TRGOVAČKO

PITANJA IZ TRGOVAČKOG

Što je trgovac? Trgovac je pravna ili fizička osoba koja samostalno trajno obavlja

gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu.

Da li se trgovcima smatraju osobe koje se bave slobodnim zanimanjima?Osobe koje se bave slobodnim zanimanjima uređenim posebnim propisima

smatraju se trgovcima u smislu ZTD-a samo ako je to u tim propisima određeno. Individualni poljodjelci nisu trgovci u smislu ovoga Zakona.

Što je trgovačko društvo? Trgovačko društvo je pravna osoba čiji su osnivanje i ustroj određeni ZTD-

om.

Koje su vrste trgovačkih društava?Trgovačka društva jesu javno trgovačko društvo, komanditno društvo,

dioničko društvo i društvo s ograničenom odgovornošću. Javno trgovačko društvo i komanditno društvo su društva osoba, a dioničko

društvo i društvo s ograničenom odgovornošću su društva kapitala.

Za obavljanje kojih djelatnosti se može osnovati t.d.?Trgovačko društvo može se osnovati za obavljanje gospodarske ili bilo koje

druge djelatnosti. Trgovačko društvo je trgovac, neovisno o tome obavlja li gospodarsku ili neku

drugu djelatnost (odgovor na pitanje da li je d.d. za organiziranje kazališnih predstava trgovac) Što je trgovac pojedinac? Koji se zakon primjenjuje na trgovca pojedinca?

Trgovac pojedinac je fizička osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima o obrtu i upisana je u trgovačkom registru kao trgovac pojedinac.

Kada se trgovac pojedinac može, a kada mora upisati u trgovački registar? Fakultativni i obvezni upis kod suda?

Fizička osoba koja posluje u skladu s propisima o obrtu može tražiti da se upiše u sudski registar kao trgovac pojedinac ako njen godišnji prihod prelazi svotu od 2 milijuna kuna, a dužna je zatražiti taj upis ako joj godišnji prihod prelazi svotu od 15 milijuna kuna.

Čime se stječe svojstvo trgovca pojedinca?Svojstvo trgovca pojedinca stječe se upisom u sudski registar.

U kojem roku se kod obveznog upisa mora zatražiti upis u registar?Fizička osoba koja je dužna zatražiti upis u sudski registar mora podnijeti

prijavu za upis u sudski registar u roku od 60 dana nakon podnošenja Financijskoj

1

TRGOVAČKO

agenciji godišnjih financijskih izvješća u kojima je iskazan godišnji prihod u iznosu većem od 15 milijuna kuna.

Što mora sadržavati prijava za upis u registar trgovca pojedinca?Prijava za upis u sudski registar mora sadržavati:

1. tvrtku, 2. sjedište 3. predmet poslovanja trgovca pojedinca, 4. podatak o godišnjem prihodu te 5. naziv registra i broj pod kojim je fizička osoba u njemu upisana kao obrtnik.

Što se mora priložiti prijavi za upis u registar trgovca pojedinca?Prijavi za upis u registar trgovca pojedinca prilaže se:

1. izvod iz registra obrtnika 2. godišnje financijsko izvješće podneseno FINI kojim se dokazuje da je ostvaren

godišnji prihod.

Što se upisuje u sudski registar kod prijave trgovca pojedinca?U sudski registar upisuju se:

1. tvrtka, 2. sjedište3. predmet poslovanja trgovca pojedinca.

Kada registarski sud po službenoj dužnosti briše trgovca pojedinca iz registra? Kada trgovac pojedinac može tražiti brisanje iz sudskog registra?

Ako više ne postoji obveza da u sudskom registru bude upisan kao trgovac pojedinac, on može prijavom koju podnese registarskome sudu tražiti da ga se briše iz toga registra.

Registarski sud će po službenoj dužnosti brisati iz trgovačkog registra trgovca pojedinca za kojega dobije godišnje financijsko izvješće iz kojega proizlazi da više ne ispunjava uvjete za upis u sudski registar Svojstvo trgovca pojedinca prestaje brisanjem iz trgovačkog registra.

Na koji način trgovačko društvo stječe i gubi pravnu osobnost? Trgovačko društvo svojstvo pravne osobe stječe upisom u sudski registar.

Trgovačko društvo gubi svojstvo pravne osobe brisanjem toga društva iz trgovačkog registra.

Može li trgovačko društvo stjecati prava i obveze? Trgovačko društvo može u pravnom prometu stjecati prava i preuzimati

obveze, može biti vlasnikom pokretnih i nepokretnih stvari, te može tužiti i biti tuženo pred državnim ili izbranim sudom i sudjelovati u drugim postupcima.

Što je preddruštvo?Preddruštvo je zajednica obveznopravne prirode sa ciljem osnivanja

određenog društva. Preddruštvo nastaje sklapanjem društvenog ugovora, odnosno usvajanjem

statuta i preuzimanjem svih dionica od strane osnivača trgovačkog društva. Na odnos između osnivača prije upisa društva u sudski registar primjenjuju se društveni ugovor, odnosno statut.

2

TRGOVAČKO

Odgovornost za obveze t.d. prije njegovog upisa u registar?Prava stečena u ime trgovačkog društva prije njegova upisa u sudski registar

zajednička su nepodijeljena imovina osnivača. Za obveze koje se preuzmu u ime trgovačkog društva prije njegova upisa u sudski registar, odgovaraju onaj tko ih je preuzeo u ime društva i osnivači. Preuzme li ih više osoba, one odgovaraju solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom.

Na koji način se osobe odgovorne za prava i obveze društva prije njegovog upisa u registar oslobađaju od odgovornosti?

Upisom trgovačkoga društva u sudski registar osobe odgovorne za prava i obveze društva prije njegovog upisa u registar oslobađaju od odgovornosti.

Pod kojim uvjetima za prijelaz obveze s preddruštva na društvo nije potrebna suglasnost vjerovnika?

Preuzmu li se ugovorom sklopljenim s vjerovnikom za trgovačko društvo obveze tako da ono nakon upisa u sudski registar stupi na mjesto dužnika, za prijelaz obveze na društvo nije potrebna suglasnost vjerovnika:

1. ako se obveza preuzima u roku od 3 mjeseca od upisa u sudski registar i 2. ako društvo ili dužnik u tome roku to priopće vjerovniku.

Prestanak preddruštva?Upisom trgovačkoga društva u sudski registar preddruštvo prestaje. Prava

stečena i obveze preuzete djelovanjem preddruštva u ime trgovačkoga društva prava su i obveze trgovačkoga društva.

Podružnice? Trgovac pojedinac i trgovačko društvo mogu izvan sjedišta imati podružnice u

kojima obavljaju svoje djelatnosti.

Na koji način se osniva podružnica? Može li trgovac pojedinac osnovati podružnicu? DA!

Podružnica se osniva odlukom koju donosi trgovac pojedinac ili nadležni organ trgovačkog društva u skladu s izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva. Odluku o osnivanju podružnice mora ovjeriti javni bilježnik.

Jesu li podružnice pravne osobe?Podružnice nisu pravne osobe. Njihovim poslovanjem prava i obveze stječe

društvo. Podružnica posluje pod svojom tvrtkom i mora pri tome navesti svoje sjedište i sjedište osnivača.

Što se mora navesti u odluci o osnivanju podružnice?U odluci o osnivanju podružnice navode se:

1. tvrtka i sjedište osnivača te tvrtka i sjedište podružnice, 2. predmet poslovanja osnivača i djelatnosti podružnice, 3. ako je osnivač društvo kapitala, visina temeljnoga kapitala i iznos uplaćenih

uloga, a ako je osnivač društvo osoba, imena članova društva koji osobno odgovaraju za obveze društva ili trgovca pojedinca,

3

TRGOVAČKO

4. ime, odnosno imena, i prebivalište osoba u podružnici ovlaštenih da u poslovanju podružnice zastupaju osnivača.

Kada podružnica prestaje?Podružnica prestaje:

1. ako osnivač donese odluku o prestanku podružnice, 2. ako osnivač prestane postojati ili ako trgovac pojedinac bude izbrisan iz

trgovačkog registra.

U koji sudski registar se upisuje podružnica?Podružnica se upisuje u trgovačke registre suda nadležnoga po mjestu sjedišta

osnivača i suda nadležnoga po mjestu sjedišta podružnice.

Tko podnosi prijavu za upis i promjenu podružnice i kojem sudu?Prijavu za upis podružnice u sudski registar osnivač podnosi sudu nadležnom

po mjestu sjedišta osnivača. Tome sudu podnosi se i prijava za upis promjene upisa u sudskom registru.

Što se mora navesti u prijavi za upis podružnice u sudski registar?U prijavi za upis podružnice u sudski registar moraju se navesti:

1. tvrtka i sjedište osnivača te tvrtka, sjedište i djelatnosti podružnice i 2. ime, odnosno imena, a kod podružnice koju osniva inozemna osoba

državljanstvo i prebivalište osoba u podružnici određenih odlukom o osnivanju podružnice da zastupaju osnivača.

Što se prilaže prijavi za upis podružnice?Prijavi za upis podružnice u sudski registar prilaže se odluka o osnivanju

podružnice.

Na koji način trgovačko društvo odgovara za svoje obveze?Trgovačko društvo odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom.

Na koji način trgovac pojedinac odgovara za svoje obveze?Trgovac pojedinac odgovara za svoje obveze uključujući i obveze nastale u

obavljanju obrta prije upisa u sudski registar kao trgovca pojedinca osobno, cijelom svojom imovinom.

Kako za obveze trgovačkog društva odgovaraju članovi javnog trgovačkog društva i komplementari u komanditnom društvu?

Članovi javnoga trgovačkoga društva i komplementari u komanditnome društvu odgovaraju za obveze društva osobno, solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom.

Kako za obveze društva odgovaraju članovi d.o.o., d.d. i komanditori?Članovi društva s ograničenom odgovornošću, dioničari dioničkoga i

komanditori u komanditnom društvu društva ne odgovaraju za obveze društva.

4

TRGOVAČKO

Tko se ne može pozvati na do da po zakonu ne odgovara za obveze društva?Onaj tko zloupotrebljava okolnost da kao član trgovačkoga društva ne

odgovara za obveze društva ne može se pozvati na to da po zakonu ne odgovara za te obveze.

Smatra se da je ispunjena pretpostavka za odgovornost člana društva naročito:1. ako koristi društvo za to da bi postigao cilj koji mu je inače zabranjen,2. ako koristi društvo da bi oštetio vjerovnike,3. ako protivno zakonu upravlja imovinom društva kao da je to njegova imovina,4. ako u svoju korist ili u korist neke druge osobe umanji imovinu društva, iako

je znao ili morao znati da ono neće moći podmiriti svoje obveze.

Što je tvrtka? Tvrtka je ime pod kojim trgovačko društvo posluje i pod kojim sudjeluje u

pravnom prometu.

Kako se određuje tvrtka trgovačkog društva?Tvrtka trgovačkoga društva određuje se izjavom o osnivanju društva ili

društvenim ugovorom, odnosno statutom društva.

Kako se mijenja tvrtka društva?Tvrtka trgovačkoga društva mijenja se na način određen izjavom o osnivanju

društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva.

Tko podnosi prijavu za upis promjene tvrtke u sudski registar? Prijavu za upis promjene tvrtke u sudski registar podnosi uprava trgovačkoga

društva, odnosno članovi koji upravljaju društvom.

Načelo istinitosti tvrtke?Podaci sadržani u tvrtki moraju biti istiniti.

Što tvrtka mora sadržavati? Tvrtka trgovačkoga društva mora uz naznaku kojom se pobliže obilježava ime

društva sadržavati naznaku predmeta poslovanja društva. Osim toga:1. tvrtka javnoga trgovačkog društva mora sadržavati riječi »javno trgovačko

društvo« ili naznaku« j.t.d.«,2. tvrtka komanditnoga društva mora sadržavati riječi »komanditno društvo« ili

oznaku »k.d.«,3. tvrtka dioničkoga društva mora sadržavati riječi "dioničko društvo" ili oznaku

"d.d."; 4. tvrtka društva s ograničenom odgovornošću mora sadržavati riječi "društvo s

ograničenom odgovornošću" ili oznaku "d.o.o.",5. tvrtka gospodarskoga interesnog udruženja mora sadržavati na početku ili na

kraju riječi: »gospodarsko interesno udruženje« ili oznaku GIU. Ako je član u javnom trgovačkom društvu ili komplementar u komanditnom

društvu neko društvo, u tvrtki se mora navesti tvrtka ili skraćena tvrtka tog društva.

Načelo razlikovanja tvrtki?Sastojci tvrtke ne mogu biti takvi da stvaraju zabunu glede predmeta

poslovanja trgovačkoga društva, dojma o identitetu ili povezanosti s drugim društvom, da vrijeđaju prava intelektualnog i industrijskog vlasništva ni druga prava

5

TRGOVAČKO

drugih osoba, s tim da povezana društva mogu u svojim tvrtkama upotrebljavati zajedničke sastojke.

Ako je u tvrtki sadržano ime člana trgovačkoga društva koje je jednako ranije upisanoj tvrtki drugoga društva ili imenu druge osobe sadržanome u ranije upisanoj tvrtki drugoga društva, u tvrtku koja se kasnije upisuje moraju se unijeti dodaci kojima se osigurava da se te tvrtke jasno razlikuju.

Korištenja imena država i međunarodnih organizacija u tvrtki?

Riječ "Hrvatska", te njene izvedenice, kao i zastava i grb Republike Hrvatske, uključivši i njihovo oponašanje, mogu se unijeti u tvrtku samo uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske ili državnog organa koga ona ovlasti.

Tvrtka ne može sadržavati imena, grbove, zastave ni druge državne ambleme drugih država ili međunarodnih (međudržavnih) organizacija, niti službene znakove za kontrolu i garanciju kvalitete, a ne može ih se ni oponašati u heraldičkome smislu.

lzuzetno od toga, navedeni sastojci tvrtke mogu se unijeti u tvrtku uz dozvolu nadležnog organa odgovarajuće države ili međunarodne (međudržavne) organizacije, te u slučaju da su ti sastojci sadržani u tvrtki ili u imenu osnivača koji se unose u tvrtku trgovačkoga društva

Uporaba osobnih imena u tvrtki? U tvrtku se može unijeti ime ili dio imena neke osobe samo uz njen pristanak,

a ako je ta osoba umrla, uz pristanak njenih nasljednika. U tvrtku se može unijeti ime ili dio imena neke povijesne ili druge znamenite

osobe samo uz njen pristanak, a ako je ta osoba umrla samo ako ga se koristi na prikladan način uz pristanak nasljednika.

Vrijeđa li trgovačko društvo svojim poslovanjem ili na koji drugi način čast i ugled osobe čije je ime uneseno u njegovu tvrtku, ta osoba, a ako je osoba umrla njeni nasljednici, imaju pravo tražiti brisanje njenog imena iz tvrtke društva.

