SVEUILITE U ZAGREBUFAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

Triboloka svojstva neeljeznih metala i legura(seminarski rad iz kolegija Tribologija)

Seminar izradio: Elvis Hrak

Zagreb, 2013.SADRAJPopis slika.31.UVOD.42.TROENJE5 2.1.Mehanizmi trenja i troenja materijala.53.KLASIFIKACIJA NEELJEZNIH METALA I LEGURA...7 3.1.Triboloka svojstva bakra (Cu)...7 3.2.Triboloka svojstva aluminija (Al)..9 3.3.Triboloka svojstva nikla (Ni)11 3.4.Triboloka svojstva titana (Ti)..12 3.5.Triboloka svojstva magnezija (Mg)134.NEELJEZNI METALI I LEGURE ZA KLIZNE LEAJEVE14 4.1.Nain rada i podmazivanje kliznih leajeva14 4.1.1.Granino podmazivanje.14 4.1.2.Mjeovito podmazivanje.14 4.1.3.Podmazivanje potpunim slojem maziva..15 4.2.Materijeli za klizne leajeve..165.ZAKLJUAK176.LITERATURA..18

Popis slikaSlika 1. Adhezijsko troenje[1]Slika 2. Abrazijsko troenje[1]Slika 3. Neeljezni metaliSlika 4. Legure bakra[3]Slika 5. Primjena aluminijskih legura u suvremenom automobilu[6]Slika 6.Primjena titana[6]Slika 7.Kovanice od magnezija[9]Slika 8.Podmazivanje kliznih leajeva[13]

1.UVODTribologija odnosno troenje javlja se svugdje oko nas pa tako i kod neeljeznih metala i legura. Svaki materijal, bez obzira kakav je, ima sklonost prema troenju i to se ne moe izbjei. Ukoliko elimo smanjiti proces troenja materijal moramo prevui nekakvim slojem koji je otporniji na troenje ili podmazivanjem iji je osnovni cilj smanjenje trenja i troenja izmeu dodirnih povrina ime se smanjuje oteenje istoimenih povrina te kao takvo ima iroku primjenu u strojarstvu, automobilskoj industriji, zrakoplovstvu i brojnim drugim industrijama koje imaju veze sa strojevima i ureajima. U modernoj industriji sve vie raste potreba za smanjenjem trenja i troenja, a razlog su produljenje vijeka trajanja radnih sustava, poveanje efikasnosti, smanjenje trokova to je najvanije, poveanje pouzdanosti i sigurnosti, te vrlo bitno smanjenje otpada i ouvanje energije. To ima za posljedicu stalno poboljanje i razvoj tribologije kao znanstvene discipline pa i razvoja boljih mogunosti zatite materijala koji se troe, u ovom sluaju neeljeznih metala i legura. Svaki od njih, bio to bakar, aluminij, nikal, titan, kobalt i drugi, ima razliita triboloka svojstva i razliitu primjenu. Takoer kao i svi drugi ni ti materijali nisu otporni na troenje, meutim neki imaju veu otpornost, neki manju.

2.TROENJEOpenito je troenje odnosno habanje odvajanje povrinskog materijala kao posljedica mehanikog djelovanja. To je, kao i oteenje zraenjem, fizikalni, a ne kemijski proces degradacije svojstava materijala. Kad god se povrine kreu jedna po drugoj dolazi do pojave troenja pri emu oteenje moe biti na jednoj i na drugoj strani povrine te ono podrazumijeva progresivan gubitak materijala. U veini sluajeva, troenje je tetno zbog toga jer uzrokuje poveanu zranost izmeu pominih komponenti, neeljenu slobodu kretanja, gubitak preciznosti, esto vibracije, poveano mehaniko optereenje i jo bre troenje te ponekad i zamor materijala. Gubitak relativno male koliine materijala moe biti dovoljan uzrok zatajenja rada velikih i kompleksnih strojeva. Ipak, ponekad su (kao kod trenja) velika troenja poeljna - npr. bruenje, mljevenje i poliranje koriste pojavu trenja za brzo odstranjivanje materijala u kontroliranim uvjetima, a niska razina trenja ponekad je i poeljna kod nekih procesa uhodavanja mehanizma. Troenje se moe podijeliti na troenje klizanja, koje se javlja bez prisustva tvrdih estica, i abrazijsko troenje, koje se zbiva uz njihovo prisustvo. U odreenim uvjetima troenje klizanjem moe proizvesti krhotine koje uzrokuju daljnje abrazijsko troenje. Upravo zbog toga se treba imati na umu da granica izmeu razliitih vrsta troenja esto ne moe biti jednoznano odreena.[1]

