dostava njegovog kontejnera od vrata

do vrata te time pruži komplet usluga koju niti jedan drugi svjetski brodar ne pruža.

Maersk Logistics osim što je potpora Maersk Line posluje i kao NVOCC tj. brodar bez broda

kao svi najveći svjetski špediteri Kuehne-Nagel, Schenker, Panalpina, Cargo Partner, DHL

itd.

5.1. DJELATNOSTI PODUZEĆA MAERSK LOGISTICS (MLOG)

Djelatnosti kojima Maersk Logistics, MLOG, bavi jesu:

• LSS (Kopneni prijevoz, Osiguranje tereta, Carinski poslovi)

• OCE (Pomorski prijevoz)

• IEL

• AIR

• Supply chain development

• Project management

Maersk Logistics sa LSS proizvodom nudi kako Maersk Line-u tako i svojim strankama

mogućnost dostave '' vrata do vrata''. U velikim državama MLOG ima vlastitu flotu kamiona

dok u malim ugovorima koristi kamione svojih dobavljača. Osim kamionskog prijevoza LSS

proizvod uključuje i sve carinske postupke sa robom te sva prateća osiguranja.

49

OCE djelatnost Maersk Logistics-a obuhvaća logističku podršku i distribuciju prekomorskim

putem. Poduzeće svoje usluge nudi kompanijama povezanim u Maersk grupaciju,

prvenstveno kompaniji Maersk line, kojoj je glavna aktivnost prekomorski prijevoz. OCE

djelatnos Maersk Logistics obavlja najčešće u suradnji sa drugim logističkim operatorom koji

je takoñer član grupe Maersk, Damsco. Prilikom pružanja OCE djelatnosti koja se obavlja

najčešće u prekooceanskim transportima javlja se cijeli splet uslugu koje obuhvaćaju: pristup

uslugama kroz mrežu prvoklasnih globalnih i regionalnih prijevoznika, opsežan kapacitet i

zaštićeni prijevozni prostor, stalnu vidljivost tereta kroz sustav praćenja, rješavanje prateće

dokumentacije, carinjenje i brokerske usluge prema potrebama, usluge kargo osiguranja, pick-

up, isporuke i distribucije, … U suradnji sa srodnim poduzećima, članovima grupacije,

Maersk logistics obavljanje OCE djelatnosti olakšava integriranom suradnjom više od 200

ureda širom svijeta. Ova djelatnost poduzeća je jedna od najraširenijih globalnih djelatnosti

koja ima značajan potencijal razvoja. U skladu s time, u okvirima strategije razvoja poduzeća,

položaj informacijskih sustava zauzima visoke prioritetne položaje.

IEL logistička djelatnost podruzumijeva logističke djelatnosti vezane za uvoz i izvoz roba.

Uloga logistike u vanjskotrgovinskoj razmjeni odnosi se na stvarnu logističku djelatnost, koja

obuhvaća sve karike u proizvodnom i prodajnom te konačno distribucijskom lancu,

meñusobno ih integrirajući. Na taj način omogućava se brže i efikasnije isporučivanje

proizvoda. IEL djelatnost Maresk Logisticsa obuhvaća sve korake koji se javljaju u

proizvodnom i opskrbnom lancu, od proizvodnje do adekvatnoga ambalažiranja i pakiranja do

transfera brodovima prekomorskim ili prekooceanskim putem te neizostavno rješavanje sve

potrebite dokumentacije. Uz IEL najvažnija djelatnost MLOG-a je ''freight forwarding''.

Djelatnost je usmjerena na kupovanje prostora na brodovima Mline-a i svih ostalih brodara

prisutnih na tržistu. Na taj se način utječe na povećanje kapaciteta kompanije, što omogućava

širenje poslovanja i veću ponudu korisnicima usluga.