Odnos tvrtke i promjena u trgovačkom društvu? Trgovačko društvo nastavlja poslovati bez promjene tvrtke unatoč istupanju

nekih članova iz društva ili pristupanju novih članova u društvo. Trgovačko društvo nastavlja poslovati bez promjene tvrtke i ako član društva

čiji su ime ili tvrtka sadržani u tvrtki društva, promijeni svoje ime ili tvrtku. U slučaju istupa iz društva ili smrti člana društva čije je ime sadržano u tvrtki,

trgovačko društvo može nastaviti poslovati pod istom tvrtkom, ako za to dade pristanak taj član društva, a ako je umro, njegovi nasljednici.

Tvrtka trgovačkoga društva u stečaju ili likvidaciji?Tvrtki trgovačkoga društva koje je u stečaju ili u likvidaciji dodaje se oznaka "u stečaju" ili "u likvidaciji", te se tako upisuje u sudski registar.

Skraćena tvrtka?Trgovačko društvo može upotrebljavati i skraćenu tvrtku. Skraćena tvrtka mora sadržavati:

1. karakteristični dio tvrtke i 2. naznaku oblika trgovačkoga društva.

Skraćena tvrtka upisuje se u sudski registar.

6

TRGOVAČKO

Jezik tvrtke?Tvrtka trgovačkoga društva mora biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu. Tvrtka trgovačkoga društva može sadržavati pojedine strane riječi:

1. ako one čine ime, odnosno tvrtku člana društva ili 2. robni ili uslužni žig člana zaštićen u Republici Hrvatskoj, odnosno njegova

društva registriranog u Republici Hrvatskoj, ili 3. ako su uobičajene u hrvatskom jeziku, ili 4. ako za njih nema odgovarajuće riječi u hrvatskom jeziku, ili 5. ako se radi o riječima na mrtvom jeziku. Tvrtka se može upisati u sudski registar i u prijevodu na jedan ili više stranih

jezika.

Upotreba tvrtke?Tvrtku i skraćenu tvrtku trgovačko društvo je dužno upotrebljavati u obliku i

sadržaju u kojemu je upisana u trgovačkome registru. Tvrtka ili skraćena tvrtka mora se istaknuti na poslovnim prostorijama

trgovačkoga društva. Načelo jedinstvenosti?

Svaki dio trgovačkoga društva mora poslovati pod istom tvrtkom, s time da joj se može dodati oznaka koja upućuje na to da se radi o dijelu društva.

Prijenos tvrtke?Tvrtka trgovačkoga društva može se prenijeti na drugoga samo zajedno s

poduzećem ili s bitnim pretežnim dijelom poduzeća. Za prijenos tvrtke koja sadrži ime neke osobe potrebna je izričita suglasnost te

osobe, a ako je umrla, suglasnost njenih nasljednika.

Tvrtka trgovca pojedinca?Tvrtka trgovca pojedinca mora sadržavati njegovo ime i prezime. Tvrtka trgovca pojedinca mora sadržavati naznaku "t.p.".

Primjena odredaba o tvrtki trgovačkoga društva

Tvrtka podružnice?Podružnica može poslovati pod svojom tvrtkom. Tvrtka podružnice mora sadržavati:

1. tvrtku ili skraćenu tvrtku trgovačkoga društva, 2. naznaku djelatnosti podružnice, 3. riječi iz kojih je vidljivo da se radi o podružnici.

Načela zaštite tvrtke?Načela zaštite tvrtke kod upisa su načelo zakonitosti, načelo isključivosti i

načelo prvenstva. Izvan upisa tvrtka se štiti tužbom.

Načelo zakonitosti kod zaštite tvrtke?Sud će odbiti upis u sudski registar tvrtke koja nije u skladu s odredbama

ZTD-a.

7

TRGOVAČKO

Načelo isključivosti kod zaštite tvrtke?U isti sudski registar ne može se upisati tvrtka koja je jednaka ranije upisanoj

tvrtki ili tvrtka koja se jasno ne razlikuje od ranije upisane tvrtke. Sud na to pazi po službenoj dužnosti.

Ako je u sudskom registru u koji treba upisati tvrtku podružnice takva tvrtka već upisana, tvrtka podružnice mora sadržavati dodatak kojim se osigurava da se ona jasno razlikuje od već upisane tvrtke.

Načelo prvenstva kod zaštite tvrtke?Ako se sudu radi upisa u sudski registar prijave iste tvrtke ili tvrtke koje se

međusobno jasno ne razlikuju, sud će upisati onu tvrtku koja je ranije prijavljena.

Iznimka od načela prvenstva kod zaštite tvrtke?Iznimno od načela prvenstva upisat će se kasnije prijavljena tvrtka ako

podnositelj kasnije prijave dokaže da je u vrijeme podnošenja ranije prijave tu tvrtku, odnosno njene bitne sastojke upotrebljavao na tržištu kao oznaku svoga poduzeća ili kao robni ili uslužni znak za označavanje svojih proizvoda ili usluga te da je to činio prije podnositelja ranije prijave.

Zaštita prava imatelja ranije prijavljene tvrtke?Trgovac kome druga osoba upotrebom ili upisom iste ili slične tvrtke, koja je

upisana u sudski registar istoga ili drugoga suda, 1. vrijeđa njegova prava ili 2. ugrožava njegov položaj u tržišnoj utakmici ili 3. postoji opasnost da njegova prava i položaj u tržišnoj utakmici budu

povrijeđeni, odnosno ugroženi ili 4. se druga osoba upotrebom tvrtke nepovlasno koristi njegovim poslovnim

ugledom ili ga prisvaja, može tužbom zahtijevati da druga osoba prestane upotrebljavati tu tvrtku, da se tvrtka te druge osobe izbriše iz trgovačkog registra, te da ju se obveže da nadoknadi štetu pričinjenu upotrebom tvrtke.

Tužba se podnosi sudu koji vodi sudski registar u koji je upisana tvrtka druge osobe, a može se podnijeti u roku od 3 godine od upisa druge tvrtke u sudski registar.

Što može biti predmetom poslovanja trgovačkog društva?Predmet poslovanja trgovačkoga društva može biti obavljanje svake dopuštene

djelatnosti. Dopuštena je svaka djelatnost koja nije zakonom zabranjena ili nije suprotna

moralu društva.

Kada trgovačko društvo može početi obavljati svoju djelatnost?Trgovačko društvo svoju djelatnost može početi obavljati:

1. kada je upisano u sudski registar2. nakon što registarskome sudu podnese odluku nadležnoga tijela kojom se

utvrđuje da udovoljava tehničkim, zdravstvenim, ekološkim i drugim uvjetima propisanima za obavljanje određenih djelatnosti propisanih zakonom

3. kada dobije suglasnost, dozvolu ili drugi akt nadležnog tijela ako se pojedine djelatnosti mogu obavljati samo na temelju suglasnosti, dozvole ili drugoga akta nadležnog tijela

8

TRGOVAČKO

Na koji način se utvrđuje predmet poslovanja trgovačkog društva? Predmet poslovanja trgovačkoga društva utvrđuje se

1. izjavom o osnivanju društva ili 2. društvenim ugovorom, odnosno statutom trgovačkoga društva.

Na koji način se predmet poslovanja trgovačkog društva upisuje u sudski registar?

Predmet poslovanja trgovačkoga društva upisuje se u sudski registar naznakom djelatnosti koje ga čine.

Koje djelatnosti može obavljati trgovačko društvo?Trgovačko društvo može obavljati djelatnosti upisane u sudskom registru i

druge djelatnosti koje služe obavljanju djelatnosti koja je upisana u sudski registar, ako se one u manjem opsegu ili uobičajeno obavljaju uz upisanu djelatnost.

Kakav je status pravnih poslova koje trgovčka društva sklope s trećim osobama izvan djelatnosti upisanih u sudski registar?

Pravni poslovi koje trgovačko društvo sklopi s trećim osobama izvan djelatnosti upisane u sudski registar, odnosno djelatnosti koje služe obavljanju tih djelatnosti su valjani.

Sjedište trgovačkoga društva?Sjedište trgovačkoga društva je mjesto u kojemu je uprava društva i odakle se

upravlja poslovima društva ili mjesto u kojemu društvo trajno obavlja svoju djelatnost, a određeno je izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva.

Koliko sjedišta može imati trgovačko društvo?Trgovačko društvo može imati samo jedno sjedište.

Gdje je sjedište ako je uprava t.d. u mjestu različitom od sjedišta društva?Ako je uprava trgovačkoga društva u mjestu različitom od mjesta koje je kao

sjedište društva upisano u sudski registar ili ako društvo trajno obavlja svoju djelatnost u mjestu različitom od mjesta koje je kao sjedište društva upisano u sudski registar, sjedištem se smatra mjesto upisano u sudskom registru, ali se treće osobe glede pravnih posljedica ovisnih o sjedištu društva mogu pozivati na mjesto u kojemu je uprava društva i odakle se upravlja poslovima društva ili na mjesto u kojemu društvo obavlja svoju djelatnost.

Na koji način t.d. može promijeniti sjedište?Trgovačko društvo može promijeniti sjedište na način određen izjavom o

osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva.

Može li se sjedište društva prenijeti u inozemstvo?Za prijenos sjedišta trgovačkoga društva u inozemstvo potrebna je prethodna

suglasnost Ministarstva financija.

Koji je sud nadležan za rješavanje sporova koji nastanu u svezi s društvom? Za rješavanje sporova koji nastanu u svezi s društvom nadležan je trgovački

sud na čijem se području nalazi sjedište društva upisano u sudskom registru.

9

TRGOVAČKO

Tko ima ovlast za zastupanje t.d. po zakonu?Ovlast za zastupanje trgovačkoga društva po zakonu imaju osobe koje su za

pojedini oblik toga društva određene odredbama ZTD-a. JTD - svi članoviK.D. - komplementariD.D. i D.O.O. - uprava

Može li zastupnik ili punomoćnik sklapati ugovore sa samim sobom?Zastupnik niti punomoćnik društva ne može sklapati ugovore sa samim

sobom.

Punomoćnik po zaposlenju?Osoba čija je dužnost da kao radnik trgovačkoga društva obavlja poslove koji

po redovitom tijeku stvari uključuju i sklapanje određenih ugovora, odnosno poduzimanje određenih pravnih radnji, ovlaštena je da kao punomoćnik društva sklapa i te ugovore i poduzima te pravne radnje u granicama poslova koje obavlja.

Što je prokura? Gdje je određen sadržaj i opseg ovlasti prokuriste?Prokura je trgovačka punomoć čiji su sadržaj i opseg ovlasti određeni ZTD-

om.

Tko može dati prokuru?Prokuru može dati samo pravna i fizička osoba koja je trgovac u smislu ZTD-

a.

Na koji način se daje prokura?Prokura se daje na način predviđen izjavom o osnivanju društva ili društvenim

ugovorom, odnosno statutom trgovačkoga društva.

Oblik prokure?Prokura se daje u pisanom obliku.

Tko može biti prokurist? Prokura se može dati svakoj punoljetnoj i potpuno poslovno sposobnoj osobi,

bez obzira na dužnost koju obnaša i poslove koje obavlja, izuzev ako što drugo nije predviđeno izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom trgovačkoga društva.

Može li se prokura dati pravnoj osobi?Prokura se ne može dati pravnoj osobi.

Vrste prokure?Vrste prokure su pojedinačna i skupna prokura. Prokura se može dati jednoj ili više osoba. Ako je prokura dana dvjema ili više osoba bez naznake da se radi o skupnoj

prokuri, svaka od tih osoba je prokurist koji samostalno zastupa trgovačko društvo u granicama ovlasti utvrđenih ZTD-om.

Prokura dana dvjema ili više osoba smatrat će se skupnom prokurom samo ako je tako izričito naznačeno u prokuri.

10

TRGOVAČKO

Kada izjave volje ili pravne radnje skupnih prokurista proizvode učinak?Izjave volje ili pravne radnje koje učine skupni prokuristi proizvode pravne

učinke samo ako ih učine svi skupni prokuristi zajedno. Bit će valjane izjave volje ili pravne radnje koje učini jedan od skupnih prokurista uz izričitu prethodnu suglasnost ili izričito naknadno odobrenje ostalih skupnih prokurista.

Izjava volje ili pravna radnja učinjena prema jednome prokuristi ima pravni učinak kao da je učinjena prema svima. Opseg ovlasti iz prokure? Koje su ovlasti prokurista?

Prokurist može: 1. sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje u ime i za račun

trgovačkoga društva i 2. zastupati ga u postupcima pred upravnim i drugim državnim organima,

ustanovama s javnopravnim ovlastima, te državnim i izbranim sudovima.

Što prokurist ne može bez posebne ovlasti?Prokurist ne može bez posebne ovlasti:

1. otuđiti ni opteretiti nekretnine trgovačkoga društva i 2. ne može davati izjave ni poduzimati pravne radnje kojima se započinje

stečajni postupak ili drugi postupak koji dovodi do prestanka društva. 3. nikada ne može davati punomoć za sklapanje poslova drugim osobama.

Učinak ograničenja prokure prema trećim osobama?Ograničenje prokure koje nije predviđeno ZTD-om nema učinka prema trećim

osobama, bez obzira na to je li treća osoba za njih znala ili morala znati. Ograničenje prokure na poslovanje jedne ili više podružnica ima učinka prema

trećim osobama samo ako je upisano u sudskom registru. Sklapanje ugovora sa samim sobom

Na koji način se prokurist potpisuje?Prokurist potpisuje trgovačko društvo svojim imenom i prezimenom, uz

naznaku iz koje je vidljiv njegov položaj prokuriste ili uz oznaku "p.p.".

Može li se prokura prenijeti? Prokura nije prenosiva na drugu osobu. Nema pravnoga učinka odredba o prokuri ili izjava trgovačkoga društva kojom

se prokurist ovlašćuje na prijenos prokure, kao ni izjava društva kojom se prijenos prokure odobrava prethodno ili naknadno.

Može li se prokura opozvati? Prokura se može u svako vrijeme opozvati, bez obzira na sadržaj ugovora ili

drugoga pravnoga posla na temelju kojega je dana. Ništava je odredba ugovora kojom se trgovačko društvo odriče prava da

opozove prokuru, kao i odredba kojom se pravo na opoziv prokure vezuje uz rok ili uz uvjet.

Prokura trgovca pojedinca?Trgovac pojedinac daje prokuru osobno i ovlast davanja prokure ne može

prenijeti na drugu osobu. Prokura koju je dao trgovac pojedinac ne prestaje u slučaju smrti vlastodavca

niti ako je vlastodavcu oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost.

11

TRGOVAČKO

U svemu ostalome na prokuru trgovca pojedinca na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ZTD-a o prokuri trgovačkoga društva.

Tko je trgovački punomoćnik?Trgovački punomoćnik je radnik u trgovačkom društvu ili druga osoba koju

trgovac ovlasti da vodi cijelo ili dio njegovog poduzeća.