2.1.Mehanizmi trenja i troenja materijalaADHEZIJA - adhezijsko troenje nastaje kao posljedica djelovanja meumolekularnih sila u tokama dodira tijela, a manifestira se kroz preraspodjelu materijala s jedne na suprotnu povrinu. To esto dovodi do puknua i hladnog zavarivanja radnih dijelova. Adhezijsko troenje se reducira koritenjem razliitih materijala i tvrdih povrina otpornih na ovu vrstu troenja.[1]

Slika 1. Adhezijsko troenje[1]ABRAZIJA - to je najuestalije troenje u industriji. Nastaje kao posljedica prodiranja vrhova tvreg materijala u povrinske slojeve mekeg uz brazdanje pri uzajamnom gibanju tijela. Abrazivno sredstvo moe biti proizvod tipa: ugljen, cement, kamen, staklo, keramika i sl. Troenje se stoga javlja prilikom kopanja rudae, drobljenja, izvlaenja i otpremanja. Strojni dijelovi su tada izloeni visokim naprezanjima i tzv. abraziji izmeu dva tijela (Two-Body Abrasion). Borba protiv ove vrste troenja zahtijeva vrlo tvrde, guste i otporne materijale za povrinsku zatitu. [1]

Slika 2. Abrazijsko troenje[1] UMOR POVRINE nastaje pri ponavljajuem klizanju ili kotrljanju po istom tragu povrina dvaju materijala. Povrinske ili unutarnje pukotine materijala uzrokuju odvajanje dijelova povrine.[1]KOROZIJA - javlja se u sluajevima kada se pojavi adhezijsko ili abrazijsko troenje u kombinaciji s korozivnim okruenjem. Stopa gubitka materijala moe biti veoma visoka. Uzrok tomu lei u injenici da se premazi za zatitu od korozije lako odstranjuju troenjem ostavljajui tako nezatien metal koji brzo korodira. Stabilni sloj oksida koji bi prijeio napredovanje korozije se gubi uslijed adhezijskog/abrazijskog troenja.[1] Gore spomenuti mehanizmi troenja igraju veliku ulogu kod troenja neeljeznih metala i legura. Najvee troenje kod svih takvih metala izaziva abrazijsko troenje te ovisno o tvrdoi metala izaziva vee odnosno manje troenje. Adheziju kao troenje moemo zanemariti, dok je umor povrine dosta prisutan kod svih metala, ovisno o nainu upotrebe i ivotnom vijeku materijala. Korozija je takoer jedan od bitnijih uzronika troenja koji se ne moe izbjei, ali se moe smanjiti brojnim premazima, a njih biramo u ovisnosti o tome gdje se metal upotrebljava.

3.KLASIFIKACIJA NEELJEZNIH METALA I LEGURA

Slika 3. Neeljezni metali

3.1.Triboloka svojstva bakra (Cu)Bakar je povijesno vaan kao jedan od prvih obraivanih metala, pogotovo za pravljenje bronce, te ga ubrajamo u metale koji su ovjeku poznati jo iz prapovijesnog vremena (bakreno doba). Elementarni bakar je metal sjajne svijetle crvene do crvenkastosmee specifine bakrene boje, kubine plono centrirane kristalne reetke. U istom stanju relativno je mekan, ali vrlo ilav i rastezljiv odnosno savitljiv. U upotrebi je lako obradiv i kovak, pa se kuje, valja (na hladno i vrue) i izvlai u vrlo tanke ice. Takoer se moe meko i tvrdo lemiti te zavarivati. Zahvaljujui svojim osobinama, otpornosti prema koroziji i dobrih mehanikih te tribolokih svojstava, bakar ima vrlo iroku primjenu.[2] Bakrene legure: tehnike legure bakra mjedi bronce