AIR logistička djelatnost u Maersk logistics-u obuhvaća logističke aktivnosti prilikom

transporta zračnim putem. Poduzeće kod AIR djelatnosti koristi kombinirani transport

morskim putem i zračnim putem. Smatra se da je ova kombinacija najpovoljnija s obzirom da

obuhvaća minimalne troškove prijevoza brodom te maksimalnu brzinu prijevoza zračnim

putem. Uloga logističkog operatera je osim u organizaciji transporta i u ureñivanju

dokumentacije i olakšavanju procesa dostave tereta na odredište. Uloga informacijskoga

50

sustava u ovoj aktivnosti je neupitna, s obzirom da se kretanje i trenutna pozicija tereta prati

putem online sustava

Supply Chain Development ili razvoj opskrbnoga lanca je proces koji je stalno priutan u

poslovanju Maersk Logistics-a. Pomoć poduzećima u razvoju vlastitih opskrbnih lanaca,

moguća je zahvaljujući timu stručnjaka (njih više od 60) koji su rasporeñeni u svim

regionalnim uredima diljem svijeta gdje Maersk logistics ima svoje podružnice. Podržani

znanjima i iskustvom u upravljanju opskrbnim lancima, a jednako tako i projektnom

menadžmentu u moućnosti su razvjati isprobane i dokazane metode i analitičke instrumente

kojima se implementiraju rješenja koja će pomoći subjektu u maksimizaciji vrijednosti

opskrbnoga lanca.

Na razvoj opskrbnoga lanca se vezuje projektni menadžment, druga djelatnost Maaresk

logisticsa. U skladu sa prethodno iznesenim tvrdnjama vezanima za djelatnost razvoja

opskrbnoga lanca, potrebno je navesti i projektni menadžment kao proces izrade i

implementacije ideja proizašlih iz razvoja opskrbnoga lanca. Kombinacija navedenih dvaju

procesa je izrazito zastupljena u logističkoj industriji. Da bi razvoj opskrbnoga lanca i

projektni menadžment bili profitabilne i uspješne djelatnosti, sa potencijalom rasta, potrebno

je implementirati u poslovanje potrebne informacijske tehnologije.

5.2. GLOBALNI I LOKALNI CILJEVI PODUZEĆA MAERSK LOGISTICS (MLOG)

Globalno Maersk Logistics-u osnovna djelatnost je IEL (import-export logistics )za velike

svjetske korporacije kao Wallmart, Ikea, Adidas i mnogi drugi. Poslovi IEL-a obuhvaćaju

kontrolu kvalitete robe u proizvodnji, pakiranje robe, pomorski prijevoz, dostava i distribucija

do krajnjih kupaca, tj. Voñenje kompletnog supply chain-a.U tom segmentu tržišta Maersk

Logistics ima udio od 13 %. U pomorskom kontejnerskom prijevozu Maersk Logistics kao

globalni špediter ima 1 % tržišnog udjela te je u novom petogodišnjem planu primaran cilj

rast u tom segmentu. Upravo zbog toga Maersk Logistics je nedavno promijenio NVOCC

brand iz DSL-a u DAMCO sa ciljem da se što više odvoji od Maersk Line kako bi u

pregovorima sa drugim brodarima imao bolje pregovaračke pozicije i samim time uvjete. U

prošlosti je Maersk Logistics bio usko povezan sa Mline-om, danas i u budućnosti cilj je da

Maersk Logistics se u potpunosti odvoji od Mline-a

51

Ured u Hrvatskoj počeo je sa radom 01.03.2006 sa jednim zaposlenim. Danas ured ima 14

zaposlenih te ostvaruje promet od preko 50 miliona kuna godišnje što ga svrstava meñu

najbolje urede u istočnom mediteranu. U Hrvatskoj djelatnost Maersk Logistics-a je usko

vezana za kontejnerski pomorski prijevoz za vlastite stranke te za organizaciju kopnenog

prijevoza za Maersk Line. U bližoj budućnosti postoje planovi da se pokuša sa jednom

hrvatskom kompanijom postaviti kompletni lanac distribucije od proizvodnje do dostave i

distribucije.

Danas Maersk Logistics ima godišnje na uvozu oko 4000 TEU jedinica što ga svrstava meñu

srednje špeditere na Hrvatskom tržištu, iako je još danas veoma nepoznat na našem tržištu

Maersk Logistics je ostvario rast u razdoblju od jedne godine veći od 400 %. Planovi su da sa

agresivnijim nastupom na tržištu Maersk Logistics kroz razdoblje od pet godina postavi uz

bok najvećih špeditera u pomorskom kontejnerskom prijevozu na Hrvatskom tržištu.