Oblik trgovačke punomoći?Trgovačka punomoć daje se u pisanom obliku.

Ovlasti iz trgovačke punomoći?Trgovački punomoćnik ovlašten je sklapati sve ugovore i poduzimati sve

pravne radnje koje su u prometu uobičajene pri vođenju poduzeća ili dijela poduzeća na koje se odnosi njegova punomoć ili koje su za to potrebne.

Što trgovački punomoćnik ne može bez posebne ovlasti?Trgovački punomoćnik ne može bez posebne ovlasti

1. otuđiti ni opteretiti nekretnine svoga vlastodavca, 2. mjenično niti čekovno ga obvezati, 3. preuzeti obveze iz jamstva,4. uzeti za njega zajam, 5. nagoditi se niti voditi spor.

Može li trgovačko punomoćnik ovlasti iz punomoći prenijeti na drugu osobu?Bez izričitog ovlaštenja vlastodavca trgovački punomoćnik ne može ovlasti iz

punomoći prenijeti na drugu osobu.

Kome trgovac može dati punomoć trgovačkog putnika?Trgovac može svome radniku ili drugoj osobi dati punomoć kao trgovačkome

putniku.

Oblik punomoći trgovačkom putniku? Punomoć trgovačkome putniku mora se dati u pisanom obliku.

Ovlasti iz punomoći trgovačkome putniku? Trgovački putnik ovlašten je u ime i za račun vlastodavca

1. sklapati ugovore o prodaji vlastodavčeve robe, 2. isporučivati robu, 3. naplaćivati cijenu iz tih ugovora, te 4. primati izjave od kupaca glede robe koja je predmet ugovora što ga je

trgovački putnik sklopio za vlastodavca. 5. ime i za račun vlastodavca davati izjave i poduzimati druge pravne radnje radi

očuvanja vlastodavčevih prava iz ugovora što ga je sklopio u njegovo ime i za njegov račun.

Što trgovački putnik ne može bez posebne ovlasti?Trgovački putnik ne može bez posebne ovlasti prodavati robu uz plaćanje na

poček ili u obrocima.

Što je sudski registar?

12

TRGOVAČKO

Sudski registar je upisnik u kojeg se upisuju trgovci i svi podaci određeni zakonom te promjene tih podataka.

Tko vodi sudski registar? Registar vode trgovački sudovi.

Na temelju čega se obavlja upis u sudski registar?Upis u sudski registar obavlja se:

1. na temelju odluke registarskog suca. 2. na temelju prijave za upis

Kada se u sudski registar upisuje po službenoj dužnosti?U sudski registar upisuje se po službenoj dužnosti samo kada je to predviđeno

zakonom.

U kojem obliku se podnosi prijava za upis u sudski registar? Prijava za upis u sudski registar ili kojom se traži da se pohrane potpisi osoba

ovlaštenih za zastupanje podnosi se u obliku javno ovjerene isprave.

Što se podnosi uz prijavu za upis u sudski registar?Uz prijavu podnose se izvornici isprava na koje se poziva prijava ili njihovi

ovjereni prijepisi, odnosno preslike.

Tko podnosi prijavu za upis u sudski registar?Prijavu podnosi trgovac pojedinac osobno ili njegov prokurist, a može je

podnijeti i drugi punomoćnik koji se za to iskaže javno ovjerenom punomoći. Prijave za upise trgovačkoga društva podnose za javno trgovačko društvo svi

njegovi članovi, za komanditno društvo svi komplementari, za dioničko društvo svi članovi uprave i predsjednik nadzornog odbora a za društvo s ograničenom odgovornošću svi članovi uprave, a ako ono ima nadzorni odbor i predsjednik toga odbora.

Čiji se potpisi pohranjuju u sudski registar? U sudski registar pohranjuju se potpisi trgovca pojedinca, osoba ovlaštenih za

zastupanje trgovačkoga društva ili podružnice, potpisi svih prokurista i likvidatora.

Gdje se objavljuje sudski upis u sudski registar? Sudski upis u sudski registar trgovački sud objavljuje u »Narodnim

novinama«. Koji je učinak upisa u registar?

Nitko se ne može pozivati na to da mu nisu poznati podaci upisani u sudskom registru koji su objavljeni na način propisan ovim Zakonom ili aktima trgovačkoga društva.

Treći se mogu pozivati na isprave i podatke koji nisu objavljeni, osim ako se za njihov učinak zahtijeva da ih se objavi.

Svaka osoba može se pozvati na stanje upisa u registru glede pravno odlučnih podataka i činjenica koji se sukladno ovome i drugim zakonima upisuju u sudski registar, osim one osobe kojoj se dokaže da joj je bilo poznato da se stvarno stanje

13

TRGOVAČKO

glede tih podataka razlikuje od stanja upisa u registru. U pogledu radnji poduzetih prije šesnaestog dana nakon dana objave upisa trećoj se osobi ne mogu suprotstaviti upisani podaci ni isprave iz objave ako dokaže da za njih nije mogla znati.

Osoba koja je u dobroj vjeri ne može trpjeti štetu zbog toga što se glede pravno odlučnih podataka i činjenica pouzdala u stanje upisa u sudskom registru. (5) Ako su podatak ili činjenica koji se upisuju u sudski registar netočno objavljeni, treći se može pozvati na ono što je objavljeno, osim ako je znao da objavljeni podatak ili činjenica ne odgovaraju onome što je upisano u sudskom registru.

Mjesna nadležnost za upis u sudski registar? Prijava za upis u sudski registar podnosi se trgovačkom sudu nadležnom po

mjestu sjedišta trgovca.

Što je javno trgovačko društvo?Javno trgovačko društvo je trgovačko društvo u koje se udružuju dvije ili više

osoba zbog trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom, a svaki član društva odgovara vjerovnicima društva neograničeno solidarno cijelom svojom imovinom.

Tko može biti članom javnog trgovačkog društva?Član društva može biti svaka fizička ili pravna osoba.

Koji se propisi primjenjuju na javno trgovačko društvo? Na javno trgovačko društvo primjenjuju se propisi kojima se uređuju obvezni

odnosi u ortakluku.

Čime se uređuju pravni odnosi između članova društva? Pravni odnosi između članova društva uređuju se društvenim ugovorom.

Na koji način se vrši podjela dobiti u javnom trgovačkom društvu?1/3 dobiti tekuće godine dijeli se na članove društva tako da svakome od njih

pripadne dio koji odgovara njegovome udjelu u kapitalu društva (kapitalno).Dio godišnje dobiti koji ostaje nakon što se podijeli 1/3 dobitka na temelju

omjera udjela članova u kapitalu društva, kao i gubitak dijeli se na sve članove na jednake dijelove (personalno načelo - i na članove koji imaju udjele u kapitalu i na članove koji nemaju).

Tko zastupa javno trgovačko društvo?Svaki član je ovlašten zastupati društvo, ako društvenim ugovorom nije

isključen od zastupanja. Skupno zastupanje - Društvenim ugovorom može se odrediti da svi članovi ili

više njih mogu zastupati društvo samo skupno. Članovi ovlašteni za skupno zastupanje mogu ovlastiti pojedine između sebe da u ime društva poduzimaju određene poslove ili određene vrste poslova. Za izjavu volje trećih prema društvu dovoljno je da je ona izjavljena jednome od članova ovlaštenih da skupno zastupaju društvo.

Zastupanje zajedno s prokuristom - Društvenim ugovorom može se odrediti da su članovi društva, kada više njih ne djeluje skupno, ovlašteni zastupati društvo samo zajedno s prokuristom. U tom slučaju na odgovarajući se način primjenjuju odredbe druge i treće rečenice stavka 2. ovoga članka.

14

TRGOVAČKO

Kako odgovaraju članovi javnog trgovačkog društva za obveze društva? Za obveze društva svaki član odgovara vjerovnicima cijelom svojom

imovinom i solidarno s ostalim članovima društva. Što ako umre član javnog trgovačkog društva?

Smrt jednog člana društva ili njegov prestanak, razlog je prestanka društva, ako što drugo nije određeno društvenim ugovorom.

Kada društvo prestane zbog smrti nekoga od članova, njegov nasljednik mora ostale članove bez odgađanja izvijestiti o smrti člana i, ako postoji opasnost zbog odgađanja, mora nastaviti s poslovima ostavitelja sve dotle dok ostali članovi zajedno s njime ne odrede nešto drugo. Ostali članovi dužni su na isti način privremeno nastaviti s obavljanjem poslova koji su im povjereni. U tome smislu smatra se da društvo i dalje postoji.

Što je komanditno društvo?Komanditno društvo je trgovačko društvo u koje se udružuju dvije ili više

osoba radi trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom od kojih najmanje jedna odgovara za obveze društva solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom (komplementar), a najmanje jedna odgovara za obveze društva samo do iznosa određenog imovinskog uloga u društvo (komanditor).

Čime se osniva komanditno društvo?Društvo se osniva ugovorom (društveni ugovor). Društvenim ugovorom

moraju se odrediti član ili članovi društva koji imaju položaj komplementara kao i član ili članovi društva koji imaju položaj komanditora.

Čime se uređuju odnosi između članova komanditnog društva?Svi odnosi između članova društva uređuju se društvenim ugovorom.

Tko upravlja društvom? Društvom upravljaju komplementari. Komanditori nisu ovlašteni upravljati

poslovima društva Komanditor se ne može usprotiviti odlukama ni postupcima komplementara,

osim odlukama i postupcima koji se odnose ili se poduzimaju izvan granica redovnog poslovanja društva.

Na koji način se gubitak i dobit komanditnog društva dijeli između članova društva?

Podjela dobiti: Kapitalno načelo - prva faza sastoji se u tome da se 1/3 dobitka svake tekuće

godine dijeli na članove društva razmjerno ulogu člana društva u kapitalu društva, bez obzira na to bio on komplementar ili komanditor

Načelo primjerenosti - druga faza - 2/3 dobiti dijeli se prema omjeru udjela koji odgovara konkretnim okolnostima, ako društvenim ugovorm nije što drugo određeno.

Podjela gubitka: Načelo primjerenosti - gubitak se dijeli prema omjeru udjela koji odgovara

konkretnim okolnostima, s tim da komanditori sudjeluju u snošenju gubitka samo do visine svog udjela u kapitalu društva.

15

TRGOVAČKO

Tko zastupa društvo? Društvo zastupaju komplemetnari. Komanditor nije ovlašten zastupati društvo. Iznimno, komanditoru se može odlukom svih komplementara dati prokura i

trgovačka punomoć. Kako odgovara komanditor za obveze društva

Komanditor ne odgovara za obveze društva ako je u cjelini uplatio ulog na koji se obvezao društvenim ugovorom.

Ako komanditor ne uplati u cjelini ulog na koji se obvezao društvenim ugovorom, odgovara vjerovnicima društva neposredno i solidarno s ostalim članovima društva do visine ugovorenoga uloga umanjenoga za uplaćeni dio.

Kakav utjecaj ima smrt ili prestanak komanditora na komanditno društvo?Smrt ili prestanak komanditora koji je pravna osoba ne dovodi do prestanka

društva.

Što je tajno društvo? Tajno društvo nastaje ugovorom kojim jedna osoba (tajni član) ulaže neku

imovinsku vrijednost u poduzeće druge osobe (poduzetnika), te na temelju toga uloga stječe pravo sudjelovanja u dobiti i u gubitku poduzetnika.

Da li je tajno društvo pravna osoba?Tajno društvo nije pravna osoba i nema tvrtku. U tvrtku poduzetnika ne mogu

se unijeti ime ni tvrtka tajnoga člana.

Tko odgovara trećima u slučaju tajnog društva?Poduzetnik nastupa u pravnom prometu i isključivi je nositelj svih prava i

obveza.

Na koji način se određuje udio u dobiti i gubitku tajnog člana?Udio u dobiti i gubitku tajnog člana određuje se.

1. ugovorom2. ako nije određen ugovorom onda se određuje prema načelu primjerenosti -

smatra se da je ugovoren udio koji odgovara konkretnim okolnostima

Što je dioničko društvo?Dioničko društvo je trgovačko društvo u kojemu članovi (dioničari) sudjeluju

s ulozima u temeljnome kapitalu podijeljenom na dionice.

Koji je minimalan broj dioničara koje dioničko društvo mora imati?Dioničko društvo može imati i samo jednog dioničara.

Odgovaraju li dioničari za obveze društva?Dioničari ne odgovaraju za obveze društva.

Tko su osnivači dioničkog društva? Osnivači društva su dioničari koji usvoje statut. Kod sukcesivnog osnivanja

osnivači su i dioničari čiji ulozi nisu u novcu, iako ne sudjeluju u usvajanju statuta. Statut društva mora usvojiti najmanje jedna osoba.

16

TRGOVAČKO

Najniži nominalni iznos temeljnoga kapitala d.d.?Najniži iznos temeljnog kapitala je 200.000,00 kuna.

Najniži nominalni iznos dionica?Društvo može izdati dionice s nominalnim iznosom ili dionice bez tog iznosa.Nominalni iznos dionice ne može biti manji od 10,00 kuna.

Koji status ima dionica čiji je nominalni iznos manji od 10,00 kn?Ništava je dionica čiji je nominalni iznos manji od 10,00 kuna. Izdavatelji

takvih dionica solidarno odgovaraju imateljima za štetu koja im je pričinjena izdavanjem dionica.

Nominalni iznosi dionica koji su veći od nominalnog iznosa od 10,00 kn moraju glasiti na iznose koji su višekratnici iznos od 10,00 kuna.

Na koji način u temeljnom kapitalu sudjeluju dionice bez nominalnog iznosa?Dionice bez nominalnog iznosa sudjeluju u temeljnom kapitalu društva u

jednakome dijelu.

Na koji način se određuje udio u temeljnom kapitalu kod dionica s nominalnim iznosom i bez nominalnog iznosa?

Udio u temeljnom kapitalu određuje se kod dionica s nominalnim iznosom odnosom njihova nominalnog iznosa i nominalnog iznosa tog kapitala, a kod dionica bez nominalnog iznosa brojem dionica.

Može li se dionica podijeliti?Dionica je nedjeljiva.

Koja je najniža dopuštena emisija dionicaNajniža dopuštena emisija dionica je 200.000,00 kn.

Što je to izdavanje dionica al pari?Izdavanje dionica la par jest takva emisija dionica kod koje u času izdavanja

nema razlike između nominalne svote temeljnog kapitala i imovine društva.

Što je izdavanje dionica sub pari i da li ZTD to dopušta?Izdavanje dionica sub pari jest izdavanje dionica za iznos koji je niži od

nominalnog iznosa, odnosno od iznosa temeljnog kapitala koji otpadne na pojedinu dionicu bez nominalnog iznosa. Naše pravo to zabranjuje, međutim nakon upisa dioničkog društva u sudski registar dionice se mogu prodavati i ispod nominalne vrijednosti.