Slika 4. Legure bakra[3]Bakar se esto upotrebljava za blazinice leajeva prvenstveno u obliku bronci. Bronce imaju vrlo dobru toplinsku vodljivost te time dobru sposobnost hlaenja leajeva. Takoer imaju i zadovoljavajuu vrstou i dobru sposobnost deformiranja. Raznim nemetalnim dodacima (fosfor) poboljavaju im se i antifrikciona svojstva. Obzirom da su slabo otporni na prodiranje produkata troenja, u ovim leajevima potrebno je osigurati dobar protok maziva tj. podmazivanja. Upotrebljavaju se prije svega slijedee bronce[2]: Kositrene broncesadre 5 do 14% kositra (Sn) - legura je dobrih konstrukcijskih svojstava, otporna na habanje, otporna na koroziju i morsku vodu. Koristi se za armature, konstrukcijske dijelove u obliku cijevi, za rotore turbina i pumpi, visoko optereene leajeve, kositrene ipke, kositrene cijevi i limove.

Aluminijeve broncesadre oko 10% aluminija (Al) i manje udjelenikla(Ni),mangana(Mn) ieljeza(Fe) - legura je postojana u vruoj i hladnoj morskoj vodi, otporna je na koroziju i vibracije te moe podnijeti visoka optereenja. Koristi se za izradu ipki, cijevi, limova, dijelova u hidraulici, leajeva, tlanih matica, rotora turbina

Crvena kovinajelegurabakra (Cu), kositra (Sn), cinka (Zn) i olova (Pb) - legura je pogodna za tvrdo i meko lemljenje, otporna je na morsku vodu i koroziju, ima dobra klizna svojstva. Upotrebljava se za izradu cijevi, ipki, profila, pukica, optereene klizne dijelove, izradu kliznih leajeva u strojogradnji, omotae brodskih osovina

Olovne broncesadre 10 do 28% olova (Pb)

Kositreno-olovne broncesadre 5 do 14% kositra (Sn) i 3 do 25% olova (Pb)Dobro je spomenuti centrifugalno lijevane kositrene bronce CuSn12 i CuSn12Pb koje se koriste pri izradi kliznih leajeva, pri emu bronca CuSn12 ima bolja triboloka svojstva pri manjem i srednjem optereenju, dok su pri viim optereenjima triboloka svojstva spominjanih bronci priblino jednaka. Kositrena bronca bez dodatka olova ima neto bolja mehanika svojstva, dok se olovo dodaje radi poboljanja obradivosti odljevaka postupcima obrade odvajanjem estica. Provedeno je ispitivanje utjecaja poveanog udjela olova za 1, 2 % u bronci CuSn12Pb na korozijsku postojanost i otpornost prema troenju. Otpornost prema koroziji u morskoj atmosferi ispitana je primjenom slane komore, a otpornost prema troenju klizanjem metodom Block-on-ring. Ispitivanja su pokazala da legiranje s olovom nema utjecaja na vrlo dobru korozijsku postojanost ovih materijala.[4]