5.3. INFORMACIJSKI SUSTAVI

Zbog veličine organizacija Maersk Logistics i Maersk Line veliku važnost pridaju razvoju

informatičkih sustava. Kompletno poslovanje kompanija ovisi o njima i njihovoj kvaliteti.

Osnovni cilj je da se trenutno iz bilo kojeg dijela svijeta izvrši transport bez fizičkog ili

telefonskog kontakta. Upravo zbog toga koristi se velika količina razvijenih sustava i radi se

na stalnom razvoju novih.

Sustavi koji se koriste u poslovanju Maersk Logistics-a su:

- OUTLOOK EXPRESS

- MODS

- RKEM

- SPECTIVE

- ICB

U nastavku je u kratkim crtama sa naglaskom na glavne prednosti determiniran značaj

svakoga pojedinoga sustava.

52

5.3.1. Outlook Express

Outlook express je osnovno sredstvo komunikacije kojim se obavljaju sve djelatnosti od

trenutnog kontaktiranja bilo kojeg ureda u svijetu do bukiranja pomorskog prijevoza,

dogovaranja cijena itd. Dizajniran je tako da se putem njega trenutno obrañuju informacije što

je od presudne važnosti na današnjem svjetskom tržištu. Time se klijentima omogućuje da

imaju informacije na vrijeme te se zaposlenicima omogućuje da brzo reagiraju na promjene te

izaberu najbolju i najkvalitetniju uslugu svojim klijentima. Slijedeća slika pokazuje sučelje

outlook-a.

Slika 9. Outlook Express

Izvor: preuzeto sa www.file-extensions.org (23.06.2013.)

Osnovni cilj osim brze protočnosti informacija je takoñer smanjenje troškova te izbjegavanje

komunikacije putem telefona čime se oduzima previše vremena te se informacije mogu krivo

protumačiti. Korištenje maila je strogo odreñeno. Moraju sadržavati kratke i točne podatke

kako bi se izbjeglo gubljenje vremena na nepotrebnim informacijama, takoñer obveza druge

strane je da odgovori unutar 24 sata od primitka maila. Mailovi moraju biti u engleskom

tekstu, razumljivi.

53

5.3.2. MODS

MODS je program sa grafičkim sučeljem koji se koristi za bukiranje i praćenje pošiljke unutar

Maersk Logistics-a. U MODS-u se nalaze svi potrebni podaci za svaku pojedinu pošiljku:

- luka ukrcaja

- luka iskrcaja

- broj teretnice

- broj kontejnera

- opis robe

- krcatelj

- primatelj

- vrijeme putovanje

- status bukinga

- troškovi

MODS omogućuje zaposlenicima lako praćenje pošiljke. Budući da danas 90 % stranaka radi

na principu JIT-a to je od presudne važnosti, ne gubi se vrijeme na traženju pošiljke što sa

obzirom na količinu obrañenih pošiljaka može stvoriti velike probleme. Podaci koji se nalaze

unutar sistema omogućuju klijentu da planira na vrijeme sve potrebne radnje kako bi robu

plasirao na tržište.

5.3.3. RKEM

RKEM je program sa grafičkim sučeljem koji se koristi za praćenje svakog pojedinog

kontejnera koji je u floti Maersk Line-a. Program omogućuje zaposleniku da preko RKEM za

svaki pojedini kontejner dobije sljedeće podatke:

- luka ukrcaja

- luka iskrcaja

- tezina robe

- brod na kojem se nalazi

- vrijeme putovanja

- izlazak sa terminala

- povratak na terminal

54

RKEM je osnovni program za praćenje pokreta svakog kontejnera što omogućuje da se u

svakom trenutku ima informacija gdje se kontejner nalazi što je posebno važno pri obračunu

troškova ležarine kontejnera gdje bi netočni podaci donijeli do velikih gubitaka kompaniji.

5.3.4. SPECTIVE

SPECTIVE je program koji Maersk Logistics koristi za IEL stranke. SPECTIVE omogućuje

praćenje svakog pojedinog paketa te svake pojedine promjene vezane za taj paket od:

- prozivodnje,

- prepakiravanja,

- krcanja u kontejner,

- prijevoz,

- dolazak u luku iskrcaja,

- skladištenje,

- dostava do krajnjih kupaca.