Što je izdavanje dionica super pari i da li ZTD to dopušta?Izdavanje dionica super pari je izdavanje dionica za višu svotu od dijela

temeljnog kapitala koji na njih otpada. Naše pravo to dopušta.

Što je dionica?Dionica je:

1. dio temeljnog kapitala dioničkog društva2. skup članskih ovlasti3. vrijednosni papir

17

TRGOVAČKO

Što je nematerijalizirani vrijednosni papir?Nematerijalizirani vrijednosni papir je elektronički zapis na računu

vrijednosnih papira u kompjutorskom sustavu središnje depozitarne agencije kojim se njegov izdavatelj obvezuje vlasniku ispuniti obvezu sadržanu u nematerijaliziranom vrijednosnom papiru.

Kako se prenose nematerijalizirani vrijednosni papiri?Prijenos vlasništva nematerijaliziranoga vrijednosnog papira na temelju

transakcije sklopljene na burzi provodi se u postupku prijeboja i namire.Stjecanje i prestanak vlasništva i drugih prava nad nematerijaliziranim

vrijednosnim papirom na temelju valjanih pravnih poslova sklopljenih izvan burze, na temelju odluke suda, ili druge nadležne vlasti, nasljeđivanja i na temelju zakona provodi se odgovarajućim upisima u elektroničke zapise u postupku preknjižbi.

Na što mogu glasiti dionice? Koje vrste dionica postoje s obzirom na nositelja?Dionice mogu glasiti na donositelja ili na ime.

Kada dionica mora glasiti na ime?Dionica mora glasiti na ime:

1. ako se izdaje prije uplate punog iznosa za koji se izdaje te 2. kada se izdaje kao nematerijalizirani vrijednosni papir.

Koja su prava iz dionica?Prava iz dionica su:

1. imovinska prava:a. pravo na udio u dobitkub. pravo na ostatak koji preostane od likvidacije ili stečaja društvac. pravo na nove dionice ako se izdaju

2. upravljačka - članska pravaa. pravo glasa (ovo pravo se stječe kada je dioničar uplatio b. pravo na obaviještenostc. pravo na pobijanje skupštinskih odlukad. pravo biti biran i birati u organe društva

Kako se prenose dionice?Dionice koje glase na ime se prenose indosamentom, osim onih koje su izdane

u nematerijaliziranom obliku.Dionice na donositelja se prenose tradicijom.

Vinkulacija? Vinkulirane dionice?Vinkulacija je suglasnost društva za prijenos dionice koja se može predvidjeti

u statutu.Vinkulirane dionice su dionice za čiji prijenos je potrebna suglasnost društva.

Što su vlastite dionice?Vlastite dionice su takve dionice koje pripadaju dioničkom društvu ili od

samog izdavanja ili ih društvo kasnije stekne. Radi se o dionicama koje je izdalo društvo i koje je njihov imatelj.

18

TRGOVAČKO

Može li društvo stjecati vlastite dionice?Stjecanje vlastitih dionica ili njihovo primanje u zalog u načelu je zabranjeno,

ali iznimno je dopušteno:1. kad društvu predstoji teška šteta2. kad se dionice nude zaposlenima u povezanim društvima3. kad se daje otpremnina dioničarima4. ako je stjecanje nenaplatno ili ako stjecanjem financijska institucija kupuje

dionice komisiono5. na temelju univerzalnog pravnog sljedništva6. na temelju odluke glavne skupštine o povlačenju dionica po propisima o

smanjenju temeljnog kapitala

Što su privremenice? Privremenice su potvrde o udjelima koje se izdaju dioničarima prije potpune

uplate dionica.

Mogu li privremenice glasiti na donositelja?Privremenice moraju glasiti na ime.

Koje vrste dionica postoje s obzirom na sadržaj prava koje daju?Po sadržaju prava koja daju dionice mogu biti redovne i povlaštene.

Što su redovne dionice? Koja prava proizlaze iz redovnih dionica?Redovne dionice su dionice koje imatelju daju:

1. pravo glasa u glavnoj skupštini društva, 2. pravo na isplatu dijela dobiti društva (dividenda), 3. pravo na isplatu dijela ostatka likvidacijske, odnosno stečajne mase društva.

Što su povlaštene dionice?Povlaštene dionice su dionice koje imatelju daju neka povlaštena prava, npr.

pravo na dividendu u unaprijed utvrđenom novčanom iznosu ili u postotku od nominalnog iznosa dionice, pravo prvenstva pri isplati dividende, isplati ostatka likvidacijske, odnosno stečajne mase i druga prava u skladu sa zakonom i statutom društva.

Koje su vrste povlaštenih dionica?Povlaštena dionica može biti kumulativna i participativna. Kumulativna povlaštena dionica daje imatelju dionice, u skladu s odlukom o

izdavanju dionica, pravo naplate kumuliranih neisplaćenih dividendi prije isplate dividendi imateljima redovnih dionica.

Participativna povlaštena dionica daje imatelju dionice, u skladu s odlukom o izdavanju dionica, pravo da pored određene dividende naplati i dividendu koja pripada imateljima redovnih dionica.

Koje dionice čine rod dionica? Dionice koje daju ista prava čine rod dionica.

Koje se dionice mogu izdati bez prava glasa?

19

TRGOVAČKO

Bez prava glasa mogu se izdati samo povlaštene dionice. Ukupni iznos temeljnog kapitala koji se odnosi na takve dionice ne može preći polovinu iznosa temeljnoga kapitala društva.

Mogu li se izdavati dionice koje za isti iznos temeljnog kapitala daju različito pravo glasa u skupštini?

Zabranjeno je izdavanje dionica koje za isti iznos temeljnog kapitala koji se na njih odnosi daju različito pravo glasa u skupštini društva.

Koji su sastojci dionice? Dionica koja nije izdana u nematerijaliziranom obliku mora imati sljedeće

sastojke: 1. oznaku da je dionica i njezin nominalni iznos ako društvo izdaje dionice s

nominalnim iznosom, 2. oznaku vrste i roda dionice, 3. tvrtku i sjedište izdavatelja dionice, 4. tvrtku, odnosno ime osobe na koju glasi dionica na ime ili naznaku da glasi na

donositelja, 5. datum izdavanja i broj dionice, 6. faksimil potpisa statutom ovlaštenih osoba izdavatelja dionice.

.Koji su dijelovi isprave o dionici?

Dijelovi isprave o dionici su:1. plašt2. kuponski arak za naplatu dividendi3. talon

Koja prava daju dionice? Koja prava pripadaju imateljima dionica?Dionice daju:

upravljačka pravaimovinska prava

Simultano osnivanje društva?Simultano osnivanje d.d. je takvo osnivanje kod kojeg se istodobno

1. preuzimaju sve dionice društva tj. preuzima se obveza upate dionica2. usvaja i potpisuje statut3. sastavlja se izjava da se osniva dioničko društvo4. imenuje se prvi nadzorni odbor, uprava i revizor osnivanjaDruštvo se smatra osnovanim upisom u sudski registar

Što je to preuzimanje dionica? Pod preuzimanjem dionica podrazumijeva se izjava svakog osnivatelja da

osniva društvo i da preuzima obvezu na uplatu preuzetih dionica.

Sukcesivno osnivanje društva?Sukcesivno osnivanje dioničkog društva je postupno osnivanje društva u

kojem osnivatelji najprije odogovore o osnivanju društva, utvrde i usvoje statut, preuzmu dio dionica, upute javni poziv ili prospekt, pa u određenim rokovima budući dioničari postepeno pristupaju društvu potpisujući i uplaćujući dionice, nakon čega se saziva osnivateljska skupština, imenuju se organi društva.

20

TRGOVAČKO

Načelo jednakog položaja dioničara?Pod jednakim uvjetima dioničari imaju jednaki položaj u društvu.

Na koji način se dijeli dobit među dioničarima? Udjeli dioničara u dobiti određuju se prema temeljnom kapitalu društva koji

otpada na njihove dionice.

Koji su organi dioničkog društva?Organi dioničkog društva su:

1. uprava2. skupština3. nadzorni odbor

Sastav uprave?Uprava se sastoji od jedne ili više osoba (direktori) čiji se broj određuje

statutom.

Kada se mora imenovati predsjednik uprave?Ako se uprava sastoji od više osoba, jedna se od njih mora imenovati za

predsjednika.

Tko može biti članom uprave?Članom uprave može biti svaka fizička osoba koja je potpuno poslovno

sposobna.

Tko ne može biti članom uprave dioničkog društva?Članom uprave ne može biti osoba.:

1. koja je kažnjena za kazneno djelo prouzrokovanja stečaja, povrede obveze vođenja poslovnih knjiga, oštećenja vjerovnika, pogodovanja vjerovnika, zloupotrebe u postupku prisilne nagodbe ili stečaja, neovlaštenog otkrivanja i pribavljanja poslovne ili proizvodne tajne ili prevare iz Kaznenog zakonika Republike Hrvatske i to za vrijeme od 5 godina po pravomoćnosti presude kojom je osuđena, s time da se u to vrijeme ne računa vrijeme provedeno na izdržavanju kazne ili

2. protiv koje je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za vrijeme dok traje ta zabrana.

Na čiju odgovornost uprava vodi poslove društva? Uprava vodi poslove društva na vlastitu odgovornost. Ako se uprava sastoji od više osoba, članovi uprave ovlašteni su da poslove

vode samo zajedno. Statutom se može odrediti i drugačiji način vođenja poslova, ali se ne može odrediti da se u slučaju različitih mišljenja članova uprave smatra da je donesena odluka za koju se odlučila manjina. Ako su glasovi pri odlučivanju jednako podijeljeni, a statutom se za taj slučaj drugačije ne odredi, odlučujući je glas predsjednika uprave.

Tko zastupa d.d.? Tko može zastupati d.d. osim uprave?Uprava zastupa društvo. D.d. mogu zastupati i stečajni upravitelj i likvidator.

21

TRGOVAČKO

Mogu li se ovlasti uprave da zastupa društvo ograničiti?Ovlast uprave da zastupa društvo ne može se ograničiti. Članovi uprave moraju se u odnosu na društvo u vođenju poslova držati

ograničenja koja su im u okviru propisa postavljena statutom, odlukama nadzornog odbora i glavne skupštine te poslovnikom o radu uprave.

Tko imenuje članove uprave i predsjednika uprave?Članove uprave i predsjednika imenuje nadzorni odbor društva najviše na

vrijeme od 5 godina s time da ih može ponovno imenovati.

Može li se odluka o imenovanju člana uprave ili presjednika uprave opozvati?Nadzorni odbor može opozvati svoju odluku o imenovanju člana uprave ili

njezina predsjednika kada za to postoji važan razlog. Važnim razlogom naročito se smatra

1. gruba povreda dužnosti, 2. nesposobnost za uredno obavljanje poslova društva ili 3. izglasavanje nepovjerenja u glavnoj skupštini društva, osim ako je to učinjeno

zbog očito neutemeljenih razloga.

Broj članova nadzornog odbora? Nadzorni odbor ima najmanje 3 člana. Statutom se može odrediti i veći broj

članova nadzornog odbora s time da njihov broj mora biti neparan. Najveći broj članova nadzornog odbora iznosi kod društva s temeljnim

kapitalom: 1. do 12.000.000,00 kuna, 9 članova,2. do 20.000.000,00 kuna, 15 članova,3. preko 80.000.000,00 kuna, 21 član.

Tko može biti član nadzornog odbora?Članom nadzornog odbora može biti fizička osoba koja je potpuno poslovno

sposobna.

Tko ne može biti članom nadzornog odbora?Članom nadzornog odbora ne može biti:

1. član uprave društva, 2. član nadzornog odbora u deset društava, 3. član uprave društva koje je ovisno u odnosu na dioničko društvo, 4. član uprave drugog društva kapitala u čijem se nadzornom odboru nalazi član

uprave društva, 5. osoba koja ne može biti članom uprave d.d.-a.

Tko bira članove nadzornog odbora d.d.?Članove nadzornog odbora bira glavna skupština društva, u pravilu, ali mogu i

1. određeni dioničari ako je to predviđeno statutom2. sud na zahtjev uprave ili dioničara3. zaposleni ako je to predviđeno posebnim zakonom.

22

TRGOVAČKO

Može li se opozvati člana nadzornog odbora?Glavna skupština može opozvati člana nadzornog odbora i prije isteka

mandata za koji je izabran. Za odluku o tome potrebna je većina od najmanje 3/4 od danih glasova.

Imenovanoga člana nadzornog odbora može u svako doba opozvati onaj tko ga je imenovao i zamijeniti ga drugom osobom. Ako više nisu ispunjene pretpostavke za imenovanje člana nadzornog odbora koje su određene statutom, glavna skupština može imenovanoga člana opozvati običnom većinom glasova.

Koj je nadležnost nadzornog odbora dioničkog društva? Nadzorni odbor:

1. nadzire vođenje poslova društva. 2. može pregledavati i ispitivati poslovne knjige i dokumentaciju društva,

blagajnu, vrijednosne papire i druge stvari. 3. daje nalog revizoru za ispitivanje godišnjih financijskih izvješća društva i

koncerna.4. podnosi glavnoj skupštini pisano izvješće o obavljenom nadzoru o vođenju

poslova društva 5. može sazvati glavnu skupštinu društva.

Kada nadležni odbor mora sazvati glavnu skupštinu?Nadzorni odbor mora sazvati glavnu skupštinu kada je to potrebno radi

dobrobiti društva. Odluku o tome nadzorni odbor donosi običnom većinom glasova.

Može li se na nadzorni odbor prenijeti vođenje poslova društva?Vođenje poslova društva ne može se prenijeti na nadzorni odbor. Međutim,

Statutom ili odlukom nadzornog odbora može se odrediti da se određene vrste poslova mogu obavljati samo uz prethodnu suglasnost toga odbora.

Na koji način dioničari ostvaruju svoja prava u stvarima društva? Dioničari u stvarima društva svoja prava ostvaruju na glavnoj skupštini.

Tko mora sudjelovati u radu glavne skupštine d.d.?Članovi uprave i nadzornog odbora moraju sudjelovati u radu glavne

skupštine. Statutom se mogu odrediti slučajevi u kojima članovi nadzornog odbora smiju sudjelovati u radu glavne skupštine putem prijenosa zvuka i slike.

Nadležnost glavne skupštine?Glavna skupština odlučuje u pitanjima koja su izričito određena zakonom i

statutom društva, a osobito o: 1. izboru i razrješenju članova nadzornog odbora, osim ako ih se ne imenuje u taj

odbor. 2. upotrebi dobiti, 3. davanju razrješnice članovima uprave i nadzornog odbora, 4. imenovanju revizora društva. 5. izmjenama statuta, 6. povećanju i smanjenju temeljnoga kapitala društva. 7. imenovanju revizora za ispitivanje radnji obavljenih u osnivanju društva ili

radnji vođenja poslova društva i utvrđivanju naknade za njegov rad, 8. prestanku društva.