3.2.Triboloka svojstva aluminija (Al)Aluminij je srebrno-bijeli, sjajni neeljezni metal koji je vrlo mekan, krt i ilav, male gustoe i jako rastezljiv. Otporan je na djelovanje atmosferskih plinova, nekih kiselina i koroziju te je dobar vodi topline i elektriciteta. Aluminij je vrlo postojan na atmosferije jer se na njemu stvara tanki oksidni sloj koji je strukturno vezan za povrinu metala, ne ljuti se i na taj nain titi metal od daljne oksidacije. Sloj oksida debljine samo nekoliko tisuinki milimetra je toliko gust da vlaga i zrak ne mogu doprijeti do aluminija. Talitemu je pri 660 C, avrelitepri 2519 C te stoga ima iroko podruje primjene.[5]Zbog niske specifine gustoe (posebice u usporedbi sa eljezom), prirodne otpornosti na koroziju te fizikalnih svojstava pogodnih za kalupljenje aluminij ima iroko podruje primjene u: industriji pakiranja (aluminijska folija, limenke...) avioindustriji brodogradnji svemirskoj industriji (udio aluminija u svemirskim letjelicama je preko 80%) prijenosu elektrine struje (dalekovodi) automobilskoj industriji (motor i drugi dijelovi) informatikoj industriji (prijenosnici, mobiteli...) bojama i lakovima graevinarstvu (instalacije, graevinski elementi...) pirotehniciikemiji tehnologijiOtpornost aluminija na troenje odnosno otpornostprema vanjskim utjecajima moe se znatno poveati postupkom anodne oksidacije poznatim pod nazivom eloksiranje. Postupak se najee provodi u svrhu poboljanja antikorozijskih i dekorativnih svojstava oksidne prevlake.

Slika 5. Primjena aluminijskih legura u suvremenom automobilu[6]

Velike koliine legiranog aluminija koriste se u industriji prijevoznih sredstava. Legure mogu poboljati lijevna ili kovna svojstva aluminija. Upravo u izradi zrakoplova aluminij je, zbog svoje male gustoe i otpornosti prema koroziji, nezamjenjiv materijal, a zahvaljujui razvoju novih tehnologija zavarivanja, to postaje i u automobilskoj industriji te proizvodnji vagona i vlakova novih generacija. Legure aluminija nalaze veliku primjenu i u audio-industriji (zvunike membrane) ili kao osnova za izradu kompakt diskova (CD ploa, CD ROM-a itd.). Najvei razlog to se aluminij u velikoj veini sluajeva prerauje u legure je zato to je mekan. Na taj nain se poboljavaju sva mehanika, kemijska pa i triboloka svojstva aluminija odnosno poveava se otpornost na troenje u razliitim uvjetima primjene.[5]

3.3.Triboloka svojstva nikla (Ni)Nikal je srebrnasto-bijela, blistavo-sjajna i tvrda kovina. Plastian je, ilav i teko taljiv metal koji se postupcima plastine deformacije moe obraivati u tanke folije, cijevi i vrpce. Otporan je na koroziju u razliitim sredinama te na djelovanje atmosferskih plinova (na zraku sporo oksidira), vode, halogenih elemenata i sumpora na sobnoj temperaturi, a zagrijavanjem mu se reaktivnost poveava. Kako je izrazito otporan na koroziju, koristi se za galvansko prevlaenje drugih metala radi zatite.Nadalje slitine niklase koriste za izradu kovanog novca, pribora za jelo i slinih proizvoda. Nikal se takoer dodajeeliku(za dobivanje visoko ilavih i vrstih elika) i drugim legurama da bi poveao njihovu otpornost na koroziju odnosno otpornost na troenje.[7]Upotrebljava se: za izradbu opreme u prehrambenoj i kemijskoj industriji, konstrukcijskih dijelova u brodogradnji, za elektrolitiko niklanje kovinskih predmeta, u proizvodnji alkalnih eljezo-niklenih i nikal-kadmijevih akumulatora, u kemijskoj industriji kao katalizator u reakcijama hidrogenacije, za proizvodnju kompozitnih materijala kao legirna kovina u proizvodnji nehrajuih i vatrootpornih elika