Time se strankama omogućuje da planiraju troškove što je danas od presudne važnosti za

svaku kompaniju kako bi mogla opstati na tržištu. Osim toga što je već navedeno od presudne

je važnosti za protočnost i točnost informacija.

55

6. ZAKLJUČAK

Tradicionalno poslovanje je obilježavala znatno manja razina kompleksnosti u odnosu na

suvremene poslovne sustave. Danas se poslovanje odvija u izrazito turbulentnim okruženjima,

koje zahtijevaju visoku razinu fleksibilnosti i svakodnevno privlače sve veći broj

konkurenata. Rastuća konkurencija dovodi do smanjenja udjela nekada vodećih kompanija na

pojedinim tržištima, što za posljedicu ima gomilanje zaliha. Neefikasnosti proizvodnih

sustava i poslovnih sustava u cjelini s druge strane je doprinjela i globalizacija, koja je

otvarajući tržišta, uzrokovala širenje mreže potrošača na globalne razine, što je za poduzeće

predstavljalo problem efikasne i brze opskrbe traženim proizvodima. U takvim uvjetima,

javlja se potreba efikasnijeg upravljanja opskrbnim lancem. Kao potpora poslovanju poduzeća

javlja se logistika. Logistika se nekada promatrala isključivo kao aktivnost, meñutim rastući

značaj koji joj se pridavao doveo je do znanstvenoga proučavanja iste. Temeljna svrha

logistike je osiguravanje da „prave stvari budu na pravom mjestu u pravo vrijeme“. Temeljna

gradivna jedinica logističke aktivnosti, koja omogućava njezino izvoñenje je logistički sustav.

Logistički je sustav jedan od osnovnih podsustava koji se javljaju u poduzećima, te je njegovo

djelovanje povezano sa svim drugim podsustavima poduzeća. Osnovna svrha logističkoga

sustava može se shvatiti kao proces vremenske transformacije i kretanja roba, usluga, ljudi i

informacija. Od posebne je važnosti za funkcioniranje logističkoga sustava protok

informacija, s obzirom da se uslijed nedostatka istih narušava cjelokupna efikasnost

logističkoga sustava ali i poduzeća. Znanstveno gledište logistiku promatra kao produkt

stadija razvoja poduzeća, u kojem logistički sustav omogućava racionaliziranje poslovanja

poduzeća, kroz maksimizaciju ušteda novca, vremena, materijala, sirovina, rada, …

S obzirom da se logistički sustav temelji na protoku informacija, kako bi se osigurali inputi za

njegov rad, potrebno je povezati sve jedinice logističkoga sustava odgovarajućim

informacijskim sustavom, koji omogućava protok informacija od mjesta nastanka iste do

logističkoga sustava. Informacijski podsustav u poduzeću se smatra osnovicom za oblikovanje

tekuće i razvojne politike poduzeća. Ovaj sustav reproducira informacije potrebne za voñenje

u poduzeću. Informacijski sustav je zaslužan za prikupljanje, obradu i dostavljanje potrebnih

informacija. Čini ga nekoliko temeljnih elemenata, koji u pravilu obuhvaćaju materijalni dio

sustava, nematerijalni dio sustava, ljudski kapital te organizacijsku strukturu. U novije se

vrijeme sustavu pridodaje i nekoliko novih dimenzija kako se poslovanje dodatno razvija. Da

56

bi informacijski sustav mogao funkcionirati i obavljati svoju zadaću potrebno je posjedovanje

odgovarajuće informatičke tehnologije koja je preduvjet uspješnosti poslovanja. Informacijske

tehnologije podržavaju odlučivanje menadžmenta kako bi se postigla značajna poboljšanja ne

samo u pojedinim logističkim aktivnostima, već i u drugim gospodarskim aktivnostima. Može

se javljati u dvije dimenzije koje se primjenjuju u poslovanju: transakcijskoj, koja omogućava

prikupljanje i transfer potrebnih podataka te analitičkoj koja te iste podatke obrañuje i kreira

potrebne i prihvatljive informacije, kao potporu za odlučivanje. Razvoj informacijske

tehnologije te njezina važnost u poslovanju u posljednjih dvadeset godina je velika, na što

ukazuje i njihov učinak na stvaranje nove ekonomije znanja, u kojoj je glavni resurs znanje,

R & D i obrazovanje, koji postaju glavni temelj gospodarskih uzleta novih ekonomija

baziranih na visokim tehnologijama.