23

TRGOVAČKO

Kada glavna skupština odlučuje o pitanjima vođenja poslova društva?O pitanjima vođenja poslova društva glavna skupština može odlučivati samo

onda ako to od nje zatraži uprava društva.

Kada se mora sazvati glavna skupština?Glavnu skupštinu mora se sazvati u slučajevima određenim zakonom i

statutom kao i uvijek onda kada to zahtijevaju interesi društva. Uprava je dužna sazvati glavnu skupštinu bez odgađanja nakon što dobije

izvješće nadzornog odbora o godišnjim financijskim izvješćima, izvješću o stanju društva i prijedlogu odluke o upotrebi dobiti, a kod društva majke koncerna i o godišnjim financijskim izvješćima koncerna te izvješću o stanju koncerna. Glavna skupština se mora održati u prvih osam mjeseci poslovne godine.

Tko i kojom većinom saziva glavnu skupštinu?Glavnu skupštinu saziva uprava koja o tome odlučuje običnom većinom

glasova. Za donošenje odluke o sazivanju glavne skupštine ovlaštene su osobe koje su sudskom registru upisane kao članovi uprave. Glavnu skupštinu može sazvati i nadzorni odbor, a mora ju sazvati kada to zahtijeva dobrobit društva.

Sazivanje glavne skupštine na zahtjev manjine?Glavnu skupštinu mora se sazvati ako to u pisanom obliku zatraže dioničari

koji zajedno imaju udjele u visini od 1/20 temeljnoga kapitala društva i navedu svrhu i razlog sazivanja te skupštine.

Što ako se ne udovolji zahtjevu manjine za sazivanje glavne skupštine?Ne udovolji li se njihovu zahtjevu, sud može u izvanparničnom postupku ovlastiti dioničare koji su postavili zahtjev da sami sazovu glavnu skupštinu, odnosno da objave predmet odlučivanja na toj skupštini.

Koje su pripremne radnje za sazivanje glavne skupštine?Pripremne radnje za sazivanje glavne skupštine su:

objava poziva za glavnu skupštinu u glasilu društvaobjava dnevnog reda u glasilu društva

Uloga javnog bilježnika na glavnoj skupštini?Javni bilježnik na glavnoj skupštini sastavlja zapisnik u kojem se mora navesti

svaka odluka glavne skupštine. U zapisniku se navode

1. mjesto i vrijeme održavanja glavne skupštine, 2. ime i prezime javnog bilježnika te 3. način i rezultat glasovanja i 4. utvrđenje predsjednika o donesenim odlukama.

Zapisniku treba priložiti popis sudionika na glavnoj skupštini i dokaz o sazivanju glavne skupštine..

Zapisnik potpisuje javni bilježnik. Nije potrebno da se navedu svjedoci.

Kako se donose odluke na glavnoj skupštini? Načelo obične većine?Na glavnoj skupštini odluke se donose većinom danih glasova (obična većina),

ako se zakonom ili statutom ne odredi da je za to potrebna neka veća većina ili se zahtijeva i ispunjenje dodatnih pretpostavki.

24

TRGOVAČKO

Kako se stječe pravo glasa na glavnoj skupštini?Pravo glasa stječe se potpunom uplatom uloga.

Kako se može povećati temeljni kapital dioničkog društva?Temeljni kapital dioničkog društva može se povećati ulozima, stvarima i

pravima.Odluka o povećanju temeljnoga kapitala društva ulozima donosi se glasovima

koji predstavljaju najmanje 3/4 temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini pri donošenju odluke.

Redovno smanjenje temeljnoga kapitala? Za donošenje odluke o smanjenju temeljnoga kapitala društva potrebno je da

se za nju dadu glasovi koji predstavljaju najmanje 3/4 glasova temeljnoga kapitala društva zastupljenoga na glavnoj skupštini društva pri donošenju odluke.

Kada je odluka glavne skupštine ništava?Odluka glavne skupštine ništava je:

1. ako je donesena na glavnoj skupštini koja nije sazvana na propisani način osim ako su na njoj sudjelovali svi dioničari,

2. ako nije unesena u zapisnik na propisani način 3. ako nije u skladu s biti društva ili ako se njezinim sadržajem čini povreda

propisa kojima se isključivo ili pretežno štite interesi vjerovnika društva ili su doneseni radi zaštite javnog interesa,

4. ako je suprotna moralu, 5. ako je pravomoćnom presudom donesenom povodom tužbe za pobijanje

odluke proglašena ništavom.

Tko može pobijati odluke glavne skupštine? Odluke glavne skupštine mogu pobijati:

1. dioničar koji je sudjelovao u radu glavne skupštine i svoje protivljenje odluci izjavio u zapisnik,

2. dioničar koji nije sudjelovao u radu glavne skupštine jer mu pogrešno nije bilo dopušteno da u tome sudjeluje, ako glavna skuptšina nije bila uredno sazvana ili predmet odlučivanja na glavnoj skupštini nije bio valjano objavjen,

3. svaki dioničar. 4. uprava društva, 5. svaki član uprave i nadzornog odbora ako bi provođenjem odluke učinio

radnju koja je kažnjiva, nezakonita ili za koju bi morao odgovarati za štetu.

Što je društvo s ograničenom odgovornošću?Društvo s ograničenom odgovornošću je trgovačko društvo u koje jedna ili

više pravnih ili fizičkih osoba ulažu temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu.

Temeljni ulozi ne moraju biti jednaki. Nijedan osnivač ne može kod osnivanja društva preuzeti više temeljnih uloga. To ne vrijedi u slučaju preoblikovanja društva drugog pravnog oblika u društvo s ograničenom odgovornošću. Poslovni udjeli se ne mogu izraziti u vrijednosnim papirima.

Odgovaraju li članovi društva za obveze d.o.o.?Članovi ne odgovaraju za obveze društva.

25

TRGOVAČKO

Koja je razlika između temeljnog uloga i poslovnog udjela?Temeljni ulog predstavlja vrijednost koju osnivač ulaže u društvo, a poslovni

udjel skup prava i obveza koja pripadaju članu društva temeljem temeljnog uloga.

Na koji način se osniva d.o.o.? Društvo se osniva na temelju ugovora kojega sklapaju osnivači (društveni

ugovor). Svi osnivači moraju potpisati društveni ugovor koji se sklapa u obliku javno-bilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik.

Ako društvo osniva jedan osnivač, društveni ugovor zamjenjuje izjava osnivača o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću dana kod javnog bilježnika.

Da li je kod d.o.o. dopušteno sukcesivno osnivanje društva?Sukcesivno osnivanje društva nije dopušteno.

Što mora sadržavati društveni ugovor, odnosno izjava o osnivanju društva?Društveni ugovor, odnosno izjava o osnivanju društva mora sadržavati:

1. podatke o osnivačima, 2. tvrtku i sjedište društva, 3. predmet poslovanja društva, 4. ukupni iznos temeljnoga kapitala, te iznos svakog pojedinačnog temeljnog uloga osnivača, a sastoji li se ulog od stvari ili prava, mora ih se detaljno opisali i naznačiti njihovu vrijednost, 5. odredbu o tome osniva li se društvo na određeno ili na neodređeno vrijeme, 6. prava i obveze koje članovi imaju prema društvu pored uplate svojih uloga, te prava i obveze koje društvo ima prema članovima.

Najniži iznos temeljnog kapitala d.o.o.?Najniži iznos temeljnog kapitala društva je 20.000,00 kuna.

Temeljni ulog?Temeljni ulog ne može biti manji od 200,00 kuna. Temeljni ulog mora biti

izražen cijelim brojem koji je višekratnik broja sto. Zbroj temeljnih uloga mora odgovarati iznosu temeljnoga kapitala društva.

Na koji način se određuje poslovni udjel?Ako u društvenom ugovoru nije drugačije određeno, poslovni udio člana

društva određuje se prema veličini preuzetoga temeljnoga uloga.

Može li član društva imati više poslovnih udjela?Član društva može imati više poslovnih udjela, ali ne osnivač pri osnivanju.

Može li se poslovni udio prenijeti ili naslijediti? Poslovni udjeli mogu se prenositi i nasljeđivati.

Može li član društva založiti svoj poslovni udio?Član društva može založiti svoj poslovni udio. Za valjanost izjave o zalaganju ne traži se da je dana u obliku javnobilježničke isprave.

26

TRGOVAČKO

Jesu li poslovni udjeli djeljivi?Poslovni udjeli u pravilu nisu djeljivi.

Sličnost d.o.o. sa društvom osoba?Sličnost d.o.o. sa društvom osoba je u tome što se u svakom trenutku zna tko

su članovi.

Isključenje člana iz društva?Društvo može tužbom podignutom protiv svog člana zahtijevati da ga sud

isključi iz društva ako za to postoji važan razlog.

Koji su organi d.o.o.?Organi d.o.o. su

1. uprava2. nadzorni odbor (nije obvezan)3. skupština

Tko vodi poslove društva?Uprava društva sastoji se od jednoga ili više direktora. Uprava vodi poslove društva u skladu s društvenim ugovorom, odlukama

članova društva i obveznim uputama skupštine i nadzornog odbora, ako ga društvo ima.

Tko može biti članom uprave d.o.o.?Član uprave može biti potpuno poslovno sposobna fizička osoba.

Tko ne može biti članom uprave d.o.o.?Vidi gore kod dioničkog društva.

Tko imenuje upravu d.o.o.?Članovi društva svojom odlukom imenuju upravu društva, ako društvenim

ugovorom nije predviđeno da je imenuje netko drugi u društvu. Ako se za člana uprave imenuje nekoga od njih, to se može učiniti i u društvenom ugovoru pa i za vrijeme dok je član uprave član u društvu.

U društvenom ugovoru može se predvidjeti da će upravu imenovati i neko javnopravno tijelo.

Mogu li se članovi uprave opozvati?Članovi društva mogu svojom odlukom u svako doba opozvati članove uprave. Ako je društvenim ugovorom predviđeno da članove uprave imenuje nadzorni odbor, on je, nije li tim ugovorom drukčije određeno, ovlašten i za opoziv njihova imenovanja.

Tko zastupa d.o.o.?Društvo zastupa uprava. Ako, u društvenom ugovoru nije drugačije određeno, članovi uprave skupno

zastupaju društvo. Potpisuju se tako da uz navođenje tvrtke društva stavljaju svoj potpis. Nije dopuštena odredba u društvenom ugovoru kojom se određuje da pojedini ili svi članovi uprave zastupaju društvo samo zajedno s jednim ili više prokurista.

27

TRGOVAČKO

Čime se određuje ima li društvo nadzorni odbor?Društvenim ugovorom određuje se ima li društvo nadzorni odbor.

Kada d.o.o. mora imati nadzorni odbor?Društvo mora imati nadzorni odbor:

1. ako je prosječan broj zaposlenih u godini veći od 300, ili 2. ako je to za društvo koje obavlja određenu djelatnost propisano posebnim

zakonom, ili3. ako je temeljni kapital društva veći od 600.000,00 kuna i ono ima više od 50

članova, ili4. ako društvo jedinstveno vodi dionička društva ili društva s ograničenom

odgovornošću koja moraju imati nadzorni odbor ili s više od 50% sudjeluje u njima s neposrednim udjelom u temeljnom kapitalu a u oba slučaja je broj zaposlenih u nekome od društava ili u svim društvima zajedno u prosjeku veći od 300, ili

5. ako je društvo komplementar u komanditnom društvu a prosječan broj zaposlenih u društvu i u komanditnom društvu je zajedno veći od 300.

Sastav nadzornog odbora d.o.o.?Nadzorni odbor sastoji se od tri člana. Društvenim ugovorom može se odrediti

da nadzorni odbor ima više članova ali njihov broj mora biti neparan.

Tko može biti član nadzornog odbora?Vidi gore d.d. isto

Na koji način članovi d.o.o ostvaruju svoja prava?Članovi društva u skupštini donose odluke na koje su ovlašteni zakonom i

društvenim ugovorom, osim ako se svi članovi u pojedinom slučaju u pisanom obliku ne dogovore o odluci koju trba donijeti ili izjave da su suglasni s time da se o njoj glasuje pisanim putem.

Nadležnost skupštine d.o.o.?Skupština odlučuje o pitanjima određenim društvenim ugovorom, a osobito o:

1. financijskim izvješćima društva, upotrebi ostvarene dobiti i pokrivanju gubitka davanju razrješnice članovima uprave i nadzornog odbora, ako ga društvo ima, što valja učiniti u prvih osam mjeseci poslovne godine za prethodnu godinu, (obvezno)

2. zahtjevu za uplatama temeljnih uloga, 3. povratu dodatnih uplata novca članovima društva, (obvezno)4. imenovanju i opozivu članova uprave, 5. izboru i opozivu članova nadzornog odbora ako ga društvo ima, (obvezno)6. podjeli i povlačenju poslovnih udjela. 7. davanju prokure ili trgovačke punomoći za sve pogone koju treba dati uprava, 8. mjerama za ispitivanje i nadzor nad vođenjem poslova, 9. izmjeni društvenog ugovora, 10. postavljanju zahtjeva za naknadu štete koje društvo može imati protiv članova

uprave i nadzornog odbora i zamjenika članova uprave te o imenovanju zastupnika u sudskom postupku ako društvo ne mogu zastupati članovi uprave ni nadzorni odbor, (obvezno)

28

TRGOVAČKO

11. sklapanju ugovora kojima društvo treba trajno steći stvari ili prava za neki svoj pogon za koje se plaća protuvrijednost koja je viša od vrijednosti petine temeljnog kapitala društva kao i o izmjeni takvih ugovora na teret društva, što je uvjet za njihovu valjanost, osim kada je riječ o stjecanju u ovršnom postupku, s time da se odluka o tome mora donijeti s većinom od tri četvrtine danih glasova. (obvezno)

Tko saziva skupštinu d.o.o.?Skupštinu društva saziva uprava. Skupština se mora sazvati najmanje jednom godišnje i uvijek kada to

zahtijevaju interesi društva, bez odgađanja ako se uoči da je društvo izgubilo polovinu temeljnog kapitala.

Skupštinu se mora sazvati bez odgađanja i onda kada to zatraže članovi društva koji su preuzeli temeljne uloge što zajedno čine najmanje 1/10 temeljnog kapitala društva.

Odlučivanje na skupštini d.o.o.? Kojom većinom?Skupština donosi odluke većinom od danih glasova. - običnom većinom kao i

d.d.

Na koji način se štiti manjina u d.o.o.?Imenovanje revizora od strane suda - Ako je odlukom članova društva odbijen

prijedlog da se imenuju revizori radi pregleda posljednjih godišnjih financijskih izvješća, sud može na prijedlog članova društva koji zajedno imaju temeljne uloge što čine najmanje 10. dio temeljnoga kapitala imenovati jednoga ili više revizora. Sud će tome zahtjevu udovoljiti samo onda ako se učini vjerojatnim da su učinjene grube povrede zakona ili društvenog ugovora. Ovlasti revizora?