3.4.Triboloka svojstva titana (Ti)Titan je lagan i snaanmetal, otporan nakoroziju. U elementarnom stanju je crn ili siv metalni prah ili masivan metal slianeliku. Obino je zbog oneienjakrhak, a u istom stanju je rastezljiv. Jedna od najznaajnijih titanovih karakteristika je da imavrstoukaoelik, ali je u isto vrijeme je dvostruko laki od njega. Titan slui za proizvodnjutitanijevog karbida(TiC) kao sastojaktvrdih metalaza proizvodnju predmeta koji trebaju uz malu specifinu teinu i veliku otpornost prema koroziji, imati veliku mehaniku vrstou i veliku otpornost na troenje.Titan i njegove legure svoju komercijalnu primjenu mogu zahvaliti nizu odlinih svojstava kao to su visokavrstoa, dobrailavost, niskagustoa (mala masa) te odlinoj korozijskoj postojanosti pri niskim i povienimtemperaturama. Zahvaljujui ovim svojstvima titanovi se materijali uglavnom koriste uzrakoplovnoj industrijii proizvodnji razliitihprojektila. Visoka vrstoa pri niskoj gustoi, omoguila je uporabu titanovih materijala u izradi mehaniki i toplinski optereenih zrakoplovnih dijelova, koji istovremeno moraju biti i to manje mase.[8]

Slika 6.Primjena titana[6]

3.5.Triboloka svojstva magnezija (Mg)Magnezij je sjajna srebrno bijela kovina. Mekan je i plastian, pa se moe kovati, lijevati i valjati u limove i ice. Na zraku brzo potamni zbog nastajanja tankoga zatitnoga sloja oksida. Elementarni magnezij upotrebljava se u proizvodnji el. baterija, za proizvodnju novca (kovanica), u pirotehnici, proizvodnji pigmenata, specijalnih vodootpornih opeka, u vojne svrhe, odnosno tamo gdje je potrebna visoka otpornost na troenje, primjerice kod kovanica gdje je bitno da su one dugotrajne.Magnezij s lakim kovinama tvori plastine slitine male gustoe, koje dobro podnose dinamika optereenja i lako se lijevaju, pa se najee upotrebljavaju za izradbu dijelova zrakoplova, raketa, svemirskih letjelica, radioaparata, fotoaparata, trkaih bicikala i sl., ali i za katodnu zatitu elika, bakra i bakrenih slitina, kao anode u suhim baterijama, te za proizvodnju baterija u raketnim sustavima. Iz navedenih podruja primjene magnezija vidljivo je da je to materijal koji se vrlo malo troi i ima iroko podruje primjene zbog dobrih tribolokih pa i drugih svojstava.[9]

Slika 7.Kovanice od magnezija[9]

4.NEELJEZNI METALI I LEGURE ZA KLIZNE LEAJEVE Klizni leajjeleajkoji omoguuje voenje pokretnih strojnih dijelova (osovina,vratilo) i prijenos optereenja s rukavca osovine ili vratila na blazinicu leaja. Klizne povrine podmazane suuljem, a rjeemauili krutim sredstvima za podmazivanje. Klizni leaj je veoma rijetko proizveden iz jednog materijala (olovna ili grafitna bronca te odreene vrste poliamida). Najee je klizni leaj kombinacija dva ili vie materijala. Materijali koje koristimo za izradu kliznih leajeva su standardnog kemijskog sastava i uvijek su skladu sa zahtijevanom kvalitetom kliznog leaja.[10]