Informacije proizašle iz informacijskog podsustava su temelj za obavljanje logističke

aktivnosti, stoga se javlja logističko informacijski podsustav, kao podsustav logističkog

sustava, koji omogućuje funkcioniranje logističkog i distribucijskog sustava, bez čega je

neostvarivo poslovanje poduzeća. Logističko informacijski podsustav je sustav koji prati

aktivnost svih sustava u poslovanju te prikupljajući informacije, kontrolirajući i

unaprijeñujući proces distribucije. Ovaj sustav je zadužen za prikupljanje podataka, obradu

podataka, pohranjivanje podataka i informacija i dostavljanje podataka i informacija

logističkim subjektima kao proizvoñačima logističkih proizvoda. U te svrhe se koriste razne

metode i modeli komunikacije, od kojih je najprimjenjivanija suvremena elektronička

komunikacija, koja putem interneta u minimalnom vremenskom roku transportira potrebne

informacije sa jednoga kraja na drugi, otklanjajući sve moguće prepreke. Temeljna je svrha

ovoga sustava da logističke menadžere opskrbi informacijama potrebnima za donošenje

primjerenih logističkih odluka. Uspjeh upravljanja logističkim i distribucijskim sustavom

ovisi o kvaliteti informacijskog sustava u poduzeću. Sve odluke i planovi koji se donose u

poslovnom logističkom sustavu temelje se na odgovarajućim informacijama.

Važnost logističko informacijskog sustava u poduzeću može se uočiti na primjeru Maersk

Logistics, kompanije kojoj je temeljna djelatnost logistička djelatnost. S obzirom da je

kompanija orijentirana na logističke usluge kod pomorskog transporta, najčešće

prekooceanskoga, važnost logističko informacijskih sustava, a posebice informacijske

tehnologije je presudna za poslovanje poduzeća. Poduzeće u obavljanju neke od logističkih

aktivnosti prilikom transporta primjenom jednoga od pet informacijski sustava uspijeva

57

uskladiti aktivnosti i osigurati primjernu uslugu, a samim time i zadovoljstvo korisnika

usluga. Logističko informacijski sustav je omogućio nadilaženje poteškoća koje su se javljale

u poslovanju zbog prirodne transportnog oblika kojim se vrši distribucija te zbog udaljenosti

od točke otpremanja do točke prijema. Implementacija efektivnog logističko informacijskog

sustava omogućila je razvoj logističko distribucijskog lanca na globalnoj razini.

58

LITERATURA

1) KNJIGE

1. BALLOU, H.R.,.: Business Logistics Management, Third Edition, Englewood Cliffs,

New Jersey, 1992.

2. HUTCHINSON, N.E.: An Integrated Approach to Logistics Management,

Englewood Cliffs, New Jersey, 1987.

3. LAMBERT, D.M. et. al.: Fundamentals of Logistics, McGraw Hill, New York,

1997.

4. PANIAN, Ž.: Kontrola i revizija informacijskih sustava, Sinergija, Zagreb, 2001.

5. SEGETLIJA, Z., LAMZA – MARONIĆ, M.: Distribucijski sustav trgovinskog

poduzeća: Distribucija, logistika, informatika, drugo izmjenjeno i dopunsko

izdanje, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2000.

6. SEGETLIJA, Z,: Uvod u poslovnu logistiku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek,

2002.

7. SRIĆA, V., SPREMIĆ, M: Informacijskom tehnologijom do poslovnog uspjeha,

Sinergija, Zagreb, 2000.

8. SRIĆA, V.: Menadžerska informatika, M. E. P. Consult, Zagreb, 1999.

9. ŠAMANOVIĆ, J.: Logistički i distribucijski sustavi, Ekonomski fakultet Split, Split,

1999.

10. ZEKIĆ, Z.: Logistički menedžment, Glosa, Rijeka, 2000.

11. ZELENIKA, R.: Logistički sustavi, Ekonomski fakultet Rijeka, Rijeka, 2005.

2) ČLANCI, REFERATI, STUDIJE I RASPRAVE.