Revizori imaju pravo pregledati poslovne knjige i dokumentaciju društva i tražiti obavještenja i izjave od članova uprave i nadzornog odbora te od osoba zaposlenih u društvu kako bi utvrdili stanje poslovanja u društvu.

Nadzorni se odbor, ako ga društvo ima, mora uključiti u rad revizora.

Što je potrebno za povećanje temeljnog kapitala? Za povećanje temeljnoga kapitala potrebna je odluka članova društva o

izmjeni društvenog ugovora. Temeljni kapital može se povećati uplatama novih ili povećanjem postojećih

temeljnih uloga ali i unošenjem rezervi i dobiti društva u temeljni kapital.

Smanjenje temeljnoga kapitala d.o.o.? Temeljni kapital društva može se smanjiti samo na temelju odluke članova

društva o izmjeni društvenoga ugovora te nakon što se provede postupak koji je propisan ZTD-om.

Smanjenjem temeljnoga kapitala smatra se svako smanjenje visine toga kapitala određene u društvenome ugovoru bez obzira na to provede li se smanjenje vraćanjem članovima društva njihovih temeljnih uloga, sniženjem nominalnog iznosa tih uloga ili potpunim, odnosno djelomičnim oslobađanjem članova društva ili njihovih pravnih prednika od obveze da u cjelini uplate temeljne uloge.

29

TRGOVAČKO

Vrste povezanih društava?Povezana društva su pravno samostalna društva koja u međusobnom odnosu

mogu stajati kao: 1. društvo koje u drugome društvu ima većinski udio ili većinsko pravo u

odlučivanju - Ako jedno društvo ima većinu udjela ili većinsko pravo odlučivanja u drugome pravno samostalnome društvu (većinsko sudjelovanje), smatra se da se to drugo društvo nalazi u većinskome sudjelovanju, a prvo društvo s većinskim sudjelovanjem u njemu.

2. ovisno i vladajuće društvo, - Ovisno društvo je pravno samostalno društvo na koje neko drugo društvo (vladajuće društvo) ima neposredno ili posredno prevladavajući utjecaj.

3. društvo koncerna, - Ako se vladajuće i jedno ili više ovisnih društava objedine jedinstvenim vođenjem od strane vladajućega društva, ona čine koncern, a pojedinačna društva su društva koncerna.

4. društva s uzajamnim udjelima - Društva s uzajamnim udjelima su društva kapitala sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja su povezana tako da svako društvo ima više od 1/4 udjela u drugome društvu

5. društva povezana poduzetničkim ugovorima. Koje su vrste poduzetničkih ugovora?

Poduzetnički ugovoru su1. Ugovor o vođenju poslova društva. 2. Ugovor o prijenosu dobiti3. ugovor o zajednici dobiti4. ugovor o djelomičnom prijenosu dobiti5. ugovor o prepuštanju poduzeća ili pogona

Što je ugovor o vođenju poslova društva? Ugovor o prijenosu dobiti?Ugovor kojim društvo kapitala podvrgava vođenje poslova društva drugome

društvu jest ugovor o vođenju poslova društva. Ugovor kojim se takvo društvo obvezuje da će drugome društvu prenijeti

cijelu svoju dobit jest ugovor o prijenosu dobiti. Ugovorom o prijenosu cijele dobiti smatra se i ugovor kojim se društvo kapitala obvezuje da će svoje poduzeće voditi za račun drugoga društva(ugovor o vođenju vlastitog poduzeća).

Ugovor o zajednici dobiti? Ugovor o djelomičnom prijenosu dobiti? Ugovor o prepuštanju poduzeća ili pogona?Poduzetnički su nadalje ugovori kojima se društva kapitala:

1. obvezuju da će svoju dobit ili dobit pojedinih dijelova svoga poduzeća (svojih pogona) u potpunosti ili djelomično udružiti s dobiti drugih društava ili pojedinih dijelova poduzeća (pogona) tih društava radi podjele zajedničke dobiti (ugovor o zajednici dobiti),

2. obvezuju da će dio svoje dobiti ili dobiti pojedinih dijelova svog poduzeća (pogona) u potpunosti ili djelomično prenijeti nekome drugome (ugovor o djelomičnom prijenosu dobiti),

3. obvezuju da će svoje poduzeće ili dio svoga poduzeća (pogon) dati u zakup drugome (ugovor o zakupu poduzeća ili pogona) ili da će svoje poduzeće ili dio svoga poduzeća prepustiti da ga drugi vodi u svoje ime i za svoj račun (ugovor o prepuštanju poduzeća ili pogona).

30

TRGOVAČKO

Što je potrebno za valjanost poduzetničkog ugovora?Za valjanost poduzetničkog ugovora potrebna je suglasnost skupštine. Odluka

o tome donosi se glasovima koji predstavljaju najmanje 3/4 temeljnoga kapitala zastupljenog na skupštini društva pri donošenju odluke. Statutom se može odrediti da je za to potrebna veća većina a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki.

Ugovor mora biti sastavljen u pisanom oblikuPoduzetnički ugovori upisuju se u sudski registar.

Priključena društva?Glavna skupština dioničkoga društva, odnosno skupština društva s

ograničenom odgovornošću može donijeti odluku o priključenju društva drugome dioničkom društvu ili društvu s ograničenom odgovornošću čije je sjedište u Republici Hrvatskoj (glavnome društvu), ako sve dionice društva, odnosno jedini udio u društvu drži buduće glavno društvo. Odluka o priključenju je pravovaljana ako se s njome suglasi skupština budućega glavnoga društva. Odluka o davanju suglasnosti donosi se glasovima koji predstavljaju najmanje 3/4 temeljnoga kapitala zastupljenoga u skupštini društva pri donošenju odluke.

Pripajanje i spajanje dioničkih društava?Jedno ili više dioničkih društava mogu se pripojiti drugome dioničkome

društvu bez da se provede postupak likvidacije prijenosom cijele imovine jednoga ili više društava (pripojenih društava) drugome društvu (društvu preuzimatelju) u zamjenu za dionice toga društva.

Dva ili više dioničkih društava mogu se spojiti bez da se provede postupak likvidacije osnivanjem novoga dioničkoga društva, na koje prelazi cijela imovina svakoga od društava koja se spajaju u zamjenu za dionice novoga društva.

Na koji način se može provesti podjela društva kapitala?Društvo kapitala može se podijeliti. Podjela se provodi razdvajanjem ili

odvajanjem.

Što je razdvajanje?Razdvajanje se provodi istodobnim prijenosom svih dijelova imovine društva

koje se dijeli, uz njegov prestanak bez provođenja likvidacije, na dva ili više novih društava koja se osnivaju radi provođenja razdvajanja (razdvajanje s osnivanjem) ili na dva ili više društava koja već postoje (razdvajanje s preuzimanjem).

Što je odvajanje?Odvajanje se provodi prijenosom jednog ili više dijelova imovine društva koje

se dijeli, a da to društvo ne prestaje, na jedno ili više novih društava koja se osnivaju radi provođenja odvajanja (odvajanje s osnivanjem) ili na jedno ili više društava koja već postoje (odvajanje s preuzimanjem).

Većina potrebna za odluku o preoblikovanju d.d. u d.o.o.(d.o.o. u d.d.)?Odluku o preoblikovanju donosi glavna skupština društva glasovima koji

predstavljaju najmanje 9/10 temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini prilikom donošenja odluke.

Većina potrebna za odluku o preoblikovanju d.d. u jtd.?

31

TRGOVAČKO

Za odluku o preoblikovanju dioničkoga društva u javno trgovačko društvo moraju glasovati svi prisutni dioničari. Dioničari koji nisu prisustvovali glavnoj skupštini moraju se suglasiti s preoblikovanjem davanjem izjave u obliku javnobilježničke isprave.

Što je gospodarsko interesno udruženje?Gospodarsko interesno udruženje (udruženje) je pravna osoba koju osnivaju

dvije ili više fizičkih i pravnih osoba da bi olakšale i promicale obavljanje gospodarskih djelatnosti koje čine predmete njihova poslovanja te da bi poboljšale ili povećale njihov učinak ali tako da ta pravna osoba za sebe ne stječe dobit.

Na g.i.u. se primjenjuju propisi o javnom trgovačkom društvu.

Ima li g.i.u.. temeljni kapital?G.I.U se osniva bez temeljnoga kapitala.

Odgovornost članova udruženja za obveze?

Članovi udruženja odgovaraju za obveze udruženja neograničeno cijelom svojom imovinom.

Što je stečaj?Stečaj je sudski izvanparnični postupak.

Koji su ciljevi stečajnog postupka?Ciljevi stečajnoga postupka:

1. skupno namirenje vjerovnika stečajnoga dužnika , unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima.

2. može se provesti i preustroj dužnika radi uređivanja pravnoga položaja dužnika i njegova odnosa prema vjerovnicima, a osobito radi održavanja njegove djelatnosti.

Nad kime se može provesti stečaj? Stečajni dužnik? Stečaj se može provesti:

1. nad pravnom osobom 2. nad imovinom dužnika pojedinca (dužnikom pojedincem smatraju se trgovac

pojedinac i obrtnik).

Može li se stečaj provesti nad fizičkom osobom?Stečaj se može provesti nad trgovcem pojedincem i obrtnikom koji su fizičke

osobe.

Nad kime se stečaj ne može provesti?Stečaj se ne može provesti nad:

1. Republikom Hrvatskom, 2. fondovima koji se financiraju iz proračuna Republike Hrvatske, 3. mirovinskim i invalidskim fondovima djelatnika, samostalnih

gospodarstvenika i individualnih poljoprivrednika, 4. Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje 5. jedinicama lokalne samouprave i uprave

32

TRGOVAČKO

Tko odgovara za obveze pravne osobe, ako je zakonom isključena mogućnost stečaja nad njom?

Ako je zakonom isključena mogućnost stečaja nad imovinom neke pravne osobe, za obveze te pravne osobe solidarno odgovaraju njeni osnivači, odnosno članovi. To se međutim ne odnosi na dionička društva.

Stečajni razlozi?Stečajni razlozi su:

1. nesposobnost za plaćanje 2. prezaduženost.

Kada postoji nesposobnost za plaćanje?Dužnik je nesposoban za plaćanje ako ne može trajnije ispunjavati svoje

dospjele novčane obveze. Okolnost da je dužnik podmirio ili da može podmiriti u cijelosti ili djelomično tražbine nekih vjerovnika sama po sebi ne znači da je on sposoban za plaćanje.

Predmnijeva nesposobnosti za plaćanje?Smatrat će se da je dužnik nesposoban za plaćanje ako u razdoblju od 2

mjeseca nije s bilo kojega od njegovih računa kod bilo koje pravne osobe koja za njega obavlja poslove platnoga prometa isplaćena barem 1/5 iznosa koji je trebalo na temelju valjanih osnova za naplatu bez daljnjega pristanka dužnika naplatiti s toga računa.

Ta predmnjeva neće se primijeniti ako dužnik tijekom prethodnoga postupka podmiri sve tražbine koje je trebalo na temelju valjanih osnova za naplatu naplatiti sa svih njegovih računa, ili ako dođe do pristupanja dugu. Podmirenje tražbina dužnik može dokazivati samo javnom ili javno ovjerovljenom ispravom ili potvrdom pravne osobe koja obavlja poslove platnoga prometa.

Prijeteća nesposobnost za plaćanje? Tko se može pozvati na prijeteću nesposobnost za plaćanje? (dužnik)

Dužnik može predložiti otvaranje stečajnoga postupka i ako učini vjerojatnim da svoje već postojeće obveze neće moći ispuniti po dospijeću (prijeteća nesposobnost za plaćanje).

Kada postoji prezaduženost?Smatrat će se da je dužnik prezadužen ako njegova imovina ne pokriva

postojeće obveze. Neće se smatrati da je dužnik prezadužen, ako se prema okolnostima slučaja (razvojnom programu, raspoloživim izvorima sredstava, vrsti imovine, pribavljenim osiguranjima i sl.) može osnovano pretpostaviti da će nastavkom poslovanja uredno ispunjavati svoje obveze po dospijeću.

Neće se smatrati da je prezaduženo trgovačko društvo osoba (javno trgovačko društvo, komanditno društvo) ako je koji od njegovih članova koji solidarno odgovaraju za njegove obveze fizička osoba.

Tko je nadležan za provođenje stečajnog postupka?U stečajnom postupku isključivo je stvarno i mjesno nadležan trgovački sud

na čijem se području nalazi sjedište dužnika pravne osobe, odnosno sjedište dužnika pojedinca.

33

TRGOVAČKO

Koja su tijela stečajnoga postupka? Tijela stečajnoga postupka su:

1. stečajni sudac, 2. stečajni upravitelj, 3. skupština vjerovnika 4. odbor vjerovnika.

Stečajni sudac?Stečajni sudac:

1. odlučuje o pokretanju prethodnog postupka radi utvrđivanja postojanja stečajnoga razloga i provodi taj postupak,

2. odlučuje o otvaranju stečajnoga postupka,3. imenuje i razrješava stečajnoga upravitelja, nadzire njegov rad i daje mu

obvezatne upute, nadzire rad odbora vjerovnika,4. određuje započete poslove koje treba završiti tijekom stečajnoga postupka,

odobrava predračun troškova stečajnoga postupka i određuje nagradu stečajnom upravitelju,

5. odobrava isplatu vjerovnika,6. donosi odluke o zaključenju i obustavi stečajnoga postupka,

Stečajni upravitelj?Za stečajnog upravitelja može biti imenovan

1. odvjetnik, 2. odvjetnički ured koji ima financijsko-ekonomskog savjetnika ili 3. član javnog trgovačkog društva upisanog u sudski registar za obavljanje

djelatnosti stečajno upraviteljske službe koji ima visoku stručnu spremu (VII/I stupanj) i položen stručni ispit za stečajnog upravitelja.

Stečajni upravitelj se imenuje rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka.

Ovlasti stečajnog upravitelja?Stečajni upravitelj ima prava i obveze tijela dužnika pravne osobe.

Tko vrši nadzor nad stečajnim upraviteljem? Rad stečajnoga upravitelja nadziru stečajni sudac, odbor vjerovnika i skupština

vjerovnika, koji su ovlašteni u svako doba zatražiti obavijesti ili izvješća o stanju stvari i vođenju poslova.

Odbor vjerovnika? Radi zaštite interesa vjerovnika u stečajnom postupku, prije prvoga ročišta

vjerovnika, stečajni sudac može osnovati odbor vjerovnika i imenovati njegove članove.

Tko mora biti zastupljen u odboru vjerovnika?U odboru vjerovnika moraju biti zastupljeni:

1. stečajni vjerovnici s najvišim tražbinama2. vjerovnici s malim tražbinama3. predstavnik ranijih dužnikovih zaposlenika, osim ako oni kao stečajni

vjerovnici ne sudjeluju tek s beznačajnim tražbinama.