4.1.Nain rada i podmazivanje kliznih leajevaOsnovna namjena podmazivanja kliznih leajeva jest smanjenjetrenjai time smanjenje gubitakasnage, smanjenje troenja i time poveanje vijeka trajanja leaja, te smanjenje zagrijavanja i time spreavanje zaribavanja leajeva. Ova tri cilja ostvaruju se dobrim podmazivanjem, pri kojem su povrina rukavca i blazinice leaja razdvojene tankim slojem ulja (uljnim filmom), u kojem vlada tekue trenje. Prema tome, kod idealnog kliznog leaja nema troenja. Dobri leajevi mogu pod povoljnim okolnostima raditi bez vidljivog troenja, s praktiki neogranienom trajnosti. To je posljedica razvojatribologije znanosti o trenju, troenju i podmazivanju.[11]4.1.1.Granino podmazivanjeDo graninog podmazivanja dolazi u sluaju kada se povrine nalijeganja, koje na sebi imaju tanki, ali tvrdi granini sloj maziva,oksida,vlageili neistoa, dodiruju samo u najisturenijim tokamapovrinskih neravninau kojima je probijen granini sloj. Svojstvo maziva da tvori granini sloj naziva semazivost. Mineralna ulja, kao najee upotrebljavana maziva, imaju svojstvo stvaranja naroito otpornog graninog sloja. Poseban sluaj graninog podmazivanja, s posebno visokom vrijednou koeficijenta (graninog) trenja, jest podmazivanje pri pokretanju i njemu pripadajue trenje pokretanja koje nastaje pri sasvim malim brzinama vrtnje.[11]4.1.2.Mjeovito podmazivanjeMijeovito podmazivanje je prijelazan oblik izmeu graninog i hidrodinamikog podmazivanja. Nalijene povrine se dodiruju, ali ne direktno, nego klize preko svojih graninih slojeva, pa jetrenje manje i od trenja pri tekuem podmazivanju. No, takvo podmazivanje je labilno i lako moe prijei u granino, pa zato nije poeljno kao to je to hidrodinamiko podmazivanje.[11]

4.1.3.Podmazivanje potpunim slojem mazivaHIDRODINAMIKO PODMAZIVANJE ne dolazi do dodira povrina izuzev pri pokretanju i zaustavljanju. Povrine u dodiru su konformne to znai da su prilagoene jedna drugoj tako da se optereenje prenosi preko relativno velike povrine dodira.[12]ELASTOHIDRODINAMIKO PODMAZIVANJE - Dodir izmeu povrina je nekonforman. Kod njih se cjelokupno optereenje prenosi preko relativno male povrine dodira. Primjeri takvih elemenata su zupanici, kotrljajui leajevi i bregasti mehanizmi. Teorijski, dodir kod ovih elemenata, u neoptereenom stanju, ostvaruje se u toci ili po liniji. Stvarni dodir je po nekoj maloj ali konanoj povrini.[12]HIDROSTATIKO PODMAZIVANJE - kod hidrostatikog podmazivanja mazivo se uvodi izmeu povrina u relativnom kretanju pod pritiskom, to osigurava nosivost filmu maziva. Ovaj pritisak se ostvaruje pomou posebnog ureaja iz nekog vanjskog izvora. Hidrostatiko podmazivanje omoguuje nisko trenje i neznatno troenje, jer su povrine u dodiru pri svim uvjetima rada, ukljuujui i brzinu v = 0, potpuno razdvojene.[12]

Slika 8.Podmazivanje kliznih leajeva[13]