12. PUPOVAC, D., ZELENIKA, R., RUDIĆ, D.:

Informacijske tehnologije – Temelji čimbenik intelektualizacije logističkoga

sustava, Informatologija, 36, 2003, 1 – 82.

13. ZELENIKA, R., VUKMIROVIĆ, S., PUPOVAC, D.:

Informacijska tehnologija u funkciji dinamičke optimalizacije logističkih

opskrbnih lanaca, Naše more, Veleučilište u Dubrovniku, Dubrovnik, 48, 2001, 5 – 6

14. ZELENIKA, R., PUPOVAC, D.:

59

Intelektualni kapital- Razvojni resurs logističkih kompanija za 21.stoljeće,

Ekonomski pregled, Zagreb, 9 – 10, 2001, 983 – 1182.

15. SUNDAĆ, D., FATUR, I.:

Intelektualni kapital – Čimbenik stvaranja konkurentskih prednosti logističkoga

poduzeća, Ekonomski pregled, Zagreb, 1 – 2, 2004, 1- 194.

16. PERIĆ, A., JUGOVIĆ, A., PAVLIĆ, H.:

Logistika- preduvjet uspjeha suvremene organizacije, Pomorstvo, 18, 2004, 161 –

174.

17. ZELENIKA, R., PUPOVAC, D.:

Suvremeno promišljanje osnovnih fenomena logističkoga sustava, Ekonomski

pregled, Zagreb, 3 - 4, 2001a, 293 – 484.

18. ZELENIKA, R., PUPAVAC, D., VUKMIROVIĆ, S.: Elektorničko poslovanje-

čimbenik promjene marketinško logističke paradigme, Ekonomski pregled,

Zagreb, 3 – 4, 2002,

3) OSTALI IZVORI

19. GROCHOVSKI, L.: The criteria of logistics systems, URL:

www.okulewicz.republika.pl/17_ILC.htm (23.06.2013.)

20. Maersk, URL: http://www.maersk.com/Aboutus/Pages/TheMaerskGroup.aspx

(23.06.2013.)

21. www.logistikaanketa.tripod.com (23.06.2013.)

22. www.forrester.com (23.06.2013.)

23. www.transportplanet.com (23.06.2013.)

24. www.waitex.com (23.06.2013.)

25. www.storagement.com (23.06.2013.)

26. www.total-logistics.co.uk (23.06.2013.)

60

POPIS ILUSTRACIJA

POPIS TABLICA:

Redni broj Naslov tablice Stranica

1 Logistički uvjeti na brodu Titanik 1912. godine 21

POPIS SLIKA

Redni broj Naslov slike Stranica

1 Odnos logistike i distribucije 14

2 Razvoj problema poduzeća i instrumenta upravljanja 15

3 Funkcijsko razgraničenje logističkih sustava prema

sadržaju logističkih zadataka

25

4 Podsustavi logističkoga sustava 27

5 Životni ciklus informacijskog sustava 33

6 Temeljne mogućnosti povezivanja logističkih

informacijskih sustava

45

7 Uloga informacijskog logističkog sustava pri odlučivanju,

planiranju i kontroli izvršenja logističkih zadataka

52

8 Maersk Group 53

9 Outlook Express 58

61

POPIS SHEMA

Redni broj Naslov sheme Stranica

1 Institucionalno rasčlanjivanje logistike 10

2 Raščlanjenje mikrologistike 11

3 Raščlanjenje metalogistike 12

4 Komponente logističkog menadžmenta 20

5 Izvori informacija u logističkom informacijskom sustavu 43

6 Komponente i funkcije logističkoinformacijskoga sustava 49

62

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom TRENDOVI RAZVOJA

INFORMATIZACIJE LOGISTIČKIH SUSTAVA izradio samostalno pod voditeljstvom prof.

dr. sc. Slavomira Vukmirovića. U radu sam primijenio metodologiju znanstvenoistraživačkog

rada i koristio literaturu koja je navedena na kraju diplomskog rada. Tuñe spoznaje, stavove,

zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući naveo u diplomskom radu

na uobičajen, standardan način citirao sam i povezao s fusnotama s korištenim bibliografskim

jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

Takoñer izjavljujem da sam suglasan s objavom diplomskog rada na službenim

stranicama Fakulteta.

Student

Adriano Fućak