34

TRGOVAČKO

Zadaci odbora vjerovnika?Odbor vjerovnika je dužan

1. nadzirati stečajnoga upravitelja i 2. pomagati mu u vođenju poslova, 3. pratiti tijek poslovanja, 4. pregledavati knjige i poslovnu dokumentaciju te 5. naložiti provjeru prometa i iznosa gotovine.

Skupština vjerovnika?Skupštinu vjerovnika saziva stečajni sudac.

Pravo sudjelovanja imaju svi vjerovnici s pravom odvojenog namirenja, svi stečajni vjerovnici, stečajni upravitelj i dužnik pojedinac Ovlasti skupštine vjerovnika?

Skupština vjerovnika ovlaštena je na izvještajnom ročištu ili kojem kasnijem ročištu:

1. osnovati odbor vjerovnika, ako on nije osnovan, odnosno izmijeniti njegov sastav ili ga ukinuti,

2. imenovati novoga stečajnog upravitelja,3. odlučiti o nastavku poslovanja dužnika i o načinu unovčenja njegove imovine,4. odlučiti o preustroju, te5. donijeti sve odluke iz nadležnosti odbora vjerovnika.

 Na koji način se pokreće stječajni postupak? Stečajni postupak se pokreće prijedlogom vjerovnika ili dužnika. Nikada se ne pokreće po službenoj dužnosti!!!

Vjerovnik je ovlašten podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ako učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i kojega od stečajnih razloga.

Rok podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka?Osobe ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu, odnosno dužnik pojedinac

dužni su podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka najkasnije u roku od 21 dan od dana nastupanja nesposobnosti za plaćanje.

Prethodni postupak? Na temelju prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka stečajni sudac donosi

rješenje o pokretanju postupka radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečajnoga postupka (prethodni postupak), ili odbacuje prijedlog.

U rješenju o pokretanju prethodnoga postupka stečajni sudac može imenovati privremenoga stečajnog upravitelja.

Kada sudac može donijeti rješenje o otvaranju stečajnog postupka bez vođenja prethodnog postupka?

Ako dužnik predloži otvaranje stečajnoga postupka ili ako nakon pokretanja prethodnoga postupka prizna postojanje kojega od razloga za otvaranje stečajnoga postupka, stečajni sudac može bez prethodnoga postupka, odnosno bez daljnjega vođenja toga postupka donijeti rješenje o otvaranju stečajnoga postupka.

35

TRGOVAČKO

Ispitivanje gospodarsko-financijskoga stanja dužnika? Stečajni sudac će odrediti jednog ili više vještaka koji će u roku od 15 dana,

zajedno s njime i s privremenim stečajnim upraviteljem ako je imenovan i po njihovim uputama ispitati je li dužnik nesposoban za plaćanje ili prezadužen.

Otvaranje stečajnoga postupka? Rješenje o otvaranju stečajnog postupka? !!! Nakon što primi izvješće privremenoga stečajnoga upravitelja, te mišljenje vještaka o nesposobnosti za plaćanje i prezaduženosti dužnika, stečajni sudac će odrediti ročište radi rasprave o uvjetima za otvaranje stečajnoga postupka.

Stečajni sudac će na ročištu, a najkasnije u roku od tri dana nakon njegova zaključenja, donijeti rješenje o otvaranju stečajnoga postupka ili o odbijanju prijedloga za otvaranje toga postupka.

Ako otvori stečajni postupak, stečajni sudac će u tom rješenju imenovati stečajnoga upravitelja.

Rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka pozvat će se vjerovnici da u određenom roku stečajnom upravitelju prijave svoje tražbine. Rok za prijavu tražbina ne može biti kraći od petnaest dana niti dulji od mjesec dana.

Zakazivanje ispitnoga i izvještajnoga ročišta? Rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka stečajni sudac će zakazati:

1. ročište vjerovnika na kojem se ispituju prijavljene tražbine (ispitno ročište). Između posljednjega dana roka za prijavljivanje tražbine i ispitnoga ročišta ne smije proteći manje od osam dana niti više od dva mjeseca, 2. ročište vjerovnika na kojem će se na temelju izvješća stečajnoga upravitelja odlučivati o daljnjem tijeku stečajnoga postupka (izvještajno ročište). To se ročište ne može održati prije ispitnog ročišta niti petnaest dana od dana održavanja toga ročišta. Slučajevi u kojima se otvoreni stečajni postupak ne provodi?

Ako tijekom prethodnoga postupka utvrdi da imovina dužnika koja bi ušla u stečajnu masu nije dovoljna ni za namirenje troškova toga postupka ili je neznatne vrijednosti, stečajni sudac će donijeti odluku o otvaranju i zaključenju stečajnoga postupka. U tom se slučaju stečajni postupak neće provesti.

Oglas o otvaranju stečajnoga postupka?O otvaranju stečajnoga postupka vjerovnici se obavješćuju oglasom. Oglas se objavljuje isticanjem na oglasnoj ploči suda i objavom u "Narodnim

novinama". Oglas mora biti istaknut na oglasnoj ploči suda istoga dana kada je doneseno rješenje o otvaranju stečajnoga postupka. Rješenje o otvaranju stečajnoga postupka objavljuje se isticanjem na oglasnoj ploči suda. Stečajna masa? Stečajna masa obuhvaća cjelokupnu imovinu dužnika u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka te imovinu koju on stekne tijekom stečajnoga postupka.

Stečajna masa služi namirenju troškova stečajnoga postupka te tražbine vjerovnika stečajnoga dužnika, odnosno tražbine čije je namirenje osigurano određenim pravima na imovini dužnika.

36

TRGOVAČKO

Imovina koja ne ulazi u stečajnu masu? Imovina dužnika pojedinaca na kojoj se ovrha protiv njega ne bi mogla

provesti, kad on ne bi bio trgovac pojedinac ili obrtnik, ne ulazi u stečajnu masu. Stečajni vjerovnici? Stečajni vjerovnici su osobni vjerovnici dužnika koji u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka imaju koju imovinsko-pravnu tražbinu prema njemu.

Svoje potraživanje prema dužniku mogu namirivati samo u okviru stečajnog postupka.

Stečajni vjerovnici se prema svojim tražbinama razvrstavaju u isplatne redove. Vjerovnici kasnijega isplatnoga reda mogu se namiriti tek pošto budu u cijelosti namireni vjerovnici prethodnoga isplatnoga reda. Stečajni vjerovnici istoga isplatnoga reda namiruju se razmjerno veličini svojih tražbina.

Status stečajnog vjerovnika postiže se podnošenjem prijave potraživanja stečajnom upravitelju.

Tražbine viših isplatnih redova? U tražbine viših isplatnih redova spadaju:

1. tražbine zaposlenika i ranijih zaposlenika koje su ostvarene prije otvaranja stečajnog postupka,2. sve ostale tražbine prema dužniku, osim onih koje su razvrstane u niže isplatne redove (opći isplatni red).

Stečajni vjerovnici nižih isplatnih redova? Nakon tražbina viših isplatnih redova, kao tražbine nižih isplatnih redova,

namiruju se prema navedenom redoslijedu: 1. kamate na tražbine stečajnih vjerovnika od otvaranja stečajnoga postupka, 2. troškovi koji za pojedine vjerovnike nastanu njihovim sudjelovanjem u postupku, 3. novčane kazne za kazneno ili prekršajno djelo kao i takve sporedne posljedice kaznenoga ili prekršajnoga djela kojima se nameće obveza plaćanja novca, 4. tražbine za besplatnu činidbu dužnika, 5. tražbine za povrat zajma kojim se nadomješta kapital nekoga člana društva ili odgovarajuće tražbine.

Tražbine koje spadaju u isti isplatni red namiruju se razmjerno.

Redoslijed namirenja u stečajnom postupku?1. potraživanja stečajne mase (troškovi stečajnog postupka)2. tražbine razlučnih vjerovnika koji se odvojeno namiruju iz pojedinih dijelova

imovine stečajnog dužnika3. potraživanja stečajnih vjerovnika s obzirom na isplatni red

Izlučni vjerovnici? Izlučni vjerovnici su osobe koje na temelju kojega svoga stvarnoga ili

osobnoga prava može dokazati da neki predmet ne spada u stečajnu masu. To nisu stečajni vjerovnici. Njeno će se pravo na izdvajanje predmeta utvrđivati prema pravilima koja važe za ostvarivanje tih prava izvan stečajnoga postupka - npr. pravo vlasništva izlučnog vjerovnika na određenoj stvari ili pravu.

Izlučni vjerovnici ne podnose prijavu potraživanja nego zahtjev stečajnom upravitelju da mu preda predmet koji nije dio stečajne mase.

37

TRGOVAČKO

Razlučni vjerovnici? Razlučni vjerovnici su vjerovnici koji imaju pravo odvojenog namirenja iz

određene stvari ili prava koji su dijelovi stečajne mase.Razlučni vjerovnici isključuju do visine iznosa svojih tražbina stečajne

vjerovnike od namirenja iz vrijednosti stvari ili prava na kojima je zasnovano razlučno pravo.

Razlučni vjerovnici stečajnom upravitelju podnose prijavu tražbine i obavijest o razlučnom pravu.

Razlučni vjerovnici su npr.1. Vjerovnici koji imaju založno pravo ili pravo na namirenje na kojoj stvari

ili pravu koji su upisani u javnoj knjizi (zemljišnoj knjizi, upisniku brodova, zrakoplova, intelektualnog vlasništva i sl.) (oni imaju pravo pokrenuti ovršni postupak radi prodaje stvari ili unovčenja prava).

2. Vjerovnici koji na nekom predmetu iz stečajne mase imaju kakvo založno pravo koje nije upisano u javnu knjigu imaju pravo na odvojeno namirenje svoje tražbine, kamata i troškova iz vrijednosti založnoga predmeta.

3. vjerovnici kojima je dužnik radi osiguranja njihove tražbine predao neku pokretnu stvar ili prenio neko pravo,

4. vjerovnici koji imaju pravo zadržanja nekoga predmeta, jer su nešto upotrijebili u korist toga predmeta, u mjeri u kojoj njihova tražbina po toj osnovi ne prelazi još postojeću korist,

5. vjerovnici koji pravo zadržanja imaju na temelju zakona, 6. Republika Hrvatska, jedinice lokalne samouprave i uprave te druge javne

pravne osobe, ako predmet za koji postoji obveza plaćanja carine ili poreza po zakonu služi osiguranju javnih davanja.

Razlučni vjerovnici kao stečajni vjerovnici? Vjerovnici s pravom odvojenoga namirenja su stečajni vjerovnici ako im je

dužnik i osobno odgovoran (npr. bio je jamac). Oni imaju pravo na razmjerno namirenje iz stečajne mase samo ako se odreknu odvojenoga namirenja ili ako se ne uspiju odvojeno namiriti.

Vjerovnici stečajne mase? Osobe čije tražbine nastaju nakon otvaranja stečajnog postupka. Oni se

namiruju u cijelosti o dospjelosti svojih tražbina. Dva su isplatna reda ovih vjerovnika:1. vjerovnici čije se tražbine temelje na troškovima stečajnog postupka2. ostale obveze stečajne mase (npr.tražbine zaposlenika nastale nakon otvaranja

stečajnog postupka)

Nedospjele tražbine? Nedospjele tražbine dospijevaju otvaranjem stečajnoga postupka.

Kada nastupaju pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka?Pravne posljedice otvaranja stečajnoga postupka nastupaju početkom dana

kojega je oglas o otvaranju stečajnoga postupka istaknut na oglasnoj ploči suda.

Koje su pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka?Pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka su:

38

TRGOVAČKO

1. Prijelaz prava dužnikovih tijela, odnosno dužnika pojedinca na stečajnoga upravitelja.

2. Formira se stečajna masa3. stečajni vjerovnici mogu ostvarivati svoje tražbine samo u stečajnom postupku

Pobijanje pravnih radnji stečajnoga dužnika? Pravne radnje poduzete prije otvaranja stečajnoga postupka kojima se remeti ujednačeno namirenje vjerovnika (oštećenje vjerovnika), odnosno kojima se pojedini vjerovnici stavljaju u povoljniji položaj (pogodovanje vjerovnika), stečajni upravitelj u ime stečajnoga dužnika i stečajni vjerovnici mogu pobijati.

Kongruentno namirenje? Pravna radnja, poduzeta u posljednja 3 mjeseca prije podnošenja prijedloga za

otvaranje stečajnoga postupka, kojom se jednom stečajnom vjerovniku daje ili omogućava osiguranje ili namirenje na način i u vrijeme u skladu sa sadržajem njegova prava (kongruentno namirenje), može se pobijati:

1. ako je u vrijeme kad je poduzeta dužnik bio nesposoban za plaćanje i 2. ako je vjerovnik u to vrijeme znao za tu nesposobnost.

Pobojna je i pravna radnja kojom se jednom stečajnom vjerovniku daje ili omogućava osiguranje ili namirenje u skladu sa sadržajem njegova prava:

1. ako je poduzeta nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka i

2. ako je vjerovnik u vrijeme njenog poduzimanja znao za nesposobnost za plaćanje ili za prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka.

Inkongruentno namirenje? Pravna radnja kojom se jednom stečajnom vjerovniku daje ili omogućava

osiguranje ili namirenje, koje on nije imao pravo zahtijevati ili nije imao pravo zahtijevati na taj način ili u to vrijeme, može se pobijati:

1. ako je poduzeta u posljednjem mjesecu prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga, ili

2. ako je poduzeta tijekom trećega ili drugoga mjeseca prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, a dužnik je u to vrijeme bio nesposoban za plaćanje, ili

3. ako je radnja poduzeta tijekom trećega ili drugoga mjeseca prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, a vjerovnik je u vrijeme njena poduzimanja znao da se njome oštećuju stečajni vjerovnici.

1.

Stečajni plan?= omogućuje put ozdravljenja stečajnog dužnika.

Plan je skup mjera koje se poduzimaju u odnosu na stečajnog dužnika radi njegova nastavljanja s poslovanjem i omogućavanja stjecanja prihoda.

Stečajnim planom može se:1. ostaviti dužniku svu imovinu ili dio imovine radi nastavljanja poslovanja2. prenijeti dio ili svu imovinu dužnika na neku treću osobu ili osobu koja će biti

osnovana.3. dužnika pripojiti drugoj osobi ili spojiti s jednom ili više osoba4. raspodijeliti svu ili dio imovine dužnika između vjerovnika5. smanjiti ili odgoditi isplatu obveza dužnika i sl.

39

TRGOVAČKO

U provođenju stečajnog plana sudjeluje:1. stečajni dužnik2. razlučni vjerovnici3. stečajni vjerovnici4. osobe koje imaju udjele u stečajnom dužniku

Za prihvat stečajnog plana potreban je pristanak vjerovnika.

Cilj stečajnog plana je:1. da se svim sudionicima poboljša imovinskopravni položaj;2. da se ni jednom od njih protiv njihove volje taj položaj ne pogorša u odnosu

na situaciju u kojoj bi se nalazio kada bi se stečajni postupak proveo do kraja i unovčila imovina stečajnog dužnika.