4.2.Materijeli za klizne leajeveKod kliznih leajeva se tei tome da povrina rukavaca bude priblino tri do pet putatvraod povrine blazinice leaja. Time se troenja leaja ogranie prije svega na troenje blazinice leaja, koji se u sluaju kritinog troenja jednostavno zamijeni. Trokovi su u tom sluaju mnogo manji nego kada bi troenje nastalo na rukavcu osovine ili vratila. Kod odabira materijala za blazinicu leaja treba paziti da ima dobra klizna svojstva te da se povrine mogu fino obraditi. Najee se koriste neeljezni materijali kao to su bakar, kositar, cink, olovo, aluminij i njihove legure.[13] Kositar (Sn) se legira prvenstveno olovom (Pb) i bakrom (Cu). Blazinice leaja od legura kositra imaju odlina antifrikciona svojstva, neosjetljivi su na geometrijska i radna odstupanja, te prodiranje sitnih produkata troenja. Dobro svojstvo kositra je i to to ga se moe u tankim slojevima galvanskinanijeti na druge materijale. Zbog male vrstoe (vrlo su mekani), blazinice leaja od legura kositra uvijek je potrebno ugraditi u odgovarajue kruto kuite.Cink (Zn) se legira prvenstveno aluminijem (Al) i bakrom (Cu). Blazinice leaja od legura cinka imaju prije svega dobra antifrikciona svojstva. Obzirom da su jeftini, izrauju se u masivnijim izvedbama, ime se dobiva nakrutostii vrstoi. Upotrebljavaju se za manje zahtjevne klizne leajeve.Olovo (Pb) se legira prije svega bakrom (Cu), kositrom (Sn) i cinkom (Zn). Blazinice leaja od legura olova imaju vrlo dobra svojstva podmazivanja. Obzirom da su vrlo mekani neosjetljivi su na geometrijska i radna odstupanja, ali su slabo otporni na troenje. Upotrebljavaju se prvenstveno u velikim i grubim leajevima (npr. uleitenje osovinavagona).Bakar (Cu) se upotrebljava za blazinice leaja prvenstveno u obliku raznihbronci(udio bakra je iznad 50%). Bronce imaju vrlo dobru toplinsku vodljivost, te time dobru sposobnost hlaenje leajeva. Takoer imaju i zadovoljavajuu vrstou i dobru sposobnost deformiranja. Raznim nemetalnim dodacima (fosfor) poboljavaju im se i antifrikciona svojstva. Obzirom da su slabo otporni na prodiranje produkata troenja, u ovim leajevima potrebno je osigurati dobar protok maziva.Aluminij (Al) se legira prije svega s bakrom (Cu), eljezom (Fe), cinkom (Zn), manganom (Mn),silicijem(Si) i kositrom (Sn). Blazinice leaja od legura aluminija upotrebljavaju se prvenstveno tamo gdje je i kuite od lakih metala. Obzirom da dobro provode toplinu imaju dobru sposobnost hlaenja.[11]

5.ZAKLJUAKUpotreba neeljeznih metala i legura ima iroko podruje primjene u razliitim granama industrije odnosno za izradu razliitih proizvoda. Ujedno su razlog tako iroke primjene tih materijala njihova dobra mehanika, fizikalna pa i triboloka svojstva tj. dobra otpornost na trenje i troenje. Danas u industrijskoj i drugoj primjeni sve vie raste potreba za smanjenjem trenja i troenja a razlozi su smanjenje trokova, poveanje efikasnosti, produljenje vijeka trajanja sustava (proizvoda), poveanje pouzdanosti te to je najvanije poveanje sigurnosti. Neeljezni metali i legura pokazali su se kao dobri materijali za izradu razliitih vrsta leajeva preteito zbog dobre otpornosti na troenje i na taj nain produljenja vijeka trajanja samog leaja. Sve u svemu radi se o materijalima ija je svojstva mogue poboljati razliitim nemetalnim dodacima i na taj nain proiriti podruje primjene takovih materijala.

6.LITERATURA[1] http://www.vorax.hr/dokumenti/hr/vrst_tros_hr.html -pristupljeno 23.5.2013.[2] http://hr.wikipedia.org/wiki/Bakar_(element) - pristupljeno 24.5.2013.[3] http://www.strojopromet.com/bronca/ - pristupljeno 24.5.2013.[4] http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=533748 -pristupljeno 24.5.2013.[5] http://hr.wikipedia.org/wiki/Aluminij - pristupljeno 25.5.2013.[6]http://www.fsb.unizg.hr/zavod_za_materijale/download/880a9de150bb5ab699595c8583a0b0f1.pdf -pristupljeno 25.5.2013.[7] http://hr.wikipedia.org/wiki/Nikal - pristupljeno 25.5.2013.[8] http://hr.wikipedia.org/wiki/Titan - pristupljeno 25.5.2013.[9] http://hr.wikipedia.org/wiki/Magnezij - pristupljeno 28.5.2013.[10] http://www.kliznilezajevi.com/materijali.php -pristupljeno 28.5.2013.[11] http://hr.wikipedia.org/wiki/Klizni_le%C5%BEaj -pristupljeno 28.5.2013.[12] http://e-ucenje.fsb.hr/file.php/659/predavanja/podmazivanje_2012.pd - pristupljeno 30.5.2013.[13]http://www.veleri.hr/files/datoteke/nastavni_materijali/k_promet_2/OS_12_Lezaji.pdf - pristupljeno 30.5.2013.

16