Što se stječe koncesijom? Koncesijom se stječe:

1. pravo gospodarskoga korištenja prirodnih bogatstava te drugih dobara za koje je zakonom određeno da su od interesa za Repbliku Hrvatsku:

2. pravo obavljanja djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku te izgradnja i korištenje objekata i postrojenja potrebnih za obavljanje tih djelatnosti.

Na koja dobra se ne može dati koncesija?Koncesija se ne može dati na sljedeća dobra u vlasništvu države:

1. na šumska dobra; 2. druga dobra utvrđena posebnim zakonom.

Kome se može dati koncesija?Koncesija se može dati domaćoj i stranoj pravnoj i fizičkoj osobi.

Na koje vrijeme se može dati koncesija?Koncesija se može dati najdulje na vrijeme od 99 godina.

Tko utvrđuje interes RH?Interes Republike Hrvatske Hrvatski Sabor.

Tko donosi odluku o koncesiji?Odluku o koncesiji donosi Hrvatski Sabor, ako posebnim zakonom nije

drugačije određeno.Hrvatski Sabor može ovlastiti Vladu Republike Hrvatske da donosi odluku o

koncesiji.

Tko podnosi prijedlog za donošenje odluke o koncesiji?Prijedlog za donošenje odluke o koncesiji podnosi Vlada Republike Hrvatske

nakon pribavljenog mišljenja izvršnog odbora općine ili grada ili županije na čijem se području stječe pravo gospodarskog korištenja dobara.

Na temelju čega se donosi odluka o koncesiji?Odluka o koncesiji donosi se na temelju provedenog javnoga prikupljanja

ponuda ili javnog natječaja ili na zahtjev ako je to određeno posebnim zakonom.

40

TRGOVAČKO

Ugovor o prijevozu stvari u željezničkom prometu?

Ugovorom o prijevozu stvari prijevoznik se obvezuje stvar prevesti do odredišnog kolodvora i predati je primatelju, a pošiljatelj se obvezuje prijevozniku za to isplatiti ugovorenu naknadu za prijevoz.

Ugovor o prijevozu sklopljen je kad prijevoznik primi na prijevoz stvar s teretnim listom.

Pošiljatelj odgovara za štetu koju prouzrokuje osobama, sredstvima i drugim stvarima djelovanjem svojstava stvari koju je predao na prijevoz ako prijevozniku ta svojstva nisu niti bi mogla biti poznata.

Teretni list?Pošiljatelj za svaku pošiljku prijevozniku mora predati teretni list. Teretni list popunjava se u pet primjeraka prema uputama na njegovoj poleđini. Uzorak teretnog lista propisuje i tiska isključivo prijevoznik. Teretni list mora sadržavati: 1. naznaku odredišnoga kolodvora, 2. ime i prezime ili naziv primatelja i njegovu adresu, 3. naznaku količine, vrste i mase stvari, 4. ime i prezime ili naziv pošiljatelja te njegovu adresu, 5. žig s nadnevkom otpremnog kolodvora, 6. prijevozne i druge troškove, 7. popis isprava koje se prilažu uz teretni list. Teretni list može sadržavati i odredbe "po naredbi" ili glasiti na donositelja, s time da se teretni list po naredbi prenosi indosamentom, a teretni list na donositelja predajom. Teretni list može sadržavati dostavni rok i druge podatke.

Tko je brodar?Brodar jest fizička ili pravna osoba koja je kao posjednik broda nositelj

plovidbenog pothvata, s tim što se pretpostavlja, dok se ne dokaže protivno, da je brodar osoba koja je u upisnik brodova upisana kao vlasnik broda.

Ugovor o prijevozu stvari brodom?Ugovorom o prijevozu stvari brodar se obvezuje prevesti stvari brodom, a

naručitelj prijevoza - platiti vozarinu. Ugovorom o prijevozu stvari brodom može se ugovoriti prijevoz stvari cijelim

brodom, razmjernim dijelom broda ili određenim brodskim prostorom (brodski ugovor), a i prijevoz pojedinih stvari (vozarski ugovor)

Brodarski se ugovor može sklopiti za jedno ili više putovanja (brodarski ugovor na putovanje) ili za određeno vrijeme (Brodarski ugovor na vrijeme).

Brodarski ugovor za više putovanja ili brodarski ugovor na vrijeme za cijeli brod mora se sastaviti u pisanom obliku.

Teretnica?Teretnica je prijevozna isprava koju je poslije završnog ukrcavanja brodar je dužan izdati krcatelju na njegov zahtjev. Teretnica sadrži :

1) tvrtku, odnosno naziv i sjedište, odnosno ime i prebivalište brodara koji izdaje teretnicu,

2) ime, odnosno druge podatke o identitetu broda,

41

TRGOVAČKO

3) tvrtku, odnosno naziv i sjedište, odnosno ime i prebivalište krcatelja, 4) tvrtku, odnosno naziv i sjedište, odnosno ime i prebivalište primatelja

ili oznaku "po naredbi" ili "na donosioca", 5) luku odredišta ili vrijeme kad će se, odnosno mjesto gdje će se takva

luka odrediti, 6) količinu tereta prema broju komada, težini, obujmu ili drugoj jedinici

mjere, prema vrsti tereta, 7) vrstu tereta i oznake koje se na njemu nalaze, 8) stanje tereta ili omota prema vanjskom izgledu, 9) odredbe o vozarini, 10) mjesto i dan ukrcaja tereta i izdavanja teretnice.

Teretnica može sadržati i druge podatke te uvjete prijevoza.

Što je vrijednosni papir?Vrijednosni papir je isprava kojom se njezin izdavatelj obvezuje ispuniti

obvezu upisanu na toj ispravi njenom zakonitom imatelju

Kada nastaje obveza iz vrijednosnog papira?Obveza iz vrijednosnog papira nastaje kad izdavatelj preda papir korisniku.

Pravo iz vrijednosnog papira, pravo na papir?Pravo iz vrijednosnog papira je tražbina, a pravo na papir je stvarno pravo

(pravo vlasništva, založno pravo, pravo uživanja)

Što su legitimacijski papiri?Legitimacijski papiri su isprave čijim je predočenjem njihov imatelj ovlašten

zahtjevati od izdavatelja isprave u njima sadržanu obvezu.

Kako se prenose vrijednosni papiri?Vrijednosni papiri na ime prenose se cesijom, po naredbi indosamentom, a na

donositelja tradicijom.

Što je indosament?Indosament je izjava dosadašnjeg korisnika papira kojom prenosi papir na drugog korisnika. Ispisuje se na poleđini (in dosso) papira.

Amortizacija vrijednosnih papira?Amortizacija je sudski poništaj isprave.Provodi se u izvanparničnom postupku na prijedlog ovlaštenika zbog:

1. gubitka2. krađe3. težeg oštećenja4. uopće nestanka vrijednosnog papira

Provodi ga nadležni sud mjesta plaćanja.Postupak se sastoji od toga da sud oglasom u službenom glasilu poziva onog

tko posjeduje papir da ga u određenom roku pokaže sudu.Ovlaštenik prije toga mora sudu dokazati vjerojatnim postojanje papiraAko se u ostavljenom roku nitko ne javi, sud će papir poništiti.Ako se u roku netko javi, sud će predati papir korisniku, a postupak obustaviti.

42

TRGOVAČKO

Ako onaj koji se javio ne želi predati papir, sud obustavlja postupak, a predlagatelja će uputiti u parnicu da se vidi kome pripada pravo iz papira.

Što znači da je mjenica prezentacijski vrijednosni papir?To znači da je vjerovnik dužan prezentirati mjenicu dužniku da bi ostvario u

njoj sadržano pravo.

Trasirana ili vučena mjenica?Trasirana ili vučena mjenica je ona kojom njezin izdavatelj (trasant) daje

nalog drugoj osobi (trasatu) da o dospjelosti mjenice isplati korisniku mjenice (remitentu) ili nekoj osobi po njegovoj naredbi, novčani iznos naznačen u mjenici

Koji su bitni sastojci mjenice?Bitni sastojci mjenice su:

1. oznaka isprave kao mjenice2. bezuvjetni uput da se plati određeni iznos novca3. ime onog koji treba platiti – TRASAT4. označenje dospjelosti5. mjesto plaćanja6. ime onoga kome se ili po čijoj naredbi mora platiti7. označenje dana i mjesta izdanja mjenice8. potpis onoga koji je izdao mjenicu (trasant) – SAMO VLASTORUČAN

Bianco mjenica?Bianco mjenica je mjenica kod koje je trasant ovlastio imatelja mjenice da

naknadno unese u njezin sadržaj one nebitne sastojke koji nisu uneseni prilikom izdavanja (minimalan sadržaj mjenice = potpis akceptna ili trasanta).

Prijenos mjenice indosamentom?Indosament je izjava dana na mjenici kojom imatelj mjenice prenosi svoja

prava iz mjenice na drugu osobuObično ide na poleđini ili klauzulom:“platite po naredbi Marice Hrdalo”Pravila:

1. Indosamentom se prenose sva prava iz mjenice, a njezinom predajom indosataru na njega prelazi i pravo na mjenicu ( u pravilu vlasništvo)

2. dužnik ne može staviti indosataru prigovore koje može i ima trasantu ili nekom od prijašnjih imatelja

3. indosament mora biti BEZUVJETAN4. indosament je ništav ako je djelomičan5. FORMALNO LEGITIMIRAN IZ MJENICE (nije svaki indosatar – novi

vjerovnik) JE SAMO ONAJ KOJI DRŽI MJENICU I MOŽE DOKAZATI NEPREKINUTI NIZ INDOSAMENTA. NEPREKINUTI NIZ = prvi indosant je REMITENT,a u svakom daljnjem indosamentu indosant je osoba koja je prije bila indosatar.

6. Dužnik može pravovaljano platiti samo onom koji ima formalanu legitimaciju, osim ako je postupao zlonamjerno ili s velikom nemarnošću.

7. Remitent indosiranjem postaje od vjerovnika dužnikom odnosno indosantom8. Svaki indosant odgovara da će mjenica biti isplaćena i akceptirana

43

TRGOVAČKO

Bianco indosament?Indosament u kojem se ne naznačuje ime indostara nego samo odredba

“platite” i potpis indosanta. Dovoljan je i potpis indosanta na poleđini.

Prijenos mjenice cesijom?Na poleđini mjenice se stavlja klauzula “ustupam ovu mjenicu”.

Mjenične tužbe?Ako mjenični dužnici ne plate

1. redovnom tužbom se može ostvariti redovita naplata2. regresnom tužbom se može ostvariti regresna naplata

Sudski postupak je skraćeni, a sastoji se u tome da sud izdaje mjenični platni nalog protiv kojeg se može uložiti prigovor u roku od 3 dana.

Zalog i pridržaj na mjenici?Isplata mjenice može se osigurati davanjem određene stvari ili tražbine u zalog

vjerovniku.Ako dužnik ne ispuni svoju mjeničnu obvezu imatelj se može namiriti iz

zaloga pod uvjetom1. da raspolaže mjenicom2. da raspolaže ispravom o zalogu

Vlastita mjenica?Pisana izjava volje njezina izdavatelja kojom se obvezuje o dospjelosti isplatiti

određeni iznos novca remitentu ili osobi koju on odredi svojom naredbom. Npr. u Koprivnici 8.6.2000. 1.7.2000. platit ću za tu mjenicu po naredbi Brune Grošića iznos od 10.000 kn (desettisućakuna).

Razlike mjenice i čeka?Razlike između mjenice i čeka su sljedeće:

1. ček je sredstvo plaćanja, dok je mjenica sredstvo kredita2. kod čeka je trasat samo banka, a kod mjenice može biti i fizička i pravna

osoba3. ček može glasiti na ime, na donositelja i po naredbi, a mjenica nikad ne može

glasiti na donositelja4. kod čeka trasant uvijek mora raspolagati novcem radi pokrića, a mjenica se

može trasirati na osobu kod koje trasant nema pokrića5. ček dospijeva po viđenju, dok mjenica može dospijeti na nekoliko načina6. ček se može opozvati, dok se mjenica ne može opozvati

Što je ček?Ček je vrijednosni papir kojim njegov izdavatelj (trasant) daje nalog nekoj

drugoj osobi (trasatu) da iz njegova pokrića isplati određeni iznos novca korisniku čeka (remitentu).

Bitni sastojci čeka?Bitni sastojci čeka su:

1. oznaka da je ček2. bezuvjetna uputa da se plati određena svota iz trasantovog pokrića3. ime onog koji treba platiti

44

TRGOVAČKO

4. mjesto plaćanja5. dan i mjesto izdanja čeka6. potpis trasanta

Vrste čekova?Ček na ime - ček u kojem je osoba remitenta izrijekom naznačenaČek po naredbi - ček kod kojega je naznačena da se isplata izvrši po naredbi

određene osobeČek na donositelja – ček u kojeg je unesena klauzula “platite donositelju”. Gotovinski ček - ček kojim trasant upućuje trasata da remitentu isplati

određeni iznos gotovog novca iz njegovog pokrića (izdaje se radi podizanja gotovine ili isplate novca određenoj osobi)

Virmanski ček - ček kojim trasant nalaže trasatu da određeni iznos novca prenese s njegova žiro računa na žiro račun remitenta.

Barirani ili precrtani ček - virmanski ček s tim da se čekovni iznos može naplatiti isključivo preko banke.

Cirkularni ček - ček kojeg izdaje banka komitenta koji ima kod nje pokriće s ovlaštenjem da ga naplati kod bilo koje od njezinih filijala (podružnica) ili banaka s kojima je u poslovnom odnosu.

Naplata čeka tužbom?Regresna tužba - ako regresni obveznici ne udovolje regresnom zahtjevu imatelja

čeka u zastranom roku. Sud izdaje platni nalog – prigovor 3 dana – ako ga nema – pravomoćno i izvršno.

Tužba iz temeljnog odnosa - imatelj čeka tuži trasanta ili svog neposrednog indosanta uz prethodni povrat čeka za tražbinu koja je proistekla iz pravnog odnosa koji je bio temelj izdavanja ili prijenosa čeka.

Rokovi podnošenja čeka na naplatu?Po viđenju i to:1. 8 dana (mjesto izdanja i plaćanja isto - Koprivnica)2. 15 dana (različita mjesta u RH)3. 20 dana (ček izdan u kojoj europskoj zemlji)4. 60 dana (ček izdan izvan Europe)5. 6 mjeseci – cirkularni ček

Prijenos čeka?Ček na donositelja prenosi se predajom iz ruke u ruku, a svi ostali čekovi

prenose se indosamentom koji mora biti bezuvjetan i potpun, jer je djelomičan indosament nevaljan. Cesijom se prenosi ček kod kojeg je unesena uvjetna klauzula "ne po naredbi" tzv. rekta ček.

 

45